michael odent - ljubav ocima znanosti

Sve do nedavno ljubav je bila podruje pjesnika, umjetnika i filozofa, no u posljednjim desetljeima X X st. poelo je izuavanje ljubavi s razliitih znanstvenih stajalita. Lako je previdjeti njenu vanost zbog mnotva specijaliziranih pristupa istraivanju prirode ljubavi i naina razvijanja sposobnosti za ljubav.

Isprepliui podatke iz mnogih disciplina Michel O dent je u stanju ponuditi velik broj preliminarnih zakljuaka. Prvo, dokazuje da postoji kratak ali veoma kritian vremenski period koji slijedi odmah nakon roenja, a koji ima dugorone posljedice kada je rije o sposobnosti za ljubav. Sto- vic, ini se da je majinska ljubav prototip za sve razliite vidove ljubavi.

Zato sve kulture ritualno remete prvi kon- takr izmcdu majke i novoroeneta, naprimjer, prenosei vjerovanje da je kolostrum zagaden i tetan? Michel O dent istie da jc razvijanjc Ijudskog potencijala za agresiju unijcstn za sposobnost za ljubav - to ukljuuje i potovanjc prema Majci Zemlji - bila evolutivna prednost tijekom duge povijesti Covjct anstva: osnovna strategija preivljavanja veun t ljudskih skupina bila je do- ininiranje priroilom i dominiranje drugim Ijudskim sknpinama. U vrijeme, kada o- vjciansivo inora iznai korjenito nove stra- lcgije / preivljavanje, znanstveno objanja- vaii]f Ijubavi preilstavljeno je kao najvital- ni|i vid znanstvene revolucije i kao mea povijcsti ovjcanstva.

LJUBAV OIMA ZNANOSTI

Sve do nedavno ljubav je bila podruje pjesnika, umjetnika i filozofa, no u posljednjim desetljeima XX. st. poelo je izuavanje ljubavi s razliitih znanstvenih stajalita. Lako je previdjeti njenu vanost zbog mnotva specijaliziranih pristupa istraivanju prirode ljubavi i naina razvijanja sposobnosti za ljubav.

Isprepliui podatke iz mnogih disciplina Michel Odent je u stanju ponuditi velik broj preliminarnih zaldjuaka. Prvo, dokazuje da postoji kratak ali veoma kritian vremenski period koji slijedi odmah nakon rodenja, a koji ima dugorone posljedice kada je rije o sposobnosti za ljubav. Stovie, ini se da je majinska ljubav prototip za sve razliite vidove ljubavi.

Zato sve kulture ritualno remete prvi kontakt izmedu majke i novoroeneta, naprimjer, prenosei vjerovanje da je kolostrum zagaen ili tetan? Michel Odent istie da je razvijanje ljudskoga potencijala za agresiju umjesto za sposobnost za ljubav - to ukljuuje i potovanje prema Majci Zemlji - bila evolutivna prednost tijekom duge povijesti ovjeanstva: osnovna strategija preivljavanja veine ljudskih skupina bila jc dominiranje prirodom i dominiranje drugim ljudskim skupinama. U vrijeme, kada ovjeanstvo iznai kor- jcnito nove strategije za preivljavanje, znanstveno objanjavanje ljubavi predstavljeno je kao najvitalniji vid znanstvene ivvolucije i kao mea u povijesti ovjeanstva.

Dr. Michel Odent je svjetski poznat kirurg i opstetriar koji je u francusku dravnu bolnicu u Pithiversu uveo kon- cepciju raaona s domacom, ugodnom atmosferom. To je prva dravna bolnica koja je od 1970. godine nudila mogudnost poroda u vodi (uporabom bazena za porode), a njihovim su se uslugama koristile ene iz cijeloga svijeta. Dr. Michel Odent je utemeljitelj Primal Health Research centra u Londonu. Ovaj znanstveno istraivaki centar je osnovao banku podataka koja sadri stotine studija objavljenjih u eminentnim znanstvenim i medicinskim publikacijama. Sve ove studije dokazale su povezanost zdravlja i ponaanja u kasnijem ivotu s primarnim periodom (prenatalnim, perinatalnim i post- natalnim periodom tijekom prve godine ivota).

Dr. Michel Odent je nedavno razvio novi preventivni program u odnosu na period prije zadeca zasnovan na ideji mo- bilizacije lipida ("metoda akordiona").

Autor je 50 znanstvenih radova objavljenih u medicinskoj literaturi, ukljuujudi i lanak o koristenju vode tijekom radanja (The Lancet, 1983). Autor je 10 knjiga koje su tiskane na 20 jezika.

Dr. Michel Odent je, pored dr. Fredericka Leboyera, medunarodno priznati pionir i trenutno najeminentniji znanstvenik koji je pokrenuo revoluciju u suvremenom porodnitvu. Njegova predavanja, seminari, znanstveni radovi i knjige utjedu na lijednike, primalje i majke u cijelom svijetu.

Ljubav oima znanosti

MICHEL ODENT

Naslov originala Scientification of Love by Michel Odent

Michel Odent 1999First published by Free Association Books Ltd., represented by Cathy Miller Foreing Rights Agency, London, England

Croatian edition OSTVARENJE d.o.o. 2000

, Nakladnik:"OSTVARENJE" d.o.o., alskog 84, Zagreb

Tel/fax: (+385) 1/ 2436-310, 2436-311 Email: [email protected]

Internet stranica; http://tantra-klub.crolink.net

Preveo: Davor Stani Lektura: Antun Vuji Tisak: "HERMES IZDAVATVO" d.o.o Tiskano: Travanj, 2000. u Zagrebu

ISBN 953-6827-02-6

Sadraj

Zahvale viiiPredgovor ixPredgovor autora xi

Uvod - Mo ljubavi I

1 Pretpovijest - Nerazbijeno ogledalo 3

2 Uiti od paia, ovaca i majmuna 6

3 Hormoni ljubavi i roenje djeteta 10Prvi povijesni pokus Drugi povijesni pokus Sloena hormonalna ravnotea

4 Perspektiva istraivanja primarnog zdravlja 15Nasilniki kriminal Autodestruktivna ponaanjaMoe li istraivanje biti politiki neispravno? Poinjui od ivota fetusa

5 Etnoloki pristup - usporeivanje kultura 23Poduka ekstremnih stajalita Potresanje temelja nae kulture Tri meaa u povijesti ovjeanstva

6 Ponovno otkriveno raanje 29to znai - fizioloki?Jezikom fiziologa Odmoriti intelekt Kulturalni nesporazum

vi LJUBAV OIMA ZNANOSTI

7 Spolnost kau cjelina 36Povratak "hormonu ljubavi"Sustav nagraivanja Sline fizioloke konice Slini scenarij Meuodnos dviju jedinki Pratike implikadje

8 Spolna privlanost 46Oblik i veliina tijela Oblik lica i nasmijana lica Mirisi i feromoni

9 Fiziologija romantine ljubavi 51ivotinjski modeli Univerzalnost romantine ljubavi Ljubavna bol

10 Tko je moja majka? 57Osjet mirisaDruge osjetne funkcije

11 Ljubav ivotinja prema ljudima 62U korijenu nae civilizacijeVid znanstvenog objanjavanja ljubaviCijena pripitomljavanja

12 Orgazmika stanja, ekstatina stanja i mistina osjeanja 65Orgazam kao stanje svijesti Staro i novo Potreba za bijegom

13 Ljubav prema cjelini 70Iza polja fiziolokih istraivanja Sto mogu istraivati fiziolozi Sposobnost izgradnje mostova Velika raznolikost puteva


14 Veze izmeu poroda i molitveNain istraivanja ljudske prirode Primalja u molitvi Sline zapreke

15 Otputanje konica vodomUiti od enaIza svakodnevne prakseTumaenje sile vode

16 Ljubav na molekularnoj raziniReceptori, "informativne tvari" i vezivna mjesta Vjernost liganada Sluaj oksitocina

Bebina meduigra 1:Dvadesetdrugo stoljee s bebinog stajalita Futuristiki ljetopis Futuristika enciklopedija Pogled unatrag na nae doba

Bebina meduigra 2:Ne grizi svoju mamu!

17 Stjecite znanosti i tradicijeDobro poznati primjer - Tao fizike Intrigantne slinosti Najbolja knjiga o fiziologiji radanja Projekti

18 Homo EcologicusPosebna pitanja naega vremena Zapreke

Zahvale

Moram iskazati svoju zahvalnost svim majkama (i baka- ma) koje su pomogle da zanem ovu knjigu i koje su sud- jelovale u njenom razvoju. Posebno:

Susan Colson - iz naih plodnih razgovora proizili su novi koncepti kao to su "znanstveno objanjavanje ljubavi" ili "znanstveni temelji dojenja". Divim se Tvojoj sposobnosti da zamijeni neprikladne termine sa "le mot juste".

Moyra Bremner - hvala Ti za sve to si me nauila osufiksu - "ation".

Jane Feinmann - hvala Ti to si mi pomogla nanovonapisati kljuno poglavlje.

Alice Charlwood - hvala Ti za tvoj dragocjeni savjet.Elisabeth Geisel - hvala Ti to si mi dala prijevod naj-

vanijih poglavlja tvoje uvene knjige. Sada sam shvatio ulogu suza u izraavanju emocija.

Liliana Lammers - hvala Ti za tvoje holistiko razumijevanje rijei "ljubav".

Predgovor

Miriam Stoppard

Prolo je vise od dvadeset godina kako sam s filmskom ekipom stigla u Pithiviers da bih stekia uvid u rad Michela Odenta, firancuskog kirurga koji je postao opepoznat kao revolucionarni porodniar.

ak se ni tada nije uldapao ni u kakav uredan medicinski obrazac. Specijalizirao je kirurgiju i zbog svojega objek- tivnog i zdravorazumskog pristupa porodnitvu bio je suoen s onim to je nazvao: zastarjeli postupci koji su nijekali logiku i znanost, ali su se svejedno godinama i neupitno prihvaali iako su produivali trudove, poveavali bol i rizik komplikacija pri porodu te stoga vjerojatnost medicinske intervene^ e.

Jednostavnim rjeenjem, dopustivi enama da slijede svoj instinkt radanja koji ih je navodio da rode u blagom, umjesto u visoko tehnologiziranom okruenju, da im se pridrui njihov partner koji e im pomoi i (doslovce) podrati ih, on je obrnuo porodiljsku praksu naglavce i redurirao medicinske intervencije, kao to su poroaj porodnikim klijetima i carski rez, praktiki na nulu.

Njegove su mi teze izgledale neodoljivima. Sjeam se kako sam na stubitu njegove bolnice, u nepredvideni dodatak svom TV dokumentarcu spontano dala oduka ljutnji, jer sam bila prevarena glede Odentova postupka raanja. Ljutilo me to sam rodila dvije bebe prema krutom, hijerarhijskom sustavu koji je tada, u Velikoj Britaniji, bio u modi, leei na ledima, s nogama u stremenju, potiskujui bebu napolje uzbrdo! Tek razgovarajui s Odentom shvatila sam kako ene u uspravnom poloaju mogu koristiti silu teu da bi porodile dijete.

X LJUBAV OIMA ZNANOSTI

Njegov pristup je razborit, human i zasnovan na oslo- baanju ivotinjskih instikata porodilje. Ali, konani mi je nepobitni dokaz bio to to je demistificirao i demedikalizirao proces radanja kako za ene, tako i za bebe i mukarce.

U elji da sve ene imaju dobrobiti od njegova ponovnog osmiljavanja rodenja djeteta, njegovu sam teoriju i praksu odmah poela unositi u svoje knjige. Zapravo, njegovo je uenje postalo okosnica mog pisanja o trudnoi i radanju i od tada sam u svaku svoju knjigu s tim temama ukljuila odlomak o Odentu.

ene i lijenici su podjednako velik'i Odentovi dunici. Tre- baju nam vizionari poput njega. Impresionira me da su njegove najnovije hipoteze, sadrane u ovoj knjizi, takoder dalekovidne. On nudi prilino iznenaujue obeanje da odgovor na pitanje: kako uimo voljeti - poevi na dojci nekoliko sekundi nakon roenja - moe dovesti do kljunog objanjenja uzroka nasilja u naem drutvu.

On upuuje da ljubav (ili privlanost) ima korijene na staninoj razini, zapravo na povrini stanica, u obliku recep- tora, koji se vezuju za "informativne tvari" - ligande - kem- ijske spojeve s pridruenim porukama. Ta pojava "prikljuiva- nja" se moe vidjeti kao ljubav na molekularnoj razini i, kao to biste i oekivali, ona je krajnje selektivna. Upravo kao to svaka gusjenica ima svoj vlastiti odredeni list, svaki ligand ima samo jedan receptor na koji se moe prikljuiti ili kojega moe voljeti.

Te se hipoteze okupljaju u izuavanju oksitocina, hormona odgovornog za trudove, radanje, laktaciju i - kao to ste pretpostavljali - za majinsku ljubav. Zapravo, za gotovo bilo koju vrstu ljubavi: ene i mukarci tijekom seksualne aktivnosti takoder izluuju oksitocin.

Mogao bi opet biti u pravu, kao to je to bio glede roenja, da je sposobnost za ljubav - sadrana u dosta jed- nostavnoj molekuli oksitocina - a osobito sposobnost da volimo i zatitimo na planet, preduvjet globalnog preivljavanja.

Predgovor autora

Pomalo je riskantno pisati interdisciplmarnu knjigu u doba prekomjerne specijalizacije. Predosjeam da e neki itatelji - koji su strunjaci u svojim vlastitim podrujima - smatrati dijelove ove knjige povrnim ili suvie pojednostavljenim. Takoer predosjeam da neka poglavlja mogu povremeno iz- gledati teka ili dosadna optereena mnotvom nevanih ili beskorisnih detalja.

Usprkos takvim tekoama ova je knjiga neophodna u vrijeme kada se ljudi fokusiraju na nasilje ili na korijenje nasilja. Uvjeren sam da obrtanjem pitanja moemo ii korak dalje u razumijevanju mnogih vidova nasilja, ispitujui kako se razvija sposobnost za ljubav. Nikada neu zaboraviti novu vi- ziju borbe protiv bolesti onoga dana kada sam poeo istraivati korijenje dobroga zdravlja.

U pokuaju da se nosim s tekoama knjige kojoj je pre- dodredeno da ima raznoliko itateljstvo, dodao sam na kra- ju svakoga poglavlja saetak zajedno s listom referenci za one koji ele iscrpnije izuavati neki poseban aspekt ove nove, a ipak goleme teme.

Posveeno Eugenu Maraisu, ije ogledalo nije bilo razbijeno

Uvod - Mo ljubavi

Svako ljudsko bie moe iskusiti ljubav, a ipak, ljubav je teko definirati, jo tee s njom eksperimentirati. Ona je u samom srcu poezije, umjetnosti, filozofije, religije i kulture uope; no ljubav se ne dri za pogodni predmet znanstvenog istraivanja.

Kada je Teilhard de Chardin prije pedesetak godina pred- skazao da e ljudi jednoga dana nauiti kako koristiti energije ljubavi i da e to u povijesti ovjeanstva biti podjednako kljuno kao i otkrie vatre, njegovo se predvianje dralo za potpuno utopijsko. Danas nije tako, je u posljednjim desetljeima XX. st. priroda ljubavi i nain razvijanja sposobnosti za ljubav postala predmet znanstvenog istraivanja, a implikacije toga su u najmanju ruku isto toliko vane kao implikacije genetike, elektronike ili kvantne teorije. Ipak, taj rad je daleko od podruja popularne znanosti i veina znanstvenika, ukljuujui i medicinske profesije, jedva da je i svjesna tog novog podruja znanja.

Glavni razlog za to veoma prisutno neznanje je nevjero- jatna specijaliziranost znanstvenih Lstraivanja. Novi znanstveni podaci o ljubavi u svim njenim manifestacijama izviru iz mnotva discipline, a strunjaci koji su otkrili mali, ali vi- talno vaan detalj u mozaiku tog novog podruja istraiva- nesvjesni su, ili nisu u stanju vidjeti, kako se njihov nalaz povezuje s drugim segmentima istraivanja.

Takoer vjerujem da su vladajui medicinski krugovi smatrali neke teme istraivanja politiki nepoeljnim, te da su ih namjerno zanemarivali. Uvijek sam nanovo nailazio na vana ispitivanja koja je istraivalaka zajednica ignorirala usprkos njihove jakosti i znaaja.

Ova knjiga je pokuaj da se sve to promijeni. Znanstveno objanjavanje ljubavi nudi ivotno vanu poduku i za iroku

2 LJUBAV OIMA ZNANOSTI

publiku kao i za profesionalne medicinare i znanstvenike. Pri- je svega, pokazuje da je majinska ljubav prototip svih ostalih razliitih oitovanja ljubavi - oinske, sinovske, spolne, romantine, platonske, duhovne, bratske, da ne spominjemo ljubav prema domovini, ljubav prema neivim predmetima i suosjeanje i brigu za Majku Zemlju. Stovie, dokazni ma- terijal ukazuje na kratak, ali kritian period vremena neposredno nakon rodenja koji ima dugotrajne posljedice na nau buduu sposobnost da volimo. Sami se izlaemo riziku zane- marujui posljedice ritualiziranja, uplitanja ili drugih oblika zanemarivanja fiziologije tog kritikog vremenskog perioda.

Drugo, znanost sada razotkriva da su razliiti naeini na koje volimo zapravo holistini, u smislu da su ukljueni isti hormoni i da se isti uzorak ponaanja pojavljuje tijekom spolnog odnosa, poroda i dojenja. Razumijevanje toga pomae nam shvatiti cijenu koju je ljudska vrsta platila za "civilizaciju", kulminirajui sa sada iroko rasprostranjenim problemima slabog spolnog poriva, tekih poroda i tekoama s doje- njem. Takoder nam ukazuje na nain kako doi do punijeg iskustva svoje spolnosti.

Povrh svega, znanstveno objanjavanje ljubavi moe stvoriti novu svjesnost o tim pitanjima i moda pokrenuti korjenito preispitivanje svega onoga to elimo od civilizacije. Gotovo svaka uspjena kultura ima istu zajedniku strategiju za preivljavanje, a ta je: dominirati prirodom i prevladati i potini- ti druge ljudske skupine. Ako su te kulture do danas prei- vjele, onda je tomu razlog to su uspjeno razvile sposobnost za agresiju. Meutim, na poetku XXI. st., razvijanje sposobnosti za ljubav i potovanje kako uzajamno tako i prema Majci Zemlji konano je postao preduvjet kako za glo- balno tako i za pojedinano preivljavanje.

Zbog toga pedeset godina staro predskazanje Teilharda de Chardena mora postati stvamost.

1 Pretpovijest - Nerazbijeno ogledalo

Znanstveno objanjavanje ljubavi ima pretpovijest i potreb- no je prilino strpljenja i sree da bi se ona otkrila. Pot- puno sam sluajno postao svjestan rada Eugena Maraisa poz- natog jednoj cijeloj generaciji Junoafrikanaca kao pjesnika koji je pisao o boli i ljubavi. Trebao bi biti poznatiji radi svojih znanstveno orijentiranih hipoteza i istraivanja ponaanja ivotinja koja su se pojavila daleko prije drugih vie razglaenih istraivanja u tom podruju.

Oko 1920. god. - u pretpovijesno vrijeme to se tie ovoga predmeta - Marais je eksperimentirao da bi potvrdio svoje pjesnike intuitivne zakljuke o vezi izmeu bolnog raanja i majinske ljubavi1. On je izuavao skupinu od ezdeset kaf- firskih koza za koju je znao da u posljednjih petnaest godina nijedna koza iz tog krda nije odbacila svoje mlado. On je enkama pri porodu davao da nekoliko puta omiriu klo- roform i eter, a zatim je primijetio da su nakon toga majke odbijale prihvatiti svoje novoroene jarie. Naravno da u to vrijeme Marais nije bio u stanju protumaiti narav veze imeu bola pri porodu i majinskog ponaanja. On nije znao za hormone i nije mogao objasniti kako prirodni priguivai bola, koje pri trudovima izluuje majka, takoder igraju ulogu u poticanju majinskog ponaanja. Meutim, usporeujui ponaanja razliitih vrsta, ustvrdio je jednostavno pravilo - kada je novoroenad nezrela i ovisna o brinoj i podrava- juoj majci, to je povezano s bolnim raanjem. Da su Maraisovi izvjetaji bili izvorno objavljeni na engleskom i time postali poznatiji, nikada ne bi bile predloene ni iroko pri- hvaene odreene "kulturoloke" teorije o bolu pri ljudskom raanju - ili bi moda bile formulirane na istananiji nain. Sredinom ovoga stoljea bilo je uobiajeno tvrditi da raanje ne bi smjelo biti bolno, jer tijekom normalnog zdravlja nema


niti jednog primjera bolne fizioloke funkcije. Odnosno, tvrdi- lo se da je bol pri porodu "uvjetovani refleks".

Eksperimenti Eugena Maraisa pruaju nam prvu priliku da ocijenimo svrsishodnost pokusa na ivotinjama radi poboljavanja naega poznavanja ljudske prirode. On ukazuje na granice do kojih moemo uiti takvim pristupom.

ZakJjuci iz pokusa na ivotinjama esto su jednostavni i nedvosmisleni: koze se nisu brinule za svoju mladunad. Znamo zato je ponaanje ljudskih bia mnogo sloenije. Lju- di komuniciraju jezikom. Stvaraju kulture. Njihovo ponaanje je manje izravno pod utjecajem njihove hormonalne ravnotee. Kada ena zna da je beba na putu, ona moe radosno oeki- vati i ve u nekoj mjeri ispoljavati majinsko ponaanje. To ne znai da ne moemo uiti od ne-ljudskih sisavaca. Pokusi sa ivotinjama ukazuju na pitanja koja si trebamo postaviti o sebi samima.

Kada se radi o ljudskim biima, pitanja moraju obuhvaati rije "civilizacija". Ako koze ne brinu o svojim jariima nakon to su ih okotile uz nekoliko udaha etera i kloroforma, ne trebamo li se zamisliti nad budunou nae civilizacije ako se proces raanja rutinski remeti na takav nain.

Eksperimenti Eugena Maraisa pruaju nam takoder priliku da si razjasnimo kako koristiti znanost da bismo poboljali razumijevanje ivota openito, a posebno ljudske naravi. Bi- oloke znanosti predstavljaju vrstu ogledala u kojem moemo potraiti vlastiti odraz.

Dok je znanstveno objanjavanje ljubavi bilo u svojoj "pret- povijesnoj" fazi, to ogledalo nije bilo jako uglaano. Odraz je bio mutan, detalji nejasni. Ali jo je uvijek bilo mogue u potpunosti vidjeti cjelinu neuglaanog ogledala. Eugene Marais je mogao izuavati ivot i ljudsku narav iz upeatljivog broja razliitih gledita. Bio je pjesnik, koji je izuavao re- ligiju, pravo i medicinu, a takoder i novinar i aktivni od- vjetnik koji je proveo velik dio vremena analizirajui ponaanje tako razliitih ivotinja kao to su termiti, skorpioni i babuni. Njegova sposobnost u odravanju neprestalne veze izmedu to- likih razliitih gledita, bila je u osnovi njegova dubokog razumijevanja ljubavi, bola i ljudske naravi.

PRETP O VI JEST 5

Danas je to isto ogledalo sjajno uglaano. Mogu biti otkriveni beskonano sitni detalji, ali kao da je ogledalo razbijeno u tisue komadia. Strunjaci koji znaju tako mnogo o jednom siunom komadu razmrvljenog ogledala nesposobni su vidjeti nain na koji se on povezuje s drugim komadima kako bi sainili cjelinu.

Na je zadatak to je mogue potpunije nanovo sastaviti tu-sliku. Mi ne potqenjujemo tekoe toga rada. Poet emo utvrujui veze izmeu najveih komada koje su na vidjelo iznijeli znanstvenici razliitih podruja. Zatim emo pogledati mnotvo malih djelia koje je jo uvijek teko medusobno povezati.

Saetak

Metafora s ogledalom je okosnica naega opisa pojave koju nazivamo "znanstveno objanjavanje ljubavi". Bioloke znanosti predstavljaju ogledalo u kojem traimo vlastiti odraz. Danas je to ogledalo sjajno uglaano, ali je razbijeno u dsue komadia. Na je cilj ustanoviti povezanost svih tih malih komadia.

Reference

1 Marais, E. N. The soul o f the while ant, sa biograf- skim osvrtom njegovoga sina. Methuen, London, 1937.

2 Uiti od paia, ovaca i majmuna

Stvarna povijest znanstvenog objanjavanja ljubavi poela je tridesetih godina XX. st. s pokusom koji je postao legenda. Utemeljitelj moderne etologije, Konrad Lorenz, iz- vjetava da se jednoga dana postavio izmeu tek izleglih paia i njihove majke i imitirao njeno kvakanje. Ti paii su za sav ostatak svog pajeg ivota postali vezani za Loren- za, slijedei ga, naprimjer, kada bi iao u vrt i si. Tako se pojavio koncept osjetljivog perioda u procesu formiranja privrenosti, i on pokazuje da postoji kratak a ipak kljuni period odmah nakon roenja koji se nikada ne ponovi.

Etolozi promatraju ponaanje ivotinja i ljudi. Njih ne za- nima neka odreena ivotinja; oni esto izuavaju odreeni tip ponaanja kod veeg broja nepovezanih ivotinjskih vrsta.1 Iako se nastoje to je mogue manje uplitati, rade i pokuse. Tako su mnogi od njih poeli izuavati proces stvara- nja privrenosti izmeu majke i mladunadi. Sva promatranja potvruju da u mnogo razliitih vrsta ptica i sisavaca postoji osjetljivi period odmah nakon roenja.

Naprimjer, Bridges je pomno izuavao roenje takora.2 Ako je takorica pri raanju uznemiravana, ne samo da se poraanje otee ve ima takoder i dugotrajnih posljedica na tnladunad zbog izmijenjenog odnosa majke i mladuneta. Takoder se mogu otkriti dugotrajni efekti kada se majkama doputa ili ne doputa lizanje mladunadi nakon poroda. U sluaju majki koje su lizale mladunad moe biti odstranje- na, ali i nakon 25 dana one su im priklonjenije nego majke koje nisu lizale svoju mladunad. Nadalje, Bridges je ocje- njivao koliinu kontakta s materinskim ponaanjem: ako se lek roena mladunad ostavi s majkama tijekom 4 do 6 sati nakon roenja, njihove e se majke prema njima ponaati majinski ak i nakon 25 dana razdvojenosti. Siegel i Green-

UITI OD PAIA, OVACA I MAJMUNA 7

wald su takoer izuavali nestanak majinskog ponaanja nakon ranog razdvajanja majke i mladunadi u hraka.3

Posljedice razdvajanja majki i mladunadi nakon poraanja jo su naglaenije u ovaca i koza nego u glodavaca, jer u ovoj potonjoj vrsti majinsko reagiranje bre nestaje. Druga razlika u odnosu na glodavce je da ovce i koze razvijaju in- dividualizirane veze sa svojom mladunadi i rogovima e odbiti bilo koju stranu mladu ivotinju. Ve je 1956. god. Blauvelt pokazao da ako se jare odvoji samo nekoliko sati od majke prije nego ga je imala prilike polizati i onda joj se vrati, majka, ini se, nema nikakvih obrazaca za ponaanje da ita uini za mladune.4 Poindron i Le Neindre su nali da polo- vina ovaca nee vise brinuti o janjadi ako razdvajanje majke i janjeta pone odmah nakon poroda i traje 4 sata.5 Suprotno tome, ako 24 satno razdvajanje pone 2 do 4 dana nakon rodenja, sve e ovce ponovo prihvatiti svoju janjad. Krehbiel i Poindron su takoder medu ovcama provjeravali povezanost procesa raanja i majinskog ponaanja. Kada su ovce radale pod epiduralnom anestezijom nisu brinule o svojoj janjadi.6

Ispitivanja koja je proveo Harlow imaju mnoge praktine implikacije.7 Prvo je izuavao meuodnos izmeu majki i mladunadi primata - vrste blisko povezane s ljudima. Takoer se, kao znanstvenik, nije libio koristiti rije "ljubav kada bi istraivao veze izmeu njenih razliitih vidova, oitovanih s jedne strane u odnosima majka-mladune i, s druge, u spolnom ponaanju odraslih. Koristei rije "ljubav", etolog kao to je Harlow prua prvu priliku za potcrtavanje naina na koji su znanstvena izuavanja ljubavi upala u velike tekoe. Glavni je problem to znaenje te rijei ne moe biti objanjeno ili definirano, jer ljubav ima toliko razliitih vidova. Meutim, postoje oite veze i slinosti izmeu razliitih izraza ljubavi i ini se da su etolozi doli do preutnc su- glasnosti da je privrenost izmedu majke i mladuneta njihov prototip.

Trebamo imati na umu da etolozi takoder mogu iznavali ljudsko ponaanje, npr., njemaki etolog Eibl-Eibesfeldt jc koristio naroitu kameru sa lateralnim leama da bi izuavnn


udvaranje u mnogim kulturama, ukljuujui tu i industrija- lizirane zemlje.8 On je opisao univerzalne obrasce ljudskog udvaranja i ukazao je na to da je pogled najvjerojatnije naj- upeatljivije ljudsko sredstvo udvaranja. Kada itam o takvim etolokim ispitivanjima ne mogu ne pomisliti na to koliko su majke fascinirane pogledom svojih novorodenih beba...

Saetak

Etolozi koji promatraju ponaanje ivotinja i ljudi smatra- ju da je privrenost izmedu majke i mladuneta prototip ljubavi. Bez obzira o kojoj se vrsti radilo, odmah nakon rodenja postoji kratak ali kritian period vremena s dugo- trajnim posljedicama.

Reference

1 Lorenz, K. Studies in animal and human behaviour, 2 vols. Cambridge University Press, Cambridge, 1970-71

2 Bridges, R. S. "Parturition: its role in the long-term retention of m aternal behavior in the rat." Physiol. Behav. 1977; 18: 487- 90.

3 Siegel, H. I., Greenvvald M. S. "Effects of m other-liller separation on later maternal responsiveness in the hamster." Physiol. Behav. 1978: 21: 147-9.

4 Blauvell, H. "Neonate-mother relationship in goal and Man." In B. Schaffner ed. Group processes. Josiah Macy J r Foundation, New York, 1956.

5 Poindron, P. i Le Neindre, P. "Hormonal and behavioural basis for establishing maternal behaviour in sheep." In Zichella, L. i Panchari, R. eds Psychoneuroendocrinology in reproduction. El- sevier-North Holland Medical Press, Amsterdam, 1979.

6 Krehbiel, D. i Poindron, P. et. al. "Peridural anaesthesia disturbs m aternal behaviour in primiparous and multiparous parturient ewes." Physiology and Behavior. 1987; 40: 463-72.

7 Harlow, H. F., Harlow, M. K. i Hanson, E. W. In Rheingold, H. R. ed. Maternal behavior in mammals. John Wiley, New York, 1963.

Eibl-Eibesfeldt, I. H um an ethiology. A ldine de Gruyter, York, 1989.

UITl OD PAIA, OVACA I MAJMUNA

3 Hormoni ljubavi i roenje djeteta

Prvi povyesni pokus

Znanstveno objanjavanje ljubavi ulo je u novu fazu 1968. god. kada su Terkel i Rosenblatt u djevice takora ubrizgali krv uzetu od majki takora u okviru 48 sati od njihova poroda.1 Djevice takora su se poele ponaati poput majki. Terkel i Rosenblatt su pokazali da odmah nakon poroda u krvi majki takora postoje hormoni koji utjeu na majinsko ponaanje. Oni su ponovili svoj osnovni pokus s razradeni- jim tehnikama, istiui vanost perioda oko poroda.

Sedamdesetih godina je taj povijesni pokus slijedio velik broj eksperimentalih ispitivanja koja su istraivala djelovanje na ponaanje hormona, ije razine fluktuiraju u periodu oko poroda. Rosenblatt i Siegel u SAD-u, koji su izuavali tako- re,2 i Poindron i Le Neindre u Francuskoj, koji su izucavali ovce,3 posebno su promatrali djelovanje estrogena i progesterona. Zarrow i suradnici su promatrali djelovanje prolaktina.4 Pregled svih tih istraivanja nas navodi na zakljuak da estrogeni potiu majeinsko ponaanje i da naglo smanjivanje razine progesterona, koje se pojavljuje u periodu oko poroda, pridonosi oitovanju majinskog ponaanja.

Drugi povyesni pokus

Iznenaujue je da smo, nakon Terkelova i Rosenbattova prvobitnog iskustva, trebali ekati jedanaest godina na is- Iraivanja o djelovanju hormona oksitocina na ponaanje. To je iznenaujue, jer svi fiziolozi, lijenici i primalje znaju da je taj hormon - kojeg izluuje stranji reanj hipofize - bitan tijekom procesa radanja i dojenja. On stimulira kon-

HORMONI LJUBAVI I ROENJE DJETETA 11

trakcije maternice radi roenja djeteta i poradanje posteljice, a stimulira i "refleks izluivanja mlijeka". Vjerojatno zbog isu- vie dobro poznatih rubnih mehanikih efekata toga hormona, istraivai nisu razmatrali mogunost njegova djelovanje na ponaanje. Drugi razlog za taj propust je to to oksitocin mora biti ubrizgan izravno u mozak da bi proizveo primje- tljivo djelovanje na ponaanje. Nova era istraivanja zapoela je kada smo od Prangea i Pedersona saznali da ubrizgava- nje oksitocina u modane komore moe u sisavaca izazvati majeinsko ponaanje.5

Eksplozija istraivanja koju je pokrenuo jedan takav pokus ilustrirana je knjigom od 500 stranica sa 53 znanstvena rada0 djelovanju oksitocina na ponaanje, a objavila ju je 1992. god. New York Academy of Sciences!6 Niles Newton je saeo poduku te faze istraivanja izjavivi da je "oksitocin hormon ljubavi". Moe se primijetiti da se oksitocin spominje bez obzira na vid ljubavi koji se razmatra. Ukljuen je u dojenje. Tijekom spolnog odnosa oba partnera - ena i mukarac - oslobadaju oksitocin. Iz Verbalisovih ispitivanja ak moemo zakljuiti da se u nama poveava razina "ljubavnog hormona"1 onda kada jedemo zajedno s drugim ljudima7 Jesti zajedno vise je nego .samo nahraniti se; to je takoder nain da uspostavimo vezu sa sudionicima. Upravo u vrijeme kada je mnotvo istraivanja potvrdilo djelovanje oksitocina na ponaanje, K. Uvnas-Moberg, u vedskoj, naglaava da, neposredno nakon poroda, razine oksitocina mogu biti jo vise nego tijekom trudova.8

Sloena hormonalna ravnotea

Nema proturjeja izmedu naeg sadanjeg razumijevanja oksitocina kao hormona ljubavi i promatranja onih koji su, sedamdesetih godina, izuavali djelovanja drugih spolnih hormona, posebice estrogena i progesterona. Danas je dobro poznato da estrogeni aktiviraju receptore osjetljive na oksitocin i prolaktin. Uvijek moramo razmisljati u terminima hormonalne ravnotee. Naprimjer, odmah nakon poroda, uza-


jamno se nadopunjavaju oksitocin - hormon nesebinosti - i prolaktin - hormon materinstva.

Tijekom 1979. godine pokazano je takoder da majka za vrijeme trudova i radanja oslobada hormone sline morfiju,9,10 a oslobadanje tih endorfma do danas je nedvojbeno potvrdeno. U ranim osamdesetim godinama saznali smo da beba tijekom procesa radanja takoder oslobada vlastite endorfine, a danas nema sumnje da su i majka i beba tijekom odredenog perioda nakon roenja zasieni opijatima.1112 Dobro je poznato svojstvo opijata da izazivaju stanja ovisnosti, pa je stoga lako predvidjeti kako e se vjerojatno razviti "ovisnost" - privrenost.

Odmah nakon rodenja, ak i hormoni iz obitelji adrenalina (koje esto vidimo kao hormone agresije) oito igraju ulogu u meduodnosu majke i djeteta. Razina tih hormona u majke dosie vrhunac upravo tijekom posljednjih porodajnih trudova. Zbog toga, ene, im pone "refleks izbacivanja ploda", ele biti uspravne, pune su energije, s iznenadnom potre- bom da zgrabe neto ili nekoga. Cesto im treba aa vode, upravo kao to to moe ustrebati govorniku ispred velikog sluateljstva. Jedno od djelovanja oslobadanja adrenalina je da je majka budna kada se rada dijete.1314 Ako pomislimo na sisavce u divljini, tada moemo jasnije razumjeti od ko- like je prednosti za majku da ima dovoljno energije - i agresivnosti da, ako zatreba, zatiti mladunad. Takoder je dobro poznato da tijekom posljednjeg, snanog, istiskujueg tru- da, novoroene ima vlastite mehanizme za preivljavanje i da oslobada vlastite hormone iz obitelji adrenalina.15 Navala noradrenalina ga osposobljava da se prilagodi fiziolokom gu- bitku kisika koji je specifian za taj stupanj radanja. Vidlji- vo djelovanje oslobadanja tog hormona je da je novoroene budno, iroko otvorenih oiju i prosirenih zjenica. Majke su ocarane i razdragane pogledom svojih novorodenih beba. To je kao da beba daje signal i svakako se ini da je taj ljudski kontakt oima vaan poetak veze izmedu majke i djeteta.

Krajnje sloena uloga hormona obitelji adrenalin-nora- drenalin dugo se vremena nije izuavala. Mali broj pokusa

HORMONI LJUBAVI I ROENJE DJETETA 13

sa ivotinjama otvara put daljnjim istraivanjima. Mievi kojima nedostaje gen odgovoran za proizvodnju noradrealina ostavljaju mladunad razbacanu, prljavu i nenahranjenu - izuzev ako im se tijekom poroda ubrizga lijek za poticanje stvara-nja noradrenalina.16

Nae trenutno znanje o tome kako razliiti hormoni koji su ukJjueni u radanje djeluju na ponaanje, pomae nam da pro turn aimo koncept osjetljivog perioda koji su uveli etolozi. Jasno je da svi razliciti hormoni koje majka i novorodencad oslobadaju tijekom trudova i poroda smjesta ne nestaju. Takoder je jasno da svaki od njih igra specifinu ulogu u kasnijem meduodnosu majke i novoroenadi.

Saetak

Nedavno je dolo do eksplozije istraivanja o tome kako hormoni ukljueni u razliite epizode spolnoga ivota - spolnom odnosu, porodu i dojenju - djeluju na ponaanje. Danas se ini da je oksitocin vaan "hormon ljubavi". Prihvaajui hormonalni pristup moemo protumaiti koncept kritinog perioda koji su uveli etolozi. Tijekom trudova i poroda, majka i novoroene oslobaaju razliite hormone koji ne nestaju odmah nakon rodenja i, u njihovu meduodnosu, svaki hormon igra specifinu ulogu.

Reference

1 Terkel, J. i Rosenblatt, J. S. "M aternal behavior induced by maternal blood plasma injected into virgin rats." J. Com. Physio. Psychol. 1968; 65: 479-82

2 Rosenblatt, J. S., Siegel, H.J. i Mayer, A. D. "Progress in the study of m aternal behavior in the rat: hormonal, nonhormonal sensory and developm ent o f aspects." In Rosenblatt, J. S. e t al. ed. Advances in the study o f behavior, vol. 10. Academic Press, New York, 1979.

3 Poindron, P. i Le Neindre, P. "Hormonal and behavioural basis for establishing m aternal behaviour in sheep." In Zichella, L.


i Panchari, R. eds Psychoneuroendocrinology in reproduction. Elsevier-north holland Medical Press, Amsterdam, 1979.

4 Zarrow , M.X., Gandelman, R. i Renenberg, V. "Prolactin: is it an essential hormone for m aternal behavior in the mammal?" Horm. Behav. 1971; 2: 343-54.

5 Pedersen, C. A. i Prange, J. R. "Induction of m aternal behavior in virgin rats after intracerebroventricular adm inistration of oxytocin." Pro. Natl. Acad. ScL USA 1979; 76: 661-5.

6 Pedersen, C. A. el al. eds Oxytocin in maternal, sexual and social behaviors. Annals o f the New York Academy o f Sciences 1992;652.

7 Verbalis, J. G., McCann, M., M cHale, C.M. i Strieker, E. M. "Oxytocin secretion in response to chlecystokinin and food: differentiation of nausea from satiety." Science 1986; 232: 1417-19.

8 Uvnas-Moberg, K. "Hormone release in relation to physiological and psychological changes in pregnant and breastfeeding women." In Van Hall, E. V. i Everaerd, W. eds. W omens health in the 1990s. Parthenon, Cam forth. Lances., 1989.

9 Csontos, K., Rust, M. e l al. "Elevated plasma beta endorphinlevels in pregnant women and their neonates." Life Sci. 1979; 25: 835-44

10 Akil, H., Watson, S. J. et al. "Beta endorphin immunoreactiv- ity in ra t and human blood: Radio-immunoassay, comparative levels and physiological alternatives." Life ScL 1979; 24: 1659-66.

11 Moss, I. R., Conner, H. et al. "Human beta endorphin-like im- munoreactivity in the perinatal/neonatal period." J. o f Ped. 1982; 101; 3: 443-46.

12 Kimball, C. D., Chang, C. M. et al. "Immunoreactive endorphin peptides and prolactin in umbilical vein and maternal blood." Am . J. Obstet. Gynecol. 1987; 14: 104-5.

13 O dent, M. 'The fetus ejectin reflex." Birth 1987; 14: 104-5.14 Lederm an, R. P., McCann, D. S. e t al. "Endogenous plasma

epinephrine and norepinephrine in last trim ester pregnancy and labour." Am . J. Obstet. Gynecol. 1977; 129: 5-8.

15 Lagercrantz, H. i Bistoletti, H. "Catecholamine release in the newborn infant at birth." Pediatric Research 1977; 11: 889-95.

16 Thom as, S. A. i Palnuter, R. D. "Impaired maternal behavior in mice lacking norepinephrine and epinephrine." Cell. 1997; 91: 583-92.

4 Perspektiva istraivanja primarnog zdravlja

Na istraivaki centar - Primal Health Research Centre (Centar za istraivanje primamog zdravlja) - posjeduje bazu podataka sa stotinama referenci istraivanja objavljenih u eminentnim znanstvenim i medicinskim publikacijama. Sva ta ispitivanja su istraivala veze izmeu "primarnog perioda" te zdravlja i ponaanja u kasnijem ivotu. Prema interpretaciji koju sam ranije predloio za termin, "primarni period" on obuhvaa intrauterini ivot, period oko rodenja i godinu nakon njega.1

Iz nae baze podataka vidljivo je da su, pri ispitivanju okolnosti u ljudi koji ispoljavaju neku vrstu umanjene sposobnosti za ljubav - bilo prema sebi bilo prema drugima - istraivai uvijek otkrivali imbenike rizika u periodu oko roenja. tovie, kad bi se osvijetlile takve povezanosti, uvijek su se ticale jedne trenutno vane drutvene pojave.

Nasilniki kriminal

Mladenaki nasilniki kriminal je bez sumnje vrua tema. Moe ga se smatrati vrstom umanjene sposobnosti da se vole drugi. Adrian Raine i njegov tim s univerziteta u Los An- gelesu u Kaliforniji, pratio je 4.269 mukih ispitanika rodenih u istoj bolnici u Kopenhagenu.2 Nali su da je glavni imbenik rizika za pojavu nasilnikog kriminala u osamnaestoj godini, povezanost komplikacija pri rodenju s ranim razdva- janjem ili odbacivanjjem od strane majke. Rano majeinsko razdvajanje - odbacivanje, samo po sebi nije bilo rizini imbenik.


Autodestruktivna ponaanja

Mladenaka samoubojstva, koja su prije bila gotovo nepoz- nata, druga je vana osobitost naega vremena. Lee Salk i suradnici istraivali su u New Yorku pozadinu pedeset i dvije rtve mladenakog samoubojstva koje su umrle prije dvade- setog roendana i usporedili ih sa 104 ispitanika kontrolne skupine.3 Nali su da je jedan od glavnih imbenika rizika za pribjegavanju samoubojstvu tijekom mladenatva, reanimacija tijekom rodenja. Bertil Jacobson iz vedske je pomno istraivao kako ljudi poinjaju samoubojstvo. U svojem prvom ispitivanju pregledavao je podatke o rodenju koje je priku- pio za 412 sudskih sluajeva rtava samoubojstva i usporedio ih sa 2.901 ispitanika u kontrolnoj skupini.4 Otkrio je da su samoubojstva guenjem usko povezana s guenjem pri roenju; samoubojstva mehanikim sredstvima bila su povezana s mehanikim traumama pri rodenju. U svojem posljednjem ispitivanju, Jacobson je potvrdio da su mukarci koji su imali traumatina roenja (ali ne i ene), pet puta podloniji samoubojstvu nasilnim sredstvima.5 Jacobson je istraio pozadinu 242 odrasle osobe koje su poinile samoubojstvo va- trenim orujem, skokom s visine, bacanjem pod vlak ili vjeanjem itd. Usporedio ih je sa 403 brae i sestara rodenihtijekom istog perioda i u istim bolnicama. Razmatrani sumnogi mogui unakrsni imbenici. Razlike izmeu mukaraca i ena su nestajale ako su njihove majke tijekom trudova koristile ublaivae boli iz obitelji opijata. Cini se da sudugotrajni efekti sredstava za ublaavanje boli, kao to su morfij ili razliite vrste sintetikog morfija, razliiti. Oni obuh- vaaju i ovisnost o drogama.

Jacobson je takoer izuavao narkomaniju. On i Karin Ny- berg ispitivali su zalede 200 ovisnika o opijatima rodenim u Stockholmu izmedu 1945. i 1966. god., a brau i sestre neo- visnike uzeli su kao kontrolnu skupinu.6 Otkrili su da je dijete u veoj opasnosti da u mladenatvu postane ovisnik, ako su majci, tijekom trudova, davali odredena sredstva za ublaavanje bola.

PERSPEKTIVA ISTRAIVANJA PRIMARNOG ZDRAVLJA 17

Autizam i drugi vidovi "autistikog spektra" se takoder mogu prikazati kao izraz umanjene sposobnosti za ljubav. Autistina dijeca i odrasle autistine osobe ne drue se s drugima. U mladenatvu ne uspijevaju dogovarati ljubavne sastanke. Kao odrasli nemaju djece. Moje zanimanje za autizam je poelo 1982. god., kada sam susreo Nika Tinbergena, jednog od os- nivaa etologije, koji je podijelio Nobelovu nagradu s Kon- radom Lorenzom i Karlom von Frischom 1973. godine. Kao etolog koji je imao uvid u ponaanje ivotinja, posebno je izuavao neverbalno ponaanje autistine djece. Kao "teren- ski etolog" izuavao je djecu u njihovom domaem okruenju. Ne samo da je ponudio detaljne opise svojih promatranja, ve je istodobno nanizao i imbenike koji su predispozicija za autizam ili koji mogu pojaati simptome.7

Takve je oevidne imbenike naao u periodu oko rodenja: duboki pristup porodnikim klijetima, roenje pod anestezijom, oivljavanje pri rodenju i umjetno izazivanje trudova. Kada sam ga susreo istraivao je mogue povezanosti tekoe u ostvarivanju kontakta oi u oi s odsutnou tog kontakta izmedu majke i novoroeneta pri rodenju. Njegovi podaci nisu bili predstavljeni statistikim jezikom i nije imao kontrolnih skupina. Medutim, Tinbergenov rad (i rad njegove ene) predstavlja prvi pokuaj da se autizam istrai iz perspektive "primarnog zdravlja".

Vjerojatno zato jer sam sreo Nika Tinbergena s poseb- nom sam panjom u lipnju 1991. god. itao izvjetaj Ryoke Hattori, psihijatrice iz Kumamota u Japarm.8 Gospoda Hat- tori je procijenila rizike da se postane autistinim s obzirom na mjesto rodenja. Otkrila je da su djeca rodena u jednoj bolnici pod znatno veim rizikom da postanu autistina. U toj bolnici postojala je rutina da se trudovi potaknu tjedan dana prije oekivanog datuma poroda i da se tijekom trudova koristi sloena mjeavina sedativa, anestetika i anal- getika.

Zanimanje za takva ispitivanja je poraslo otkad vise znamo o hormonalnom profilu autistine djece i osobitostima njihove modane strukture. Osobito obeava istraivanje djelovanja oksitocina. Podsjetimo se jo jednom da je oksitocin -


koji sudjeluje u kontrakcijama maternice radi poraanja bebe i poradanja posteljice - takoder i hormon nesebinosti, "hormon ljubavi". Cini se da je razina oksitocina u autistine djece razmjerno niska, i bilo je pokuaja da se neka od njih lijee oksitocinom. Pretpostavljam da e se jednoga dana istraivati kako autistina djeca oslobadaju oksitocin. Cini se da je oksitocin djelotvorniji kada se oslobaa ritmiki, u slijedu brzih pulsacija. Danas nije nemogue mjeriti ritminost - pulsaciju - oslobadanja oksitocina.

Rezultati glavnih istraivanja o vezama izmedu toga kako su ljudi roeni i razliitih oblika umanjene sposobnosti za ljubav objavljeni su u veoma eminentnim medicinskim publikacijama. Medutim, oni su razmjerno nepoznati i u naj- novijim se lancima ne uzimaju u obzir. To je njihova zajednika karakteristika. Naprimjer, opsean pregled autizma u British Medical Journal nije spomenuo niti jedno od tih istraivanja. ovjek se takoer moe zapitati zato vei broj istraivaa nije ponovio glavninu tih ispitivanja.

Moe li istraivanje biti politiki neispravno?

Budui da sam osobno sreo autore svih ovih ispitivanja, mogu ponuditi neke umjesne primjedbe o toj obitelji istraivanja. Prije nego je Niko Tinbergen umro od kapi poslao mi je seriju pisama. Bio je iznenaden da je veina djejih psihijatara "smatrala da je teko prihvatiti njegove metode, injenice i poglede". Dodao je da je osjeao "kako ga njegove kolege prihvaaju s podozrenjem i odbojnou". Tijekom jednog od mojih putovanja u Japan sreo sam Ryoko Hat- tori. Nakon to je 1991. god. objavila nalaze o autistinoj djeci otputena je s mjesta psihijatra u univerzitetskoj bolnici. Zbog toga je morala odbaciti svaku nadu u proirenje i ponavljanje svojih ispitivanja. Jednom sam razgovarao s Lee Salk koji je izuavao samoubojstvo u adolescenata iz perspektive istraivanja primarnoga zdravlja. Bio je obeshrabren i iznenaden izostankom reakcije na svoje nalaze. Uskoro zatim umro je od raka. Bertil Jacobson, koji je izuavao sve


vrste autodestruktivnog ponaanja, imao je tekoa u svlada- vanju velikih zapreka sa strane lanova etike komisije koji su ga sprijeili da doe do biljeki o porodima, tako da niti on nije mogao nastaviti svoja istraivanja. Tezu Karin Ny- berg o "izuavanju perinatalnih zbivanja kao potencijalnom imbeniku rizika za zloupotrebu droga u odraslih" Karolins- ki institut je u poetku odbio bez ikakvih tehnikih, etikih ili znanstvenih razloga - to je bio skandal bez presedana. to se tie Adriana Rainea, porijeklom Britanca, on se u Ujedinjenom Kraljevstvu suoio s desecima odbijanja svojih istraivalakih projekata sve dok mu se nije pruila prilika za ostvarenje cilja u Los Angelesu.

Moe li istraivanje biti politiki neispravno?Sva su ova istraivanja bila retrospektivna. To znai da su

istraivai promatrali djecu, adolescente i odrasle koji su imali neto zajedniko (bili su ubojice, ovisnici itd.) i istraivali su njihovu prolost.

Poinjui od ivota fetusa

U naoj bazi podataka takoder postoje prospektivna ispti- vanja i, posebno, istraivanja iji je cilj bio ocijeniti mogue dugotrajno djelovanje emotivnih stanja majke, tijekom trudnoe, na njeno potomstvo. Nekoliko tih istraivanja ukazuje da emotivna stanja trudnice mogu imati dugotrajno djelovanje u podruju drutvenosti, agresivnosti ili - drugim rijecima - sposobnosti za ljubav.

Najstarije od tih istraivanja dolazi iz Finske. Dva psi- hologa su pronala 167 djece iji su oevi umrli prije njihova rodenja. Takoder su pronali 168 djece iji su oevi umrli tijekom prve godine djetetova ivota.9 Zatim su slijedili medicinske zabiljeke o sva ta 335 djeteta tijekom 35 godina, koja su odrasla bez oca. Pokazalo se da su djeca koja su izgubila oca dok su jo bila u utrobi, imala poveani rizik za kriminal, alkoholizam i mentalne bolesti. Ovo istraivanje jasno pokazuje da emotivno stanje trudnice ima dugotrajni-


je djelovanje na dijete nego emotivno stanje majke tijekom prve godine nakon rodenja.

Prouavanja djece iz neeljene trudnoe nudi sline zakljuke. Krajem pedesetih godina je tim iz Gothenburga u Svedskoj poeo sociopsihijatrijsko ispitivanje ivota djece koja su rodena nakon to je njihovim majkama odbijena molba za abortus.10 U poetku je bila pracena skupina od 120 ispitanika i 120 osoba u kontrolnoj skupini do njihove dvadeset i prve godine. Zatim je praenje produeno do navrene tridesetpete godine. Glavni je zakljuak bio da je stupanj drustvenosti bio nii u skupini ije su majke neuspjeno za- traile abortus. U tridesetpetoj godini razlike su jo uvijek bile zamjetne.

Prako istraivanje se temelji na skupini od 220 ispitanika roenih od majki kojima je izmedu 1961. i 1963. god., odbijen abortus i pri prvom traenju i pri ponovljenom za- htjevu.11 Objavljeni su rezultati etiriju procjena. Usporedeno je 190 tridesetogodinjih ispitanika s odgovarajuom kontrol- nom skupinom. Kao i u vedskoj, stupanj drustvenosti je u istraivanoj skupini bio manji.

Plan, ciljevi i opsenost finskog istraivanja bili su dru- gaiji.12 Istraivanje iz 1966. god. izvorno je obuhvaalo 11.000 trudnica. U estom ili sedmom mjesecu trudnoe majkama je upueno pitanje je li trudnoa bila eljena, eljena ali u krivo vrijeme ili neeljena. Rizik za pojavu sizofrenije je, za bebe rodene od majki koje nisu eljele trudnou, bio znaajno vei, nego u ostalih skupina. izofrenija se moe tumaiti kao umanjena sposobnost za ljubav: osobnost je odvojena od svog okruenja.

Prilino je zanimljivo, da je nekoliko timova, usprkos ogromnim tehnikim tekoama, produavalo ili ponavljalo istraivanja dugotrajnog djelovanja emotivnog stanja trudnica. Moda su se ona smatrala politiki ispravnijim nego ispitivanja koja su otkrivala veze sa samim rodenjem.


Saetak

Kada pogledamo na prolost ljudi koji na razliite nainepokazuju umanjenu sposobnost za ljubav - bilo da se radi0 ljubavi prema sebi ili ljubavi prema drugima - ini se daje sposobnost za ljubav u velikoj mjeri odredena ranimiskustvima tijekom fetalnog ivota i periodom oko rodenja.

Reference

1 Odent, M. Primal health. Century Hutchinskon, London, 1986.2 Raine, A., Brennan, P. i Medink, S. A. "Birth complications com

bined with early maternal rejection at age 1 year predispose to violent crime at 18 years." Arch. Ben. Psychatry 1994; 51: 984-8.

3 Salk, L., Lipsitt, L.P. et al. "Relationship of m aternal and perinatal conditions to eventual adolescent suicide." Lancet 16 March 1985: 624-7.

4 Jacobson, B., Nyberg, K. et al. "Perinatal origin of adult selfdestructive behavior." Acta. Psychiatr. Scand. 1987; 76: 364-71.

5 Jacobson, B., i Bygdeman, M. "Obstetric care and proneness of offspring to suicide as adults: case control study." BMJ 1998; 317: 1346-9.

6 Jacobson, B. i Nyberg, K. "Opiate addiction in adult offspring through possible im printing after obstetric treatment." BMJ 1990; 301: 1067-70.

7 Tinbergen, N. i Tinbergen, A. Autistic children. Allen and U nwin, London, 1983.

8 H attori, R. et al. "Autistic and developmental disorders after general anaesthesic delivery." Lancet 1 June 1991; 337: 1357-8 (letter).

9 H uttunen, M. i N iskanen, P. "Prenatal loss of father and psychiatric disorders." Arch. Cen. Psychiatr. 1978; 35: 429-31.

10 Forssman, H. i Thuwe, I. "Continued follow-up study of 120 persons bom affer refusal of application for therapeutic abortion." Acta Psychiatr. Scand. 1981; 64: 142-9.

11 Kubicka, L., Matejcek, Z. et al. "Children from unwanted pregnancies in Prague, Czech Republic, revisited at age thirty." Acta Psychiatr. Scand. 1995: 91: 361-9.


Myhran, A., Rantakallio, P. e t al. "unwantedness of a pregnancy and schizophrenia of a child." Br. J. Psychiatr. 1996; 169: 637-40.

5 Etnoloki pristup - usporeivanje kultura

Bilo bi pogreno ne ukljuiti etnoloki pristup u na - gled "znanstvenog objanjavanja ljubavi". Sto moemo nauiti usporeujui kulture?

Etnologija se utvrdila kao znanost objavljujui baze podataka. Danas se mogu brzo pronai etnoloki materijali o trudnoi, porodu i prvim danima nakon rodenja.

Cesto se moe primijetiti da ljudska drutva nameu odreeni obrazac ponaanja za vrijeme poroda. Bilo bi tonije rei da, na ovaj ili onaj nain, sve kulture remete sasvim fizioloki proces u periodu oko roenja. S druge, pak, strane oito je da razlicite kulture ne razvijaju ljudski potencijal za agresiju u istom smjeru i do istog stupnja.

Cilj ovoga etnolokog pristupa je ispitati glavne karakte- ristike razliitih kultura s obzirom na nain radanja djece.

Kulture remete fizioloki proces poriui potrebu za skrovi- tou: svi sisavci su razvili strategiju koja im omoguuje da tijekom poroda ne osjeaju da ih se promatra. U mnogim drutvima (62 posto prema istraivanju Betsy Lozoff)1 osobe koje prate roenje pokuavaju aktivno utjecati na trudove: manipulirajui, gnjeei, ak udarajui po abdomenu ili ruka- ma irei ue maternice. Veina kultura remeti prvi kontakt majke i djeteta. Najopenitiji i najintrigantniji nain je u irenju vjerovanja da je kolostrum okuen ili tetan za dijete - ak da je to tvar koju treba iscijediti i baciti. Pod- sjetimo se da je, prema suvremenim biolokim znanostima, kolostrum, prisutan odmah po roenju, od neprocjenjive vri- jednosti. Prisjetimo se takoder sposobnosti novoroene bebe da ve tijekom prvog sata nakon roenja trai i nae bra- davicu. Prvi kontakt majke i djeteta takoer se moe remeti- ti ritualima: urba da se preree pupana vrpca, kupanje, tr- Ijanje, vrsto povijanje, vezivanje nogu, "okaivanje" bebe,


buenje uiju malih djevojica, otvaranje vrata u hladnim zemljama, primjeri su takvih rituala.

Poduka ekstrenmih stajalita

Bili bi potrebni tomovi za predstavljanje obuhvatnih istraivanja karakteristika brojnih kultura s obzirom na to kako se suprotstavljaju materinskom zatitinikom instinktu tijekom osjetljivog perioda nakon roenja. Meutim, iz brzog - gleda podataka koje imamo na raspolaganju moe se izvesti jednostavan zakljuak: to je vea drutvena potreba za agresijom i razaranjem ivota, to su nametljiviji rituali i vjerovanja koji okruuju period oko rodenja.

To se jednostavno pravilo moe ilustrirati nekim od naj- ekstremnijih stajalita. U Sparti, u drevnoj Grckoj, osobito su se cijenili ratnici. Kad bi se rodio djeai, bio bi baen na pod. Ako bi uspio preivjeti, pretpostavljalo se da e postati dobar ratnik.

Ako su remeenje prvog kontakta majke i bebe i promi- canje takvih stajalita kao to je vjerovanje da je kolostrum lo tako uiverzalno prisutne ideje, to znai da takva ponaanja nose neku evolutivnu prednost.2 Da bismo protumaili taj tajnoviti paradoks, moramo shvatiti da su narodi pretpoljodjelskih kultura bili naglo istrebljeni. To znai da su kulture koje su antropolozi izuavali tijekom XX. st. imale istu os- novnu strategiju preivljavanja, a ta je: kontrola nad prirodom i dominacija drugim ljudskim skupinama. Za takva drutva prednost je obuzdavati i kontrolirati razliite vidove sposobnosti za ljubav, ukljuujui ljubav prema prirodi, to znai, potovanja prema Majci Zemlji.

Nae tumaenje je potvrdeno podacima iz veoma malog broja pretpoljodjelskih naroda koje se moglo prouavati prije nego to su izumrli i koji su imali druge strategije preivljavanja. Njihova strategija je bila: ivjeti u savrenoj har- moniji s ekosustavom; u takvim je drutvima stoga bila prednost razviti ljubav i potovanje prema Majci Zemlji. Razvi- tak ljudskih potencijala za agresiju nije imao prioritet u tim

ETNOLOKI PRISTUP 25

drutvima. To je sluaj Efe Pigmeja, koji su ivjeli u zairskoj umi Ituri. Oni su imali duboko usaeni ekoloki instinkt, a, osobito, golemo potovanje prema drveu. Prema Jeanu Pierre Halletu, ini se da nisu imali rituale ili vjerovanja koji bi remetili proces radanja.3 Takoer znamo, zahvaljujui posebice Melvinu Konneru4, o "samostalnom porodu, bez vanjske pomoi" meu afrikim lovcima i skupljaima Kung San:

ena osjea poetne trudove i nita ne govorei, tiho naputa selo kada se ini da se porod pribliio, odlazi nekoliko stolina m etara, nalazi neko mjesto u sjeni, oisti ga, priprema meku postelju od lia i sama se poraa uei ili leei na boku.

Oito, fizioloki procesi su se remetili u najmanje moguoj mjeri u ljudskim skupinama ija strategija preivljavanja nije bila dominiranje prirodom.

Zakljuci koje moemo ponuditi iz ovakvog etnolokog pristupa podravaju one koje smo ustvrdili iz ostalih perspektiva. Potvruju se mogue dugotrajne posljedice kratkog perioda vremena oko roenja. Etnoloki pristup uvodi koncept ljubavi prema prirodi i ukazuje da su odnos prema majci i odnos prema Majci Zemlji dva vida iste pojave.

Potresanje temelja na.e kulture

Nakon usporedivanja kultura, u stanju smo ponuditi odgo- vore na nae prijanje pitanje o politiki neispravnom istraivanju. Sada moemo razumjeti zato se strunjaci koji povezuju svoje ime s problematikom poroda i ljudske sposobnosti za ljubav susrecu s velikim zaprekama: oni potresaju same temelje nae kulture. Budui da uspjene etnike skupine - a te nisu izumrle - smanjuju i kontroliraju razlicite vidove sposobnosti za ljubav, ukljuujui i ljubav prema prirodi, moemo objasniti iroko prisutnu tendenciju da se onemogui ili stavi izvan zakona ili ak sudski progoni svatko tko iri poruke i o sposobnosti za ljubav i o tome kako se radamo.

Postoje slinosti izmeu suvremenih epidemiologa, iji kom- pjutorizirani podaci bacaju novo svjetlo na perinatalne ri-

26 UUBAV OIMA ZNANOSTI

Slika 5.1

Tri meaa u povijesti ovjeanstva

Godina 0 _________________Globalizacija Znanstveno objanjavanje ljubavi

Ekoloka svjesnost

10.000 godina ________________ Ovladavanje ljudskimpotencijalom za agresiju

Neolitska revolucija

Dominacija prirodom

Prije milion godina

Homo erectus

Ovladavanje vatrom

ETNOLOKI PRISTUP 27

tuale, vjerovanja i prakse, i avangardnog prouavatelja ljudske prirode, kao to je to bio Wilhelm Reich, koji je tvrdio da e "civilizadja poeti onoga dana kada elja za dobrobit novorodenih beba bude prevladala sve druge interese".5 Wilhelm Reich je umro u zatvoru. Njegovi su pogledi slini onima Fredericka Leboyera koji je pjesnikim jezikom pisao o rodenju i njegovim tragovima koji su "posvuda ... u svoj naoj ljudskoj budalatini, u naem ludilu, naim muenjima, naim zatvorima, naim legendama, epovima i mitovima".6 Leboyero- va poruka je bila osujeena njenim iskrivljavanjem u "Leboyerovu metodu".

Ti koncepti imaju mnogo zajednikog s porukom koju prenosi legenda o Isusu. Nije uobiajeno predstavljati Isusa kao nekog tko je promicao ljubav nakon to se radio u stall medu ivotinjama. Simbolizam toga dijela legende o Isusu bio je prikrivan dva tisuljea.

Etnoloki je pristup takoder kljuan u tome to nam pomae shvatiti da su jedino drutva koja su bila uspjena u razvijanju sposobnosti da se dominira prirodom i da se dominira drugim ljudskim skupinama preivjela do kraja ovoga tisuljea. Svi drugi kulturni modeli su nestali. Upravo je sada vrijeme kada shvaamo hitnu potrebu da razvijemo potovanje prema Majci Zemlji i druge vidove sposobnosti za ljubav. Covjeanstvo je na prekretnici na kojoj sva naa duboko ukorijenjena perinatalna vjerovanja i rituali gube svoje evolutivne prednosti.

Sada smo dospjeli u doba ekoloke svjesnosti i znanstvenog objanjavanja ljubavi, i ovjeanstvo se mora i moe prik- loniti novim strategijama preivljavanja.

Saetak

U najpoznatijim se drutvima, sve do nedavno, davala prednost obuzdavanju i kontroliranju razliitih vidova sposobnosti za ljubav - ukljuujui i ljubav prema prirodi - i razvitku ljudskih potencijala za agresivnost. Sto je vea potreba za agresijom i sposobnou razaranja ivota, to su nametljiviji


rituali i kulturalna vjerovanja povezana s periodom okorodenja.

Reference

1 Lozoff, B. "Birth in non-industrial societies." In Klaus, M. i Robertson, M. O. Birth, interaction and attachment. Johnson and Johnson, Skillman, NJ, 1982.

2 O dent, M. "Colostrum and civilization." In The nature o f birth and breastfeeding. Bergin and Garvey, W estport, CT, 1992.

3 H aallet, J.P. Pygmy Kitabu. Random House, New York, 1973.4 Eaton, S. B., Shostak, M. i Konner, M. The palaeolithic pre

scription: a program o f diet and exercises and a design fo r living. H arper and Row, New York, 1988.

5 Reich, W. The murder o f Christ. Farrer, Strauss and Giroux, New York, 1953.

6 Leboyer, F. Pour une naissance sans violence. Le Seuil, Paris, 1974.

6 Preporod raanja

Nakon to smo sastavili najvee komade razbijenog ogledala, izvan svake je sumnje da je sposobnost za ljubav, u velikoj mjeri, odredena ranim iskustvima i da je period oko rodenja kritian. Skupili smo znatan broj ozbiljnih razloga za raz- janjenje naeg shvaanja procesa raanja. Zbog toga, prije nego se usmjerimo na manje komadie koje je tee uklopi- ti u cijelu sliku, predlaem brzi pregled fiziologije rodenja.

to znai - fizioloki?

Ne trebamo pobrkati termin "fizioloki" s terminom "nor- malan". U nekoj se odredenoj zemlji, neko stajalite ili ponaanje moe smatrati "normalnim", ali u drugoj ne. Termin "fizioloki" takoer ne znai da "treba biti tono tako". "Fizioloki" je odnosna toka od koje nastojimo previse ne odstupati. Kada se prijee odredena granica, dolazi do pa- tolokih postranih efekata; a kada moramo odstupati od fizioloke reference, moramo neprestano biti svjesni stupnja tog odstupanja. Fiziolozi istrauju normalno tjelesno funkcioni- ranje - to to je ope, neovisno o kulturi. Nakon tisuljea rutinskih kulturnih uplitanja u proces radanja vanije je nego ikada vratiti se naim korijenima.

Poeo sam razumijevati fiziologiju radanja u ranim ezde- setim godinaina. U sluaju dugih i tekih trudova ponekad koristimo novi lijek koji se u zemljama engleskoga govornog podruja zove GBH. Ta tvar je, zapravo, veoma slina sup- stanci u mozgu pod imenom GABA, koja, sada znamo, bloki- prijenos s jedne modane stanice na drugu. Kada se enama u trudovima daje GBH, smanjuje se aktivnost takozvanog racionalnog mozga. Nakon to prime taj lijek ene u trudovima postaju uzbuene, vrite, ponaaju se kao u snu... a porod je nakon toga nevjerojatno brz i lak. Farmaceutska


tvrtka napominje da GBH ima "oksitocino djelovanje" tako da tijekom trudova potie kontrakcije maternice. Ja sam shvatio da se ne radi o istinskom oksitocinom djelovanju i da je to zapravo kao da brana popusti i odjednom poplavljuju hormoni. Naravno, nesputano enino vritanje se u bolnikim uvjetima smatralo neprihvatljivim ponaanjem, a nije bilo ni dovoljno podataka o moguim postranim efektima tako da je iz vise razloga nae razumijevanje djelovanja GBH tijekom trudova isto anegdotino. No iz tih prica sam popravio svoje razumjevanje procesa radanja.

Jezik suvremenih fiziologa moe jasno objasniti to se deava kada ena raa.

Jezikom fiziologa

Da bi rodila, ena treba osloboditi odredeni koktel hormona. Zaboravimo imena tih razliitih hormona (oksitocin, endorfmi, prolaktin, ACTH, katekolamini, itd.). Kljuna stvar koju treba shvatiti je da oni izviru iz iste lijezde - mozga. Danas je tradicionalno promatranje ivanog i endokrinog sustava kao razdvojenih cjelina zastarjelo. Postoji samo jedna mrea, a mozak je takoder endokrina lijezda. Ali nije cijeli mozak aktivan kao endokrina lijezda ve samo njegov najdublji dio. Moemo rei da je primitivni mozak najaktivniji dio tijela u ene u trudovima - te veoma stare strukture mozga (hipotalamus, stranji reanj hipofize, itd.) koje su nam zajednike sa svim drugim sisavcima. Suvremeni znanstveni jezik takoer moe objasniti inhibicije tijekom radanja (ili ma kojeg drugog spolnog iskustva): one izviru u novom mozgu, dijelu mozga koji je tako snano razvijen u ljudi - u neokorteksu.

Fiziolozi mogu takoer protumaiti pojavu koja je poznata primaljama i nekim majkama - ili barem onima koje su imale iskustvo radanja bez medikamenata. Tijekom radanja postoji period kada se majka ponaa kao da je "na drugom planetu", odvajajui se od okruenja i odlazei na neku vrstu unutarnjeg putovanja. Ta promjena u razini svijesti moe se

PREPOROD RAANJA 31

protumaiti kao smanjivanje aktivnosti neokorteksa. Pomagaice pri raanju koje razumiju taj bitni aspekt fiziologije trudova i poroda nee pogrijeiti tj. pokuati porodilju "privesti razu- mu". One znaju da bilo kakva stimulacija neokorteksa, i osobito bilo kakva stimulacija intelekta moe ometati napre- dovanje u trudovima.

Opustiti intelekt

S praktikog gledita korisno je sagledati dobro poznate imbenike koji mogu stimulirati ljudski neokorteks: jezik, osobito racionalan jezik jedan je od takvih imbenika. Zami- slite enu u tekim trudovima i ve "na drugom planetu". Ona se usudi vritati; usudi se raditi stvari koje inae nikada ne bi uinila; zaboravila je sve to su je uili ili to je itala u knjigama; i onda se nae u neoekivanoj situaciji da mora odgovarati nekom tko je doao u sobu i pita je za njen potanski broj! Jarko svijetlo je drugi imbenik koji e sti-mulirati ljudski neokorteks. Strucnjaci za elektroence- falografe znaju da ispis moe biti izmijenjen vizualnom stim- ulacijom.

Osjeaj da nas se promatra vrsta je neokortike stimu- lacije. Fizioloki odgovor na prisutnost promatraa istraivao se znanstveno. Zapravo, ope je poznato da se svi osjeamo drugaije kada znamo da nas se promatra. Drugim rijeima, privatnost je imbenik koji olakava smanjivanje neokorteksove kontrole. Ironino je da sisavci, iji neokorteks nije toliko razvijen kao na, imaju strategiju za raanje u povuenosti - vrste koje su normalno aktivne tijekom noi, poput takora, sklone su radati tijekom dana, i obrnuto, druge, poput konja, koje su aktivne tijekom dana, sklone su raati nou. Koze se odvajaju od krda, a divlje koze radaju u najne- dostupnijim planinskim podrujima. Nai bliski roaci im- panze takoder se odvajaju od skupine.

Situacija koja moe pokrenuti oslobadanje hormona obitelji adrenalina takoder ima tendenciju da stimulira neokorteks i da, kao posljedicu, inhibira proces radanja. To znai da eua


u trudovima prije svega ima potrebu da se osjea sigurnom. Taj osjeaj sigurnosti je preduvjet za promjenu razine svijesti koja obiljeava radanje. Diljem cijeloga svijeta i kroz sve vijekove veina je ena usvojila slinu strategiju da bi se pri radanju osjeale sigurnima da bi tako to je mogue dulje odrale nisku razinu adrenalina. Pobrinu se za to da im je pri ruci vlastita majka, ili zamjena za njihovu majku u liku nekoga iz sire obitelji, ili neka materinska i iskusna ena koja pripada toj zajednici... kao zamjena za majku, tj. primalja.

Ako razmatramo sisavce openito, od prednosti je za preivljavanje vrste to to se trudovi ne mogu stabilizirati tako dugo dok se enka osjea ugroenom (tako da se, ako je nuno, moe boriti ili pobjei od grabeljivca). Dok je niska razina adrenalinskih hormona preduvjet za poetak stvamih trudova i za lagani prvi stupanj, uloga adrenalina tijekom trudova je zapravo sloena i navala adrenalina je dio iznimnog oslobadanja hormona u minutama pred porod.

Neke ene mogu dosei takav vrhunac izluivanja hormona i postii takvo smanjivanje neokortikalne aktivnosti da us- poreduju posljednje sekunde poroda s orgazmom. U ranim osamdesetim godinama je nau bolnicu u Francuskoj posjetila dobro poznata voditeljica televizijskog programa BBC-a. Tijekom njena posjeta jedna je ena rodila prvo dijete porodajem na zadak. Sat nakon rodenja voditeljica je pitala mladu majku to je osjeala kad se beba pojavila. Njen je spontani odgovor bio: "To je bilo poput orgazma". Milijimi britanskih TV gledatelja bili su svjedocima.

Kulturalni nesporazum

Jezik fiziologa nam pomae u ocjenjivanju prisutnoga kolek- tivnog kulturalnog nerazumijevanja procesa radanja. Ta zabuna se moe otkriti analizirajui rjenik koji se koristi u medicinskim udbenicima. Rije "trudovi" se najee dovodi u vezu s rijeju "upravljanje", ali kako moemo upravljati jednim ne-voljnim procesom? U knjigama za laike, vrsta rjenika

PREPOROD RAANJA 33

za posluitelje pri porodu takoer upuuje na iroko prisutno nerazumijevanje procesa radanja i izvorne uloge primalje. Kada se radanje razmatra iz perspektive fiziologa, jasno je da se ena u trudovima ponajprije treba osjeati sigurnom i da je primalja izvomo zatitnica, majcinska figura, je r je majka prototip osobe s kojom se ovjek osjea sigurnim. Meutim, nazivi za posluitelja pri porodu, osobito u SAD- u gdje se primalje nakon duge odsutnosti ponovo pojavlju- ju, oito su neprikladni. Mnoge rijei upuuju da je posluitelj pri roenju aktivni pomaga ili voditelj. Naprimjer, rije "coach" (instruktor, trener, koji potie) koja je bila popular- na u SAD-u, prenosi duboko nerazumijevanje fiziologije raanja. Rije "support" (podrka, bodrenje) vjerojatno naj- vie vodi u krivom smjeru, jer se suvie koristi.' Ona upuuje da ena ne moe roditi dok se od nekoga sa strane ne pri- doda neka energija. Treba mi analogija da izrazim ono to osjeam svaki puta kad u vezi s porodom itam ili ujem rije "support". Zamislite maloga djeaka koji ne moe zas- pati bez prisutnosti svoje mame. Nikada ne biste tvrdili da tom djetetu treba "support person" (osoba koja e ga obo- driti) da zaspi. Proces spavanja razumijemo bolje nego proces raanja. U oba je sluaja nuno da se osjeamo sigurnima da bismo smanjili aktivnost intelekta. Odredene slike esto pojaavaju poruku koja se prenosi neprikladnim rjecnikom.

Iznenadenje, koje mnogi lijenici ispoljavaju kada itaju o rezultatima ozbiljnih statistikih ispitivanja su drugi znak iroko prisutnog nerazumijevanja fiziologije radanja. Izvreno je tuce ispitivanja koja su trebala ocijeniti odnos rizika i prednosti pri koritenju neprekidnog elektronskog promatranja ploda tijekom trudova umjesto povremenog oslukivanja otkucaja bebinog srca. Istraivai su bili jednoduni u ocjeni da je, u statistici poroda, poveana stopa carskih rezova jedini stalan i znaajan rezultat elektronskog promatranja. U poetku su lijenici na taj nalaz reagirali govorei da oito treba nauiti pravilno tumaiti elektronski prikaz i postalo je uobiajeno tvrditi da osoblje prisutno pri radanju treba biti znanstveno educiranije. U skladu s time, reakcija se usmjerila na potre-


bu da se iznau razraenije tehnike neprestanog promatranja. Profesionalci koji ne razumiju fiziologiju radanja odista nisu kompetentni za razmatranje principa neprestanog promatranja. Oni ne mogu ni zamisliti injenicu da znanje o neprestanom promatranju tjelesnih funkcija, moe samo po sebi u ene stimulirati neokorteks to raanje moe oteati i uiniti ga opasnijim. Drugim rijeima, elektronsko promatranje ploda je djelotvoran nain da se smjesta otkriju odredene opasnosti za plod, ali je i samo njihov uzrok te, konano, rizici tog postupka preteu nad koristima.

Na pregled fiziologije rodenja je namjemo i nezaobilazno pojednostavljen. Zasnovan je na kombinaciji znanstveno utvrenih injenica i iskustva. Naprimjer, inhibitorno djelovanje adrenalina se moe smatrati znanstveno utvrdenim2, dok su posljedice zahtjeva eni u trudovima da kae svoj potanski broj stvar iskustvenoga znanja. Suprotstavljanje novog i starog mozga je pojednostavljen i pogodan nain za usmje- ravanje na bitno. Da postoji neinvazivan nain za skenira- nje mozga ene u trudovima, slika bi nas mogla iznenaditi.

Saetak

Nakon to smo nabrojali neke od razloga zbog kojih trebamo razjasniti svoje razumijevanje procesa radanja, nudimo pregled fiziologije radanja. Tijekom radanja, aktivni dio tijela je primitivni dio mozga koji funkcionira kao lijezda oslobaajui hormone. Pojave koenja izviru u dijelu mozga koji je u ljudi veoma razvijen - u neokorteksu. Smanjivanje aktivnosti neokorteksa - kao da "se ide na drugu planetu" - s praktikog je gledita najvaniji vid fiziologije poroda. Bilo kakvo stimuliranje majinog neokorteksa - racionalan razgo- vor s njom, obasjavanje jarkim svjetlom, osjeaj da je izloena promatranju, ili nesigumost, ili neki drugi nain stimuliranja oslobadanja adrenalina - ima tendenciju da koi proces radanja.

PREPOROD RAANJA

Reference

1 Odent, M. "Why laboring women dont need support." Mothering 1966; 80: 46-51.

2 Lederman, R. P., Lederm an, E ., Work, B. A. i McCann, D. S. "The relationship of m aternal anxiety, plasma catecholamines and plasma cortisol to progress in labor." Am . J. Obstet. Gynecol. 1978; 132: 495.

7 Spolnost kao cjelina

Danas je izolirano izuavanje svake od epizoda koje su bitne za preivljavanje vrste potpuno neprimjereno. U svim epizodama sudjeluju isti hormoni i ponavljaju se isti obras- ci ponaanja. Isti neokorticki centri mogu zakoiti i spolni odnos i porod i dojenje - moemo rei da ih koe iste neokortike konice. Drugim rijeima, suvremeni fiziolozi pri- stupaju spolnosti kao cjelini.

Povratak "hormonu ljubavi"

Oksitocin je jedan od glavnih hormona koji sudjeluje u razliitim vidovima muke i enske spolnosti. Njega izluuje primitivna modana tvorevina koju nazivamo hipotalamus, zatim se povlai u stranji reanj hipofize i iznenada, u oso- bitim okolnostima i s prekidima, ulazi u krvotok.

Usredotoili smo se na oksitocin kao hormon koji moe pokrenuti materinsko ponaanje u satu nakon poroda. Takoder ga oba partnera izlucuju tijekom spolnog odnosa. Njegova uloga tijekom spolnog uzbudenja i orgazma je tek nedavno postala jasna. Naravno, veoma se mnogo eksperimentiralo s oksitocinom na takorima i drugim ivotinjama.1,2 Naprimjer, ako se domaoj peradi i golubovima ubrizga oksitocin veina e ih unutar minute poeti plesati, grabiti se uzajamno za krijeste, penjati se i pariti. Oksitocin se nekoliko desetljea koristio da bi se ivotinje u zatoenitvu navelo na parenje, a danas postoje i rezultati znanstvenih istraivanja o razina- ma oksitocina tijekom orgazma u ljudi. Tim Marie Carmichael sa Stanfordskog univerziteta u Kalifomiji, objavio je ispitivanje u kojem se neprestano mjerila razina oksitocina u mukaraca i ena tijekom masturbacije i orgazma. Razina oksitocina mjerila se u uzorcima krvi koja se uzimala putem venoznih katetera.3 Pokazalo se da je, tijekom autostimulacije

SPOLNOST KAO CJELINA 37

prije orgazma, ta razina visa u ena nego u mukaraca. Takoer je bila visa tijekom druge faze menstrualnog ci- klusa. Za vrijeme orgazma, ene su imale vise razine oksitocina nego mukarci, a vieorgazmike ene su dosegle naj- viu vrijednost tijekom drugog orgazma.

Oksitocin u reprodukciji ima izravnu ulogu. Tijekom mukog orgazma, oslobodeni oksitocin stimulira kontrakcije prostate i sjemenih mjehuria.4 Za vrijeme enskog orgazma trenutno djelovanje oksitocina je izazivanje kontrakcija maternice to olakava kretanje spermija prema jajacu. To su, tijekom ginekoloke operacije jo 1961. god., pokazala dva amerika kirurga.5 Prije nego to su napravili abdominalni rez unijeli su male koliine grafita u eninu vaginu blizu ua maternice, a istodobno su joj ubrizgali oksitocin. Kasnije su u njenim falopijskim cijevima nali estice grafita.

Ti znanstveni podaci podrazumijevaju sasvim novo videnje enskog orgazma. Antropolozi, poput Margaret Mead6 i Don- alda Symonsa, primijetili su da mnoga drustva potpuno zane- maruju enski orgazam. Oni su predloili jedno objanjenje: enski orgazam nema reprodruktivnu funkciju. Wilhelm Reich je, pak, nailazio na potekoe opravdavajui reprodukti- vnu ulogu enskog orgazma s obzirom na tadanja stajalita biolokih znanosti.7

Takoder smo neto vise saznali o oslobadanju oksitocina tijekom dojenja. Nedavno je pokazano da razina oksitocina raste u majke im primi signal koji alje gladna beba8 - to je pojava slina spolnom uzbudenju koja esto prethodi sti- muliranju dodirom. Dok beba sisa razina oksitocina je ot- prilike ista kao tijekom orgazma - jo jedna paralela izmedu ta dva zbivanja u spolnom ivotu.9

Tijekom skeniranja ultrazvukom zamijeeno je da ve od 27. tjedna trudnoe fetusi djeaka esto imaju erekciju dok siu svoj palac.10 To znai da ve mogu oslobadati oksitocin. Oslobaajui oksitocin, plod moe pridonijeti poetku trudova. Kao da je ljudskim biima mogue ve zarana oslobadanje vlastitoga ljubavnog hormona.


Ako dodamo kako je utvrdeno da zajedniki objed takoder poveava razinu oksitocina, neospomo moemo zakljuiti da postoji jedan altruistini hormon, hormon ljubavi.11

Cini se da je Lspitivanje naina oslobadanja oksitocina plodonosno podruje istraivanja. Izgleda da je oksitocin djelotvorniji kada se ritmiki oslobada u brzom slijedu pulsacija. Danas je mogue mjeriti ritminost - pulsiranje - oslobadanja oksitocina. Jedan vedski tim je pokazao da je tijekom dojenja, dva dana nakon poroda, oslobadanje oksitocina u majki nakon carskog reza manje pulsirajue nego nakon spontanog poroda.12 Dalje, postoji povezanost naina oslobadanja oksitocina dva dana nakon poroda i trajanja dojenja. To je znaajan primjer mnogih veza izmedu fiziologije poroda i fiziologije dojenja.

Hormon ljubavi je uvijek dio sloene hormonalne ravnotee. Kada dode do iznenadnog oslobadanja oksitocina, potreba da se voli moe se usmjeriti na razliite naine ovi- sno o hormonalnoj ravnotei. Zbog toga postoje razliite vrste ljubavi. Kada je prisutna visoka razina prolaktina, postoji sklonost da se djelovanje ljubavnog hormona usmjeri na bebe. Dobro je poznato da je prolaktin hormon koji je nuan za pokretanje i odravanje dojenja. Zapravo, to je na evo- lutivnoj ljestvici jedan stari hormon koji ima visestruku ulogu posredujui u brizi za potomstvo - od izgradnje gnijezda pa sve do agresivnog obrambenog ponaanja tipinog za majke koje doje.1314

Prolaktin nije samo materinski hormon ve takoder djelu- je na smanjenje spolne elje i na sposobnost zaea. Uopeno govorei, enke sisavaca koje doje nisu prijemive za mujake. Njihova sposobnost za ljubav je gotovo iskljuivo usmjerena prema mladunadi. U veini poznatih tradidonalnih drutava, u kojima su se bebe dojile po nekoliko godina, dojenje i spolni odnosi su se smatrali nespojivima. Tek relativno nedavno u povijesti ovjeanstva, stroga monogamija je, kao normu, eni nametnula genitalnu aktivnost ubrzo nakon poroda te se pojavila sklonost da se skrati period dojenja ili da se nau zamjene za majino mlijeko. Trajanje dojenja i obiteljska struktura dva su uzajamno povezana pitanja.


Dok je visoka razina prolaktina povezana s roditeljskom, niska razina ide ruku pod ruku s genitalnom ljubavlju. U skupini primata, dominantni mujak - spolno najaktivniji - ima najniu razinu prolaktina, dok oni koji su podloni i posluni imaju vise razine. Njihova je spolna elja smanjena.

Sustav nagraivanja

Oksitocin nije jedini hormon koji se oslobada tijekom svih oblika naega spolnog ivota. Dok je oksitocin hormon nesebinosti, a prolaktin materinski hormon, endorfini predstavljaju na sustav nagrade. Svaki puta kada mi sisavci uini- mo neto to pridonosi preivljavanju vrste, nagradeni smo izluivanjem tih tvari nalik morfiju.15 To su ujedno hormoni zadovoljstva i prirodni ublaivai bola. Svi sisavci se tijekom raanja tite poveavajui razinu endorfina. To je poetak duge lanane reakcije: "beta-endorfini" oslobadaju prolaktin;1617 drugim rijeima, ne moemo razmatrati odvojeno porod i poetak dojenja. Dalje, prolaktin je jedan od hormona koji dovrava sazrijevanje bebinih plua.

Spomenuo sam da tijekom raanja novoroene takoer poveava svoju vlastitu razinu endorfina tako da su nekoliko minuta nakon poroda i majka i dijete jo uvijek pod djelo- vanjem opijata. To je poetak ovisnosti - snane privrenosti.

Kopuladja je takoer nuna za odranje vrste. Oslobadanje endorfina tijekom kopulacije u razliitih vrsta sisavaca je pouz- dano potvrdeno. Naprimjer, nadeno je da je razina beta-endorfina u krvi mukih hraka nakon njihove pete ejakulacije 86 puta visa nego u kontrolnih ivotinja. Jednostavnim rijedma, poticaj za vodenje ljubavi u sisavaca je nagrada zadovoljstvom koje se pri tome doivljava.

U ljudi je takoder dobro poznato da partneri tijekom spolnog odnosa oslobadaju visoke razine endorfina. Neki koji pate od migrena znaju da je spolni odnos prirodni lijek za glavobolju. Stoga moemo shvatiti da se stvara neka vrsta ovisnosti kada su spolni partneri bliski jedno drugom i zasieni


opijatima, po slicnom modelu kako to biva izmeu majke i novoroeneta. Ne moemo izuavati spolni odnos, a da para- lelno ne ispitujemo proces radanja.

Dojenje je takoer nuno za preivljavanje sisavaca te nije iznenaujue da je pristutan isti sustav nagrade. Kada enka doji, nakon dvadesetak minuta razina beta-endorfina dosie vrhunac. Novorodene takoder prima nagradu - u ljudskom mlijeku su pristuni endorfini. Zbog toga se bebe nakon dojenja ponekad ponaaju i izgledaju kao da su u ekstazi.

Sline Rzioloke kocnice

Drugi zajedniki aspekt razliitih epizoda spolnoga ivota jest da ih koe hormoni iz obitelji adrenalina. To su inter- ventni hormoni koji nam daju energije da se zatitimo bor- bom ili bjeanjem. Oni kao da imaju prioritet u terminima preivljavanja vrste. Stoga trudovi ne mogu uznapredovati dok je majka uplaena. Ljudi ne vode ljubav ako im kua gori, a seljaci znaju da uplaena krava ne daje mlijeko. Openi- tije govorei, razliite epizode spolnoga ivota pod kontrolom su istih konica u neokortikim centrima. To je izvor speci- fino ljudskih tekoa: slabi spolni poriv, teki porodi i tekoe pri dojenju uobiajeni su za nau vrstu. Zapravo, drugi sisavci - posebice primati - takoder imaju konice u korteksu koje su neznatno slabije od naih. Jedan tim u Chi- cagu objavio je 1939. god. efekte kirurkog zahvata na mukim majmunima (operacije koja se danas etiki ne bi tolerirala). Oni su im odstranili temporalne renjeve i otkrili da su se 3 do 6 mjeseci nakon operacije majmuni ponaali "hipersek- sualno", ne samo kad su bili s drugim ivotinjama, ve i nasamo.18

Slini scenarij

Kao to moemo vidjeti, ne samo da su isti hormoni, ve su i isti uzorci upleteni u te razliite epizode spolnoga ivota. Ponavlja se ista vrsta scenarija. Konana faza svakog


spolnog dogaaja je uvijek "refleks izbacivanja", a termini kao to su "refleks izbacivanja sperme", "refleks izbacivanja plo-da" i "refleks izbacivanja mlijeka" veoma upuuju na tuslinost. Ja sam usvojio izraz "refleks izbacivanja ploda" (kojeg je prethodno predloio ameriki znanstvenik Niles Newton u kontekstu ne-ljudskih sisavaca) ime oznaavam posljed-nju kontrakciju prije poroda u sluaju kada je cijeli proces bio neometan i neusmjeravan.19,20 To je veoma kratka faza kada su snane i djelotvorne kontrakcije povezane s nava- lom adrenalina tako da je majka sklona biti budna kad se dijete rodi. Taj refleks je u bolnikim radaonicama gotovo nepoznat, a ak je i pri porodu kod kue zakocen ako druga osoba preuzme ulogu "podstrekaa", "vodia", "pomagaa", "podupirujue osobe" ili "promatraa".

Meuodnos dviju jedinki

U osobitom kontekstu ue spolne zajednice postoji jo jedna zajednika toka izmeu razliitih epizoda spolnoga ivota koju treba naglasiti i razjasniti. Ta zajednika toka je oita kada se radi o sisavcima openito, ukljuujui i ljudska bia u bilo kojoj kulturi osim u naoj. Mislim na to da je svaka spolna epizoda koja je bitna za razmnoavanje, meduodnos dviju jedinki. S fizioloke perspektive izgleda neosporno da je spolni odnos dogadaj izmedu dva partnera. Prividno je neosporno da je dojenje meduodnos majke i do- jeneta. Medutim, u kontekstu suene obitelji, od pojave ge- neracije zaposlenih ena i ena koje slijede karijeru, i lake dostupnosti "humaniziranog" mlijeka, neki su predloili fu- turistiko videnje hranjenja bebe kao aktivnosti koja jednako ukljuuje i majku i oca. Takva su ponaanja i teorije, zapravo, prilagodbe na nikada ranije doivljenu situaciju i odstupanja su od fiziolokog modela. Kada iz perspektive fiziologa gledamo na cijeli period koji okruuje roenje, ini se oitim da i opet samo dvije jedinke imaju izravni odnos. Plod sudjeluje u poetku trudova, aljui poruke (posebice iz svojih tek sazrelih plua i bubrega) putem kemijskih posred-


nika koji stimuliraju sintezu odgovarajuih vrsta prostaglan- dina. Tijekom procesa radanja i majka i novoroene istodobno dosiu veoma naroitu hormonalnu ravnoteu i svi ti hormoni, prije nego se uklone, igraju osobitu ulogu tijekom sata nakon rodenja. Odmah po rodenju, ako trea osoba omete meduodnos majke i novoroeneta, majka nee osloboditi dovoljno visoku razinu oksitocina i izbacivanje placente e biti uslonjeno. S hormon alne toke gledita, sam porod i sat koji slijedi i opet se ine kao niz meduodnosa dviju jedinki.

Nije drugaije niti ako uzmemo u obzir bakterioloko gle- dite. Pri roenju, novoroene nema bakterija. Nekoliko sati kasnije bilioni bakterija prekrivaju njene sluzne membrane. Pitanje: koje e bakterije prve kolonizirati novoroenetovo tijelo? Bakteriolozi znaju da e pobjednici u toj trci biti vladari tog podruja. Majino bakterioloko okruenje je, sa gledita novoroeneta, ve poznato i prijateljsko, jer oboje imaju zajednika antitijela (IgG). Drugim rijeima, sa baketri- olokog gledita, novorodena ljudska beba urno treba biti u dodiru sa samo jednom osobom - s majkom. Ako dodamo da e doskora usvajanje kolostruma pomoi utvrdivanju ide- alne crijevne flore, nema sumnje da se, s bakteriolokog gledita, vitalni meduodnos dvaju ljudskih bia nastavlja sat nakon rodenja.

Tu toku valja naglasiti. Danas postoji sklonost da se knjige o porodu ilustriraju slikama na kojima "rada par". Vie se govori o "vezivanju" oca i novoroeneta kao pojavi us- poredivoj i ak istovjetnoj s vezivanjem novoroeneta i majke. S kratkoronog gledita to moe biti opasno. Uvjeren sam da se veina sluajeva krvarenja nakon poroda i tekih poraanja posteljice deava zato jer su majku ometali u vrijeme kad ona ne bi trebala raditi nita drugo nego gledati svoju bebu i osjeati njenu kou uz svoje tijelo. S dugoronog stajalita moe biti opasno pourivati tradicionalno sporiji i postupniji proces vezivanja oca i djeteta. Cini se da je u najtradicionalnijim drutvima, i medu naim bliskim rodacima impanzama, poetak privrenosti izmeu odraslog mukarca


i djeteta, u izvjesnoj mjeri, posredan, putem privrenosti majci.

Praktike implikacije

Ovo integrirano vienje spolnoga ivota nadahnuto suvremenim biolokim znanostima ima praktike implikacije. Ono objanjava zato je, na kulturalnoj razini, cijela naa seksu- alnost zahvaena kada okruenje rutinski ometa pojedinu epi- zodu spolnoga ivota. To nam takoer pomae u tumaenju antropolokih podataka koji upuuju na to da ene ne mogu lako raati u drutvima u kojima je genitalna spolnost veoma potisnuta.

Saetak

Tijekom spolnog odnosa, poroda i dojenja, dvije skupine hormona igraju odluujuu ulogu - altruistini hormon oksitocin i endorfini koji se mogu smatrati naim "sustavom nagrade". Integrirano vienje spolnoga ivota, nadahnuto suvremenim biolokim znanostima, ima praktike implikacije.

Reference

1 Arletti, R., Bazzani, M., Castclli, M. i Bertoline, A. "Oksitocinimproves copulatory behavior in rats." Hormones and Behavior1985; 19: 14-20.

2 McNeilly, A. S. i Ducker, H. A. "Blood levels o f oxytocin inthe female goat during coitus and in response to stimuli associated with mating." J. Endocrinol. 1972; 54: 399-406.

3 Carmichael, M. S., H um bert, R. et al. "Plasma oxytocin increases in the human sexual response." 7. Clin. EndocruioL and Metab. 1987; 64; 1:27-31.

4 Sharaf, H., Foda, H. D., Said, S. I. i Bodansky, M. "Oxytocinand related peptides elicit contractions of prostate and seminalvesicle." In Pedersen, C. A. et al., eds Oxytocin in maternal, sex-


ual and social behavior. Annals o f the New York Academy o f Science 1992; 652: 474-7.

s Egli, C. E. i Newton, M. "transport o f carbon particles in the human female reproductive tract." Fertility and Sterility 1961; 12: 151-5.

6 M ead M argaret. Male and female. Villiam Morrow, New York, 1948.

7 Reich, W. The function o f the orgasm. P anther Books, London,1968.

8 Mcneilly, A. S., Robinson, I. C. et al. "Release of oxytocin and prolactin in response to suckling." BMJ 1983; 286: 257-9.

9 Leake, R. D., Vater, C. B. et al. "Oxytocin and prolactin responses in long-term breastfeeding. Obstet. Gynecol. l983; 62: 565.

10 Hitchcock, D. A., Stuphgn, J. H. i Scholly, T. A. "Demonstration of fetal penile erection in utero." Perinataloogy-Neona- tology MaytJune 1980: 59-60.

11 Newton, N. i Modahl, C. "Oxytocin-psychoactive hormone of love and breastfeeding." In The free woman. Parthenon, Carn- forlh, Lancs., 1989, 343-50.

12 Nissen, E., Uvnas-Moberg, K. et al. "Different patterns of oxytocin, prolactin but not cortisol release during breastfeeding in women delivered by caesarean section or by the vaginal route. Early hum an Development 1996; 45: 103-18.

13 H erbert, J. "Hormones and behavior." Proc. Royal Society, London, Series B. Biological Sciences 1977; 199: 425-3.

1-1 Uvnas-M oberg, K. "Hormone release in relation to physiological and psychological changes in pregnant and breastfeedingwomen," In The free woman. Parthenon, Cam forth, Lancs., 1989: 316-25

15 Murphy, M. D., Bowie, D. i Pert, D. "Copulation elevates beta- endorphins in the hamster." Soc. Neurosci. Abstr. 1979; 5: 470.

16 Franceschini, R., Vcnturini, P. L. et al. "Plasma beta-endorphins concentrations during suckling in lactating women." Brit. J. Obstet. Gynaecol. 1989; 96: 711-13.

17 Schulz, S. C., Wagner R., et al. "Prolactin response to beta-endorphin in man." Life Sci. 1980: 27: 1735-41.

18 Kluver, H. i Bucy, P. C. "Preliminary analysis of functions ofthe tem poral lobes in monkeys." Arch. Neurology and Psychiatr. 1939; 42; 6: 979-1000.

19 Odent, M. "The fetus ejection reflex." Birth 1987; 14: 104-5.


20 Newton, N. 'T h e fetus ejection reflex revisited." Birth 1987; 14: 106-8.

8 Spolna privlanost

Prije devedesetih godina, na ranom stupnju znanstvenog objainjavanja ljubavi, mjerenje spolne privlanosti nije bila tema za potovanja vrijedne znanstvene ili medicinske pub- likacije. U to vrijeme bilo je teko predvidjeti da

michael odent - ljubav ocima znanosti

Documents