mikroklima i radna okolina - skripta
DESCRIPTION
KTRANSCRIPT
-
MIKROKLIMA I RADNA OKOLINA
Skripta
-
1
Student: Vinko ari
Radna okolina!
Radni okoli prostor u kojem ovjek radi i sredstva kojima radi.
Prostor u kojem ovjek radi:
Zatvoreni prostor
Rad na otvorenom (otvoren prostor)
Zatvoreni prostor:
Kancelarijski prostor:
o Klimatiziran (porast oboljelih od astme i kronine obstruktivne plune bolesti
Sindrom bolesnih zgrada) posljedica udisanja praine, virusa, formaldehida i
gljivica.
o Ventiliran prirodnom ili umjetnom ventilacijom esto neudoban.
Proizvodne hale:
o Visoke ili niske temperature
o Poviena vlaga ili suhi zrak, te propuh.
Oneienje od energetskih izvora:
o Od tehnolokog procesa koji se odvija
o Od materijala obloga i izolacija graevine.
Otvoren prostor:
Visoke ili niske temperature,
Nepovoljna vlaga,
Vjetar,
Padaline,
Suneva radijacija.
Klima radnih prostora:
Odreena je stanjima zraka u atmosferi i tehnolokim procesom.
-
2
Student: Vinko ari
Atmosfera:
Atmo's (gr.) = Para
Sphaira (gr.) = Kugla
Jajolik zrani oblak koji obavija Zemlju.
Nastao pod utjecajem Zemljinog magnetskog polja i suneva vjetra.
Sastoji se od nekoliko slojeva:
o Toposfera najznaajniji sloj atmosfere za ovjeka!
Kemijski sastav suhog zraka:
PLIN VOLUMNI UDIO U % SVOJSTVO
Duik (N2) 78,09
Kisik (O2) 20,95 Podupire gorenje i disanje
Argon (Ar) 0,93 Plemeniti plin
Ugljik(IV)oksid CO2 0,03 Stakleniki plin
Neon (Ne) 0,0018 Plemeniti plin
Helij (He) 0,00052 Plemeniti plin
Metan (CH4) 0,00015 Stakleniki plin
Kripton (Kr) 0,0001 Plemeniti plin
Duik(I)oksid N2O 0,00005 Otrovan za ovjeka
Vodik (H2) 0,00005 Stakleniki plin
Ozon (O3) 0,00004 Otrovan za ovjeka
Ksenon (Xe) 0,00008 Plemeniti plin
Klima je prosjeno stanje atmosfere na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme.
Stanje atmosfere odreeno je :
o Radijacijom,
o Temperaturom i tlakom zraka,
o Smjerom i brzinom vjetra,
o Vlagom zraka i evaporacijom,
o Padalinama, naoblakom, te snjenim pokrivaem.
-
3
Student: Vinko ari
Makroklima klima koja se odnosi na velika teritorijalna podruja, obuhvaa prostor
od 100 do 10 000 km u promjeru.
Mezoklima klima naselja, obuhvaa prostor od 1 do 100 km u promjeru.
Topoklima klima manjih naselja, obuhvaa prostor od 100 do 1000 m u promjeru.
Mikroklima klima prostorija i prostora u kojima ljudi ive i rade.
Toplinsko zraenje (radijacija)
snop elektromagnetskih valova koji dolazi sa sunca.
Temperatura zraka
Toplina = Energija
Temperatura fizikalna veliina kojom se izraava toplinsko stanje zraka.
jedinice za temperaturu: C, F i K.
najnia teoretski mogua temperatura 0 C ili 273,15 K.
K = C + 273,15
C = 5/9 x (F - 32)
Tlak zraka
jednak je masi stupca zraka na jedinici povrine.
jedinice: Pa, kPa, bar
o kPa = 1000 Pa
o bar = 100 kPa
Strujanje zraka
strujanje zraka na otvorenom vjetar.
nastaje zbog razlike u gustoi zraka (sa vee na manju).
ima brzinu i smjer.
Vlaga zraka
nastaje isparavanjem vode sa povrina.
brzina isparavanja ovisi o:
o temperaturi povrine,
o Suhoi zraka sui zrak ubrzava isparavanje,
-
4
Student: Vinko ari
o Jaini vjetra jai vjetar ubrzava isparavanje,
o Tlaku zraka nii tlak pojaava isparavanje.
Maksimalna vlaga
najvea koliina vlage koju zrak jedininog volumena moe primiti pri odreenom
tlaku i temperaturi.
izraava se u g/m3
maksimalna vlaga ovisi o temperaturi.
Maksimalni sadraj vodene pare ovisno o temperaturi zraka:
Temperatura zraka u oC Max. Sadraj vodene pare
u g/m3
-10 2,1
+ 10 9,4
+ 29 28,7
Apsolutna vlaga
Masa vodene pare u jedinici volumena vlanog zraka.
izraava se u g/m3
Relativna vlaga
je odnos izmeu vodene pare koja postoji u zraku u odreenom trenutku i maksimalne
koliine vodene pare koju bi zrak na toj temperaturi mogao primiti.
izraava se u postocima (%)
A
H relativno = 100 M
Vlaga
poveava opasnost od padalina
poveava latentnu (osjetilnu) toplinu zraka.
temperatura i vlaga su vaan element mikroklime o kojima ovisi kako e se ovjek
osjeati.
-
5
Student: Vinko ari
Magla
nastaje kondezacijom vlage u zraku.
sastoji se od sitnih kapljica ili ledenih kristalia leda, koji lebde u zraku pri 30C,
nalazi se pri tlu i umanjuje vidljivost u horizontalnom smjeru na 1 kilometar ili manje.
Oblaci
vidljive nakupine kapljica vode i/ili estica leda.
pri brzom hlaenju dolazi do nagle kondenzacije to stvara vrlo velik broj sitnih
kapljica, pa oblak djeluje zasljepljujue bijelo (kumulusi).
pri sporom hlaenju, nastaje manji broj velikih kapljica i takav oblak djeluje sivo
(stratusi).
Naoblaka
koliina oblaka koji zastiru nebo.
brojano se odreuje tako da se procjeni koliki je dio neba zastrt oblacima.
izraava se u desetinama ili osminama.
potpuno vedro nebo ima naoblaku (0), potpuno oblano nebo ima naoblaku (10 ili 8).
Padaline
kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega, zrna tue, zrnat snijeg, solika, ledena
kia itd. (iz atmosfere dopiru do tla u mjerljivoj koliini).
Utjecaj klime na ovjeka:
Hladnoa:
o stezanje perifernih ila (poveava rizik od infarkta miokarda i modanog
udara).
o nadrauje sluznicu bronhija (oteano disanje osoba koje pate od kroninog
bronhitisa ili astme).
Toplo i vlano vrijeme:
o tegobe s disanjem osoba s bolestima dinog sustava.
-
6
Student: Vinko ari
Visoke temperature:
o toplinski osip, opekline, toplinski edem, sunano sljepilo, toplinska
iscrpljenost, toplinski grevi, toplinski udar.
Niski tlak:
o oteava izmjenu plinova
o na nadmorskoj visini od 6000 do 8000 m prestaje koordinacija pokreta gre
se miii nogu, ruku, lica, a zatim i cijele muskulature.
Visoki tlak:
o otapa se vea koliina plinova u krvi, razmjerna njihovom parcijalnom tlaku u
zraku pa se krv zasiuje duikom (N2).
imbenici koji utjeu na mikroklimu!
Toplinski utjecaji:
o temperatura zraka,
o srednja temperatura ploha prostorije,
o relativna vlanost,
o tlak zraka (u specifinim uvjetima).
Kemijski utjecaji:
o praina,
o dimovi,
o plinovi,
o pare,
o neugodni mirisi,
o mikroorganizmi.
Temperatura zraka:
jedan od najznaajnijih imbenika udobnosti,
odreena je vanjskom temperaturom i aktivnou ljudi.
-
7
Student: Vinko ari
Stupnjevi aktivnosti
Aktivnost Stupanj aktivnosti
Odmaranje 0 (nula)
Lagani rad u sjedeem poloaju ili
stojeem poloaju, povremeno hodanje I (laki rad)
(brzinom od 3.5 km/h).
Umjereni rad sa akom i rukom,
umjereni rad rukom i mozgom, umjeren II (umjereni rad)
rad rukom i tijelom, hodanje
(brzinom od 3.5 do 5.5 km/h)
Intenzivan rad rukom i tijelom, hodanje III (teak rad)
(brzinom od 5.5 do 7.5 km/h)
Vrlo intezivna aktivnost uz maksimalno kretanje, hodanje IV (iznimno teak rad)
(brzinom veom od 7.5 km/h)
Proizvedena toplina (metabolika toplina) za razliite aktivnosti je razliita.
-
8
Student: Vinko ari
Srednja temperatura ploha prostorije
je temperatura svih ploha prostorije (ukljuujui i ogrijevne plohe), a odreuje se na
temelju slijedee jednadbe:
Ai - ti tsr.pl. =
Ai
Pri emu je:
o tsr.pl. srednja temperatura ploha prostorije (oC)
o Ai povrina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrijevnog tijela) u m2
o ti temperatura pojedine plohe (oC)
Osjetilna (senzibilna) temperatura u prostoriji
tzr + tsr.pl tOS =
2
pri emu je:
o tOS operativna, osjetilna, sobna temperatura (oC)
o tzr temperatura zraka u prostoriji (C), mjeri se u sredini prostorije, na visini
1,5 m od poda
o tsr.pl. srednja temperatura ploha (oC)
vrijedi za lagani i srednje teki rad i laganu odjeu!
Ocjena utjecaja niskih temperatura na udobnost
temperatura < 0C i vlanost > 60 % srednji stupanj neugodnosti.
temperatura < 10C, temperaturna promjena od 10 do 12C zbiva se jedanput u
jednom satu ili ee veliki stupanj neugodnosti.
temperatura < 0C, temperaturna promjena od 20C zbiva se jedanput u jednom satu
ili ee vrlo velik stupanj neugodnosti.
-
9
Student: Vinko ari
Mjerenje temperature zraka:
termometrom zatienim od toplinskog zraenja
na udaljenosti najmanje 1 m od vanjskog zida i prozora
na visini od 1.25 2 m od poda.
Temperatura zraenja topline okoline:
vrste povrine koje okruuju tijelo imaju:
o razliite temperature
o razliitu sposobnost emitiranja toplinskog zraenja
o razliit poloaj prema pojedinim djelovima tijela.
Temperatura zraenja topline okoline:
Globus termometar
Srednja temperatura zraenja okoline:
Ts4 10-9 = Tg
4 10-9 + 0,247 v1/2 (tg tz)
Gdje je:
o Ts srednja temperatura zraenja (K)
o Tg temperatura globus termometra (K)
o v brzina strujanja zraka (m/s)
o tg temperatura globus termometra (oC)
o tz temperatura zraka u prostoriji (oC)
Brzina strujanja zraka:
strujanje zraka je posljedica razlike u temperaturi izmeu pojedinih slojeva
usmjereno i vrtlono strujanje
strujanje zraka pospjeuje odvoenje topline s povrine tijela
ljeti ublaava osjeaj vruine, zimi pojaava osjeaj hladnoe.
-
10
Student: Vinko ari
Stupanj turbulencije:
Omjer standardnog odstupanja (standardne devijacije) trenutane vrijednosti brzine
strujanja zraka i srednje brzine strujanja zraka.
Sv
Tu = 100 % W
Pri emu je:
Tu stupanj turbulencije (%)
Sv standardno odstupanje trenutane vrijednosti brzine (m/s)
W srednja brzina strujanja zraka (m/s)
Mjerenje brzine strujanja zraka:
vrtlono strujanje katatermometar
brzina hlaenja ili kata vrijednosti H
F
H = t
Gdje je:
F faktor katatermometra (odreen je tvorniki)
t vrijeme hlaenja
Izraunavanje brzine strujanja zraka:
Za V 1 m/s Za V 1 m/s
H/Q 0.20 H/Q 0.13 V = { }2 V = { }2
0.40 0.47
Gdje je:
V brzina strujanja zraka
H kata vrijednost
Q razlika izmeu temperature tijela (36.5 C) i temperature zraka
-
11
Student: Vinko ari
Mjerenje brzine strujanja zraka
Usmjereno strujanje krilni anemometar
o Za male brzine od 0.1 5 m/s
o Za srednje brzine od 0.2 10 m/s
o Za velike brzine od 0.5 20 m/s
Vlanost zraka:
utjee na udobnost i to posebno kod visokih temperatura
ako u zraku ima mnogo vlage oteano isparavanje znoja
pri visokim temperaturama i visokoj vlanosti javlja se osjet sparine
Mjerenje vlanosti zraka:
higrometar na dlaku (i danas se koristi, potrebno ga je esto kalabrirati)
psihrometar po Asmanu (sastoji se od dva termometra, mnogo pogodniji za mjerenje,
tzv. vlani termometar)
rotacijski psihrometar
nomogram za oitavanje relativne vlanosti
Tlak zraka:
tlak zraka jednak je zbroju parcijalnih tlakova pojedinih plinova koji se nalazi u zraku.
razmjena kisika i ugljik-dioksida zbiva se zbog razlike u parcijalnom tlaku kisika,
odnosno ugljik-dioksida izmeu zraka u alveolama i krvi u plunim kapilarama.
ako je tlak zraka u prostoriji vei od vanjskog, taj viak nazivamo pretlak!
ako je tlak zraka u prosotriji manji od vanjskog, taj manjak nazivamo podtlak!
Mjerenje tlaka zraka:
ivinim barometrom cijev ispunjena vakumom
tlak zraka pritie otvoreni kraj cijevi pa se iva die ovisno o tlaku
visina stupca ive odreuje atmosferski tlak
-
12
Student: Vinko ari
Kemijski utjecaji:
Odreuju kakvou zraka sastav zraka, odnosno sadraj tvari koje oneiuju zrak.
Zrak potrebne kakvoe sadri 79.04% duika, 20.93% kisika i 0.03% ugljik dioksida.
Zrak moe biti oneien:
o Aerosolima, plinovima, neugodnim mirisima, mikroorganizmima i sl.
Aerosoli:
Skup estica, vrstih ili tekuih, koje mogu dulje lebdjeti u zraku.
Ovisno o tome da li se radi o vrstoj ili tekuoj fazi, postoje:
o praine aerosoli s vrstom fazom
o maglice aerosoli s tekuom fazom
Nastajanje praine:
mehanikim usitnjavanjem
pri eksplozijama i nepotpunom sagorjevanju tvari
izluivanjem para (djelovanjem jedne pare na drugu)
Klasifikacija praine:
organske praine:
o biljna (pamuk, lan, drvo, itd.)
o ivotinjska (vuna, dlaka, itd.)
anorganske praine:
o metalna (eljeza, aluminija, bakra, sivog lijeva, itd.)
o mineralna (azbest, silicij, grafit)
o umjetna (cementa, mineralne vune)
Podjela praine prema veliini estica:
respirabilna praina < 5 m
praina koja se zadrava u gornjim dinim putevima 5 10 m
ukupna praina sve estice u zraku bez obzira na veliinu i sastav (ne preko 100 m)
-
13
Student: Vinko ari
Respirabilna praina:
frakcija praine koje prolaze kroz ureaj za selekciju veliine slijedeih karakteristika:
Aerodinamiki promjer Postotak koji prolazi selektor
m %
2,0 90
2,5 75
3,5 50
5,0 25
10,0 0
Koliina praine oznaava se u obliku:
gravimetrijskog (masenog) indeksa (mg/m3)
koliinskog indeksa (broj estica/m3)
tetno djelovanje praine moe biti:
ope toksino (olovo, mangan)
lokalno nadraujue (cement, klorno vapno)
alergijsko (kudelja, juta)
inficirajue (praina od starih vunenih krpa)
karcinogeno (radioaktivna praina, praina azbesta, silicija)
specifino (praina staklene vune).
Plinovi:
plinovi se koriste u rashladnim sustavima, nastaju pri izgaranju, te pri lijevanju i
drugim tehnolokim procesima
koncentracija se izraava u ppm, 1 ppm = 1 ml/m3
Neugodni mirisi:
nastaju pri izgaranju organskih tvari u ljudskom organizmu, pri izgaranju raznih
materijala.
nastaju u nizu tehnolokih procesa, a mogu imati iritirajue ili tetno djelovanje po
zdravlje ljudi.
-
14
Student: Vinko ari
Mikroorganizmi:
gljivice, virusi, bakterije i sl.
mogu biti kao radne tvari (npr. u mikrobiolokim laboratorijima) ili kao oneienja u
radnim prostorima.
Koncentracija tetnih tvari u zraku radnih prostorija odreene su:
Pravilnikom o GVI opasnim tvarima pri radu i o BGV (N.N. br. 13/09)
U.J.Z. BO.001
Svrha mjerenja mikroklime:
Utvrditi postoje li u radnim prostorijama:
o optimalni
o zadovoljavajui uvjeti
o ili odstupanja od propisanih normativa i kakva su ta odstupanja.
Gdje se obavlja mjerenje mikroklime:
Na radnim mjestima koja se nalaze uz:
vee izvore topline
uz prozore i vrata
na pravcu strujanja zraka
na bar jo pet toaka (kutevi i sredina prostorije) u prostorijama do 100 m2
u veim prostorijama na svakih daljnih 20 m2 mora se napraviti po jo jedno mjerenje.
U kojim sluajevima se obavlja mjerenja mikroklime:
pri putanju u pogon novih postrojenja
pri promjeni tehnolokog procesa koji moe izmjeniti uvjete rada
pri rekonstrukciji i popravku sustava za grijanje i ventilaciju
pri graevinskoj izmjeni objekata, itd.
svake 2 godine mjerenje obvezno po zakonu.
-
15
Student: Vinko ari
Kada se obavlja mjerenje:
Mjerenja se obvezno obavljaju u dva godinja doba:
o zimsko (vanjske temperature nie od 10 oC)
o ljetno (vanjske temperature vie od 27 oC)
Uestalost mjerenja mikroklime ovisi o:
izvorima topline, vlanosti i brzini strujanja zraka
karakteru tehnolokog procesa
teini rada
broju radnika u radnoj prostoriji
prema ZZNR svake 2 godine.
Ocjena toplinske okoline:
za ocjenu je potrebno spojiti razliite fizike faktore u jedan indeks
za to se koriste toplinski indeksi koji se dobivaju matematikim putem iz mjernih
podataka:
o indeks vlane globus temperature
o humideks indeks
o wind chill indeks
Indeks vlane globus temperature!
pri radu na otvorenom pri uvjetima visoke temperature WBGT = 0.2 tg + 0.1 ts + 0.7 tv
pri radu u zatvorenom prostoru ili vani na otvorenom, ali bez zraenja sunca
WBGT = 0.3 tg + 0.7 tv
korekcija WBGT ovisno je o odjei:
VRSTA ODJEE KOREKCIJA (C)
o Koulja dugih rukava, hlae 0
o Kombinezon od tkanog materijala 0
o Kombinezon od polipropilena +0.5
o Kombinezon od politeilena +1
o Kombinezon od tkanog materijala (duplog sloja) +3
o Vodonepropusno odijelo +11
-
16
Student: Vinko ari
Srednja vrijednost (TWA) vlane globus temperature!
Upotrebljava se ako su toplinski uvjeti promjenjivi tijekom vremena
WBGT1 t1 + WBGT2 t2 + ... WBGTn tn TWA WBGT =
t1 + t2 ... + tn
Humideks indeks kalkulator toplinskog stresa
HUMIDEKS PODRUJE PODRUJE UDOBNOSTI
o Manje od 29 udobno
o 30 39 neudobno
o 40 45 jako neudobno
o Iznad 45 opasno
o Iznad 54 neminovan toplinski udar
HUMIDEKS 1 < HUMIDEKS 2
(neaklimatizirani radnici) (aklimatizirani radnici)
u (C) za u (C) za
umjereno teak umjereno teak
fiziki rad fiziki rad
Wind chill indeks (WCTI)
Rad u hladnim uvjetima
Mjera gubitka topline usljed izloenosti vjetru
Potrebno uspostaviti ravnoteu izmeu odjee, fizike aktivnosti i ekspozicije
(izloenosti).
Brzina vjetra
Mjeri se anemometrom na visini od 10 m, dobivena vrijednost se korigira faktorom 2/3, ako
nemamo anemometar jaina vjetra moe se pretpostaviti prema efektu koji stvara:
8 km/h lagano pomicanje zastavice
16 km/h zastavica je potpuno otvorena
24 km/h podie papire s tla
32 km/h odie i otpuhuje snijeg sa tla.
-
17
Student: Vinko ari
Raunanje wind chill temperature (procjena rizika od smrzotina):
W = 13.12 + 0.6215 tzr 11.37 V10m 0.16
+ 0.3965 tzr V10m0.16
Gdje su:
W wind chill temperatura (indeks)
tzr temperatura zraka u C
V10m brzina vjetra na 10 m visine, u km/h
Zone udobnosti:
kombinacija takvih mikroklimatskih imbenika pri kojima se toplinska ravnotea
izmeu organizma i okoline uspostavlja bez fiziolokog napora.
zone udobnosti su razliite za razliite osobe jer su tu ukljueni i neki subjektivni
imbenici:
o prehrana, odjea, intenzitet i vrsta rada i dr.
pri utvrivanju zona udobnosti uzimaju se oni imbenici pri kojima se veina zdravih
ljudi osjea udobno.
Uzrok neudobnosti:
visoke temperature,
ako je jedan dio tijela u toplom, a drugi u hladnom okruenju,
temperaturna razlika zraka po vertikali,
kontakt sa prevruim ili prehladnim podom,
neravnomjerno toplinsko zraenje,
propuh,
prevelika metabolika toplina,
odjea.
Odjea
o jedinica otpora vodljivosti zraka je:
clo = 0.155 m2 K/W (metar kvadratni puta kelvin po vatu)
o izolacijska vrijednost odjee
-
18
Student: Vinko ari
ODJEA CLO
o laka odjea (koulja) 0.5
o odjea (koulja, hlae, arape, cipele) 0.65
o uobiajena odjea pri radu 0.8 ... 1
o teka radna odjea sa donjim rubljem 1.3
o odjea za najhladnije vrijeme 3 ... 4
Temperatura tijela:
proporcionalna koliini topline sadrane u tijelu.
pojam se odnosi na temperaturu u unutranjosti, a ne na temperaturu koe ili tkiva
neposredno ispod koe
temperatura koe i potkonog tkiva raste i pada s temperaturom okoline
unutranja temperatura je stalna i ne mjenja se za vie od 0.5 oC
ovjek homeotermni organizam:
nastoji odravati svoju temperaturu u konstantnom podruju vanjske temperature
0 40 oC
za temparature izvan ovih granica potrebna mu je prilagodba
razlog tome je to enzimi koji su po sastavu proteini, optimalno funkcioniraju kada je
temperatura tijela 37 oC
pri viim ili niim temperaturama enzimi slabije rade pa dolazi do promjena u samom
organizmu
kada temperatura tijela dosegne 43.7 oC prestaju funkcionirati enzimi i ovjek umire!
temperatura od 43.7 oC naziva se tokom fizioloke nepovrativosti.
Proizvodnja topline u organizmu:
zbiva se oksidacijom (izgaranjem) hranjivih tvari u organizmu, a to omoguava proces
disanja!
-
19
Student: Vinko ari
Dini sustav:
gornji dini sustav:
o nos, drijelo i jednjak.
Donji dini sustav:
o Dunik, bronhi i pluni mjehurii (alveole).
Disanje se sastoji od:
ventilacije unos zraka u dini sustav sve do plunih mjehuria (alveola)
izmjene respiratornih plinova kisika i ugljik-dioksida izmeu plunih mjehuria
(alveola) i plunih kapilara
prijenosa kisika iz plunih kapilara krvotokom do organa
staninog disanja koritenja kisika u stanicama.
Vanjsko disanje (ventilacija):
udisaj (inspiracija)
izdisaj (ekspiracija)
pasivno irenje i stiskanje plua kojim se provodi izmjena kisika i ugljinog dioksida
izmeu atmosfere i plua.
Plua!
Osnovna funkcija plua:
prenoenje kisika iz atmosfere u krvotok
prenoenje ugljikovog dioksida iz krvotoka u atmosferu
Smjetaj i sastav plua:
unutar prsne upljine
zatiena su rebrima
dva pluna krila
lijevo pluno krilo ima 2, a desno 3 renja, izvana obavijeno s dvije opne,
unutarnja opna poplunica
vanjska opna (oko rebara) porebrica
donjim dijelom naslonjena na oit (kupolast mii).
-
20
Student: Vinko ari
Izmjena respiratornih plinova:
izmjena O2 i CO2 izmeu krvi i zraka u alveolama s jedne strane, te krvi i stanica u
tkivima s druge strane.
manjak kisika (O2) u krvi naziva se hipoksemija.
Manjak kisika (O2) u tkivima hipoksija.
Hipoksija moe nastati: pri kroninim plunim bolestima (astma i kronina opstrukcijska
bolest plua, fibroze plua), pri boravku na visinama, jakom fizikom optereenju, te pri
poremeajima cirkulacije.
Stanino disanje:
oksidativni procesi koji se odvijaju u pojedinim dijelovima stanica, a ija je posljedica
oslobaanje energije
sloene molekule u hrani (ugljikohidrati, masti i bjelanevine) sadre energiju koju je
mogue osloboditi oksidacijom u stanicama i uiniti ju pristupanom za potrebe
razliitih fiziolokih sistema stanice.
Energija je potrebna za:
potrebna je za rad miia, za luenje ljezda, za odravanje membranskog potencijala
u ivanim i miinim vlaknima, za sintezu tvari u stanicama i za apsorpciju hranjivih
tvari iz probavnog trakta.
energetski bogati spojevi (ugljikohidrati, masti i sl.) razgrauju se pa nastaje energija i
razgradni produkti koji slue kao polazne komponente za sintezu novih spojeva
katabolike reakcije.
razgradnja se odvija oksidacijom, a osloboenu energiju elija jednim dijelom
posprema u obliku visoko energetskih veza u molekulama (adenozin trifosfat) ATP-a,
a dio energije se prenosi u toplinu.
iz manjih molekula biosintezom nastaju sloene molekule (bjelanevine, polisaharidi,
lipidi) potrebne za stanini rast i razvoj anabolike reakcije.
potrebna energija za ove reakcije osloboena je katabolikim reakcijama i pohranjena
u obliku ATP-a.
anabolike reakcije ne potroe svu energiju pohranjenu u ATP pa se i ovdje dio
energije pretvori u toplinu.
-
21
Student: Vinko ari
Toplina!
nastaje kao nus produkt metabolizma.
Metabolizam:
je cjelokupnost svih kemijskih pretvorbi (pretvorba tvari i energije) u stanicama ili
organizmu.
o Obuhvaa katabolike i anabolike reakcije.
Izvori energije:
masti energetska vrijednost 1g = 38,9 kJ
bjelanevine energetska vr. 1g = 16,8 kJ
ugljikohidrati energetska vr. 1g = 16,8 kJ
Preporuljiv omjer dnevnog unosa:
o 10 15 % bjelanevina
o 55 60 % ugljikohidrata
o 25 30 % masti
razlau se u probavnom sustavu i pretvaraju u molekule koje se mogu ukljuiti u
pojedinu fazu katabolikih reakcija.
Ugljikohidrati:
prehrambene potrebe oko 4 g/kg tjelesne mase
dnevna potreba ovisi o fizikom optereenju
nalaze se u namirnicama biljnog porijekla: itaricama, zelenom povru (grah, graak,
kupus), korjenju (mrkva, cikla, rotkvica, krumpir), vou (jabuke, kruke, vinje, ljive)
dijele se na probavljive i neprobavljive.
Probavljivi ugljikohidrati:
krob i eer
daju energiju
u organizmu hidroliraju do jednostavnih eera: glukoze, fruktoze i galaktoze koji se
resorbiraju putem crijeva pri emu se postie konstantna koncentracija glukoze u krvi.
viak ugljikohidrata pohranjuje se u jetri i miiima
ostatak se pretvara u mast i deponira u masnom tkivu.
-
22
Student: Vinko ari
Glukoza:
najbre se resorbira u organizmu
nalazi se u meu i raznim plodovima.
Saharoza:
disaharid (sastoji se od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze).
dobiva se iz eerne repe ili trske
pojaava pretvaranje kroba u masti.
Galaktoza:
nalazi se u ugljikohidratu koji se nalazi u mlijeku (laktoza)
najmanje utjee na stvaranje tjelesnih masti.
Masti:
utroak masti treba prilagoditi godinama starosti, vrsti rada, temperaturi i sl.
masti ivotinjskog porijekla (svinjska mast, punomasni sirevi, meso),
biljne masti su ulja koja su dobivena cijeenjem sjemenki biljaka (maslina,
suncokreta, kukuruza, soje).
Bjelanevine:
potreban je 1 gram bjelanevine na svaki kilogram tjelesne teine.
djeci koja rastu i starijim osobama potrebna je vea koliina bjelanevina
sadre ih namirnice biljnog i ivotinjskog podrijetla
namirnice sa 8 10 esencijalnih masnih kiselina: jaja, mlijeko, meso, soja.
Bazalni metabolizam:
je koliina energije koju tijelo troi kad ovjek potpuno miruje, ali je budan.
to je utroak energije koji je potreban za osnovne ivotne funkcije koje se odvijaju
izvan nae svijesti i volje: rad plua (disanje), krvnog sistema (cirkulacija krvi i rad
srca), funkcije mozga i nervnog sistema, odvijanje osnovnih ivotnih procesa u
stanicama (asimilacija i disimilacija), rad pojedinih ljezda, naroito endokrinih i dr.
minimalna energija potrebna za osnovne ivotne funkcije osnova za odreivanje
energetskih potreba organizma.
-
23
Student: Vinko ari
Ukupan utroak energije:
Bazalni metabolizam + utroak energije na rad miia + specifino dinamiko djelovanje
hrane.
Odreivanje bazalnog metabolizma:
obavlja se eksperimentalnim putem, direktnom i indirektnom kalorimetrijom.
imbenici koji utjeu na metabolizam!
Miini rad:
poveava osobaanje topline
bazalni metabolizam manje vie konstantan, energija koja se troi za rad miia
moe biti vrlo promjenljiva, utroak energije bit e vei ukoliko je posao koji se
obavlja fiziki naporniji.
Hrana:
Poveava metabolizam zbog kemijskih reakcija pri probavi, apsorpciji i pohranjivanju
hrane u organizmu.
ugljikohidrati poveavaju intenzitet metabolizma od 4 do 30% iznad normalne
vrijednosti porast traje 2 do 5 sati.
Masti poveavaju intenzitet metabolizma od 4 do 15% iznad normalne vrijednosti
porast traje 7 do 9 sati.
Bjelanevine poveavaju intenzitet metabolizma od 30 do 70% iznad normalne
vrijednosti i porast traje.
Dob i visina
Dob:
u mladosti je intenzitet metabolizma vii, u starosti nii jer se metabolike funkcije u
tijelu postepeno usporavaju.
Visina:
vii ljudi imaju vii intenzitet metabolizma.
-
24
Student: Vinko ari
Razvoj i graa tijela
Razvoj:
djeca i trudnice imaju vii metabolizam
Graa tijela:
to je vie miinog tkiva, vii je metabolizam, to je vie masnog tkiva metabolizam
je nii.
Groznica i stres
Groznica:
poviena temperatura znai poveani metabolizam jer se kemijske reakcije ubrzavaju
poveanjem temperature.
Stres:
hormoni stresa mogu izazvati poveanje metabolizma.
Vanjska temperatura:
u tropskim krajevima intenzitet metabolizma je manji za 10 do 20% nego u artikim
krajevima zbog luenja lijezde titnjae.
Glad i nedovoljna prehrana:
sniavaju razinu bazalnog metabolizma
Energetska bilanca:
iva bia stalno ulau energiju 1. zakon termodinamike.
potrebno je odrediti koliinu enegije koju organizam primi i koliinu energije koja se
troi u razliitim funkcionalnim procesima u tijelu (miini rad, luenje lijezda,
sintezu tvari u stanicama, odravanje membranskog potencijala u ivanim i miinim
vlaknima, apsorpcija hranjivih tvari iz probavnog sistema).
koliina energije koja se unese hranom jednaka je koliini energije koja se potroi u
razliitim funkcionalnim procesima u tijelu tada je energetska bilanca jednaka nuli.
koliina energije uneena hranom vea je od koliine energije koja se potroi u
razliitim funkcionalnim procesima u tijelu tada je energetska bilanca pozitivna:
-
25
Student: Vinko ari
o viak energije se pohranjuje kao mast u masnom tkivu, a kasnije se taj viak
moe upotrijebiti za dobivanje energije.
koliina energije koja se potroi u tijelu vea od koliine energije koja je uneena,
energetska bilanca je negativna:
o posljedica je mravljenje (pothranjenost)
otprilike polovina energije koju ovjek svakodnevno troi pripisuje se miinom radu,
kod fizikih radnika na miini se rad troi cca 75% energije, a kod iznimno tekog
rada ak i do 90% energije.
Odreivanje potrebne koliine hranjivih tvari
utvrditi energetske potrebe organizma,
vrste i koliinu hranjivih tvari kojima se moe pokriti energetski utroak,
koliina energije koja se unosi u organizam moe se izraunati tako da se
laboratorijskim metodama najprije odreuje kemijski sastav hranjivih tvari koliina
bjelanevina (proteina), masti i ugljikohidrata, pa se dobivena vrijednost mnoe sa
njihovom energetskom vrijednosti.
Izmjena topline s okolinom
Izmjena topline sa okolinom zbiva se zbog postojanja razlike u temperaturi izmeu tijela i
okoline, a odvija se sljedeim nainima:
o Radijacijom (zraenjem),
o Kondukcijom (voenjem),
o Evaporacijom (isparavanjem).
Radijacija:
izmjena topline obavlja se infracrvenim zraenjem (IC),
IC vrsta elektromagnetskog zraenja ( od 5 do 20 m) koja se sa tijela iri u
okolinu u svim smjerovima,
toplinsko zraenje emitiraju u okolinu i sva ostala tijela ija je temperatura iznad
apsolutne nule ( 273.15 oC, 0 K).
kada je temperatura tijela via od temperature okoline, tada e vea koliina topline
zraiti iz tijela nego na tijelo (najei sluaj).
-
26
Student: Vinko ari
ponekad (npr. ljeti) okolina je toplija od tijela, pa se zraenjem prenosi na tijelo vie
topline nego to se zraenjem predaje sa tijela.
koliina topline koja se prenosi radijacijom razmjerna je razlici izmeu temperature
povrine tijela i prosjene temperature predmeta u okolini.
Kondukcija:
prijenos topline izmeu krutih tijela koji su u dodiru, te u kapljevinama i plinovima
kada miruju.
usljed prijenosa kinetike energije izmeu molekula,
ovisi o:
o temperaturnoj razlici dvaju tijela,
o veliini kontaktne povrine i koeficijentu toplinske vodljivosti.
Konvekcija:
nain izmjene topline sa esticama koje su u kretanju plinovi, tekuine
konvekcija prirodna i prisilna
koliina topline koju organizam izgubi konvekcijom i kondukcijom pri sobnoj
temperaturi je cca 40 50%, poveanjem temperature smanjuje se:
= a A (tk tz) v1/2 (kJ/h)
Evaporacija (isparavanje):
brzo rashlaivanje isparavanjem znoja
isparavanje vode s koe i iz plua 40.9 74.8 kJ topline
lijezde znojnice:
o spiralni dio koji lui znoj,
o kanali kroz koji se resorbira tekuina
koliina izluenog znoja za vruih dana:
o kod neaklimatiziranih osoba 1,5 l/h
o kod aklimatiziranih osoba 4 l/h
sa svakim gramom isparene vode izgubi se oko 2.5 kJ topline.
-
27
Student: Vinko ari
Znojenje:
pri vruim i vlanim danima znoj izbija iz tijela obilnije, jer je smanjeno isparavanje
pa znoj ostaje na povrini koe
mirovanje zraka takoer sprjeava isparavanje znoja, jer se sloj zraka uz povrinu koe
zasiti vlagom pa daljnje isparavanje nije mogue
posljedice temperatura tijela poprima temperaturu okoline pa i veu.
jako znojenje uzrokuje:
o dehidraciju
o gubitak elektrolita (Na i K)
aklimatizacija mehanizma znojenja osoba izloena nekoliko tjedana visokoj
temperaturi sve se vie znoji, poveanje kapaciteta lijezda znojnica ujedno je
smanjenje koncentracije NaCl u znoju.
Disanje ili respiracija:
ispari oko 12 grama vode po satu, za to je potrebno oko 29.3 kJ topline,
ovaj nain izmjene topline znaajan je pri radu kod visokih temperatura.
imbenici koji utjeu na izmjenu topline
izolacijski sustav tijela
dotok krvi u kou
utjecaj odjee
Izolacijski sustav tijela:
koa, potkona tkiva i osobito mast su toplinski izolator tijela
brzina voenja topline u masti jednaka je 1/4 brzine voenja u ostalim tkivima.
Dotok krvi u kou:
krvne ile ulaze u potkona tkiva i zavravaju u obliku kapilara u slojevima koe
ako je dotok krvi vei toplina iz unutranjosti tijela prenosi se na kou
jakim skupljanjem krvnih ila dotok krvi u kou moe potpuno prestati pa se toplina
nastala u tijelu moe predati okolini jedino difuzijom kroz izolacijska tkiva
dotok krvi regulira se vazodiletacijom i vazokonstrikcijom krvnih ila to je
uvjetovano temperaturom okoline.
-
28
Student: Vinko ari
Utjecaj odjee:
odjea zaustavlja zrak u blizini koe pa se smanjuje strujanje zraka, a time i izmjena
topline konvekcijom
obino odijelo smanjuje izmjenu topline za 1/2 u odnosu na golo tijelo
topla odjea smanjuje izmjenu topline na 1/6 u odnosu na golo tijelo
vlana odjea gubi tu funkciju jer izmeu tijela i odjee nema sloja zraka koji je
izolator
odjea koja proputa vlagu omoguava izmjenu topline isparavanjem
pri visokim temperaturama mora se nositi svijetla odjea koja proputa znoj, a ne
proputa toplinsko zraenje.
Regulacija temperature tijela
U mozgu su dva sredita za temperaturu:
o neuroni
o termostat hipotalamusa
Neuroni:
osjetljivi na toplinu odnosno hladnou
analiziraju podatke iz koe o visini vanjske temperature
smjeteni u prednjem hipotalamusu.
Termostat hipotalamusa:
kada se termostatski centar ohladi ispod 37 oC aktiviraju se mehanizmi koji tede
toplinu (vazokonstrikcija i prestanak znojenja) i poveavaju stvaranje topline
(drhtanjem jer se poveava miina aktivnost)
kada se termostatski centar pregrije poveava se odvoenje topline sa tijela znojenjem
i vazodilatacijom.
-
29
Student: Vinko ari
Granice izdrljivih temperatura:
ovise o temperaturi, vlazi i brzini strujanja zraka
uz suhi zrak i strujanje dovoljno da omogui hlapljenje iz tijela ovjeka, izdri i
nekoliko sati na temperaturi od 39 oC bez tetnih posljedica
pri vlanosti od 100% temperatura tijela poinje rasti pri temperaturi okoline od
34.5oC, odnosno pri tekom radu kod 30 32 oC
pri temperaturi tijela od 40 43 oC mehanizmi za regulaciju temperature ne mogu vie
predavati toplinu koja se prekomjerno stvara
iznad 41 oC poinju se oteivati stanice i dolazi do lokalnih krvarenja u tijelu
posebno je oteen mozak, a ivane stanice jednom unitene ne mogu se vie
obnoviti
pri temperaturi tijela od 43 oC osoba moe ivjeti samo nekoliko sati.
Poremeaji u regulaciji tjelesne temperature:
Opasnost pregrijavanja tijela u vruim uvjetima radnog okolia postoji kod:
o starijih osoba
o osoba sa kroninim bolestima (hipertenzija, dijabetes, gojaznost, kronina
opstruktivna bolest plua i druga oboljenja respiratornog sustava, bubrena
oboljenja, alkoholizam, oboljenja koe koja mogu tetno utjecati na rad
znojnih lijezda).
srane komplikacije pogoduje vrue i sparno vrijeme sa visokim sadrajem vlage u
zraku.
toplinski osip
toplinski edem
toplinski grevi
toplinska iscrpljenost ili kolaps
toplinski udar
opadanje mentalne sposobnosti, preciznosti u izvoenju radnih operacija i dr.
-
30
Student: Vinko ari
Toplinski osip:
nastaje pri toplim i vlanim uvjetima u kojima su koa i odjea vlane zbog
neisparenog znoja
moe se pojaviti na malom dijelu koe ili na cijeloj povrini
sprjeava se estim mjenjanjem iste i suhe odjee.
Toplinski edem:
javlja se kod nepotpune aklimatizacije
manifestira se otokom gornjih i donjih ekstremiteta
otok nestaje nakon boravka 1 do 2 dana u hladnijim uvjetima.
Toplinski grevi:
najee oboljevaju radnici koji obavljaju teke poslove
posljedica su prekomjernog znojenja pri emu dolazi do gubitka soli (K, Na, Mg) i
vode
njihovim gubitkom dolazi do poremeaja u elektrolitskoj ravnotei uslijed ega se
javljaju bolni grevi u miiima izloenim naporu (miii gornjih i donjih
ekstremiteta),
mogu se sprijeiti jednakomjernom nadoknadom izgubljene tekuine i elektrolita za
vrijeme izloenosti toplinskom optereenju.
Toplinska iscrpljenost ili kolaps:
simptomi vlana i hladna koa, oslabljen puls, ubrzano disanje, opa slabost, nemir,
munina, omaglica, kratkotrajan gubitak svijesti.
Toplinski udar:
najtee stanje zbog poremeaja termoregulacijskih mehanizama
ako je vlanost zraka priblino 100% znojenje prestaje biti uinkovito
dolazi do pregrijavanja termoregulacijskog centra u mozgu i poremeaja stvaranja i
izdavanja topline, tzv. nekontrolirane hipertermije
zbog toga znojne lijezde prestaju raditi
-
31
Student: Vinko ari
dolazi do porasta temperature na 42 44 oC, poviena tjelesna temperatura ubrzava
metabolike procese koji uz poveanje proizvodnje energije pojaano proizvode
toplinu i time nastaje zaarani krug
takvo stanje prvo oteuje stanice mozga, a zatim i jetre, bubrega i koe
simptomi: strepnja, nemir, suha, topla i crvena koa, glavobolja, munina i povraanje.
u preivjelih katkad ostaju trajne posljedice kao odraz oteenja ivanog sustava
povienom tjelesnom temperaturom i to u obliku demencija (razliitih oblika
zaboravljanja). Moe se javiti i smanjena tolerancija (smanjeno podnoenje) poviene
temperature okolia.
Nepoeljni uinci niskih temperatura:
smrzavanje povrinskih dijelova tijela (ui, prsti, ruku i nogu)
due smrzavanje uzrokuje trajna oteenja cirkulacije i lokalno oteenje tkiva
ozebline
ozebline lokalna akutna oteenja koe i potkonog tkiva uzrokovane hladnoom, a
najee zahvaaju periferne dijelove tijela (nos, ui, prste, stopala) mogu biti
povrinske i duboke.
na poetku smrzavanja javlja se nagli prestanak osjeaja hladnoe i manja osjetljivost
na dodir; tvrdoa i bljedilo, a kasnije plavkasta boja koe i mjehuri ispunjeni bistrom
tekuinom povrinske ozebline.
dubinske ozebline nastaju kada se smrzne i potkono tkivo ili ak miii i kosti, a na
povrini se pojavljuju mjehuri ispunjeni krvavom tekuinom
nakon ohlaivanja perifernih dijelova tijela dolazi i do ohlaivanja unutranjosti tijela,
posebno mozga. Smatra se da smrt nastupa zbog zatajenja cirkulacije. Uz tjelesnu
temperaturu od 27 oC ovjek pada u komu, a niu temperaturu ne moe preivjeti
posebno su osjetljivi kardiopati (bolesnici sa suenim krvnim ilama).
imbenici koji utjeu na nepovoljan utjecaj niskih temperatura:
alkoholna pia: alkohol iri krvne ile i time pospjeuje gubitak topline iz organizma
kofein: izaziva gubitak vode iz organizma, a dehidratacija je jedan od faktora koji
pospjeuje hipotermiju
cigarete: nikotin pospjeuje skupljanje perifernih krvnih ila to poveava opasnost od
smrzavanja.
-
32
Student: Vinko ari
Mjere zatite!
Tehnike mjere zatite
Organizacijske mjere zatite
Uporaba osobnih zatitnih sredstava
Tehnike mjere zatite:
grijanje radnih prostorija
ventiliranje radnih prostorija
klimatizacija radnih prostorija
izolacija izvora topline.
Zagrijavanje radnih prostorija!
koriste se lokalni i centralni sustavi
Lokalni sustavi izvor topline nalazi se u prostoriji koju treba zagrijavati. Ponekad se
isti izvor moe koristiti i za jo neke oblinje prostorije bez dopunskih ureaja.
Centralni sustavi su oni kod kojih se zagrijavanje obavlja prenoenjem topline
posredstvom fluida i dodatnim ureajima u vie prostorija, cijeli objekat ili vie
objekata uglavnom sa jednog mjesta.
Na ureaje za zagrijavanje postavljaju se slijedei zahtjevi:
o higijenski,
o estetski,
o ekonomski,
o sigurnosni uvjeti.
Ureaji za lokalno grijanje
najednostavniji oblik grijanja danas, pomou pojedinanih pei razliitih vrsta.
pe se postavlja u prostoriju na pogodno mjesto i u njoj sagorijevanjem odgovarajueg
goriva nastaje toplina koja se preko povrina pei prenosi na okolni prostor zrakom
(konvekcijom) i direktno zraenjem.
-
33
Student: Vinko ari
razlikuju se prema materijalu od kojeg su nainjene (metalne, kaljave) i prema gorivu
ili energiji koju koriste (ugalj, nafta, plin, struja, itd.).
Pei na vrsta goriva:
moraju zadovoljiti ove uvjete:
o visoko iskoritenje topline,
o jednostavno i lako reguliranje,
o jednostavno rukovanje i ist rad,
o ravnomjerno zagrijavanje bez suvinog pregrijavanja.
pei sa visokom temperaturom povrina nisu poeljne zbog prevelikog zraenja i
sagorijevanja organske praine zato su danas ove pei to nie i to ire.
glatke povrine omoguavaju bolje i lake ienje, time i odavanje topline
treba biti dovoljno odvojena od zida i radi ienja i radi cirkulacije zraka odnosno
boljeg iskoritenja zadnjih povrina pei.
Kamini:
kamini pripadaju najstarijoj skupini ureaja za zagrijavanje.
danas kao sredstvo zagrijavanja skoro potpuno izbaeni iz upotrebe zbog njihovog
neracionalnog iskoritenja
odavanje topline zraenjem
Koeficijent iskoritenja 20 do 30%, a zahtijeva dosta truda oko odravanja i loenja
ranije su to bila potpuno otvorena loita, kasnije sa reetkom i reetkastim vratima.
Kaljave pei:
Grade se preteno od keramikog materijala
loe se ugljem, uljem ali i drvima i daju vrlo dobre rezultate u higijenskom i
ekonomskom pogledu (za male objekte).
prostrano loite i reetka podeena za reguliranje omoguuju efikasno sagorijevanje i
brzo prenoenje topline na vanjske povrine pei, koja se odaje zraenjem sa dobrim
koeficjentom korisnog djelovanja.
-
34
Student: Vinko ari
Plinske pei:
postoje tri osnovne izvedbe ovih pei i grijalica:
o katalitike pei,
o pei s prikljukom na dimnjak ili vanjski zrak,
o grijalice koje odaju toplinu zraenjem.
primjer katalitike pei je pe na propan-butan.
primjenuje se za zagrijavanje prostorija bez prikljuka na dimnjak.
izgaranje se odvija na ploi od azbesta, protkanog platinom (Pt) koja slui kao
katalizator
pali se otvorenim plamenom, a ventil za dovod plina u plamenik je tako izveden
(obino pomou termolanka) da ga pri paljenju treba otvoriti rukom, prinudno, a kada
se zagrije ostaje otvoren
pri namjernom ili sluajnom gaenju plamenika, termolanak se hladi i zatvara ventil,
ime je onemogueno istjecanje plina.
boca s plinom obino je smjetena u kuite pei
plinovi izgaranja ostaju u prostoriji, zabranjena je upotreba katalitikih pei u radnim
prostorijama zbog opasnosti od trovanja.
Plinske infracrvene grijalice:
zagrijavana povrina emitira toplinsko zraenje u infracrvenom spektru
za grijenje tvornikih hala smjetaju se iznad stropa, na udaljenosti da ne ometaju
tehnoloki proces i da optimalno ire toplinsko zraenje
primjenjuju se u industrijskim procesima:
o suenje boje, smola
o predgrijavanje metala kod zavarivanja i lemljenja
o smanjenja vlanosti graevinskih materijala
o pri suenju kod pripreme hrane, itd.
ne mogu se koristiti za grijanje uredskog prostora
-
35
Student: Vinko ari
grijalice svijetlog i tamnog zraenja razlikuju se prema mjestu izgaranje plina i
odvodu dimnih plinova
grijalice svijetlog zraenja plin izgara na povrini keramikih ploa, a dimni
plinovi se isputaju u prostor, pa se prostor mora dobro ventilirati, uz toplinsko
zraenje pojavljuju se i svjetlosni valovi.
manjeg su volumena i mase
koriste se za zagrijavanje prostora s visinama od 3.5 do 15 m i gdje je potrebno brzo
zagrijati prostor.
grijalice tamnog zraenja izgaranje plina obavlja se atmosferskim plamenikom u
elinoj cijevi, dimni plinovi se odvode izvan prostora koji se grije, pomou
ventilatora i dimovodnih kanala
imaju vei volumen i masu
koriste se za prostore s visinom od 3.5 do 6 m.
Uljne pei:
kao gorivo koriste ulje za domainstvo ili naftu D2
odavanje topline, preteno je konvekcijom
plinovi sagorijevanja odvode se kroz dimnjak ili direktno kroz zid, pa se nikakav miris
ne osjea u prostoriji
ekonominost uljanih pei je priblino jednaka peima na vrsta goriva.
Zagrijavanje prostorija elektrinom energijom!
prednosti: nema opsluivanja niti odvoda ostataka sagorijevanja
nedostaci: smanjeni ekonomski i higijenski uvjeti
elektrine grijalice: ugraene ice koje se zagrijavaju el. strujom uslijed el. otpora
izvedene su sa ili bez ventilatora, sa ili bez akumulacije toplinom, keramikom ili
uljem.
Termoakumulacijske (elektrine) pei:
za grijanje prostorija tijekom dana koristi se jeftinija nona struja
rade na principu protoka i zagrijavanju zraka pri prolasku uz ugrijane magnezitne cigle
toplina se prenosi konvekcijom.
-
36
Student: Vinko ari
elektrini radijatori ispunjeni termovodljivim uljem, velike gustoe, koje prenosi
toplinu i rasporeuje je po cijelom radijatoru
toplina se predaje konveckijom i toplinskim zraenjem.
mramorne grijae ploe u mramornu grijau plou ugraeni el. grijai toplina se
prenosi toplinskim zraenjem i konvekcijom.
Elektrino podno grijanje:
u podu su poloene polietilenske cijevi zalivene betonom kroz koje cirkulira fluid
toplina se s cijevi prenosi na podnu konstrukciju s koje se konvekcijom i zraenjem
prenosi u okolinu.
Ureaji za grijanje prostorija toplim zrakom
prema mjestu grijanja mogu biti:
o individualni svaka prostorija ima svoj grija
o centralni griju vie prostorija toplim zrakom koji se razvodi od jednog
generatora za proizvodnju toplog zraka (centralna komora).
prema sastavu zraka mogu biti sa svjeim zrakom, recirkulacijskim i mjeanim
zrakom.
Termogeni
toplina za zagrijavanje dobiva se na licu mjesta izgaranjem plinovitih i tekuih
goriva ili pak koritenjem el. grijalica.
toplina se predaje konvekcijom.
Kaloliferi ili visei grijai zraka
toplina se predaje konvekcijom temperatura toplog zraka ne smije biti via od 60 C
ako se zrak dovodi s visine vee od 3.5 m, odnosno 40 C ako se dovodi s manje
visine.
-
37
Student: Vinko ari
Solarni sustavi!
izvor topline je energija sunca
dodatni izvori energije u osnovi su:
o kolektor
o spremnik tople vode
o solarna stanica
o razvod sa solarnim medijem
Kolektor
energiju Sunca prenosi na medij koji grije vodu (mjeavina vode i glikola).
o imamo ravni i cijevni kolektor.
ravni ili ploasti kolektori sunevo zraenje hvataju preko lima (od Cu ili Al) koji
provodi toplinu
u limu su utisnute cjevice kroz koje tee tekuina kojom se toplina prenosi do
toplinskog spremnika
postavljaju se na krovite.
cijevni kolektori staklene cijevi u koje su uvueni metalni apsorberi
stupanj iskoristivosti () je cca 35% vei nego kod ravnih kolektora.
Spremnik tople vode s izmjenjivaem topline
slojevi vode razliite temperature od dna (hladna) do vrha (topla)
topla voda uzima se sa vrha za potronju pa je njezina temperatura vea to je
spremnik nii i dui
solarna stanica s crpkom i regulacijom omoguava strujanje solarnog medija.
Razvod solarnog medija
cijevi kroz koje cirkulira solarni medij od kolektora do spremnika u kojem dolazi do
izmjene topline s potronom toplom vodom
solarni medij voda ili njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za
sprjeavanje smrzavanja.
-
38
Student: Vinko ari
Dimnjaci!
svako loite mora imati i svoj dimnjak
zadatak dimnjaka je da stvaranjem propuha dovede potrebnu koliinu zraka (kisika) u
loite i da plinove nastale sagorijevanjem, odvede u atmosferu.
ako dimnjak nije uredu, ni najbolje loite nee dobro funkcionirati
hrav dimjak moe prouzroiti nezgode kao to su:
o poar, naruavanje zdravlja, tete uslijed neekonominog iskoritavanja goriva
posljedice neispravnih dimnjaka poari materijalne tete i ljudske rtve uslijed
poara ili nedovoljnog odvoenja otrovnih plinova sagorijevanja.
Propuh u dimnjaku:
propuh u dimnjaku nastaje uslijed razlike izmeu gustoe vanjskog zraka nie
temperature i vruih plinova koji izlaze iz loita.
Jaina propuha izraunava se iz jednadbe:
WH = H g (s g) (Pa)
gdje je:
o WH propuh u dimjaku (Pa)
o H visina dimnjaka (m)
o S gustoa vanjskog zraka (kgm-3
)
o g gustoa sagorijelih plinova (kgm-3
)
o g gravitacija (m/s2)
Pri postavljanju dimnjaka potrebno je:
o sprijeiti suvino hlaenje dimnjaka tako da se ne postavlja u vanjske zidove ili
ga treba izolirati
o unutarnje povrine dimnjaka trebaju biti to glae
o da ima isti presjek
o voditi rauna o poloaju dimnjaka na krovu vezano sa strujanjem zraka
o treba izbjegavati pokrivala radi zatite od kie jer oni stvaraju vihore koji
pogoravaju propuh u dimnjaku.
o odabrati dobru visinu dimnjaka i presjek dimnjaka (ovisi o broju loita)
-
39
Student: Vinko ari
o voditi rauna o mogunosti povratka plamena uslijed udara vjetra ako je
dimnjak nisko postavljen.
Oprema i ureaji sistema centralnih grijanja!
za prostorije vee od 500 m2
za prostorije u kojima se izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari
sustav centralnog grijanja toplim zrakom ne smije se koristiti u prostorijama u kojima
se zbog poveane temperature zraka i brzine kretanja zraka, moe poveati isparavanje
otrovnih tvari.
Osnovni dijelovi:
ureaji za transformaciju energije goriva (ili el. energije) u toplinsku (proizvoenje
topline) sve vrste kotlova i bojelra
ureaji za prenoenje i razvoenje topline sustavi razvodnih mrea (cjevovodi)
ureaji za odavanje topline grijaa tijela (radijatori)
svaka od ovih grupa ima i svoje pomone dijelove, armature i dr.
u kotlovima je prenosni fluid topline, voda ili vodena para, a zagrijavanje se obavlja
pomou vrstih, tekuih ili plinovitih goriva u manjim postrojenjima za zagrijavanje
se koristi el. energija
Temperatura na povrini radijatora
130 C za radne prostorije u kojima nisu prisutne zapaljive i eksplozivne tvari
110 C u radnoj prostoriji se izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna
ako je temperatura povrine grijaih tijela > 90 C moraju se zatititi od sluajnog
dodira
ako su u prostoriji prisutne zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, plinovi i pare
temperatura grijaih tijela odreuje se prema njihovim svojstvima i koliini
u prostorima u kojima nastaje praina grijaa tijela moraju biti glatka i ista
grijaa tijela moraju biti tako rasporeena da osiguravaju ravnomjernu temperaturu.
-
40
Student: Vinko ari
Provjetravanje radnih prostorija!
izmjena oneienog zraka prostorije sa svjeim zrakom
za obavljanje optimalnih funkcija organizma potrebno je 900 litara svjeeg zraka po
minuti
uklanjanje kemijskih tetnih tvari
uklanjanje praine snezibilizacija alergije
uklanjanje mikroorgnizama bolesti
uklanjanje neugodnih mirisa
sustavi ventilacije djele se na:
o sustavi ventilacije s prirodnom izmjenom zraka
o sustavi ventilacije s prisilnom izmjenom zraka.
Prirodno provjetravanje:
doputeno u prostorijama s normalnom mikroklimom
ne zahtjeva dodatnu mehaniku energiju da bi se omoguilo strujanje zraka kroz:
o zazore (fuge) u graevinskim elementima,
o prozore,
o posebne otvore,
o pomou krovnih elemenata.
Ventilacija kroz zazore (infiltracija):
kroz upljine i otvore na prozorima i vratima, zbog poroznosti graevinskog materijala
efikasnost provjetravanja odreena je brojem izmjena zraka u jedinici vremena
u stambenim objektima od 0.1 do 1 izmjena zraka/sat (ovisno o vrsti stolarije,
kvaliteti izrade i starosti).
Ventilacija kroz prozore (aeracija)
postie se otvaranjem prozora
efikasnost provjetravanja ovisi o konstrukciji prozora
prozori s nadsvjetlarnikom 0.3 do 1.5 izmjena zraka/sat
klasini prozori:
o poluotvoreni 4 do 10 izmjena zraka/sat
o otvoreni 7 do 15 izmjena zraka/sat
-
41
Student: Vinko ari
Ventilacija kroz krovne elemente
zbiva se zbog:
o razlika u temperaturi zraka
o zbog razlike tlakova koja nastaje zbog razliite visine otvora za dovod i odvod
zraka.
Prirodna ventilacija
posljedica je razlike tlakova zbog naleta vjetra i/ili razlike u gustoi izmeu unutarnjeg
i vanjskog zraka uvjetovane razlikom u temperaturi ili sadraju vlage u zraku.
tlak na plohama u zavjetrini:
pd 4
p = razlika tlakova: p = pd 3 3
Ventilacija uzrokovana vjetrom
koliina proputenog zraka kroz zazore na vratima i prozorima
V = (a L) p2
gdje je:
o a koeficijent propustljivosti zazora:
za obine prozore i vrata a 0.6
za brtvljene prozore a 0.3 ... 0.1
za vrata s pragom a 3
za vrata bez praga a 9
o L duljina svih zazora na prozorima i vratima u metrima.
Prisilna ventilacija
strujanje zraka omoguava ventilator, odnosno dodatna mehanika energija.
o tlana
o odsisna
o kombinirana tlano odsisna
sa svjeim zrakom sustav s funkcijom ventilacije
sa optonim zrakom sustav bez funkcije ventilacije
sa mjeanim zrakom sustav s funkcijom ventilacije.
-
42
Student: Vinko ari
Sustav odsisne ventilacije bez dorade kakvoe
o za odvoenje topline i plinova lakih od zraka, neugodnih mirisa.
Sustav tlane ventilacije bez dorade kakvoe
o za sprjeavanje prodora oneienog zraka, ako u prostoru ima praine koja bi
se uzdizala odsisavanjem, za istiskivanjem plinova teih od zraka.
Tlano odsisni sustav ventilacije
o kad zbog sigurnosnih ili higijenskih razloga nije mogu rad s mjeanim zrakom
Ventilacija mijeanim zrakom i doradom barem s jednim, a najee s dva ili tri
termodinamika postupka obrade (djelomina klimatizacija).
Sustav s optonim zrakom bez funkcije ventilacije
o primjenjuje se za grijanje toplim zrakom, za hlaenje ili grijanje i hlaenje.
Tlano odsisni sustav ventilacije s doradom zraka jednim, dva ili tri ili sva etri
termodinamika postupka.
o mogunost rada s vanjskim, optonim ili kombinacijom jednog i drugog zraka.
Tlano odsisni sustav
o koristi se u prostorima gdje je velika koliina vlage.
Opa ventilacija
za jednu prostoriju
za vie prostorija
zrak se uzima izvana mora se zagrijavati
ako slui i za zrano grijanje zagrijava se do 50 C
moe se izvesti da je tlak jednak okolnom, vii ili nii od okolnog.
Izlazni otvori
trebaju postii to bolju raspodjelu zraka po prostoriji ime se sprjeava nastrujavanje
zraka na zaposlenike.
-
43
Student: Vinko ari
Primjena ope ventilacije
za postizanje potrebne koliine zraka
za odvoenje oneiujuih tvari
za sprjeavanje dovoenja neugodnih mirisa i drugih oneienja u prostoriju.
Odreivanje potrebne koliine zraka za ventilaciju prostorije prema:
broju izmjena zraka ovisno o namjeni prostorije
broju osoba u prostoriji
rashladnom optereenju
doputenom stupnju oneienja zraka
koliini vlage ili doputenoj koncentraciji tetnih plinova i dr.
Odreivanje koliine zraka prema broju izmjena na sat:
broj izmjena zraka (n)
V2
n = (puta u jednom satu) Vp
gdje je:
o V2 volumen izmjenjenog zraka u vremenu od jednog sata
o Vp volumen prostorije koja se ventilira
Potrebna koliina zraka prema rashladnom optereenju
rashladno optereenje (Qr):
o u zimskom razdoblju:
Qr = Qos + Qproizv. QTR
o u ljetnom razdoblju:
Qr = Qos + Qproizv. + QTR
gdje je:
o Qos koliina topline koju daju osobe
o Qproizv. koliina topline koja se dobije proizvodnjom
o QTR koliina topline koja se razvije u prostoriji
-
44
Student: Vinko ari
Potrebna koliina zraka za odvod topline iz prostora ventilacijom (V)
Qr
V = (m3/h) , Ct = t 0.28 Ct (tiz tzr)
Qr = V Ct (tiz tzr) , tiz = tzr + K (Hv 2)
gdje je:
o Ct specifini toplinski kapacitet u prostoriju uvedenog zraka
o K koeficijent promjene temperature po visini prostorije
o Hv visina ventilacijskog otvora od poda prostorije
Odreivanje potrebne koliine zraka prema stupnju oneienja
u prostorijama u kojima se okuplja vei broj ljudi ventilacijom se:
o nadoknauje potroeni kisik (O2)
o smanjenjem koncentracije izdahnutog CO2 i vlage nastale disanjem i isparavanjem
znoja.
o odstranjuju neugodni mirisi
VCO2
Vz = (m3/h)
CO2'' CO2
gdje je:
o VCO2 koliina CO2 u zraku prostorije (m3/m
3)
o CO2'' GVI CO2 u zraku prostorija (m
3/m
3)
o CO2 sadraj CO2 u vanjskom zraku (m3/m
3)
kad je iz prostorije potrebno odvoditi pare, plinove ili neke druge tetne tvari
K
Vz = (m3/h) Ki Ke
gdje je:
o Vz najmanji potrebni volumen svjeeg zraka (m3/h)
o K koliina tetnih tvari u zraku prostorije (m3/h)
o Ki GVI tetnih tvari u zraku prostorije (m3/h)
o Ke koliina tetnih tvari u zraku kojim se provodi ventilacija.
-
45
Student: Vinko ari
Lokalna ventilacija!
upotrebljava se na mjestima gdje je potrebno lokalno odvoditi zrak oneien tetnim
tvarima da se izbjegne njegovo irenje u ostale dijelove prostorije.
odsisna
kombinirana odsisna + tlana moe biti izvedena sa svjeim ili mjeanim zrakom
ostali djelovi:
o odsisni otvor, kapa, digestor ili slina naprava
o odsisni cjevovod izraen od nehrajueg materijala
o ureaj za pokretanje zraka (ventilator)
vano je:
o odabrati najpovoljniji oblik odsisnog ua ili digestora
o odrediti koliinu zraka koju je potrebno odsisati
o odrediti optimalnu veliinu odsisnog ua
Funkcija klimatizacije!
Predobrada zraka:
odravanje to ujednaenije temperature zraka u prostorijama, grijanjem ili hlaenjem,
ovisno o uvjetima u prostoriji i vanjskoj atmosferi,
vlaenje ili suenje zraka, ovisno o potrebama u ljetnom odnosno zimskom razdoblju
proiivanju zraka uklanjanjem raznih fizikih, kemijskih i biolokih tetnosti.
Podjela sustava za klimatizaciju:
prema smjetaju sustava za pripremu zraka:
o centralni sustavi klimatizacije
o lokalni sustavi klimatizacije
-
46
Student: Vinko ari
Centrlani sustavi klimatizacije:
priprema zraka i smjetaj izvora toplinskog ili rashladnog uinka na jednom mjestu za
cijelu graevinu ili jedan njezin dio.
Zadaci:
o praenje i odravanje odgovarajue temperature i relativne vlanosti zraka
o osiguravanje propisanih vrijednosti mehanike, kemijske i bakterioloke
istoe u prostorima s posebnim zahtjevima
o odravanje brzine strujanja zraka u podruju boravka kao i razine buke u
propisanim granicama
o odravanje potrebnih razlika tlaka u odnosu na okolne prostorije.
Lokalni sustavi klimatizacije:
mali ureaji kojima se omoguava promjena nekih (ne svih) parametara ugodnosti
samo u jednoj prostoriji, te poneto vei sustavi koji se koriste za skupinu prostorija ili
za odreene zone u zgradi
omoguavaju grijanje, hlaenje, odvlaivanje i filtriranje zraka
ventilacija se ostvaruje u pravilu prirodnim putem
ovlaivanje se ne provodi.
Podjela sustava lokalne klimatizacije:
prema smjetaju, odnosno nainu ugradnje mogu se podjeliti na:
o prozorske ureaje
o krovne ureaje
prema nainu izvedbe:
o kompaktne klima ureaje svi sastavni dijelovi nalaze se u jednom kuitu;
mogu biti prozorski ili krovni
o split sustave klima ureaji s dvije jedinice:
isparivakom unutarnjom, niskotlanom, smjetenom u prostoriju,
kondenzacijskom vanjskom, visokotlanom, postavljenom na vanjski
zid, krov zgrade ili tlo.
-
47
Student: Vinko ari
Podjela:
prema mogunostima rada:
o ureaji samo za hlaenje
o ureaji za hlaenje i grijanje
prema broju unutarnjih jedinica:
o monosplit sustavi
o multisplit sustavi
prema smjetaju kompresora i kondezatora:
o kompresor i kondezator smjetani su u vanjskoj jedinici
o komprespr i ispariva smjeteni su u unutarnjoj jedinici, a kondezator u
vanjskoj.
Rad ureaja:
mogue ga je pratiti mjerenjem relativne vlanosti i temperature pomou instrumenata
koji su ugareni na komorama za pripremu zraka i praktino poduzimati odgovarajue
mjere pri upravljanju ureajima
termodinamika stanja zraka u prostorijama uvijek se moraju odravati unutar
sljedeih granica
= 35 65% i temperaturom 22 26C
Vlanost zraka
zrak relativne vlanosti ispod 35% je suh
o teak je za disanje, sui sluzokou, poveava odvod topline s tijela
isparavanjem i tako snizuje tzv. osjetilnu temperaturu pa nam je hladnije i pri
relativno visokoj temperaturi zraka
o pojaava suenje tekstila u prostoriji, koji se mrvi pa stvara prainu i neugodne
mirise.
zrak sa vlanou iznad 70% je vlaan
o teak je za disanje, stvara osjeaj nedostatka zraka
o povisuje osjetilnu temperaturu tijela jer apsorbira manje vlage koju tijelo
izluuje, pa dolazi do znojenja
o na hladnijim povrinama moe se pojaviti i kondezacija te stvaranje plijesni i
neugodnih mirisa.
-
48
Student: Vinko ari
Vodena para i vlani zrak
temperatura isparavanja
toplina isparavanja toplina je koju treba dovesti da bi potpuno isparila sva voda
kapljevina na temperaturi ispod temperature isparavanja pothlaena
kapljevina na temperaturi isparavanja vlana, mokra ili zasiena
suhozasiena para para temperature isparavanja
pregrijana para - para temperature vee od temperature isparavanja
kritini tlak i temperatura ne razlikuju se od para kapljevine
za vodu pkrit = 222.2 bara , tkrit = 374.1 C
Hlaenje vlanog zraka
ako je temp. rashladnih ploha vea od toke roenja proces izmeu toaka 1 i 2
ako je temp. rashladnih ploha nia od toke roenja proces izmeu toaka 1 i 4
hlaenje je uz zagrijavanje jedan od najvanijih procesa
obavlja se u hladnjacima koji se mogu podijeliti na one kod kojih se u procesu izdvaja
voda i na one kod kojih ne dolazi do te pojave
do izdvajanja vode iz zraka (konenzacije) dolazi kad je temperatura cijevi izmjenjivaa
(hladnjaka) nia od temperature roenja zraka,
to je najei sluaj u sastavima klimatizacije
kao rashladni medij koristi se najee voda ili smjesa vode i glikola.
Ovlaivanje zraka
zrak se moe ovlaiti vodom, parom ili mijeanjem sa vanjskim zrakom.
ovlaivanje zraka mijeanjem sa vanjskim zrakom primjenjuje se najee kao kao
dodatni postupak u ostala dva navedena naina,
pri ovlaivanju vodom koriste se vodeni ovlaivai koji vodu u obliku sitnih kapljica
(vodene magle) raspruju u struju zraka,
pri tome zrak moe primiti samo odreenu koliinu vode.
Ovlaivanje vodom
proces je adijabatski, a toplinu potrebnu za ishlapljivanje vode daje zrak koji se pri
tome hladi
-
49
Student: Vinko ari
proces, pri kojem entalpija ostaje konstantna naziva se adijabatskim ovlaivanjem.
Ovlaivanje parom
sa zasienom ili pregrijanom parom tlaka izmeu 1.01 i 1.2 bara.
Odvlaivanje (suenje) zraka
nastrujavanjem zraka preko povrina ija je temperatura nia od toke roenja za
poetno stanje zraka.
pri tomu se zrak hladi
kao odvlaivai najee se koriste tzv. lamelasti hladnjaci.
odvlaivanje se, osim hlaenjem, moe izvesti apsorpcijski, tj. pomou tvari koje na
sebe preuzimaju vlagu.
Oprema ventilacijskih i klima komora
ventilatori
filtri proiivanje vanjskog i optonog zraka
grijai zagrijavanje zraka zimi i dogrijavanje zraka da se postigne odreena
temperatura i vlaga
hladnjaci za hlaenje i odvlaivanje
ureaji za dovlaivanje vodom ili vodenom parom
regulacijske aluzine reguliraju koliinu zraka koja se dovodi i odvodi.
Ostale mjere zatite
lokalna klimatizacija
izolacije izvora topline
smanjivanje ekspozicije (izloenosti)
zatitna odjea
uvoenje odmora tijekom rada
odabir zdravstveno sposobnih radnika za rad u nepovoljnim uvjetima radnog okolia.
-
50
Student: Vinko ari
Lokalna klimatizacija:
u vruim industrijama kao to su ljevaonice i tvornice stakla snoljivi klimatski uvjeti
mogu se postii jedino hlaenjem zaposlenika, a ne radnog okolia
prikladno postavljeni ventilatori puu zrak direktno na zaposlenike
struja zraka se hladi prije dovoenja na radno mjesto ili se dovodi struja svjeeg zraka
na radno mjesto.
Izolacija izvora topline
izvore topline u pogonima, kao to su pei, parovodi, vodovi kojima se transportiraju
vrue tekuine moraju se izolirati
ureaji koji stvaraju visoke ili niske temperature moraju se izolirati
temperatura zraenja na mjestu rada ne smije prelaziti 40 C.
Aklimatizacija!
pojaano luenje znoja sa smanjenim sadrajem soli
za radnike koji imaju prethodno iskustvo rada u toplim uvjetima:
DAN RAD NA TOPLOM (h)
1 4
2 5
3 6
4 8
za nove radnike:
DAN RAD NA TOPLOM (h)
1 1.6 (96 minuta)
2 3.2 (192 minute)
3 4.8 (288 minuta)
4 6.4 (384 minute)
5 8.0 (480 minuta)
aklimatizacija se smatra potpunom ukoliko je zaposlenik sposoban provesti
cjelokupno radno vrijeme u uvjetima poviene temperature, na nivou fizikih
aktivnosti koje zahtijeva odreeno radno mjesto.
-
51
Student: Vinko ari
uvoenje stanki
o stanke ravnomjerno rasporediti tijekom dana
o pri niskim temperaturama osigurati prostorije za zagrijavanje
o za radnike koji rade u vlazi osigurati suhu odjeu.
Uzimanje tekuine:
u pravilnim razmacima (1 aa svakih 20 minuta), bez obzira na osjeaj ei
mineralna voda
u hladnim uvjetima topli bezalkoholni napitci ili tople juhe
izbjegavati:
o kavu poveava proizvodnju urina i pridonosi dehidraciji, te poveava dotok
krvi na povrinu i pridonosi gubitku topline
o alkohol poveava proizvodnju urina.
Ostale organizacijske mjere zatite!
zagrijane i zaguljive prostorije zamjeniti za prostorije s niom temperaturom i viom
koncentracijom kisika
osigurati kratkotrajan boravak u na otvorenom
osigurati sanitarne vorove
teak fiziki rad organizirati u hladnijem dijelu dana
teak fiziki rad zamjeniti mehanizacijom
zaposliti dodatne radnike
pojedine dijelove metalne opreme presvui izolacijskim materijalom
strojevi i alati moraju omoguavati rad u rukavicama.
Zatitna odjea
u ljevonicama, valjaonicama, tvornicama stakla radnici moraju imati zatitnu odjeu i
obuu koja ih titi od opeklina
radnici koji rade na otvorenom trebaju imati odjeu od prirodnih materijala vleike
poroznosti, svijetle boje ija struktura doputa prolaz zraka i omoguava odavanje
topline
za zatitu od niskih temperatura moraju imati toplu odjeu i obuu, te zatititi istaknute
dijelove tijela slojevita odjea koja ne proputa vjetar i vodu.