meĐunarodna mobilnost i protok
TRANSCRIPT
MEĐUNARODNA MOBILNOST I PROTOK ZNANJA: ISKUSTVA MLADIH STRUČNJAKA O POVRATKU U BIH PO ZAVRŠETKU POSTDIPLOMSKIH STUDIJA U INOSTRANSTVU
Aleksandar Božić, mrs.sc., alumni član Fakulteta društvenih nauka, Univerzitet City London, Velika Britanija; nezavisni istraživač
Permanentno kretanje visokoobrazovanih pojedinaca prema zemljama koje im pružaju povoljnije ekonomske i socijalne uslove.
“Odliv pameti” (engl. brain drain) podrazumijeva i odlazak studentske populacije iz matične zemlje na studije u inostranstvo i njihov ostanak po završetku studija. Oni koji su otišli zapravo „pripadaju grupi koja je najpreduzimljivija i najobrazovanija koje jedno društvo može da ima i predstavljaju ključni resurs za razvoj i revitalizaciju ekonomije matične zemlje„ (Kosher, 2007: 51).
Posljedice: Dolazi do slabljenja ulaganja u zemlju usljed odlaska najboljih, smanjenja konkurentnosti tržišta i kvaliteta rada, niža produktivnost postojećeg ljudskog potencijala. Nizak tehnološki, naučno-istraživački razvoj
Oko 30% odluči da se dobrovoljno vrati u svoje matične zemlje u roku od dvije decenije, a mnogi odlazak u inostranstvo doživljavaju kao mogućnost jačanja svojih veština (Mayer i Peri, 2009).
Umjesto trajne migracije, sve više se podstiče “cirkulacija pameti.” U pitanju je proces koji se često posmatra kao jedno od rješenja pretvaranja "odliva pameti" (engl. brain drain) u "priliv pameti" (engl. brain gain).
REFLEX studije u 13 zemalja EU o osobama koji su bili mobilni tokom studija i školovali se u inostranstvu (Allen i Van der Velden, 2007).
Rezultati: u prosjeku ostvaruju za 10% veće prihode, poslodavci ih smatraju mnogo
kompetentnijim , više se cijene profesionala znanja i stečene vještine kao što su adaptivnost, inicijativnost i sposobnosti rješavanja problema.
Društva koja se ozbiljno suočavaju sa odlivom ljudskog kapitala, mogu da proizvedu neadekvatnu procjenu potencijala povratnika-”osipanju pameti” (engl. brain waste)
Pogrešne kvalifikacije za potrebe domaćeg tržišta rada. Primorani da prave određene kompromise na profesionalnom nivou.
Cilj istraživanja Razumjeti ključne aspekte privremenih migraciona procesa ko što
su mobilnost u svrhu sticanja obrazovanja, protok znanja i priliv pameti, identifikovati mogućnosti i prepreke povratka stručnog kadra nakon sticanja akademskih kvalifikacija na inostranim univerzitetima, te ustanoviti prepoznavanje ovog važnog ljudskog kapitala od strane poslodavaca, tržišta rada i društva u cijelini.
Specifični ciljevi Identifikovati profil mladih stručnjaka koji se po završetku
usavršavanja u inostranstvu odlučuju na povratak u BiH
Procijeniti profesionalni status povratnika, njihovu poziciju na tržištu rada, primjenu stečenih znanja i mogućnosti profesionalne samorealizacije.
Ustanoviti iskustvo povratnika sa načinom i uređenošću nostrifikacije stečenih inostranih diploma u BiH.
Utvrditi značaj ostvarenih socijalnih mreža povratnika stečenih tokom migracije, prvenstveno u procesu investicionih aktivnosti, prenosa znanja i profesionalnog razvoja
Uzorak i metoda biranja uzorka Ne postoji zvanična informacija o veličini ciljne populacije Namjerni uzorak (snowball sampling) 19 organizacija (ambasada, alumni centara, ministarstava i dr.) Anketiranje putem interneta- Upitnik 32 pitanja N=148 Kvalitativna analiza podataka: (statističke metoda analiza frekvencija
i procenata i deskripitvna statistika)
Rezultati Stepen obrazovanja ispitanika
Visokoobrazovani ispitanici sa iskustvom akademske mobilnosti, diplomske studije nаjčešće započinju i zаvršаvаju u Bosni i Hercegovini (počelo 53,5%, završilo 65,3%), a kada je riječ o postdiplomskim studijima, najčešće se zаpočinju i zаvršаvаju u inostrаnstvu (završilo 89%).
Fakultetsko obrazovanje
18.9%
Specijalistički studij 5.4%
Magisterij 54%
Doktorat 19.6%
Postdoktorat 3.5%
PROFIL:
Na osnovu analiziranih podataka, može se konstatovati da modulni profil povratnika čine osobe između 30. i 35. godine starosti, skoro izjednačene polne strukture, sa završenim postdiplomskim studijama (mаgisterijа ili doktorаt) iz oblasti društvenih nauka, sa iskustvima studiranja najčešće u zemljama engleskog govornog područja, podržani stipendijama stranih vlada i univerziteta.
11
11
33
54
45
20
2
21
50
43
34
56
50
50
1
38
69
76
54
133
70
0 50 100 150
Upoznavanje novih ljudi, sklapanjeprijateljstava
Upoznavanje novih kultura
Veća samostalnost i osjećajodraslosti,zbog odvojenosti od…
Dobar provod i avantura
Mogućnost lakšeg ostanka izapošljavanje u inostranstvu
Lakše pronalaženje posla nakonpovratka
Naučno, stručno i profesionalnousavršavanje
Unapređivanje -savladavanjestranog jezika
Nije značajno
Djelimičnoznačajno
Veomaznačajno
Ocijenite po značaju vlastite motive za sticanjem formalnog obrazovanja u inostranstvu
Vrlo
zadovoljan/na 5.4%
Zadovoljan/na 11.6%
Niti zadovoljan/na
niti nezadovoljan/n
a 29.5% Nezadovoljan/n
a 29.5%
Veoma sam nezadovoljan/n
a 24.0%
P1: Koliko ste zadovoljni načinom na koji je organizovano priznavanje stranih akademskih kvalifikacija u BiH?
Zapošljavanje povratnika po privrednim sektorima
58
37
23 30
Javnom Privatnom Nevladinom Međunarodnom
P2: Koliko ste u prosjeku proveli vremena tražeći radni angažman po povratku u BiH?
19,50%
43,40%
14,20%
10,60%
12,40% Vratio/la sam se istiposao1 -3 mjeseca
3-6 mjeseci
6-12 mjeseci
Više od 12 mjeseci
P3: Koliko se slažete sa navedenim tvrdnjama koje se odnose na vrednovanje stečenih kvalifikacija u inostranstvu na domaćem tržištu rada?
Tvrdnje: Ocijenite koliko se profesionalno vrednuju znanje i vještine koje ste stekli u inostranstvu.
Po osnovu tvrdnje Da se pružaju dobre prilike za profesionalni razvoj sa stečenim kvalifikacijama, preovlađuje negativni stav po pitanju profesionalnog razvoja (41,3% se ne slaže sa navedenom tvrdnjom, 30,6% je neodlučno po ovom pitanju) dok je manja grupa ispitanika drugačijeg mišljenja (28,1%).
U odnosu na pol ispitanika, većina ispitanika muškog pola (53,2%) smatra da se pružaju dobre prilike za profesionalni razvoj sa stečenim kvalifikacijama, dok većina ispitanika ženskog pola (47,8%) ne slaže se sa navedenom tvrdnjom.
U pogledu profesionalnog napredovanja, kod povratnika je naglašena prisutnost negativnog stava prema tvrdnji da je Po povratku pružena mogućnost napredovanja u karijeri sa stečenim kvalifikacijama (44,5% se ne slaže).
10
0
72
82
11
44
59
42
137
104
17
24
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180
Postoje vrlo jasne strategije iakcioni programi u BiH po pitanju
povratka onih osoba koji su seusavršavali u inostranstvu
Državne akademskeinstitucije/naučna zajednica su
veoma otvorene za bližusaradnju sa…
Domaća naučna zajednica neprepoznaje prednost stečenihznanja i vještina na inostranimuniverzitetima u smislu razvoja…
Domaća naučna zajednica jenezainteresovana za
problematiku odliva mozgova
Slažem se
Djelimično seslažem
Ne slažem se
Koliko se slažete sa navedenim tvrdnjama:
Na koji način svojim iskustvom boravka u inostranstvu doprinosite razvoju BiH?
Da, redovno 23.1%
Da, povremeno
49.6%
Ne koristim uopšte 12.4%
Nisam član niti jedne
organizacija 14.9%
0 10 20 30 40 50 60 70 8
Pomažem BiH studentima da pronađu…
Doprinosim u povezivanju domaćih i…
Pomažem u razvoju i unapređenju…
Pomažem prenosom znanja stečenog u…
Razmjenjujem znanje i informacije sa…
Kroz profesionalni angažman…
Ništa od navedenog
Kakva su Vaša razmišljanja o ponovnom odlasku u inostranstvu?
31,0%
34,9%
22,0%
11,9% Samo zbogstručnog/profesionalnogusavršavanjaRazmišljam o emigriranju izBiH na mnogo duži period
Nisam siguran/na u vezi saodlukom o ponovnom odlasku
Ne razmišljam o odlasku jersam zadovoljan/na svojimživotom u BiH
Zaključak
Postoji ozbiljan nedostatak adekvatnih baza podataka, praćenja, evidencije i stručnih analiza o stečenim kvalifikacijama, stručnim znanjima i ključnim kompetencijama
Obrazovni sistem, ali i tržište rada nisu u stanju vrednovati 'nova' interdisciplinarna znanja
Napredna znanja i vještine ne uspijevaju u potpunosti primijeniti na rascjepkanom i neefikasnom tržištu rada u BiH.
Teže pronalaze trajno zaposlenje ona lica koja su se vratila u BiH u posljednjih nekoliko godina obilježenih globalnom ekonomskom krizom.
Povratnici su primorani da prave određene kompromise na profesionalnom nivou
Iskustava i znanja stečena školovanjem u inostranstvu, prenose se najviše kroz profesionalni angažman, primjenjujući nove pristupe u radu, kao i kroz razmjenu znanja i informacija s kolegama sa kojima su studirali u inostranstvu.