mikro.3a

MikroekonomijaTema III

27.4.2012.

Sadraj

Proizvoaev i potroaev viak Kako maksimizirati profit na tritu? Analiza monopola i monopsona Drava i monopol Odreivanje cijena i trina mo Monopolistika konkurencija Oligopol

Predmet: Mikroekonomija 2/73

Potroaev i proizvoaev probitak Kada drava kontrolira cijene, nekim pojedincima je bolje

Mogu kupiti proizvode po niim cijenamaMogu li uvijek svi kupiti taj proizvod?

Ali kakav je uinak na cjelokupno drutvo? Je li ukupno bogatstvo vie ili nie i za koliko?

1. Potroaev probitak je ukupna korist ili vrijednost koju potroadobiva nakon onoga to on plati za neki proizvod

Potroaev i proizvoaev probitak

Krivulja potranje prikazuje spremnost plaanja svih potroaa natritu

Potroaev probitak moe se mjeriti kao povrina podruja ispodkrivulje potranje, a iznad linije trine cijene

Potroaev i proizvoaev probitak Proizvoaev viak ili probitak je ukupna korist ili prihod kojeg

proizvoai dobiju iznad onog to ih zaista kota proizvodnja nekogproizvoda.

Krivulja ponude prikazuje koliinu novca koju su proizvoaispremni prihvatiti za odreenu koliinu proizvoda


Potroaev probitak

koliina

cijena

S

D

Q0

Proizvoaevprobitak

3

QD QS

Potroaev i proizvoaev probitak U odreivanju uinka dravne politike (dravna intervencija) na

blagostanje, mogue je mjeriti probitak ili gubitak potroaeva iliproizvoaeva probitka

Uinci blagostanja Dobici ili gubici proizvoaa ili potroaa


Kada drava odredi cjenovni plafon, cijena nekog proizvoda ne moebiti iznad te cijene (maksimalno visoka cijena) Kod nekih poljoprivrednih proizvoda; cijene plina i dr.

Kada se cijena dri prenisko, potraivana koliina se poveava, aponuena koliina se smanjuje

Proizvoai prodaju manje po niim cijenama Neki proizvoai nee htjeti ostati na tritu u takvim okolnostima.


Gubitak proizvoaa jesuma pravokutnika A i

trokuta CB

A C

Potroa koji moe kupitiproizvod ostvaruje

dobitak A

Kontrola cijena i promjene probitka

koliina

cijena

S

D

P0

Q0

Pmax

Q1 Q2

Potroa koji ne moekupiti ima gubitak B

Trokut B i C su gubicidrutva gubitakukupnog probitka

Kontrola cijena i uinak blagostanja

Ukupni gubitak jednak je podruju B + C Gubitak blagostanja predstavlja neefikasnost dravne intervencije ili

kontrole cijena ukupni gubitak probitka (potroaa plus proizvoaa)

B

APmax

C

Q1

Sa neelastinom potranjom,trokut B moe biti vei od

pravokutnika A i potroa trpineto gubitak od kontrole cijena.

S

D

Kontrola cijena u uvjetima neelastine potranje

koliina

cijena

P0

Q2

BA

C

Dobitak potroaa jepravokutnik A minus trokut

B,(A-B) i gubitak proizvoaaje pravokutnik A plus trokut C

(-A-C).

UKUPNI GUBITAK PROBITKAJE

(A-B)+(-A-C)= -B-C

SD

2,00

2,40

cijena(NJ/mcf)

koliina (Tcf)0 5 10 15 20 25 3018

(Pmax)1,00

Kontrola cijena i manjak zemnog plina Efikasnost konkurentnog trita

U evaluaciji trita, esto razmatramo da li je ostvarena ekonomskaefikasnostMaksimizacija ukupnog (agregatnog) potroaeva i proizvoaeva probitka

Politike kao to su kontrola cijena koje uzrokuju gubitak blagostanjadrutva, kae se da postavljaju trokove efikasnosti na nacionalnuekonomiju.

Ponekad se javljaju trini neuspjesi Cijene padaju kako bi osigurale odgovarajui signal proizvoaima i

potroaima Vode do neefikasnosti nereguliranog konkurentnog trita

Efikasnost konkurentnog trita Tipovi trinog neuspjeha

1. Eksternalije Trokovi ili koristi koje se ne prikazuju kao dio trine cijene (npr. zagaivanje) Trokovi i koristi su izvan trita

2. Nedostatak informacija Nesavrena informiranost onemoguava potroaa od donoenja odluke kojom

maksimizira korisnost Dravna intervencija moe biti poeljna u takvim situacijama

U odsutnosti trinog neuspjeha, neregulirano konkurentno tritevodi do ekonomski efikasne razine proizvodnje

Efikasnost konkurentnog trita Kontrola cijena

Drava moe odrediti i minimalnu cijenu nekog proizvoda, razinaispod koje cijena ne smije pasti. Odreivanje minimalne nadnice

18

BA

C

Kontrola cijena i promjena probitka

koliina

cijena

S

D

P0

Q0

Pmin

Q1 Q2

BA

C

Kontrola cijena i promjena probitka

koliina

cijena

S

D

P0

Q0

Pmin

Q1 Q2

Kada je cijena reguliranada ne bude nia od Pmin,

gubitak blagostanjaodreen je trokutima B i C

.

Gubitak blagostanja iskazan trokutima B i C daje dobru procjenutrokova efikasnosti dravne politike kojom se postavlja cijena iznadili ispod cijene ienja trita

Efikasnost konkurentnog trita Minimalna cijena

Ponekad, vlada trai rast cijene iznad cijene ienja trita Zakon o minimalnoj nadnici Regulacija cijena u avio prijevozu Poljoprivredni proizvodi

Minimalne nadnice

Nadnice su postavljena na viu razinu nego li je to visina nadniceienja trita

Smanjuje se potraivana koliina radnika Oni radnici koji rade DOBIVAJU VIE nadnice Rezultat je nezaposlenost, sve dok svatko tko eli raditi po novoj vioj

nadnici ne moe se zaposliti

Cjenovne potpore

Veina poljoprivrednih politika temelji se na sustavu cjenovnihpotpora Cijene koje postavlja vlada iznad razine cijena slobodnog trita i odrava na

nain da vlada kupuje viak ponude Vlada moe takoer poveati cijene kroz restrikciju proizvodnje,

direktno ili kroz poticaje proizvoaima

Kakav je utjecaj na potroae, proizvoae i dravni proraun? Potroai

Potraivana koliina pada, a ponuena koliina raste Vlada kupuje vikove Potroai moraju platiti viu cijenu za proizvod Gubitak potroaeva vika jednak je (A+B)

Cjenovne potpore

Proizvoai Dobivaju sve dok mogu prodavati vie po vioj cijeni Proizvoaev viak raste za A+B+D

Drava (vlada) Trokovi kupovine vikova, koji se financiraju iz poreza, pa su indirektno

trokovi potroaa

Cjenovne potpore

Proizvodne kvote

Drava moe isto tako izazvati rast cijene proizvoda ako provedesmanjenje ponude

BA

CS smanjen za A + BPromjena u PS = A - CGubitak blagostanja = BC

C

Ograniavanje ponude

koliina

cijena

D

P0

Q0

S

S

PS

Q1

Ponuda je ograniena na Q1Ponuda se pomie na S & Q1

S niom svjetskom cijenom, domai potroai imaju poticaj da kupuju proizvodu inozemstvu Domaa cijena pada prema svjetskoj cijeni i uvoz je jednak razlici izmeu ponuene i

potraivane koliine Domai proizvoai mogu uvjeriti dravu kako je potrebno zatiti je i to

eliminirajui uvoz Uvodi se kvota koja je jednaka 0 ili visoka carina

Uvozne kvote i carine

QS QD

PW

A B C

Kvota od 0 jedinica guradomau cijenu prema P0 i uvoz

je jednak 0.

Uvozna carina koja eliminira uvoz

koliina

Price

Q0

D

P0

S

Na slobodnom tritu, domaa cijena jednaka je svjetskoj cijeni PW.

uvoz

Gubitak potroaa je A+B+C.Dobitak proizvoaa je A.

Gubitak blagostanja je:B +C.

cijena

Uvozna carina

Porast cijene moe se ostvaritiuvoenjem CARINE

QS raste i QD pada Podruje A je dobitak domaih

proizvoaa Gubitak potroaa

A + B + C + D Dravni prihod je D = carina * uvoz Gubitak blagostanja =

B + C

DCB

QS QDQS QD

AP*

Pw

Q

P

D

S Ako se koristi kvota,pravokutnik D postaje dioprofita inozemnihproizvoaa

Potroa gubi A+B+C+D Proizvoa dobiva A Neto domai gubitak je B +

C + D

DCB

QS QDQS QD

AP*

Pw

Q

P

D

S

Uvozna kvota

Porezni teret (ili korist od subvencija) pada djelomino na potroaa,a djelomino na proizvoaa

Kako se porezni teret dijeli izmeu ovih dviju skupina ovisi o relativnojelastinosti ponude i potranje

Utjecaj poreza ili subvencija Uinci specifinog poreza

Radi jednostavnosti razmotrit emo Specifini porez na proizvod Porez u apsolutnom iznosu po prodanoj jedinici Troarine na naftu, cigarete ili kavu

Potroai gube A + B

Specifini porez

D

S

B

D

A

C

koliina

cijena

P0

Q0Q1

PS cijena kojudobivajuproizvoai

Pb cijena kojuplaajupotroai

porez=1,00 Dobitak drave A + D od

poreznih prihoda.

Proizvoai gube D + C

Gubitak blagostanjaB + C.

Uinci poreza

etiri uvjeta moraju biti zadovoljena kada se uvede porez:(1) Prodana koliina i cijena koju plaaju potroai Pb, moraju biti na krivulji

potranje(2) Prodana koliina i cijena koju dobivaju proizvoai, PS, moraju biti na krivulji

ponude(3) QD = QS

(4) Razlika izmeu onoga to potroai plaaju i to proizvoai dobivajujednak je porezu

U prethodnom primjeru, porez je podijeljen gotovo jednako izmeu potroaa iproizvoaa

Ako je potranja relativno neelastina, nadalje, porezni teret e uglavnompasti na potroaa Cigarete

Ako je ponuda relativno neelastina, porezni teret e uglavnom pasti na leaproizvoaa

Uinci specifinog poreza Utjecaj poreza ili subvencija

Moemo izraunati postotak poreza koji e snositi kupac koristeislijedeu formulu: ES/(ES - Ed) Govori nam o djelu poreza koji se prebacuje na potroaa kroz vie cijene Na primjer, kada je potranja savreno neelastina (Ed = 0), dio koji se

prebacuje je 1 potroa snosi 100% poreznog tereta

Subvencije se mogu analizirati na slian nain kao i porezi(negativan porez) Plaanja reduciraju potroaevu cijenu ispod cijene prodavatelja

Moe se tretirati kao negativan porez

Utjecaj poreza ili subvencija

Korist subvencija pripada uglavnom kupcima ako je omjer ED /ESmali.

Korist subvencija uglavnom pripada prodavateljima ako je omjer ED/ES velik.

Uinci subvencija

Maksimizacija profita i konkurentna ponuda

Savreno konkurentno trite

Osnovne pretpostavke savreno konkurentnih trita1. Preuzimatelj cijena2. Homogenost proizvoda3. Slobodan ulaz i izlaz4. Puna mobilnost faktora proizvodnje5. Savrena informiranost

1. Preuzimanje cijena Pojedinano poduzee prodaje vrlo MALI dio ukupnog trinog outputa i, i

nema utjecaja na trine cijene. Svako poduzee uzima trinu cijenu kao zadanu preuzimatelj cijena Pojedinani potroa kupuje zaista MALI dio industrijskog outputa da bi

imao bilo kakav utjecaj na cijenu.


2. Homogenost proizvoda Proizvodi svih poduzea su savreni supstituti Kvaliteta proizvoda je relativno jednaka, kao i druge karakteristike proizvoda


3. Slobodan ulaz i izlaz Kada ne postoje specijalni trokovi koji oteavaju ulazak (izlazak) poduzea

na trite ili u industriju

Savreno konkurentno trite Kada je trite konkurentno?

Nekolicina proizvoda iz realnog svijeta odgovara karakteristikama savrenogkonkurenta

Mnoga trita su ipak visoko konkurenta Suoavaju se s relativno niskim ulaznim i izlaznim trokovima Visoko elastinim krivuljama potranje

Maksimizacija profita

Maksimiziraju li poduzea profit? Direktori u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:

Maksimizacija profita

Maksimiziraju li poduzea profit? Direktori u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:

Maksimizacija prihodaRast prihodaMaksimizacija dividendeMaksimizacija profita u kratkom roku (u skladu s bonusom koji se dobiva ili vlastitom

promocijom)Moe biti na tetu dugoronog profita

Implikacije na ne profitne ciljeve U dugom roku, investitori nee podupirati poduzee Bez profita, preivljavanje je malo vjerojatno na savreno konkurentnom

tritu

Maksimizacija profita Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo kojepoduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne. to je profit?

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo kojepoduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne. Profit () = Ukupni prihod Ukupni troak

to je ukupni prihod? to je ukupni troak?

Trokovi proizvodnje ovise o outputu Ukupni troak (C) = C(q)

Profit poduzea, , je razlika izmeu prihoda i trokova

)()()( qCqRq

Prihod, troak, profit

Prihodi poduzea ovise o outputu koji je prodan na tritu Ukupni prihod (R) = R(q) = R=P*q

TR = P x q TR u potpunoj konkurenciji je pravac pozitivnog nagiba (veliina

nagiba ovisi o veliini cijene) AR i MR u potpunoj konkurenciji konstantni AR = TR / q = P x q / q = P MR = TR / q (kod q= 1), a TR se uvijek mijenja za iznos cijene MR = P P= AR = MR iskljuivo za savreno konkurentno trite

TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji

Firma odreuje output kako bi maksimizirala razliku izmeu prihoda itrokova


Maksimizacija profita Kratki rok

0

troak,prihod,profit(kn nagodinu)

Output

C(q)

R(q)A

B

(q)q0 q*

Gdje je ova vertikalna udaljenost najvea?

Nagib krivulje ukupnog prihoda je granini prihod (marginal revenue) Promjena u prihodu koja je rezultat porasta prodanog outputa za jednu jedinicu

Nagib krivulje ukupnog troka je granini troak (marginal cost) Dodatni troak proizvodnje dodatne jedinice outputa


Maksimizacija profita Kratki rok

0

troak,prihod,profit(kn nagodinu)

Output

C(q)

R(q)A

B

(q)q0 q*

Profit je maksimalan gdje su MR (nagib u tokiA) i MC (nagib u toki B) jednaki Profit je maksimalan u toci u kojoj dodatno poveanje

outputa ostavlja profit nepromijenjen.

MCMRMCMR

qC

qR

q

CR

0

0


Savreno konkurentno poduzee Preuzimatelj cijena trina cijena i output odreeni prema trinoj potranji i

ponudi Trini output (Q) i output poduzea (q) Trina potranja (D) potranja poduzea (d)

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita Savreno konkurentno poduzee

Krivulja potranje s kojom se suoava savreno konkurentnopoduzee je HORIZONTALNA

Krivulja potranje s kojom se suoava cjelokupno trite jeOPADAJUA

Savreno konkurentno poduzee

d400

Output u l

cijena

100 200

Poduzee Industrija

D

400

S

cijena

Output u hl100

Krivulja potranje savreno konkurentnog poduzea Za savreno konkurentno poduzee, output pri kojem se maksimizira

profit jednak je:

ARPMRqMC )(


q2


100

200

300

400

cijena

500

MC

AVC

ATC

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Outputq*

AR=MR=PA

q1 : MR > MCq2: MC > MRq*: MC = MR

q1

Gubitakprofita zaq2>q*

Gubitakprofita zaq2>q*

Toka gdje MR = MC, odreuje output pri kome je profit maksimalan

Odreivanje Outputa: Kratkorono

Savreno konkurentno poduzee pozitivan profit

100

200

300

400

cijena

500

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Outputq2

MC

AVC

ATC

q*

AR=MR=PA

q1

D

C B Profit jeodreenjedininimprofitom

pomnoenim sprodanomkoliinom

Profit pojedinici =P-AC(q) =A to B

Ukupanprofit =ABCD

Odreivanje outputa kratkorono

SAETAK o donoenju proizvodnih odluka Profit je makimalan pri MC = MR Ako je P > ATC poduzee ostvaruje profit Ako je P < ATC poduzee ostvaruje gubitak

Kada se poduzee treba zatvoriti? Ako je AVC < P < ATC, poduzee treba nastaviti proizvoditi u kratkom roku

Moe pokriti sve svoje varijabilne trokove i dio fiksnih trokova Ako je AVC > P < ATC, poduzee treba zatvoriti

Ne pokriva varijabilne trokove i uope ne pokriva fiksne trokove

Kratkorona proizvodnja Kratkorona krivulja ponude

Krivulja ponude govori nam koliko outputa e biti proizvedeno pri razliitimcijenama

Savreno konkurentno poduzee odreuje koliinu proizvodnje gdje je P = MC Poduzee treba zatvoriti kada je P < AVC

Krivulja ponude savreno konkurentnog poduzea je dio krivulje graninogtroka iznad krivulje AVC.

Ponuda industrije u kratkom roku

cijenaS

Kratkorona krivulja ponudeIndustrije je horizontalna sumaKrivulja ponude pojedinanih

poduzea.

Q15 21

P1

P3

P2

1082 4 75

Raunovodstveni profit Razlika izmeu prihoda poduzea i direktnih trokova

Ekonomski profit Razlika izmeu prihoda poduzea i direktnih i indirektnih trokova Uzima u obzir oportunitetni troak

Dugorona konkurentna ravnotea

Poduzee koristi rad (L) i kapital (K) koje pribavlja s kupljenimkapitalom

Raunovodstveni i Ekonomski profit Raunovodstveni profit: = R - wL Ekonomski profit: = R - wL - rK

wl = troak rada rk = oportunitetni troak kapitala


Nulti profit Poduzee zarauje normalan povrat na njegove investicije Radi jednako dobro kao da investira bilo gdje drugdje Normalni povrat je oportunitetni troak koritenja novca za kupnju kapitala

umjesto ulaganja u neto drugo


Nulti ekonomski profit Ako je R > wL + rk, ekonomski profit je pozitivan, Ako je R = wL + rk, ekonomski profit je jednak nuli, Ako je R < wl + rk, potrebno je razmotriti mogunost izlaska iz industrije


S1

Output Output

cijenacijena

LAC

LMC

D

S240 P1

Q1

Poduzee Industrija

Q2

P2

q2

30

Profit privlai poduzeaPoveanje ponude dok profit ne bude = 0

Dugorona konkurentna ravnotea - profit

q1

S2

Output Output

cijenacijena

LAC

LMC

D

S1P2

Q2

Poduzee Industrija

Q1

P1

q2

20

30

Gubici izazivaju da poduzea naputaju industrijuPonuda se smanjuje sve dok profit ne bude = 0

Dugorona konkurentna ravnotea - Gubitak

1. Sva poduzea u industriji maksimiziraju profit kada MR = MC

2. Niti jedno poduzee nema poticaj za ulazak ili izlazak Zaraeni ekonomski profit je nula

3. Trite je u ravnotei QD = QS


Trina mo: Monopol i monopson

Monopol

Monopol1. Jedan prodavatelj mnogo kupaca2. Jedan proizvod (nema dobrih supstituta)3. Barijere ulaska4. Sam odreuje cijenu (Price Maker)

Monopol

Monopolista predstavlja postojanje jednog poduzea na STRANIPONUDE.

Monopolista sam kontrolira cijenu. Profit e biti maksimalan na razini outputa, gdje je (MR) =(MC). emu je jednaka krivulja potranje na tritu monopola?

Prosjeni i granini prihod

Monopolistov prosjeni prihod (AR = average revenue), predstavljatrinu krivulju potranje.

Monopolista takoer treba odrediti i granini prihod (MR = marginalrevenue)

Odreivanje graninog prihoda Kao jedini proizvoa, monopolista se susree s trinom potranjom u

odreivanju outputa i cijene. Pretpostavimo kako je potranja monopoliste:

P = 6 - Q

Prosjeni i granini prihodUkupni, prosjeni i granini prihod

P Q R MR AR

0

1

2

3

4

5

Ukupni, prosjeni i granini prihod

P Q R MR AR

6 0 0 - -

5 1 5 5 5

4 2 8 3 4

3 3 9 1 3

2 4 8 -1 2

1 5 5 -3 1

Prosjeni i granini prihod

Output1 2 3 4 5 6 70

1

2

3

cijena

4

5

6

7

Prosjeni prihodAR (Average Revenue)= (Demand)

Granini prihodMR (MarginalRevenue)

Monopol

Valja zamijetiti:1. Da bi poveao prodaju mora smanjiti cijenu2. MR < P

Monopolist i odluivanje o koliini outpta

1. Profit se maksimizira pri razini outputa gdje je MR = MC2. Funkcija trokova je jednaka kao i kod savrene konkurencije:

MRMCiliMRMC

QCQRQQCQRQ

00///

)()()(

Gubitakprofita

P1

Q1

Gubitakprofita

MC

AC

koliina

cijena

D = AR

MR

P*

Q*

P2

Q2

Monopolist i odluivanje o koliini outpta

output0 5 15 20

kune

100

150

200

300

400

50

R

10

Profitr

r'

c

c

Podsjetimo se!

C

Kada je profitmaksimalan, nagib ili rri cc su jednaki:MR=MC

AR

MR

MC

AC

koliina0 5 10 15 20

P=30

kn/Q

10

20

40

15

Monopol i makimizacija profita

Profit

AR

MR

MC

AC

koliina0 5 10 15 20

P=30

kn/Q

10

20

40

AC=15

Profit = (P - AC) x Q =(30 - 15)(10) = 150

Monopol i profit

Grubo pravilo u odreivanju cijene

Proizvodnja jedne dodatne jedinice i njena prodaje poveavaprihod za iznos cijene (1)(P) = P

Sa opadajuom potranjom, proizvodnja i prodaja dodatnogproizvoda moe takoer imati posljedino mali pad cijeneP/Q. Smanjenje prihoda od prodaje svih prodanih jedinica, odnosno

promjena prihoda: Q(P/Q).

QPQ

QRMR

)(.1


Pomnoili smo ipodijelili s P

d

d

EPPMR

EQP

PQ

1.5

1.4


d

EPPMR 1


D

D

EPMCP

MCE PP

1

1

MCMRgdjemaksimalanje


(P MC)/P je mara dodana na granini troak (MC) kao postotak odcijene

Mara treba biti jednaka negativnoj inverznoj elastinosti potranje Cijena treba biti iskazana direktno kao mara na granini troak


Monopol

Usporedba cijene monopolista sa cijenom savrenog konkurenta:Monopol

P > MCCijena je vea od MC za iznos koji ovisi o inverznoj elastinosti potranje

Savren konkurent P = MC Potranja je savreno elastina, pa je P=MC

Monopol

Ako je potranja vrlo elastina, postoji mala korist biti monopolist Vea elastinost, znai da je trite vrlo blizu savreno konkurentnog

trita Zapamtite da monopolista nee nikad proizvoditi koliinu proizvodnje

gdje mu je potranja neelastina U neelastinom dijelu, moe poveati prihod smanjujui koliinu i

poveavajui cijenu

Pomak u potranji

Na savreno konkurentnom tritu, trina krivulja ponude odreenaje graninim trokom.

Za monopolistu, output je odreen s graninim trokom i oblikomkrivulje potranje Nema krivulje ponude na tritu monopola

Pomak u potranji

Promjene u potranji ne pronalaze promjene cijene i koliine kojekorespondiraju krivulji ponude

Promjene u potranji vode do: Promjena u cijeni bez promjena outputa Promjena u outputu bez promjena u cijeni Promjena u cijeni i koliini

Monopol

Pomak u potranji uobiajeno uzrokuje istodobnu promjenu cijene ikoliine

Primjeri pokazuju kako se monopolistiko trite razlikuje od tritasavrene konkurencije

Poduzee na savreno konkurentnom tritu specificira koliinu prisvakoj cijeni Ovaj odnos ne postoji na tritu monopola

Poduzee s vie pogona

Kod nekih poduzea, proizvodnja se odvija u vie pogona, iji su trokoviproizvodnje razliiti.

Poduzee mora odrediti kako distribuirati proizvodnju izmeu razliitihpogona

1. Proizvodnja treba biti podijeljena tako da je MC u pogonima jednak.2. Output se odreuje gdje je MR=MC. Profit je maksimalan tamo gdje je MR=MC za

svaki pogon.


Prikazano algebarski: Q1 i C1 su output i trokovi proizvodnje pogona 1. Q2 i C2 su output i trokovi proizvodnje pogona 2. QT = Q1 + Q2 je ukupni output. Profit je onda:

= PQT C1(Q1) C2(Q2)


Poduzee treba poveati output svakog pogona sve dok dodatni profitod zadnje proizvedene jedinice u pogonu 1 ne bude 0

1

1

1

1

11

0

0)(

MCMRMCMR

QC

QPQ

QT


Jednako vrijedi i za pogon 2. Nadalje, poduzee treba proizvoditi koliinu pri kojoj

MR = MC1 = MC2

Monopolska mo

isti monopoli su rijetkost Nadalje, trite s nekoliko poduzea, gdje se svatko od njih susree s

opadajuom krivuljom potranje, e proizvoditi pri cijeni veoj od MC Poduzea esto proizvode sline proizvode koji imaju neke razlike,

kako bi se razlikovali od proizvoda drugih poduzea

Pri trinoj cijeni od1,50, elastinost

potranje je1,5.

2,00

NJ/Q

1,50

1,00

Quantity10 000 QA20 000 30 000 3 000 5 000 7 000

NJ/Q2,00

1,50

1.00

1,40

1,60

DA

MRA

Trinapotranja

Poduzee A ima neku monopolskumo i odreuje cijenu koja je iznad

MC pri proizvodnji MR=MC.

MCA

Potranja za etkicama za zube Mjerenje monopolske moi

Analizirano poduzee moe imati veu monopolsku mo, naravno, ako uspijeistisnuti ostala poduzea s trita Ipak i ovako, njegova je monopolska mo znaajna.

Kako mjerimo monopolsku mo jednog poduzea u usporedbi s drugim? Koji su izvori monopolske moi?

Zato neka poduzea imaju veu mo od drugih poduzea?

Mjerenje monopolske moi

Monopolska mo se moe mjeriti veliinom za koju je cijenavea od graninog troka

Lernerov indeks monopolske moi L = (P - MC)/P

Vea vrijednost L (izmeu 0 i 1) vea jemonopolska mo

L se iskazuje u terminima EdL = (P - MC)/P = -1/EdEd je elastinost potranje poduzea, a ne

trina potranja

Monopolska mo

Monopolska mo, ipak, ne garantira profit Profit ovisi o relativnom odnosu prosjenog troka prema cijeni Jedno poduzee moe imati veu monopolsku mo, ali nii profit zbog

viih prosjenih trokova.

Grubo pravilo odreivanja cijene

Odreivanje cijene za bilo koje poduzee koje ima monopolsku mo: Ako je Ed velik, mara je mala Ako je Ed mali, mara je velika

dEMCP11

Elastinost potranje i mara

P*

MR

D

kn/Q

koliina

MC

Q*

P*-MC

to je potranja elastinija,Manja je mara.

D

MR

kn/Q

koliina

MC

Q*

P*P*-MC

Izvori monopolske moi

Monopolska mo je odreena sposobnou postavljanja cijene iznadgraninog troka.

Monopolska mo poduzea, je odreena elastinou potranje togpoduzea.

Izvori monopolske moi

to je potranja manje elastina, monopolska mo poduzea je vea. Elastinost potranje poduzea odreena je:

1) Elastinou potranje trita2) Brojem poduzea na tritu3) Interakcijom meu poduzeima

Elastinost trine potranje

S jednim poduzeem, trina krivulja potranje i krivulja potranjepoduzea su jedinstvene. Stupanj monopolske moi odreen je kompletno elastinou trine

potranje Sa vie poduzea, individualna potranja moe se i razlikuje se od

trine potranje. Potranja za proizvodima poduzea je elastinija od trine potranje.

Broj poduzea

Monopolska mo poduzea pada kako se poveava broj poduzea; uz ostalonepromijenjeno Najvaniji je broj poduzea sa znaajnim trinim udjelom. Trite je visoko koncentrirano, ako samo nekoliko poduzea pokriva cjelokupno

trite. Poduzea vole stvoriti barijere ulaska kako bi zadrala nova poduzea izvan

trita Patent, licence, ekonomija obujma

Interakcija meu poduzeima

Ako su poduzea agresivna u osvajanju trinog udjela, pa, na primjer,smanjuju cijene proizvoda drugih, cijena se moe spustiti na razinu cijene nakonkurentom tritu.

Ako poduzea surauju (izbjegavajui antitrustovske zakone), mogue je dastvore znaajnu monopolsku mo.

Drutveni troak monopolske moi

Monopolska mo rezultira veom cijenom i manjom koliinomproizvodnje.

BA

Gubitak potroaeva vika Zbog vie cijene,potroa gubi A+B i

proizvoa dobiva A igubi C.

C

Gubitak probitka ili blagostanja zbog monopolske moi

Koliina

AR=D

MR

MC

QC

PC

Pm

Qm

kn/Q

Gubitak probitka

CS = -(A+B) iPS= A- C

UINAK NABLAGOSTANJE

-(A+B)+A-C=-B-C

Drutveni troak monopola

Drava moe regulirati monopolsku mo kroz regulaciju cijene. Podsjetimo se da na savreno konkurentnom tritu, regulacija cijena izaziva

gubitak blagostanja. Regulacija cijena moe regulirati gubitak blagostanja u uvjetima monopola.


Prirodni monopol Poduzee koje moe proizvoditi cjelokupni output u jednoj industriji uz trokove koji su

nii nego kada bi na tritu bilo nekoliko poduzea. Uobiajeno se javlja kada postoji ostvarivanje velike ekonomije obujma.

MC

AC

ARMR

kn/Q

Koliina

Odreivanjem cijene na Prpoduzeu se omoguuje

ostvarivanje profita dovoljnovelikog da ne poeli izai s

trita

Qr

Pr

PC

QC

Ako je cijena regulirana na Pc,Poduzee e ostvariti gubitak i izai e

s trita. Ne moe pokriti prosjenetrokove

Pm

Qm

Neregulirani monoplista e proizvoditiQm i zaraunavati cijenu Pm.

Regulacija cijena kod prirodnog monopola


Regulacija u praksi Vrlo je teko procijeniti trokove poduzea i funkciju potranje zato to su to

promjenjive kategorije zajedno s procesom razvijanja trinih uvjeta. Alternativna tehnika odreivanja cijena regulacija stope povrata

dozvoljava poduzeu da postavi maksimalnu cijenu temeljenu na oekivanojstopi ili povratu koje e poduzee zaraditi.

Monopson

Monopson je trite na kojem je samo jedan kupac. Oligopson je trite na kojem postoji nekolicina kupaca. Monopsonska mo je sposobnost kupca da utjee na cijenu

proizvoda i plati manje nego li je cijena koja bi bila u uvjetimasavreno konkurentnog trita.

Monopsonska mo

Bilateralni monopol Trite na kojem je samo jedan kupac i samo jedan prodavatelj Bilateralni monopl je rijedak, a puno ee su situacije kada na tritu ima manji broj

prodavatelja s monopolskom moi koji prodaju nekolicini kupaca koji imajumonopsonsku mo

ak i sa dogovaranjem, openito, monopsonska i monopolska mo e ponititi jednadrugu.

Ograniavanje trine moi:Antitrustovski zakon Trina mo oteuje neke igrae na tritu kupca ili prodavatelja Trina mo smanjuje output, vodei do gubitka blagostanja Velika trina mo moe voditi do problema jednakosti i pravednosti

to moemo uiniti da ograniimo trinu mo i zadrimo poduzea da nedjeluju anti konkurentno? Porezom koji e oduzeti profit monopolisti i redistribuirati ga potroau

Potekoe u mjerenju i pronalasku svih onih koje gube Direktna regulacija cijene prirodnog monopoliste Zadrava poduzea od stjecanja pretjerane trine moi

Antitrustovski zakon

Ograniavanje trine moi:Antitrustovski zakon Antitrustovski zakon

Pravila i regulacije osmiljene za promociju konkurentne ekonomije: Zabranjuju akcije koje ograniavaju ili u velikom dijelu ograniavaju

konkurenciju Zabranjuju forme doputene trinim strukturama

Monopolska mo proizlazi iz raznih situacija, svaka od njih pokrivenaje antitrustovskim zakonom

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 129/73

U praksi, regulator (drava) moe dozvoliti monopolistu zadravanjeodreenih koristi u formi veeg profita uslijed niih trokovaproizvodnje.

To podrazumijeva da cijena nee biti jednaka MC.

Drava i monopol


Umjesto regulacije prirodnog monopola u privatnom vlasntvu, dravase moe odluiti upravljati tim istim privatnim monopolom.

Na primjer, Hrvatska Pota se nalazi u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Drava moe odluiti da uope ne reagira na problem monopola akoprocijeni da su trini propusti zanemarivi u usporedbi snesavrenosti javnih politika.

Drava i monopol

Drava i monopol

Zbog drutvenog troka monopola, antimonopolskim zakonom moese regulirati monopolska mo.

Vlada moe ograniiti monopolsku mo i regulacijom cijena. Regulatorna agencija moe odrediti najviu dozvoljenu cijenu.....


Problem monopola

Koliko su raireni problemi monopola?

Monopoli su uobiajena pojava

Veina poduzea ima neki oblik kontrole nad cijenama uslijed diferencijacijeproizvoda

Poduzea sa znantnom monopolsko moi su rijetka

Nekoliko dobara je zaista jedinstveno

Odreivanje cijena i trina mo

Uvod

Odreivanje cijene bez trine moi (savrena konkurencija) jeodreeno trinom ponudom i potranjom.

Uvod

Odreivanje cijene s trinom moi (nesavrena konkurencija)zahtjeva od individualnog proizvoaa da zna mnogo vie o okarakteristikama potranje kao i o upravljanju proizvodnjom.

Osvajanje potroaeva vika

Sve cjenovne strategije koje smo istraili imajuzajedniko kako osvojiti potroaev viak i transferirati gana proizvoaa.

Toka maksimizacije profita je MC=MR

Osvajanje potroaeva vika

Cjenovna diskriminacija je praksa odreivanja razliitihcijena razliitim potroaima za sline proizvode.Mora se biti u mogunosti identificirati razliite potroae i

odrediti im onda razliite cijene. Druge tehnike kojima se iri raspon trita poduzea,

kako bi se osvojio vei broj kupaca i time vei potroaevviak Tarife i paketi

Cjenovna diskriminacija

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja Odreuje odvojenu cijenu za svakog potroaa: odreivanje maksimalne ili rezervacijske

cijene koju je potroa spreman platiti.

P*

Q*

Bez cjenovne diskriminacije,output je Q* i cijena je P*.Varijabilni profit je podrujeizmeu MC & MR (uto).

Savrena cjenovna diskriminacija prvog stupnja

Koliina

kn/Q

Sa savrenom diskriminacijom,poduzee e izabrati proizvoditi Q**

poveavajui varijabilni profitukljuujui ljubiasto podruje.

Potroaev viak je podrujeiznad P* i izmeu

0 i Q* outputa.Pmax

D = AR

MR

MC

Q**

PC


Ako poduzee moe ostvariti savrenu cjenovnu diskriminaciju, svakompotroau e biti postavljena cijena koju je on voljan platiti.

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja U praksi, svrena cjenovna diskriminacija nije uglavnom mogua

1. Nepraktino je postaviti razliite cijene za svakog potroaa (ak i za nekolicinupotroaa).

2. Poduzee obino ne zna rezervacijsku cijenu za svakog potroaa. Poduzee moe ostvariti nesavrenu diskriminaciju.

Odreuje se nekoliko razliitih cijena temeljeno na procjeni rezervacijskih cijena.

Primjeri nesavrene cjenovne diskriminacije gdje prodavatelj imasposobnost segregacije trita u nekoj mjeri i odreivanja razliitihcijena za neke proizvode: Odvjetnici, doktori, raunovoe Prodavai automobila (15% unutar profita) Poslovne kole i sveuilita (razlike u financijskoj pomoi)

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja

Quantity

D

MR

MC

kn/Q

P2P3

P1

P5P6

est navedenih cijena rezultira veim profitom.Sa jednom cijenom

P*4, bilo bi nekoliko potroaa.

P*4

Q*

Diskiminacijom do P6(konkurentne cijene)poveava se profit.

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja Cjenovna diskriminacija drugog stupnja Na nekim tritima, potroai kupuju mnogo jedinica nekog proizvoda

kroz vrijeme Potranja za takvim proizvodima opada sa porastom potronje

Elektrina energija, potronja, gorivo za grijanje Poduzee moe uvesti cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja

Praksa odreivanja razliitih cijena po jedinici za razliite koliine istog proizvoda iliusluge.

Koliinski diskont je primjer cjenovne diskriminacije drugog stupnja Primjer: Kupovina vee koliine proizvoda kod Agrokora

Blok cijena praksa odreivanja razliitih cijena za razliite koliine iligrupe proizvoda Primjer: Elektra Zagreb odreuje razliite cijene za razliite grupe potroaa

grupirane u blokove

Cjenovna diskriminacija drugog stupnja

kn/Q Bez diskriminacije:P = P0 i Q = Q0. Sa

diskriminacijom drugogstupnja postoje tri bloka sa

cijenama P1, P2, & P3.

koliina

D

MR

MCAC

P0

Q0Q1

P1

Prvi blok

P2

Q2

Drugi blok

P3

Q3

Trei blok

Razliite cijene suodreene za razliite

koliine ili blokove istogproizvoda

Cjenovna diskriminacija drugog stupnja

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Praksa podjele potroaa u dvije ili vie grupa sa odvojenomkrivuljom potranje i odreivanja razliitih cijena za svaku grupu

1. Podjela trita u dvije grupe2. Svaka grupa ima svoju funkciju potranje


Cjenovna diskriminacija treeg stupnja Najuestaliji oblik cjenovne diskriminacije

Primjer: avio kompanije, prvoklasni likeri u odnosu na manje dobre, popustiza studente i starije graane, konzervirano nasuprot smrznutom povru


Koriste se odreene karakteristike kako bi se podijelilo trite urazliite grupe.

Uobiajeno, elastinost potranje razlikuje se meu grupama. Studenti i umirovljenici nisu esto voljni platiti jednako visoku cijenu kao i

ostali zbog niih dohodaka. Ove grupe potroaa se mogu lako odrediti pomou osobne iskaznice i/ili

indeksa.

Stvaranje grupa potroaa

Ako je cjenovna diskriminacija treeg stupnja izvediva, kakopoduzee moe odluiti kojom cijenom opteretiti svaku grupupotroaa?

1. Ukupan output trebao bi biti podijeljen izmeu grupa tako da MR svakegrupe bude jednak.

2. Ukupan output je izabran tako da MR za svaku grupu potroaa je jednakMC proizvodnje.


Odreivanje relativnih cijena Razmiljanje o relativnim cijenama koje se trebaju odrediti za svaku

grupu potroaa i njihovo stavljanje u odnos sa cjenovnom elastinoupotranje za menadere moe biti puno jednostavnije i korisnije

E1 i E2 su elastinosti potranje za svaku grupu

Odreivanje relativnih cijena Izjednaavanjem MR1 i MR2 odreuje se relacija koja se mora drati i za

cijene Via cijena odrediti e se potroau s niom elastinou potranje

)E()E(

PP

1

2

2

1

1111


Ekonomika kupona i rabata

Potroai koji su vie cjenovno elastini nastojat e koristitikupon/rabat ee kada kupuju proizvod, nego potroai koji sumanje cjenovno elastini.

Kuponi i programi rabata omoguuju poduzeima cjenovnudiskriminaciju.

Ekonomika kupona i rabata

Oko 20 30% potroaa samo izree kupone (koristi programerabata).

Poduzea mogu odobriti onima s viom cjenovnom elastinoupotranje da kupe proizvod koji u normalnim okolnostima ne bi kupili.

Slijedea tablica pokazuje kako elastinost potranje varira zakuponske i ne kuponske korisnike.

Ostali oblici cjenovne diskriminacije

Meuvremenska cjenovna diskriminacija Praksa odvajanja potroaa sa razliitim funkcijama potranje u razliite

grupe i postavljanja razliitih cijena u razliito vrijeme U poetku plasmana proizvoda, potranja je neealstina.

Meuvremenska cjenovna diskriminacija

Jednom kada to trite dosegne maksimalni profit, poduzeasmanjuju cijene usmjeravajui se prema tritu openito sa vieelastinom potranjom.

Meuvremenska cjenovna diskriminacija

koliina

AC = MC

kn/QKroz vrijeme, potranjapostaje elastinijai cijena se smanjujepriklanjajui semasivnom tritu.

MR2

D2 = AR2

Q2

P2

D1 = AR1MR1

P1

Q1

Poetno, potranja je manje elastina,Rezultira sa cijenom P1 .

Ostali oblici cjenovne diskriminacije

Cijena maksimalnog optereenja Praksa zaraunavanja vie cijene u doba vrhunca kada ogranienja

kapaciteta uzrokuju visoke granine trokove Potranja za nekim proizvodima moe dostii vrhunac u odreeno

vrijeme

Cijena maksimalnog optereenja

Cilj je poveati efikasnost naplaivanjem cijene koja je blizu graninogtroka Porast MR i MC inducirat e viu cijenu Ukupni viak je vei zbog naplaivanja cijene koja je blizu MCMoe li se mjeriti efikasnost ostvarena zbog cijene maksimalnog optereenja

Sa cjenovnom diskriminacijom treeg stupnja, MR za sva trita jejednak

MR nije jednak za svako trite zbog toga to jedno trite neimplicira da drugo trite ima cijenu maksimalnog optereenja Cijena i prodaja na svakom tritu su neovisne Primjer: elektrina energija, kino predstave

Cijena maksimalnog optereenja

MR1

D1 = AR1

MC

P1

Q1 koliina

kn/Q

MR2D2 = AR2

Q2

P2

MR=MC za svakugrupu. Grupa 1 imaviu potranju zavrijeme vrhunca.

Cijena maksimalnog optereenja Dvodijelna tarifa

Forma zaraunavanja cijene u kojoj potroai plaaju i ulazne, kao i trokovekoritenja Primjer: zabavni park, golf teej, telefonske usluge

Troak se zaraunava unaprijed od sada do upotrebe/kupnje proizvoda. Dodatni troak se zaraunava za svaku jedinicu koju potroa poeli

konzumirati. Plaate troak telefonske preplate i impulse za svaki razgovor.

Dvodijelna tarifa

Odluka o zaraunavanju cijene ukljuuje ulaznu naknadu (T) i naknadukoritenja (P)

Bira se izmeu slobodnog ulaza i visoke cijene koritenja ili visokog ulaza inulte cijene koritenja

Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa

Ne postoji tona formula za odreivanje P* i T* Mora se razmotriti trade-off izmeu ulazne naknade T* i naknade za

koritenje P* Niska ulazna naknada: vie ulaza i vei profit od prodaje proizvoda Ako ulazni troak postane manji, broj ulazaka je vei i profit od ulaska e se

smanjiti

U cilju pronalaska optimalne kombinacije, izabire se nekolikokombinacija P i T

Pronae se kombinacija koja maksimizira profit Profit poduzea se dijeli u dvije komponente

Svaka je funkcija ulazne naknade, T uz pretpostavku fiksne prodajne cijene,P

Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa Dvodijelna tarifa

Grubo odreivanje Slina potranja: Izabrati P blisko MC i visok T Razliita potranja: Odreuje se visoka P i niska T Primjer: Disneyland u Kaliforniji i Disney na Floridi

Florida imaju strategiju visoke ulazne naknade, dok vonje unutar su besplatne.

Dvodijelna tarifa

Ulazna naknada (T) daje pravo kupcu na odreenu koliinu besplatnih jedinica Gillette uz britvicu daje besplatne ilete Mobilni Internet ukljuuje odreenu koliinu bajtova besplatno kroz mjesec

Time je mogue naplatiti viu ulaznu naknadu bez da se gube kupci Viim ulaznim naknadama, osvaja se potroaev viak malih potroaa bez njihova

izlaska sa trita Osvaja se vei dio potroaeva vika velikih klijenata

Paket proizvoda

Prodaja u paketu je praksa prodaje dva ili vie proizvoda zajedno kaopaket sa ciljem ostvarivanja cjenovne prednosti

Neophodni uvjeti za paketnu prodaju Heterogeni potroai Cjenovna diskriminacija nije mogua Potranje trebaju biti negativno korelirane

Efikasnost paketne prodaje ovisi o stupnju negativne korelacijepotranje izmeu dva proizvoda Najbolje kada potroa koji ima visoku rezervacijsku cijenu za proizvod 1 ima

nisku rezervacijsku cijenu za proizvod 2 i vice versa Na dijagramu se prikazuju pozitivno i negativno korelirane cijene

Odluka o kupnji kada se proizvodi prodaju u paketu Mjeovita prodaja u paketu

Praksa prodaje dva ili vie proizvoda i u paketu i pojedinano Ovo se razlikuje od iste paketne prodaje kada se proizvodi prodaju

jedino u paketu Mjeovita prodaja u paketu je dobra kada

Kada su potranje neznatno negativno korelirane Granini trokovi proizvodnje su znaajni

Vezivanje

Praksa kojom se namee potroau da kupi jedno proizvod ukolikoeli kupiti drugi proizvod Xerox ureaj i papir Prvi proizvod je beskoristan bez nabavke drugog proizvoda

Omoguava mjerenje potranje poduzeima i efikasniju primjenucjenovne diskriminacije.

Dozvoljava prodavatelju da mjeri potroaa i koristi dvodijelnu tarifuza potroae koji su vaniji (ostvaruju vee kupnje)McDonalds

Dozvoljava zatitu njihova brandaMicrosoft

Koristi da osnai trinu mo

Vezivanje

Oglaavanje

Poduzee koje ima trinu mo moe odluiti koliko oglaavati Pogledajmo, kako poduzee izabire koliinu oglaavanja kojom maks.

profit Odluka ovisi o karakteristikama potranje za proizvodom poduzea

Pretpostavke Poduzee odreuje samo jednu cijenu za proizvod Poduzee zna da potraivana koliina ovisi o cijeni i o trokovima

oglaavanja, AQ(P,A)

Prikaimo krivulju trokova poduzea, prihoda, i profita uz oglaavanje i bezoglaavanja

Oglaavanje

Oglaavanje

Grubo pravilo Da bi se maksimizirao profit, odnos oglaavanja i prodaje poduzea trebao bi

biti jednak negativnom odnosu elastinosti potranje s oglaavanjem icjenovnoj elastinosti potranje

Monopolistika konkurencija iOligopol

Monopolistika konkurencija

Karakteristike1. Mnogo poduzea2. Slobodan ulaz i izlaz3. Diferenciran proizvod


Veliina monopolske moi ovisi o stupnju diferencijacije proizvoda

Dvije vane karakteristike Diferencirani, ali visoku supstitabilni proizvodi (ali nisu savreni supstituti, pa

je elastinost potranje velika, ali ne i bezgranina) Slobodan ulaz i izlaz (relativno)

Monopolistika konkurencija Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom idugom roku

Koliina

kn/Q

Koliina

kn/QMC

AC

MC

AC

DSR

MRSR

DLR

MRLR

QSR

PSR

QLR

PLR

Kratkorono Dugorono

Kratki rok Opadajua krivulja potranje diferenciran proizvod Potranja je relativno elastina proizvodi su supstitutiMR < P Profit se maksimizira kod MR = MC Poduzee ostvaruje ekonomski profit

Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom roku

Dugi rok Profit e privui nova poduzea u industriju (nema barijera ulaska) Krivulja potranje postojeih poduzea u industriji e opasti na DLR Output i cijena poduzea e se smanjiti Output industrije e porasti Nema ekonomskog profita (P = AC) P > MC odreena monopolska mo

Poduzee monopolistike konkurencije u dugomroku

Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost

Monopolistika mo omoguuje poduzeu ostvarivanje vie cijene nego natritu savrene konkurencije.

Dugorono bez ostvarivanja ekonomskog profita, poduzee jo uvijek neproizvodi na minimumu AC i postoji viak kapaciteta.

Poduzee se suoava s opadajuom krivuljom potranje, pa je tokanultog profita s lijeve strane od minimuma AC

Javljanje vika kapaciteta je neefikasno zato to prosjeni troak bibio nii sa nekolicinom poduzea Neefikasnost uzrokuje pogoravanje poloaja potroaa

Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost


Ukoliko je neefikasnost loa za potroaa, mora li monopolistikakonkurencija biti regulirana? Trina mo je relativno mala. Obino postoji dovoljno poduzea koja meusobno

konkuriraju sa dovoljnom razinom supstitucije izmeu njih gubitak blagostanja jerelativno mali.

Neefikasnost se balansira sa koristima koju ostvaruje potroa zbog poveanediverzifikacije proizvoda moe lako prei preko gubitka blagostanja.

Oligopol Karakteristike

Manji broj poduzea Diferencijacija proizvoda moe i ne mora postojati Barijere ulaska

Ekonomija obujma Patenti Tehnologija Prepoznatljivost imena Strateke akcije

Oligopol

Primjeri Automobili elik Aluminij Petrokemija Elektrina oprema i ureaji

Oligopol

Izazovi menadementa Strateke akcije koje odvraaju ulaske

Prijetnje o smanjenju cijene nasuprot novim konkurentima zadravanjem vika kapaciteta Rivalstvo

Zato to je samo nekoliko poduzea, svaki od njih mora razmotriti kako e njegova akcijautjecati na njegove rivale i kako e rival reagirati na to

Oligopol Ravnotea

Ako jedno poduzee odlui smanjiti njegovu cijenu, ono morarazmotriti to e druga poduzea u industriji uiniti Ona mogu smanjiti cijenu za odreeni iznos, za jednaki iznos kao i mi ili vie

od nas,Mogu krenuti u rat cijena i drastino smanjiti profite svima

Akcije i reakcije su dinamine i razvijaju se kroz vrijeme.

Oligopol Ravnotea

Definiranje ravnotee Poduzea rade najbolje to mogu i nemaju inicijative da promijene njihov output ili cijenu Sva poduzea pretpostavljaju da konkurentni uzimaju u obzir odluke rivala

Nash ravnotea Svako poduzee radi najbolje to moe uz zadane aktivnosti njegova konkurenta

Fokusirajmo se na duopol Trite na kojem konkuriraju dva poduzea

Oligopol

Cournot ModelModel Oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako

poduzee postupa kao da je output njegova konkurenta fiksan, i svapoduzea odluuju simultano koliko proizvoditi

Poduzee e prilagoditi njegov output temeljeno na miljenju o tome koliko eostali proizvoditi

Oligopol

Reakcijske krivulje Odnos izmeu outputa kojim poduzee maksimizira profit i koliine za koju on

misli da e njegov konkurent proizvesti Output maksimizacije profita poduzea je opadajui raspored oekivane

proizvodnje svog konkurenta (poduzea 2)

Cournot-ova ravnotea

Krivulja reakcije svakog poduzea govori nam koliko e onoproizvoditi uz dani output svoga konkurenta

Ravnotea u Cournot-ovom modelu, u kojem svako poduzeekorektno pretpostavlja koliko e njegov konkurent proizvesti iodreuje svoju vlastitu razinu proizvodnje u skladu s time.

Prednost prvog poteza Stackelbergov Model

Model Oligopola u kojem jedno poduzee odredi svoj output prijeostalih

Zakljuak Prednost je kada poduzee prvo odredi output Output poduzea 1 je dvostruko vei od poduzea 2 Profit poduzea 1 je dvostruko vei od profita poduzea 2

Povlaenje prvog poteza omoguava poduzeu veu proizvodnju. Poduzee 2 mora to uzeti u obzir i proizvoditi manje sve dok ne eli smanjiti

profit za svakog od njih.

Prednost prvog poteza Stackelbergov Model Cjenovna konkurencija

Konkurencija u oligopolnoj industriji moe se pojaviti sa cijenomumjesto s outputom.

Bertrand Model je uestaliModel oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako

poduzee tretira cijenu konkurenta kao fiksnu, i sva poduzea simultanoodluuju koju cijenu zaraunati.

Zato ne zaraunaju razliitu cijenu? Ako postave viu cijenu, nee prodati nita Ako postave niu cijenu, gubit e novac na svakoj prodanoj jedinici

Bertrand-ov model pokazuje vanost stratekih varijabli Cijena nasuprot outputu

Cjenovna konkurencija Bertrandov Model Bertrandov Model Kritike

Kada poduzee proizvodi homogen proizvod, prirodnije je da sekonkurira koliinom, a ne cijenom

Kada poduzee odlui izabrati jednaku cijenu kao i njegov konkurent,koji dio ukupne prodaje ide jednom, a koji drugom poduzeu?Moda se nee desiti jednaka podjela trita

Cjenovna konkurencija Diferencirani proizvodi

Trini udio nije u tom sluaju odreen samo cijenom, ve razlikamau dizajnu, performansama, trajnosti proizvoda svakog poduzea

Na tim tritima, vjerojatnost je da se konkurira cijenom, a nekoliinom.

Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika Nashova ravnotea je nekooperativna ravnotea: svako poduzee

donosi odluku koja mu nosi najvii profit, uz dane aktivnostikonkurenta

Premda su dogovaranja ilegalna, zato poduzea ne kooperirajuunutar eksplicitnih dogovora? Zato ne odrediti cijenu suradnje kojom se maksimizira profit i nadati se da e

vas ostali slijediti?

Konkurent vas vjerojatno nee slijediti Konkurent moe uiniti bolje izabirui niu cijenu, ak i kada zna da

ete vi odrediti cijenu suradnje Moemo koristiti primjer koji smo prethodno imali kako bi bolje

razumjeli kako poduzee vri izbor.

Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika

Primjer u teoriji igara, nazvan zatvorenikova dilema, ilustrira problems kojim se suoavaju poduzea unutar oligopola Dva zatvorenika su optuena za suradnju u kriminalu Oni su u odvojenim elijama i ne mogu komunicirati Od svakog od njih se trai da prizna djelo

Konkurencija nasuprot suradnji:Dilema zatvorenika

-5, -5 -1, -10

-2, -2-10, -1

Matrica isplata: Zatvorenikova dilema

Zatvorenik A

Priznati Ne priznati

Priznati

Ne priznati

Zatvorenik B

Da li ete izabrati da priznate?

Oligopol

Zakljuak1. Suradnja vodi do veih profita2. Mogua je eksplicitna i implicitna suradnja3. Kada postoji suradnja, znaajno je prisutna tenja za prekid i

sniavanje cijene u cilju rasta profita

Pogledi na ponaanje oligopolista

1. Na nekim oligopolnim tritima, ponaanje oko odreivanja cijenavremenom moe stvoriti predvidivo odreivanje cijena i mogu sedesiti suradniki odnosi meu poduzeima

2. Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna isuradnja nije mogua

2. Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna isuradnja nije mogua

a. Poduzea odbijaju da promjene cijenu zbog vjerojatnog odgovarakonkurenta

b. U drugom sluaju, cijene imaju tendenciju relativne rigidnosti

Pogledi na ponaanje oligopolista

Rigidnost cijena

Poduzea imaju naglaenu elju za stabilnou Rigidnost cijena karakteristika oligopolnog trita u kojem poduzea odbijaju

da promjene cijenu ak i kada se njihovi trokovi ili potranja promijene Strah kako nie cijene e poslati pogrenu poruku konkurenciji, vodei prema cjenovnom

ratu Vie cijene mogu uzrokovati da konkurenti povise svoje cijene.

Rigidnost cijena

Temeljeno na modelu izlomljene krivulje potranje Svako poduzee se suoava sa izlomljenom krivuljom potranje pri sadanjoj

prevladavajuoj cijeni, P* Iznad P*, potranja je veoma elastina

Ako je P > P*, druga poduzea nee slijediti nae Ispod P*, krivulja potranje je vrlo neelastina

Ako je P < P*, druga poduzea e slijediti nae ponaanje i moemo poveati prodajujedino zbog poveane trine potranje uzrokovane smanjenjem cijena

Rigidnost cijena

Sa izlomljenom krivuljom potranje, krivulja graninog prihoda jeprekinuta

Trokovi poduzea mogu se promijeniti bez da rezultiraju promjenomu cijeni

Izlomljena krivulja potranje ne objanjava odreivanje cijeneoligopola u potpunosti Opisuje rigidnost cijena prije nego li je objanjava.

Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo

Cjenovno signaliziranje Implicitna suradnja u kojem poduzee objavljuje da e poveati cijenu u nadi

da e druga poduzea slijediti njegov primjer Cjenovno vodstvo

Model odreivanja cijene kod kojega jedno poduzee redovito najavljujepromjenu cijene koju zatim prate druga poduzea.

Model dominantnog poduzea Na nekim oligopolnim tritima, jedno veliko poduzee ima glavninu ukupne

prodaje, a grupa malih poduzea opskrbljuje ostatak trita Veliko poduzee u takvim uvjetima moe djelovati kao dominantno,

postavljajui cijenu koja mu omoguuje maksimizaciju profita.

Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo Karteli

Proizvoai unutar kartela se eksplicitno dogovaraju oko cijene i koliineproizvodnje

Uobiajeno je da samo odreena skupina proizvoaa ine kartel, a ostaliimaju koristi od tog kartela

Ako je krivulja potranje dovoljno neelastina i kartel je snaan, cijene mogubiti znatno iznad konkurentne razine.

Karteli

Primjer uspjenih kartela OPEC International Bauxite Association Mercurio Europeo

Primjer neuspjenih kartela Copper Tin Coffee Tea Cocoa

Karteli Uvjeti za uspjeh

1. Mora biti formirana stabilna organizacija kartela lanovi sedogovaraju o cijeni i koliini proizvodnje. lanovi imaju razliite trokove, procjene trine potranje i ciljeve. Svaki lan dolazi u iskuenje da vara sniavajui cijenu kako bi osvojio vei

dio trita.

Karteli- uvjeti za uspjeh

2. Potencijal za monopolsku mo ak i kada kartel moe uspjeti, postoji malo prostora za rast cijene ako se

on susree s visoko elastinom potranjom Ako je potencijalni dobitak od suradnje velik, lanovi kartela e imati vie

motiva i inicijative da kartel profunkcionira.

Karteli

Da bi bili uspjeni: Ukupna potranja ne smije biti jako cjenovno elastina Kartel bi trebao kontrolirati gotovo cjelokupnu svjetsku ponudu ili ponuda

proizvoaa izvan kartela ne smije biti cjenovno elastina

mikro.3a

Documents