M M ;fir!na plaćom u gitaru

Š I B E N I K A U Ć N i O D S J E K

Narodna Straža hnl m 1 » Dil

IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ

MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CUENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE,' SALIO

.NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POST. PRST. 17. — RUKOPISI SE NB VRAĆAJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU

BROJ 15. Š I B E N I K , 21. TRAVNJA 1928. GODINA VIU.

Deseta aodišnjica praške zakletve 2. travnja 1918. g. austrijski mi­

nistar vanjskih pos lova Czernin na­pao je u Beču č e h e kao ve le izdaj­nike i kazao, da češki narod ima u Austriji još m n o g o Masarvka, koji rade na njenom uništenja. Na Czer-ninove uvrede odlučili su čes i , da reagiraju ponosito i prkosilo. U krugu čeških vodeć ih ljudi nikla j e ideja, da se u Praga sazove velika skup­ština Čeha i da se na nju pozovu i Jugoslaveni. Odlučeno je , da će na tom narodnom zboru govoriti u ime češkoga naroda nepolitičar i češki književnik Alois Jirasek, Nestor če­ške literature.

13. travnja bilo je u Pragu vrlo Šivo. Ogromna masa naroda* preko 6.000, napunila je veliku Smetanovu dvoranu Obecnoga doma. Došli su svi istaknuti češki političari i javni radnici. Došao je vođa austrijskih Jugoslavena dr Korošec. Iz Zagreba je došao zastupnik Starčevićeve stranke dr Pavel ić , praćen već im brojem zastupnika u hrvatskom sa­boru, između kojih je bio Stjepan Radić, Peršić, Valerijan Pribićević, koji je žestoko radio protiv vlade u Banovini, šef čije stranke je bio nje­gov brat Svetozar, i drugi. Praške ulice oko Obecnega d o m a bile su krcate svijeta.

U 11 sati u dvorani j e odjeknuo silni koral „Kdož jste boži bojovni­ci 1 1, koji je otpjevao hor praškoga kazališta. Pozdravljen burnim plje­skom prvi je progovorio predsjednik Češtfoga Svaza u austr. parlamentu Frautišek Slanek i pozdravio narod te ga pozvao, da digne glavu i srca: Naša će biti budućnost , naša će biti pobjeda 1

Mistr Jirasek glasom punim ga­nuća, ali jakim i jasnim dao fe za­kletvu češkoslovačkoga naroda, da će voditi borbu aa pobjedu prava nad nasiljem, s lobode nad rop­stvom, demokracije nad satrapijom, vjeran u trpljenju i radu, vjeran d o groba, i s tom zakletvom spojio je zakletvu, da će biti vjeran svojoj slavenskoj braći.

Govorio je dr Pavelić , a za njim j e dr Korošec kazao : Mi, koji smo svjedoci vaše zakletve, j amč imo vam u o v o m svečanom času, da ć e m o i nadalje biti vaši neslomivi i vjerni suborioci. Pokazat ć e m o , da smo v a m vjerna braća. Zajednički smo trpjeli, skupa se borimo i skupa će­m o pobijediti. A ta pobjeda bit će čeikoslovačka i jugoslavenska sa­mostalnosti

Sred burnoga odobravanja, koje j e slijedilo govoru dra Korošca, pro­govorio je dr Karei Kramari, čovjek koga je Austrija htjela da dovuče na vješala. On je izrekao prisegu češkoga naroda, da će biti vjeran svojoj jugoslavenskoj braći. On je istakao rečenicu, koja je postala u-sklikom slavenske uzajamnosti: Cely naš narod svym bratrum na jihu z celć duše vo la: Vernost za vernost a navždvl

Nakon Kramaržova govora ot­pjevana je »Lijepa naša**. Od soci­jalnih demokrata govorio j e zastup­nik Gustav Habrman. Narodno-so-cijalistički zastupnik V. Klofač po­zdravio je mukotrpnu češku ženu. Veliki zbor zaključio je Stanete, a narodu, koji je u masama bio sakupljen ispred Obecnoga doma, govorio je na češkom jeziku Stj. Radić.

lj ud i-stručnjaka, ali ima mnogo ljudi jakih stranački, a to znači, da se ne m o ž e misliti na kakvu realnu i so ­lidnu politiku, ali kad bi ipak netko počeo takav rad, dršava bi došla u situaciju 1020. i 1921. g., kud je u Skupštini ipak vođena principijelna politika. Sve situacije u politici kod nas nastaju zadnjih godina najviše iz ličnih razloga.

Čim je tendencija oslabljenja stranaka i rasparčanja snagu dobi la izrazu u izbornom rezultatu, dobili smo jednu situaciju, koja j e neja­sna, a mi bismo rekli i nenormalna. Nema sumnje, da je nenormalno, da dvije srbijanske stranke, koje se p o ­bijaju, sjede u istoj vladi. Drukčije za sada ne može biti, jer je teško vjero vat no, du bi dvor pustio same radikale, da v o d e j e d n e izbore, u kojima bi nastradali demokrati, a teško, da bi opet demokrati, dobili izborni mandat, da unište radikale, jer bi ipak morali da' računaju na Radićevu pomoć , a ta j e krajno nesolidna.

Tako u stvari današnja vlada g. Vukićevića predstavlja jedan pravi p r o v i z o r i j , koji može i par godina da traje, ali koji će morati prestati kad-tad, da bi ae mogla voditi j edna uspješna politika jedne jake stranke ili stranačke grupacije (preduvjet za to jest svakako, da stranke dobiju ljude ugleda i znanju) ili pak da se parlamentarizam potpuno blamira, a onda ne bi ostalo ništa drugo nego kakva vlada stručnjaka, generala, profesora i ustavni oktroa.

Vlada a. Vellmira Vukićevića {Naročita obavještenja »Narodne Straže".)

id prosuđivanja vlade g. Vu-ivića postavljaju se ova pitanja:

Kako je nastala i kakav je njezin unutarnji sastav. Ako kumuliramo ova dva pitanja, dobit ć emo uglav­nom samo jedan odgovor, koji je samo logični slijed sadašnjoj politič­koj situaciji.

Parlamenat, koji je biran sep­tembra prošle godine, pokazao je , da se po naročitom planu oslabila radikalna stranka. Pašićev ugled i njegova metoda političkoga rada donijeli su stranci silnu snagu u za­konodavnom tijelu, Skupštini, a d a ­kako onda i u vrhovnoj upravi ze­mlje. Radikalna stranka je trebala samo tridesetak mandata, pa da u Skupštini ima natpolovičnu već inu. Kad bi do o v e došlo, radikali bi bili faktični vladari u državi, pogotovo kad pomislimo, da je Paš ićev aukto-ritet bio velik i da u radikalnoj stran­ci, kad se išlo za vlast, nije nikad bilo nesporazumaka. Svaki radikal-poslanik dobro je znao, da, ako bude stranku priječio u držanju vr­hovne vlade, ne će biti uopće biran, i rijetki su bili, koji su u radikalnoj stranci, dok je držala vlast u ruka­ma, Činili opoziciju. To je činio Prdtić, pa je propao, Nastas Petro-

ORIGINAL „POLAR" tttimU STJltllJlM «1 «00-2000 » t j l i a .

5 V g

Eksplozija isključena! Funkcija zajam ćana! Jednostavno rukovanje! Minimalan potrošak patrolejat

» P . E T R O P L I N « ZAGREB D r a i k o v l e e v a ol. M

Najjeftinije nabavno vrelo n Jugoslaviji Vlastita radiona sa svaki popravak I

Ima ljudi, koji se ozbiljno trude, da bi današnju vladu g. Vukićevića iskreno pomagali« Radikalna stranka ima suradnju dra Korošca i dru Spahe osiguranu. Demokrati ae pak nalaze u teškom položaju, jer, ko ­načno, po č e m u se on i razlikuju inače o d radikala, ako već ne bi vodili jednu svoju politiku? Nije pak misliti, du bi se demokrati spo­jili sa radikalima.

Živimo svakako na Jednoj velikoj prekretnici.

Razvoj političkih prilika u Japanu

ZAGREB, 17. aprila 1928.

vić, pa je propao, a ista bi sudbina zadesila i Ljubu Jovauovića, da j e ostao živ Pašić. Radikali su, kad je bila vlast u pitanju, pomagali s ložno i Uzunovića, i Vesnića, a pomažu sada i Vukićevića. Oni su doduše spremni, da viču i galame pojedi­načno na Vukićevića, ali da bi nje­govu vladu rušili, to n ikome o d njih ne pada na pamet.

Nakon septembarskih izbora o -pazilo se, da se sa svih strana sili komcentracija i da ona faktično po­stoji v e ć time, što su u istu vladinu konbinaciju turene demokratska i radikaiska stranka, koje se u Srbiji žestoko pobijaju. Čini nam se, da ćemo pravo pogoditi, ako kažemo, da je upogled današnje politička konstelacije mišljenje vrlo mjero­davnih krugova: o s l a b i t i u t j e c a j s t r a n a k a n a d r ž a v n u p o l i t i k u . T o ne znači samo oslabiti strunčar-stvo, nego i otkloniti, da bi jedna stranka po vel ikom planu počela voditi državu i r u d i t i o k o re f o-r a m a , koje au vrlo potrebite. Opa­snost, koja je radi te želje, da bi naime išlo sve starim tempom i du bi se samo vodil i tekući poslovi , nastala — vi le je nego jasna. Istina j e : naš parlamenat nema m n o g o

A. — Zadnjih je dana evropska štampa, u čijim ae recima inače ri­jetko čitaju vijesti sa dalekog istoka, ako nijesu od neke naročite važno­sti, donijela po našemu mišljenju nešto i previše alarmantne vijesti o pripremanju revolucije u Japanu. Istaknuto je, du je vlast u Japanu ušla u trag promišljenom planu k o ­munista, koji propagiraju svoje ideje socijalne revolucije u svim japan­skim krugovima. Komunistima j e u -spjelo, da se uvuku i u najnedužnije sindikate, radničke strukovne orga­nizacije, nakon što im je stranka 1923. g. bila raspuštena, a oni su je 1926. više na način ćelija oživjeli. Čulo se, da komuniste spremaju a-tentat i na život Mikada. I vlada baruna Tanake poduzela je nakon izbora od 20 . februara o. g. stroge mjere protiv komunističkih agitatora: još u noći o d 13. marta bilo je u-upšeno 1.013 osoba, koje su kasnije većim dijelom puštene na slobodu. Sada j e vlast raspustila i jednu krajno ljevičarsku frakciju japanskih broj­nih socijalističkih i fllokomunističkih stranaka, raspustila radnička vijeća i Savez proleterske omladine u Ja­panu i Koreji, gdje j e boljševička propagandu radi ruskoga susjedstvu dosta jaka.

U našem je listu bilo već pri­godom prošlih parlamentarnih izbora u Japanu govora o socijalnoj struk­turi Japana. Istakli smo, da je Ja­pan još uvijek jaka feudalnu država. Industrijski radnici su dakako pro­letarizirani, ali j e i agrarno stanov­ništvo još uvijek u feudalnoj eri kolonatstva. Od nekih pet milijuna

seljačkih obitelji jedna je trećina č i ­stih kmetova, a v i l e o d trećina ja malih seljaka sa 1 d o 2 ha zemlje, koji su dijelom kmetovi, u dijelom slobodnjaci. Vrlo j e zanimivo opa­ziti, kako j e socijalna struktura Ja­pana djelovala na rasvoj političkih prilika, i držimo, da Će naše čitača zanimati razvoj političke strukture Japana.

Japan je u feudalnoj državi ka­sno dobio sistem parlamentarne vla­davine* Izborni zakon o d 1890. g. bio j e tri putu noveliran, l»00u, 1920. i 1925. g. Prošli izbori oba­vljeni su po prvi puta p o noveliza-ciji iz 1925. g. Ovdje donašamo ta­blu, po kojoj će se najbolje vidjeti porast političkoga prava učešća u vodstvu države i razvoj parlamen-mentarizoaa. Cenzus, minimum pore­za, koji mora da plaća onaj , koji hoće da ima pravo glasa, aktivno i pasivno, proračunat je u jenima. Godina Akt Ub. prayo Pas .kb .pnTo Broj birača lzb .uk. god. canzua god. caocua (a bUJadJ

1880. 25 15 80 10 800 1830. 85 10 80 - 1,600 UHO. 25 3 80 - 2J60 1825. 25 - 80 - 13,000

Kako je razvidno iz gornjih bro­jaka, borba za opće pravo glasu bila je dosta duga i ništa manje te­ška« Broj poslanika kretao se prema spomenutim novelizacijama o v a k o : 300 (u okruzima p o 1—2 poslanika), 381 ( 4 - 1 2 ) , 464 ( 1 - 3 po 379 okruga) 1 466 ( 3 - 5 122 okruga). Danas dolazi j edan I M -slanik na 120.000 stanovnika. Bu­dući da svaki kandidat mora du položi kauciju od 2.000 jena, kan-didacijft je m n o g o manje, a mnogo •u ozbiljnije.

STB. 2. .NABOEHA 8TBAIÀ" BB. 15.

P a r l a m e n a t . koj i j e raspuš ten 2 1 . j a n u a r a o . g>, b io j e po poli t ičkim g r u p a m a k o d raspusta o v a k o sasta­v l j e n : Minseito 220 poslanika , v la­d ina s t ranka Seivakaj , p o t p o m o g n u t a 20-tor icom dis idenata s t ranke Seiyu-bon to (Minseito j e nas ta la 1. j u n a 1927. fuzijom s t ranke Renseikaj i većega dijela Se iyuhonto-a ) svega 190 poslanika, k lub Sh 'nse ikurabu 26, a J i t sugvcdosh ika j 9 pos l an ika ; izvan s t ranaka j e bilo 15 poslanika , a če ­tiri mjesta bila su v a k a n t n a . Za iz­b o r e 20. febr. bilo je pos tavl jeno 969 k a n d i d a t a : Seivukaj 385, Minseito 360, Kakushi-klub (bivši Shinseiku-r a b u ) 15. J i t sugvodoshikaj (pr ivred­nici) 32, l jevičarske socijalističke i filoboljševičke s t ranke 89 i n e z a v i -

i 88 . Izborna bo rba , inače vrlo mi rna ,

pokazala je, d a i J a p a n ima engle­sku t radici ju dva ju s t ranaka , k o n ­zerva t ivne i l iberalne, u t o m slučaju Seiyukaj i Minseito, kraj n o v e p o ­j a v e laburist ičkih frakcija. T o ni je s a m o formalno , v e ć t o m e o d g o v a r a i pol i t ika tih japanskih thor ry«vaca , l i be ra l a i l a b u r i s t a / S t r a n k e stvaraju p rog rame , ali u d a t o m slučaju v iše

Dr.OETKER-* OVIM <

BACKINOM Najbolje iskušane recepte Šalje na želju besplatno i prosto od poštanskih

pristojba. Dr. Oetkera ilostrovana knjiga re­cepta sadržaje cirka 200 prvorazred­nih recepta sa 51 slikom. Cijena Din 5.- dobiva se svagdje. U slučaju, da je ista rasprodana, tražite izravno ; :B

od Dr. Oetkera, Maribor.

vri jedi s tav u j e d n o m pi tanju v a n j ­ske ili unu t rašn je poli t ike, nego sav p rogram.

Vlad ina s t r anka Seiyukaj p o d v o d s t v o m današn jega premi je ra T a -n a k e zas tupa n . p r . glede vanjske pol i t ike in te rvenc ion izam u Ritaju, dok je Minseito (vođa j e bivši p r ed ­sjednik v l ade Vakatsuki) o d l u č n o prot iv in te rvenci je te j e njegov m i ­nistar vanjskih poslova S h i d e h a r a b io d a p a č e za to , d a se p o v u k u i t r u p e , ko je su se nulazile u Ritaju.

Glede unu t r a šn j e poli t ike Seiyu­kaj zas tupa poli t iku decen t ra l i zma u p r a v e te lokalnih financija, d o k j e Minseito tc m e pro t ivan te želi, d a cen t ra lna u p r a v a u z m e na se n. pr . veći d io školskoga budže ta . Minsei to se bor i pro t iv korupci je , koja je i u J a p a n u ak tue lna . Se iyukaj j e za in­dustri jalizaciju zemlje , dok je Min­seito za m a l u industr i ju s ma l im o b r t o m i m a l u t rgovinu. U d rug m e k o n o m s k i m , a osobi to soci jalnim pi tan j ima Seiyukaj i Minsei to k o n ­kur i ra ju i licitiraju. Dok v lada ističe p o t r e b u zaštite r a d n i k a , Minsei to se zalaže z a izgradnju ma l ih s t anova , r ješenje p i tanja ag ra ra i o b r a t n o . Važna j e razlika, d a Minsei to i m a većinu svojih pristaša u g r a d o v i m a , d o k ih Seiyukaj ima na selu.

Ostaje n a m još , d a pr ikazem o treći polit ički faktor J a p a n a , a to su prole terske g rupe i frakcije I m a ih m n o g o . Nabroj i t ć e m o ih šest. Glavna je grupa Shakaj Minshato , soc i ja lnodemokra tsk i n a d e s n o or i ­j en t i r ana , ko ju vod i bivši sveuči l išni profesor Abé. Ustanovljena je 5. d e c . 1926. Ima 60.000 pr is taša te s i n d i ­kate pomoraca , industr i jskih r a d n i k a itd. — Nihon H o n o t o je desn iča rska g rupa sa 62.000 pristaša, ustanovlje­na 9. d e c . 1926. — Nihon N o m i n t o je s t ranka ag ra rnoga pro le ta r i ja ta , kra jno l jevičarska, us tanovl jena je 17. o k t 1926., a ima 30.000 č l a n o v a . — Shakaj Minseito j e populis t ička socijalna s t ranka , us tanovl jena 16. jan . 1927. Vrlo j e umjerena , ima 15 000 pr is taša iz k rugova r a d n i k a i namješ ten ika d ržave . — E o n o Min-shuto j e umje rena r adn ička d e m o ­kra tska grupa , us tanovl jena 15 . jan. 1927. te ima 30.000 pristaša. — I l o -n o N o m i n t o j e kra jno lijeva r a d n i ­

čka d e m o k r . g rupa , us tanovl jena 25 . okt . 1926.

Sve j a p a n s k e r a d n i č k e g r u p e o r ­gan iz i r ane su na v iše-manje marks i ­stičkim nače l ima sa o d s t u p o m o d marks izma ondje , gdje j e i ev ropsk i socijalizam Od njega ods tup io .

Rezul ta t i zbora je d o n i o , p o u -češću od 80 pos to taka d r ž a v l j a n a - izbornika , o v a k v u p a r l a m e n t a r n u g rupac i ju : Seiyukaj 221 pos lanika , Minseito 214, Kakushi -k lub 3 , J i tsu-gyodosbika j 4 , prole terske g rupe 8, a razni neodvisn i 16 pos lan ika . 8 radn ičk ih m a n d a t a je pod i j e l j eno o v a k o : Shakaj Minshuto 4 , R o n o N o m i n t o 2, N ' h o n R o n o t o 1, g r u p a prole tar i ja ta iz p rov inc i j e Chino Mu-aanto 1.

Vlada b a r u n a T a n a k e drži se p o m o ć u neodvisn ih pos lan ika .

Može li se govoriti o na­cionalno tištim državama?

I n t e r n a c i o n a l n a statistička s lužba objav i la je in te resan tne p reg lede n a ­c iona lne jed ins tvenos t i d ržava . Iz njih se m o ž e najbolje vidjeti, d a j e nac iona lna j ed in s tvenos t d r ž a v a bajka i da se d r žave sas tavl ja ju p o sasvim d rug im, vr lo često e k o n o m ­skim, v idic ima. U Engleskoj , u W a ­lesa govor i s a m o engleski tek i>9 4 % stanovniš tva , 6 . 3 % govor i ketski , u ostali govore d v a jezika. U Belgiji, ko ju se o b i č n o f rancuskom krsti, sa­m o 3 8 . 6 % Je f rancuskoga s t a n o v n i ­štva, 1 4 . 1 % g o v o r e d v a ili tri jez ika , 4 3 . 2 % je F l a m a n a c a i Ni jemaca , a 4 . 1 % govore d r u g e jezike. U Š v a j -carskoj je 71.37, N i j emaca , 28 7 % R o m a n a , a ipak t a m o n i k o m u ni n a kraj pame t i ne pada , d a s tvara , p o p u t našega Bože Maks imov ića , „ n a r o d n e m a n j i n e " . U našoj d r ž a v i j e 7 4 . 4 % Hrva ta i Srba , 8 . 5 % Slo­venaca , a ostalo su d ruge j ez ične g r u p e . U Bugarsko j je 8 3 . 4 % Bu­gara , u F insko j 8 8 . 7 % F i n a c a , u Madžarskoj (po s lužbenoj statistici I) j e ipak 1 0 . 5 % s tanovniš tva d r u g o g a jezika, a 8 9 . 5 % m a d ž a r s k o g a , u Poljskoj je tek 6 3 % Po l j aka i td .

Ta j pregled n a m je dovo l j an d o ­kaz, da n a c i o n a l n o j ed ins tven ih d r ­žava n e m a . B u d u ć i pak d a u m n o ­

gim d r ž a v a m a ne m o ž e m o vidjeti kra j svega toga o n o , i t o naz ivamo „ n a r o d n i m m a n j i n a m a " , znači , da ove m o ž e m o nać i s a m o u državama, u ko j ima drugojez ične g rupe ne u-l i va ju sva p rava ljudi i državljana.

Zar opet traže Morinie? Či tamo u splitskim nov inama , da

je z ad ruga Ribar d rža la svoju glavnu skupšt inu. T u j e zakl jučeno, da se snizi u d i o od 10.000 Din n a samih 1,000 Din j ed ino , e d a b u d e veći broj č l anova . Skupš t ina j e izrazila želju, d a Direkcija P o m o r s k o g a Saobraćaja dozvol i p o n o v n o r ad u uvali Mori-nje k o d J a d r t o v c a , koji joj je bio zab ran j en . P r e d s j e d n i k o m zadruge j e i zab ran g. inž. K. Tonč ić .

Već smo više pu ta pisali, da ne t r eba i d a se ne smije Od prirodnoga gojilišta r iba učini t i umjetno. Na­prot iv n e k a Ribar n a đ e jednu drugu uva lu te u s v r h u svog obogaćivanja n e k a tu s tvor i umje tno , savremeno gojilište, pa m u n e će nitko prigo­vara t i . D a n a s s m o došli d o togi , da se h o ć e j e d n o m g ' a d n o m i grozni­č a v o m J a d r t o v c u otet i ono malo h r a n e , ko jom ga uzdrži Morinje, a to bez i kakve n a k n a d e 1 K tome ovdje su t ang i ran i interesi i r ibara iz Krapn ja , k a o i on ih iz Šibenika. Što će se nadopla t i t i po jed inc ima zbog nj ihova p r a v a ? N u d i li im se zato k o m p e n s a c i j a u n o v c u , u udjelima i t. d . ?

Mi b i smo pak preporuč i l i vlasti­m a , d a paze d o b r o n a n a r o d n a pra­va, više negoli na o n a pojedinaca, pa d a o v o pi tanje već j e d n o m puste u mi ru .

N o a k o Ribar zbilja preuzme Morinje , h o ć e li o n j e d n o m pučan­stvu isplatiti o d š t e t u ? B u d i m o re­alni i r a č u n a j m o m a t e m a t i č n o : Je­zero mjeri 1,600.000 m ' , t. j . , 160 hek­t a r a . Svaki h e k t a r da j e pop rečno 350 400 kg. r ibe . Ako se uzme sa­m o 300 kg., to će jezero davati 48.000 kg. r i b e . Ci jena r ibe (komar­če, lub in i i cipli) jest o d 20-3.) Din. Ako se p r o r a č u n a s a m o na 20 Din. p o kg. , ut jerat će se godišnje 960.000 d i n a r a , t. j . okrug lo 1,000000 Din. Po lov icu n e k a p o đ e u t roškove , o-

Tratinčice 39. Nepoko lebano uvjerenje .

Kod Am brusove se staje sastalo ju t ros i nakup i lo m n o š t v o sel jana. Juče r A m b r u s bio n a sa jmu i čila Gjogina nabav io .

Ogledaju gu ljudi sa svakoga k ra ­ja. Nogu m u izdižu, kopi to m e č e i op ipavaju , d l a n o m ispred očiju od­mahuju, a najvještiji, z a p r a v o m a j ­stor o d zana ta , s tar ina R a k i ć raz ­valio m u žvale i u zube m u zavir-k iva . ».

— N e m o g u v a m , b raćo , učistb kazat i , već će vr i jeme svoju reć i , š to j e u n jemu. Na o k u ga i m a . a za g o d i n e se, A m b r o , n e boj i Šestu pase i zube je p o r a v n d . — Sve je ovo d e d a p o uvjerenju izbrojio i z a svojim pos lom krend .

T u se desi i zgodi i vrljčić, L e m o Nikotin. Rači se i n jemu, d a m u se uši pr iv iknu t e ž a č k o m e n a d m u d r i ­vanju, te zas tupčio i osluškuje, a o u l a r u vod i svoga Zeku u og radu na p a š u .

T a m a n d a p a d e p reda m e , n a

osami p o n a d ku lom zas lade , k Zeki

pristupi, kenjč ini žvale razval i i pa lcem uze zube broji t i .

— Brojiš ti, L e m o , god ine I — E v o , o č e l Da j e A m b r i n u

Gjoginu šesta god ina , k a d je zube p o r a v n a o , a m o m e nije već ih n e -kol ičak Izraslo, a ostali j o š ni pon i ­kli nijesu. Međe r j e mlađ i od njega.

— U oči m u n e gledaj 1 — kad se j a dosje tih, d a bi se L e m o i u tome za malopršn j im vješ tac ima p o ­veo . — Vidiš li, d a j e okrmel j av io , a drugači je m u j e vidjelica ko r ib je oko bistra. Bit će, d a j e o z e b d .

— Baš da i j e tako l — i Lem o t a ­m a n d a zadovo l j an u krš k r e n u .

Niti ću, niti bih, d a u č e m u šte­t im L e m i n o u g o d n o raspo ložen je i n e p o k o l e b a n o uvjerenje , što s nj ime u s t rane p o đ e . Ciglo z n a m , d a je k o d nas a m o u historiju preš lo , da , kad se k o m e , a ; najskoli muško j i ženskoj mlađar i j i , h o ć e naj tanja vlat iza u h a istegnuti i p redbac i t i jo j , d a je zagorjela i g o d i n a m a p r o ­maši la , o n d a će jo j ša lno i s a rka ­s t i čno : „Stariji si od G r o z d a n o v a kenjca l"

Grozdan je L e m i n o t a c i Zeka -n o v gospodar .

40 . A l t r u i z a m .

J o š k o m ga z i v k a m o . A i je upl junut i J o š k o i s i ro tan 1

Ima ma jku , ali što p o m a ž e , d a nju, bo lnu i n e m o ć n u , ima , k a d je iz­gubio avog i n jez ina hranitel ja te oca I v a n a . P reka l io se , n a t e g ó n a se z loudesni rožac i kroz o s a m d a n a nes t ade ga. Vječnost ga je pozoba la . Iza sebe je Ivan os tav io n e š t o t r o ­šne šimlat ice, d v a p o n a d n jom škr ta i sužena vrt l ića te njih d v o j e golih sirota. Ona , b o l n a i i spi jukuna, p o ­najviše n a s lamnjači kun ja , a on , s mal im, ničiji i o d n e m a r e n , u sed­m o j godini , j e d v a čeka , d a s v a n e , te g l adan i nas tes rcan sa n je vrc i .

Za ovih pr i jesenskih d a n a , a iz-najskoli za rani j ih ju t rn j ih ur i , naš i težaci iz polja se vraćaju , te nu sebi ko i na ž ivome prtljaju svake vrsti smokava . Jo ško , i o n j e p o d r a n i o , te skorene kose i n e u m i v e n na ulicu iz šimlatice izletio, u j e d n u , d a ga nije u njojzi, a u d rugu , n e će li m u čija p o d a t n a r u k a podbac i t i ko ju smokvu .

T k o j ednu , tko dvi je , n a p ro lasku po tur i ova j , po tu r i ona j , n u sve j e to n e k u d a , Šmedljivo i obr i je tko . I Š i m u n -d a cernititi, n a l eđ ima ib.prtljajuć p u n

i nas lagan k r io . K a d će m i m o Joška, neho t i ce iz p r e n a t r p a n a kr to la ispa-d o š e dvi je i p r e d s i ro tanu u prašina p a d o š e . Vrljčić sklisi i za nje se maši . N e t o m to Š i m u n đ a nazr i , od­m a h n u , k r t č sa l eđa sk ide , te Joška za kosu ščepa .

— A m o to , kop i l ane c rn i — bi­j e san se izadr i — drugači je ću te zgazit i 1

— N e zamjer i , Božji čovječe, g ladno j siroti 1 — i u kr td m u složi dvi je s m o k v e .

Š i m u n đ a o d e , a J o š k o se zagleda za n j im. Ciglo š to n e z n a m , j e U smjehul jav im i b lag im o k o m ili po­m u ć e n i m .

J a b ih ga p r o ž e o v a t r o m prije­zira , k a d n e m a m pri ruc i d jedov­skih d ž e v r d a n a n a d o m a k u , da ih u nj upe r im i s a s p e m .

J e li d a z a t o Š i m u n đ a iščekiva n a g r a d u iz r u k e s ami los rdnogu Spa­si tel ja? Ili za r o n e dvi je gubave s m o k v e n a d m a š u j u v r i j ednošću čašu bis t re v o d e , ko jo j j e bogat i platac svemoguć i B o g ?

P o m o m e s k r o m n o m e mišljenju — Šimunr t in je a l t ru izam ciganski a l t ru izam, a o n d a z n a d e m o , koliko vr i jedi .

Don Marko Vežić

staje čistoga dob i tka 500.000 D i n . 500.000 Din . godišnjeg in teresa da je kapi ta l od 5.000.000 Din . , a k o j e uložen n a 1 0 % . P r e m a t o m e taj o -bjekat, k a d b u d e u r e đ e n , vri jedit će p e t m i l i j u n a d i n a r a . T r o ­škovi za u r eđen j e m o g u stajati n a i -viŠe j e d a n mil i lun d i n a r a , a k a k o su c n i hti^li uradi t i , najviše hi b'li potrošili 5 0 0 0 0 Din . Sadašn ja dak le vri jednost s p o m e i u t o g ob jek ta m o ­že se m i r n e d u š e r a č u n a t i n a l /a b u d u ć e vr i jednost i , t. j . o k o l o 1,500.000 d i n a r a .

Sve o v o m o ž e n a s uvjeri t i , d a javni interesi p u k a n e m o ^ u biti zapostavljeni p r iva tn ima .

Skupština HPS u Tijesnu 9. t. m j . o d r ž a n a j e u Ti jesnu

skupština Hrv . P u č k e S t r a n k e u kući Adama Oiivari .

Skupš t inu je o tvo r io s tar i v jerni pristaša P e t a r Stegić Mar t inov izlo­živši stanje s t ranke , a osvrnuvš i se navlast i to na mjesne pr i l ike . Ž ivo je apelirao n a p r i su tne , kojih je bilo preko 40, d a i na še mjesto dob i j e s t ranačku organizac i ju , koja će pod geslom „Za h rva t s tvo , križ i p l u g -

poradi t i o k o p rocva t a mjesta i istri­jebiti k o r o v i zlo, koje se m e đ u n a ­rod uvuk lo .

Pr isutni su govorn ika saslušali na jvećom pažnjom i o d o b r a v a n j e m a na to j e i zab rana ova u p r a v a : P r e d ­sjednik F r a n e P a v i ć pk . Mart ina , ppreds jednik F r a n e Bareš i ć iz J e ­zera, tajnik Stegić š i m e Mar t inov , a blagajnik A d a m Oiivari Š imin. U promicatel j n i o d b o r ušli s u : s o d a Jakov pk. Marka , Miš Mar t in pk . Mate, Oiivari Š ime pk . J a k o v a i F i -lipi Niko pk. Ma*-ka.

Preds jednik n a t o zahval juje n a povjerenju i o b e ć a v a , da će uložiti sve sile za p rocva t s t ranke , pozi-vljući sve, d a m u u t o m e p o m o g n u . Skupšt ina se zakl juči 'a v. oduševl je­ne poklike p rvac ima H P S .

Tajnik

Uspjela orlovska zabava u Miirteni

Na Mali Uskrs 15. t mj. H. K. Orao i H. K. Orlića u Mr-teru pr^edili su vrlo uspjelu zabavu sa biranim programom. Na­raštaje! su baS lijepo i tačno izveli svoje proste vježbe za g. 1928. NaraStaJke i čla­nice su nas pozabavile sa vrlo uspjelim raznim simboličnim igrama i orličkim ko­lom. Pun žara i vatrenosti naraštajac M. D. deklamovao je prigodnu pjesmu „Orlu". Članice su sa mnogo elegancije izvele Balo-igru „Oklada".

Sve je bilo lijepo, zauzetno, idealno, baš orlovski, te su svi prisutni ostali bafi zadovoljni ovom pravom kršćanskom za/ bavom, koja diže duSu do sunčanih visina.

Braćo i sestre, naprijed tako za Hrista-Kraljal Bog živi I

Orao.

Iz Hrv. Pučke Stranke Sastanak HPS u Vodicama 9. t. mj.

održala je organizacija HPS u Vodicama svoj sastanak. Tom prigodom je izabran jednoglasno ovaj odbor: Predsjednik Sko-čić Krste, potpredsjednik Pelajić Ivan, tajnik Pelajić Krste, a odbornicima: Šprijan Tomo, Španja M'ko i Šprijan Andrija.

Sastanak HPS u Pučišću. Predsjednik HPS i nar. poslanik g. Stjepan Barlć održao je 18. t. mj. uspjelu skupštinu HPS u Pa-čiSću. I ako je nenadano doSao, sakupio se veliki broj pristaSa. Gosp. Brnć je govorio o političkom položaju i državnom prora­čunu. Zatim je odgovarao na pojedine u-pite prisutnih Bio je srdačno aplaudiran. Sastanak je otvorio i oa koncu ae zahva­lio nar. poslaniku g. Barlć predsjednik mjesne organizacije HPS g.dr Petar Baturtć.

Čarape iz prave ili umjetne svile. Svaka dama znade, koliko vrijede njene čarape,

pa stoga treba da pazi da su uvijek potpuno u redu. „RADIONOM" možete čarape prati, kolikogod

puta hoćete, ove ne će nikada izgubiti svoj prvo­bitni sjaj.

Jedno pravilo je važno: Uvijek treba „RADION* u hladnoj vodi rastopiti, a onda čarape isprati u mlakoj rastopini. Nakon toga isprati čistom vodom i razastrti, da se suše.

Kraj ovakovoga pranja zadržat će čarape svoj sjaj i svoj svileni izgled.

ORLOVSKI VJESNIK »Orlovska Straža". Svibanjski broj iz­

lazi narednih dana. Cio broj uređen je prigodno u duhu Dana orlovske omladine; List izlazi u velikoj nakladi i molimo sve prijatelje, da naruče po par primjeraka lista radi propagande.

Orlovski sletovi. Već se svuda provo­de žive pripreme za ovogodišnje okružne sletove. Među prvim sletovima bit će na Duhove okružni slet zagr. okružja u Kar­lovcu 1 šaraj, okružja u Travniku. Ove dvije priredbe naših najvećih okružja sigurno će pokazati veliki uspjeh našeg orlovstva u svakom pogledu. Đakovačko ori. okrnžje održava svoj okrutni slet u Vukovaru 2. lipnja prigodom Kat. dana. Senjsko-sušačko okružje drži svoj slet u Jelenju kod Suša­ka na Petrovo i Pavlovo. — Ostali okružni sletovi bit će uređeni u najkraće vrijeme. Uz ove sletove drži se cio niz većih na­stupa orlovskih općina i društava.

Posjeti društava. U posljednje vrijeme učinjeno je mnogo posjeta kod orlovskih društava. Predsjednik Saveza obišao je društva u srednjoj Dalmaciji, te djelomice u sjeverroj Dalmaciji i Hrv. Primorju. Svuda se opaža vrlo intenzivan i plodan orlovski rac1

Obava prosvjetnih natjecanja. Ovogo­dišnji prosvjetni rad u našim društvima okrunjen je lijepim plodovima. Prosvjetna natjecanja, koja su u toku, u\ jer avaj u nas, da će taj rad uistinu dovesti do najvećih uspjeha. U zadnje vrijeme posebnim uspje­hom dovršena su natjecanja kod nekih đačkih orlovskih društava, pa kod omla­dinskih orlovskih društava po svim kra­jevima.

Dan katoličke omladine. Po svim na­šim krajevima vrše se pripreme za pro­slavu ovogodišnjega Dana kat. orlovska omladine. Preuzv. gosp. nadbiskup dr A. Bauer izdao je za ovu prigodu posebnu poslanicu naSim Orlovima i Orlicama, kao i njihovim prijateljima. Svuda će naša or­lovska omladina pristupiti sv. Pričesti, pri­redit će se akademije i propagandni na­stupi. Posebno je važno, da se svi prija­telji Orlovstva ovom zgodom sjete novča­nim doprinosima naše orlovske organiza­cije. Svuda će biti provedeno sabiranje. Orlovska organizacija ne dobiva nikakvih potpora od nikakvih institucija, već živi samo od doprinosa, koje joj izravno daju članovi i prijatelji. Stoga je dužnost nji­hova, da se ovom prilikom posebno sjete našeg Orlovstva.

IZ OBADA I OKOLICE P o k l o n Š ibensk ih ž e n a p o d m o r ­

n ic i , N e b o j š a a . 16. t. m j . o d r ž a n je u sa lonu Hote la Krka sas t anak p r e d ­s tavnica mjesnih ženskih ud ružen ja „Zore" , „Nar . Ženske Z a d r u g e " i „Ženskoga Pokre t a* , te u p r a v e o r ­ganizaci je „ J a d r a n s k e S t raže" i d e ­legata po jed in ih d ruš t ava , d a se u-red i pi tanje zas tave, ko ju bi š iben­ske žene imale pokloni t i p o d m o r n i c i

»Nebojša" . S p o m e n u t u ženska u d r u ­ženja preuze la su n a se dužnost , da tu zas tavu iz rade .

G r u p a e n g l e s k i h l i ječniku u g r u d u . N a svom iz le tničkom p u t o ­vanju stigla j e g rupa odl ičn ih E n ­gleza, već inom liječnika, 18 . t. m j . u n a š grad . P r e d v o d i o ih j e g. Drago-m a n o v i ć , upruvitelj zagrebačkog Pu tn i čkog u r e d a . Iz le tnicima su u-susret pošli a u t o m o b i l o m p reds t a ­vnic i Opć ine i P u t n i č k o g u r e d a . Gosti su pregledal i sve gradske zna­meni tos t i i obišli Šub ićevac , a o d ­sjeli su u Hotelu K r k a . U Š iben iku su ostali j edan d a n više nego je bilo p r e d v i đ e n o . Neki su pošl i s a u ­tomob i l ima d o Biograda i Z a d r a . Proslijedili su dalje, a uspu t su se zaustavil i u Sk rad inu i n a s lapovi ­m a Krke. Odl ičn im gost ima je Pu tn ičk i Ured bio u svemu pr i ruci , a i Hotel Krka je t om p r igodom pozvao orhes ta r vo jne muzike .

Pu tn i čk i u r e d d a o je izraditi n a ­cr t svoga vlastitog k ioska , koji k a n i gradit i n a obali , gdje svršava žel je­znička pruga . N o o g r o m n a je po t e ­škoća u t ome , š to n e m a za to n o v ­čan ih s reds tava . Opć ina bi m o r a l a p o t p o m o ć i stvar, a i naš i hotel i jeri te neki bogatij i g r ađan i . T e k t a d a bi Putnički u r ed m o g a o razviti svoju djelatnost, koja b i uos ta lom doni je la koristi g radu .

Š i b e n č a n i n p o b j e đ u j e n u Šahov­s k o m t u r n i r u u P a r i z u : Šahovski k lub u Pa r i zu „Cercle d e Lu t ece* p r i r ed io j e prošl ih d a n a klubski tu r ­nir, nu k o j e m u se na t jecao i naš su­g r a đ a n i n g. T ihomi l Drezga i o d n i o p rvo mjesto sa 7 b o d o v a .

S t r u n c i d o l a z e . Izletničke g rupe uglednih s t r anaca d a n o m i c e sve više stizavaju. T a k o đ e r uvijek stižu i n o v e pr i jave. Slično je i p o č i tavom n a š e m pr imor ju . Ove ć e m o g o d i n e imati da leko već i p r o m e t s t r anaca negoli smo imali prošl ih god ina .

R e d u k c i j a d r u g o g u s r e s k o g l je -k a r a . Mjesto d rugoga sreskog l jeka­ra š ibenskoga sreza sa ajedištem u Skrad inu r e d u c i r a n o je, i po t o m e opć ine Sk rad in , Ti jesno i Vodice p o t p a d a j u p o n o v n o p o d š ibenskoga sreskog l jekara. Ministars tvo zd ra ­vlja uspos tavi lo je to mjesto prošle god ine , a l jekarom j e b io i m e n o v a n š ibenčan in d r Šupe . Ne z n a m o , k o ­liko j e o p r a v d a n o ovo ukidanje , ali loše je , kad se b a š uk idan j em zd rav ­s tvenih us t anova poč ima štedjet i .

Rumunjsk i p o s l a n i k na n a š e m d v o r u g. F i l idor sa svojom g o s p o ­đ o m posjetio j e 16. t. m j . n a š g red u pratnj i prof. J. Ba rača . U fcfadu se zadržao kra tko vri jeme, jer j e r ad i slu­žben ih poslova m o r a o d a o tputuje . Gradske znameni tos t i pokaz ivao m u je d i r . M. Jež ina .

A m e r i č k e y a h t e u luc i . 16. t. m j . d o p l o v i l a je iz Z a d r a amer ička jachtaj „ H a p p i - D a y s a sa n e k o l i k o uglednih amer ičk ih izletnika, već i ­n o m bank i ra . Istoga j e d a n a p o ­p o d n e prosli jedila dal je za Gruž. — 19. t. m j . stigla je u luku d ruga a-mer ička vach ta „Corsair" , vlasnost mul t imil i jardera J. P . Morgsn-a . N a vacht i j e uz vlasnika još i 12 izlet­n ika , te 51 osoba p o s a d e . Prosl i je­dila je za Z a d a r .

U p r o s l u v u 100 g o d i š n j i c e F r e -u n d e r e l c h a . Mjesno Sokolsko d ru ­štvo dava lo j e 15. t. m j . u G r a d s k o m Kazalištu igrokaz s p jevanjem „ G r a ­n iča r i " u pros lavu stogodišnjice r o ­đenja auk to ra J . F r e u n d e r e i c h a .

P r e p u r a n d i s t e iz J a g o d i n e , njih 25, sa svojim profesor ima stigli su u n a š g rad za d v a dana , pa au o-bašl i s lap Krke, kupal iš te Jad r i ju i Manda l ina . Osobito su se interesi ra l i za našu ka ted ra lu , ko ju im je o p ­širnije t u m a č i o vlč . d o n K. Stošić. Već ina njih vidjela je p o prv i put more , p a su bili vrlo oduševl jen i .

S t a n u r i z a p r o d u ž e n j e s t a m b e ­n o g a z a k o n a . P r e d kobn im 1. ma ja održa la j e i š ibenska organizaci ja s t ana ra i p o d s t a n a r a prošle nedjelje 15. t. m i . svoj protestni zbor . Za p rodužen je s t ambenoga z a k o n a p r e ­m a zakl jučcima n e d a v n o od ržanoga kongresa u Zagrebu organizaci ja se obrat i la predsjedniš tvu ministarskoga savjeta, minis tars tvu socijalne pol i ­t ike i minis tars tvu unut rašnj ih djela t ražeći zašt i tu za one , koji bi 1. maja imali biti de lož i rani .

S u đ e n j e k r a d l j i v c u u v a r o S k o j c r k v i . Za lani poč in jenu p rova lnu k r a đ u u varoškoj c rkvi bio je o p t u ­žen r eme ta i još jedan, ali su n a k o n r a s p r a v e bili o tpuš teni i proglašeni n e v i n i m a . K a k o je pozna to , p red tri mjeseca u h v a ć e n a su n o v a lica, ko ja su za k r a đ u osumnj ičena . K a k o ča jemo, sada j e p r o v e d e n a pa rn i ca te j e Slatina Mate iz M a r i n e k o d Trog i ra p r o n a đ e n kr ivim i o s u đ e n n a god inu d a n a t amnice .

P r o s p e k t i Š i b e n i k a . U zadnje d o b a Putn ički je u r ed d a o š tampat i

STB. i. „HAB0DVA 8TRAAA* BS0J15 .

ukusan prospekt n a engleskom je ­ziku o d 15 s t ranica , a 11 slika. Isto t ako š t a m p a n j e n a p o k o n tol iko t ra­žen i p rospek t n a njemačkom jez iku sa 22 s t ranice sa r e s l a m a m a , a 14 sli­ka . T r e b a l o p to isto učinit i na Če-škom jeziku, te p reš tampat i d o s a d a ­šnji hrvatski prospekt , koji j e po tpu­n o r a s p a č a n .

V a g o n i z a Š i b e n i k . Stara j e tuž­ba , d a su vagoni t rećega r a z r e d a na pruzi Š iben ik -Pe rkov i ć t ako nečis t i , d a se pristojnije če l jade boji sjesti . Ne govor imo to zbog p raš ine ili nečis toće, i ego jer nijesu bo jad i san i , pa izgledaju odv ra tn i . Ako n e r a d i lica našega g rada , a o n o zbog stra­naca , koji n a m d o l a z e , n e bi smjeli biti ovi iznimni vagoni baš n e p o ­s redno na š ibenskoj p ruz i .

P r o c e s d r a M i a g o s t o v i c h a . K a k o smo zadnj ih d a n a imali pril ike sa ­znat i , u Gorici j e doš lo d o p r o c e s a i zmeđu tamošnjeg advoka ta , b ivšega našeg sug rađan ina d r a Miagostovicha i a d v o k a t a Menghi-a. Or Miagosto-vich se iza evakuac i j e Š ibenika n a ­stanio u Gorici . T a m o je d o š a o i regnicolo (Tal i jan iz kral jevine) Men-ghi, koji j e d u g o v r e m e n a už ivao gostoljubivost d o b r o g a Da lma t inca . Lan jske g o d i n e došlo je k o d j e d n e r a sp rave , gdje su oboj ica nastupi l i kao advoka t i , d o oš t re p rep i rke iz­m e đ u njih. Menghi je ht io š t apom d a u d a r i Miagostovicha , koji j e u-d a r a c o tk lonio , ali je ipak z a d o b i o p a r ozl jeda. U rječkanju j e Miago­stovich, k o m e je Menghi dov ik ivao , d a j e „Hrvat , suhi Hrvat" , n a z v a o ovoga b e d a k o m , k r e t e n o m i straši-v i com. Došlo j e d o sudskoga p r o ­cesa i d r Miagostovich je o s u đ e n n a 5 0 lira g lobe te n a k n a d u štete Men-grri-u, d o k j e Menghi upog led u v r e ­da , n a n e s e n i h Miagostovichu, r i ješen. P r e s u d a se u Gorici i inače u k r u ­g o v i m a Da lma t inaca , koji su otišli u „Madre I ta l ia" , si lno k o m e n t i r a . T a k o j e d r Miagostovich, koji j e u Šibeniku u svoje vr i jeme v ikao „ 0 Italia, o m o r t e " , d o b i o u Italiji tttul „ n e p o u z d a n o g a " i dob io kr ivo , dok j e regnicolo d o b i o p r a v o . Doista č u d n a p r a v d a i Čudni l judi!

N e p o d n o s i v o s m e t a n j e r a d i o ­a p a r a t i m a . Mi s m o u mnog im stva­r ima izn imke ku l tu re . Dok či tav svi­jet ima obz i ra p r e m a mi l i junima prijatelja radi ja , k o d nas , koji s m o u t o m e vrlo maleni , č ine se u p r a v o užasne smetnje . N e m a n a i m e večer i , d a speci jalno ovdje u Š ibeniku n e zanoveta ju i u p r a v o nervozi ra ju pr i ­jatelje rad io-g lazbe neki svojim e-misi jama. Kad j e s tvar s lužena, ne će baš n i tko zamjer i t i emisiji, ali da se ne tko zabavl ja i ruga publici svojim smetan jem, to j e p reveć . Na­p o k o n on i , koji d rže r ad io -apa ra t e , plaćaju državi takse , pak bi se Di­rekcija poš te m o g l a pobr inu t i , da naveče r suvišna smetan ja n a p o k o n pres tanu .

Li ječnik d r M a t e Miličić nastu­pio je k a o p rak t ikan t u mjesnoj bolnici .

P o d i z a n j e z g r a d e z a m o r n a r i c u . Ministarstvo vojske i m o r n a r i c e o d o ­brilo je k red i t od 841.780 d ina ra zá T H / d i z a n je n o v e zgrade u Mandal in i . Za rada će služiti za s tanovanje p o ­doficira m o r iar ce. Radov i bi imali počet i već n a r e d n o g a mjeseca.

G o s p . Niko P e t r a n o v i ć , car inski č inovnik u Šibeniku, pens ion isan j e n a k o n 27 godina službe.

N a g r a d e z a lov m o r s k i h n e m a n i . L u č k a kapetani ja raspisala j e nagra ­

d e za lov m o skih n e m a n i i t o : Din. 1000 za mor ske pse o d 4 m., Din . 500 za o n e do 3 m., te Din. 250 za o n e i spod 1 m.; za d u p i n e d o 1 m. Din. 100, p r e k o 1 m. Din. 200,

Orlovska zabavi u Prvit-Luti

U ponedjeljak uskrsni priredili su naSi Orlovi svoju zabavu. U programu je bilo: Pero tamburica (coaplet), Prišla je miška (slovenska narodna pjesma), Vjenčani kum (Sala), a Izveli su za prvi put naraStajci i naraStajku vježbu od god. 1927.

Program je bio lijepo izveden, a oso­bito se doimala publike vježba naših nara-Stajaoa, koji su imali na glavi svi orlovske kape, a dvojica i košulje. Vježba je bila praćena tihom pratnjom na harmoniju, sto joj je podavalo osobiti car.

S ovom priredbom pokazali su nam svima svoj marni rad. Rasli i cvjetali 1

Očevidac

Nove knjige i listovi »Rijeci srca". Ovih je dana izašla iz

štampe zbirka pjesama mladoga pjesnika g. ive H o r v a t a pod gornjim naslovom. Knjigu je izdala u svojoj nakladi zagre­bačka nakladna knjižara „Narodne Pro­svjete" u vrlo ukusnoj opremi sa naslov­nom stranom od poznatoga hrvatskog sli­kara g. Vladimira Knina. Ovo je druga zbirka pjesnika Horvata: prva je izašla 1925. pod naslovom »Zvuči osame; te je skoro posve rasprodanr. Preporučujemo i ovu drugu otmenu zbirku pjesama svima onima, koji vole iskrenu poeziju, bez afek-t&cije. Cijena je broširanoj knjizi Din. 10. a tvrdo vezanoj u platno Din. 20. Nai učuje se kod „Narodne Prosvjete", Zagreb, Kaptol 29, a dobiva se i u svima boljim knjižarama.

Razne vijesti Najnoviji rad don Frane Bulića. Naš

znani arheolog Don Frane B u l i ć izabran je prvim počasnim članom Hrv. Knjiž. Društva sv. Jeronima u Zagrebu. Počasnu diplomu za nj veoma je ukusno izradio prof. V. Kirin. U znak hvale društvu i kao svoj dar širim slojevima hrvatskoga na­roda odlučio je naš odlični naučenjak, da preda u nakladu Jeronimskom društvu svoje najnovije djelo, koje je izradio u zajednici s pro t Lovrom Katičem. Don Frane Bulić „ide tragom hrvatskih kraljeva" i vodi či­taoca od mjesta do mjesta, te pokazuje veoma zornim i zanimivim načinom spo­menike iz najslavnijih vremena prošlosti Hrvata. - V. D.

Natječaj za kompoziciju staroslaven­ske Mise. Jerouimsko Književno Društvo proslavit će ljetos svečano svoju 60. godi­šnjicu na blagdan sv. Jeronima (30. rujna) Za Misu Zahvalnicu, s kojom će započeti

proslava, želi društvo imati novo kompo-novanu Misu u Čast sv. Jeronimu na staro­slavenski liturgijski tekst. U tu je svrhu Jeronimsko Književno Društvo raspisalo natječaj sa dvije nagrade po 3.000 Din i 2.000 Din. Pravo natjecanja imadu svi hrvatski kompozitori. Rok natjecanja je do 1. svibnja o. g. u 12 sati o podne. Radnje se šalju a-nonimno, adresa autora neka je u zatvo­renom omotu s motom, koji je naznačen i na kompoziciji, O radnjama će odluči­vati žiri, koji sačinjavaju gg. dr J. Barle, prof. F. Dugan, dirigent S. Kumar, dr B. Širola i dr J. Andrič, urednik društva. Jeronimsko Književno Društvo stiče natje­canjem pravo nagrađene kompozicije po prvi puta umnožiti i izvesti. Ostala prava ostaju autoru, I nenagrađene radnje even­tualno će se otkupiti. Rukopisi se šalju na: Hrv. Knjiž. Društvo sv. Jeronima, Zagreb, TrgmKralja Tomislava 20.

Hrvatsko hodočašće u Lurd. 2. kolo­voza o. g. polazi iz Zagreba hodočašće u Lurd. Putuje se onamo ovim gradovima: Zagreb, Venecija, Padova, Trst, Milan, Ge-nova, Nica, Marsilja, Lurd. Vraćaše: Lurd, Bordo, Lion, Ars, Ženeva, Losana, Lacern, Einsiedeln, Buks, Jcsenice, Ljubljana, Za­greb. Cijeli putni trošak iznosi Din. 3850. U toj svoti je uključena vožnja od Zagre­ba do Lurda i nauag do Zagreba, obilna hrana tri puta na dan bez vina, razgleda­vanje gradova u automobilima, spavanje i posluga u hotelima. Posebna će se taksa platiti jedino za putnicu, ali ta će biti vrlo neznatna, jer će putnica biti zajednička. Prijave se primaju najkasnije do 1. lipnja, i to zato, da se navrijeme može nabaviti putnica i hodočasnicima poslati prije toga tiskanica, koju će potvrditi sreski pogla­var, da nema zapreke, da putuju u strani svijet, da se mogu navrijeme naručiti ho­teli i najaviti hodočašće u Lurdu. Prijave se šalju sa kaparom od 1000 din. — Odbor za lurdska hodočašća, Zagreb, Kaptol 29.

Vlasnik, izdavntelj i odgovorni urednik Ante Huljev. - Tisak Pučke Tiskare u 81. beniku — (Predstavnici: Jerolltn i Vjeko-etav Mata*!ć).

U Australiju za Lira slerlinga 28.-

U Južnu Ameriku za Lira Sterlinga 19.-

otprema Agencija Traž i te upute .

JOSIP JADRONJA - ŠIBENIK

Poslano *) J av l j am , d a ne ću podmiri t i

gova m c g a sina Borisa , piti b r o d a r s k e škole .

Milan Senč č inovn ik u Sežaaj

Venezia Giu

*) Za uvršteno pod ovim naslov redništvo ne odgovara.

POZOR RIBARI I ! Veliko iznenađenje za nastupaju sezonu ribarenja. Original Polar lampe 800 do 2000 svijeća sa novim patentiranim

REFLEKTOROM. Naš putnik će Vas ovih daui

posjetiti, i predočiti će Vam novo patentirane reflektore kao i lampi , Petroplln" k. d„ Zagreb, Draskovlcet

S A L A M A

i prve vrsti nova roba posve zrela

d o b i v a s e s v a g d j e . Prva hrvatska tvornica salame,

sušena mesa I masti

N . Bavrilovita sluvl i 1 Petrinja/

10 8 JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Dalmacija)

Originalan francuski

E C L A I R V E R M O R I j e najbo l ja prska l i ca na s

Generalno zastupstvo:

B A R Z E L D. 0.. SUBOTIC Ištlte cenovnlkl Može 88 dobiti svagi

Jesam li platio pretpla

Tvornica utemel jena g o d i n e 1861.

Ovo je p r a v i originalni

VlahOYelixir koji okrijepljuje i ozdravljuje

kojeg prolzvadja jedino

R. VLAHOV N a g r a d j e n na sv im svjetsk im i z l o ž b a m a .

Ime VLAHOV i dotična etiketa zakonom su zašt ićeni kod sv ih d r ž a v a sv i j e ta

Č U V A J T E S E P A T V O R I N A !