milena diplomski srce
DESCRIPTION
Copyright reserved for Authors and PublisherTRANSCRIPT
Diplomski rad Milena Cvetković
UVOD
Uloga radiološkog tehničara
Radiološki tehničar u radiološkoj dijagnostici vrši sva standardna i
specijalna snimanja i pomaže radiologu u sprovođenju radiološkog-
dijagnostičkih metoda ispitivanja. Kako se radiološka dijagnostika zasniva
velikim delom na radiografiju, uloga radiološkog tehničara je velika i
odgovorna. On mora da shvati smisao dijagnostičkog ispitivanja, da zna mačin
radiografskog snimanja i njegovu praktičnu primenu.
Poslove i zadatke moći će korektno da izvrši samo kompletan radiološki
tehničar, koji poseduje potrebna znanja iz rendgenske dijagnostike, tehnike,
fizike, anatomije i drugih disciplina.
Poslovi i zadaci radiološkog tehnčara
Priprema radno mesto; Identifikacija bolesnika pre snimanja; Odabira rendgen aparat i postavlja bolesnika u odovarajući položaj za
odredjeno snimanje uz primenu optimalnih tehničkih uslova; Postavlja sve potrebne oznake na kaseti filma; Radiografije vrši stručno, savesno i efikasno; Vrši i kontroliše tehničku obradu rendgenskog filma; Konsultuje radiologa za kvalitet i dopunska snimanja; Izvršene radiografije sa potrebnom dokumentacijomdostavlja radiologu
radi tumačenja; Kordinira rad sa glavnim tehničarem, radiologom i administracijom; Vodi računa o sredstvima za rad i priboru (kasete, filmovi, folije,
hemikalije i dr.); Nosi dozimetar za kontrolu primljene doze zračenja; Jednom godišnje ide u određene ustanove radi kontrole zdralja; Strogo poštuje profesionalnu tajnu koja se odnosi na sve podatke o
bolesniku i njegovoj bolesti;
1
Diplomski rad Milena Cvetković
Uspostavlja potrebnu saradnju sa bolesnikom uz puno poštovanje njegove ličnosti, imajući u vidu humanost poziva medicinskog radnika;
Sarađuje sa kolegama Stručno se usavršava i poštuje načela medicinske etike; Ličnim izgledom i ophodjenjem vaspitno deluje na radnu okolinu i
bolesnika; Stara se o čistoći aparature, ispravnost radnog mesta i o svakom kvaru
obaveštava rukovodioca.Radiološki tehničar, osim rendgenskog snimanja kao stručno lice pomaže
i radiologu pri radioskopskim pregledina (pluća, srca, jednjaka, želuca, tankog i
debelog creva).
U radioskopiji radiološki tehničar priprema radno mesto, počevši od
rendgen aparatado pribora, kontrasta i medikamenta u farmakodinamskom
ispitivanju. Postavlja kasete sa rendgenskim filmom u uređaj za ciljano i serijsko
snimanje, a po završenom snimanju odnosi ih u mračnu komoru na tehničku
obradu. Posle obavljenog pregleda sređuje filmove i celokupnu dokumentaciju
predaje radiologu radi interpretacije i opisa.
ANATIMOJA I FIZIOLOGIJA SRCA
Srce je šupalj, veoma snažan mišićni organ koji imao oblik nepravilne
trostrane piramide. Srce je mišićna pumpa koja svojim ritmičkim kontrakcijama
omogućava stalni protok krvi kroz sva tkiva obezbeđujući normalnu razmenu
materija. Postoje mehanizmi koji služe održavanju srčanog ritma i obezbeđuju
prilagođavanje srčanog ritma trenutnim potrebama organizma. Srce je obmotano
tankom membranom - perikardijum, i nalazi se u centralnom delu grudnog koša,
iznad dijafragme, mišićne mase koja deli grudni koš od abdomena. Veličina srca
je otprilike kao stisnuta pesnica, dok težina varira od 300-350 grama kod
muškaraca do 250-300 grama kod žena.
2
Diplomski rad Milena Cvetković
Srce se sastoji od dve pretkomore i dve komore. Gornje pretkomore se
nazivaju atrije (atrium dextrum et atrium sinistrum) i preuzimaju krv koja se
vraća nakon cirkulisanja kroz organizam u srce i vaskulatornog sistema i prenosi
tu krv u dve donje komore koje se nazivaju ventrikule (ventriculus dexter et
ventriculus sinister). Ventrikule su mesto odakle se krv ponovo šalje kroz
organizam.
Atrijum i ventrikula na levoj strani srca čine levo srce, dok atrijum i
ventrikula na desnoj strani čine desno srce. Atrijumi i ventrikule sa obe strane
srca su podeljenje zidom - septum, koji sprečava mešanje krvi levog i desnog
srca. Deo zida koji deli desnu i levu atriju se zove interatrijalni septum, dok deo
koji deli desnu i levu ventrikulu se zove interventrikulni septum.Srčano
pumpanje je proizvod ritmičke kontrakcije i opuštanja srčanog mišića, koji se
naziva miokardijum. Pri kontrakciji zida atrijuma ili ventrikule, zid se pomera
unutar srca i pritiska krv u komore. Ovaj pritisak tečnosti unutar komora
primorava krv da napusti srce, i mišići koji čine zid atrija ili ventrikule se
opuštaju i primaju novu količinu krvi. Mišići zidova ventrikula su deblji, jer za
razliku od atrija koje moraju da provode krv do ventrikula, ventrikule provode
krv do svih organa u organizmu, od najbližih do najdaljih, te moraju da imaju
veću masu i snagu pumpanja. Takođe, mišićni zid leve ventrikule je deblji od
desne, jer desna ventrikula pumpa krv samo u pluća, dok leva ventrikula pumpa
krv u ostatak organizma. Atrijum i ventrikula sa obe strane srca (leve i desne) su
odvojene atrio-ventrikularnim zaliscima (AV zalisci). Uloga ovih zalistaka je da
kontrolišu tok krvi, tj. reguliše krv tako da teče iz atrijuma u ventrikulu, a nikako
u obrnutom smeru, iz ventrikule u atrijum. AV zalisci se otvaraju i zatvaraju kao
rezultat u cikličnim promenama pritiska sa svakim otkucajem srca. Kada je
pritisak u atrijumu viši od onog u ventrikuli, zalistak se otvori, u suprotnom se
zalistak zatvori.
3
Diplomski rad Milena Cvetković
Anatomija srca
Cirkulatorni sistem se sastoji od dva podsistema, plućni i sistemski cirkulatorni
krug. Desno srce snabdeva krv plućnom cirkulatornom krugu, dok levo srce
snabdeva krv sistemskom cirkulatornom krugu. Krv ova dva podsistema se
nikad ne meša. Oba podsistema se sastoje od velikog broja kapilara koji čine
mrežu u kojoj se odvija razmena molekula. Za krv koja napusti plućne kapilare
kažemo da je oksidovana, jer je puna molekula kiseonika, koja se putem
vaskulatornog sistema transportuje do organa. U organima dolazi do razmena
materije, tj. kisonik iz sveže krvi se razmeni za ugljendioskid, od kojeg ćelije
moraju da se oslobode. Krv koja nosi ugljendioksid, naziva se deoksidovana krv,
i transportuje se putem sistemskog cirkularnog kruga. U dijagramima, ove dve
4
Diplomski rad Milena Cvetković
krve su obojene plavom (za onu koja nosi kisonik) i crvenom (za onu koja nosi
ugljendioksid).
Radioskopija srca
Radioskopija je osnovna metoda pregleda u dijagnostici oboljenja srca i
ako radiografija sve više ima tendenciju da je zameni. Nedostatak radioskpije u
odnosu na radiografiju srca je u tome što ne omogućuje uočavanje sitnh detalja i
što je izlaganje zračenju duže, a srčana silueta se prikazuje u relativno
deformisanom obliku. Stoga ona nema značaj trajnog i objektivnog dokumenta
kao što je to radiografija. Medjutim pored ovih nedostataka, ona ima i brojne
prednosti:
- radioskopijom je moguće pratiti srčane pokrete;
- srčana silueta se može videti sa svih strana;
- mogu se uočiti promene položaja srčane siluete u toku kretanja
dijafragme;
- mogu se videti kalcifikacije srčanik zalistaka što je na radiogramu mnogo
teže.
Radioskopija se vrši u stojećem stavu pacijenta, pri odstojanju cevi od
ekrana 60-80 cm. Samo ako je u pitanju bolesnik koji ne može da stoji pregled
se obavlja u sedećem ili ležećem stavu. Osnovni položaji za radioskopiju srca i
velikih krvih sudova su u glavnom isti kao i kod radiografije: postero-anteriorni,
I i II prednji kosi i profilni.
Teleradiografija srca
Radiografija srca u glavnom je ista kao radiografija pluća. Razlike su u
sledećem: radiografija srca se vrši sa fokus-film-rastojanjem od 2 metra.
Kod teleradiografije srca kaseta se stavlja nesto niže, pa se centriranje vrši
za 2 poprečna prsta niže tj. u visini VI grudnog pršjenja. S obzirom na veću
5
Diplomski rad Milena Cvetković
udaljenost, napon se mora povećati, prosečno za 10 kV, a ekspozicija ne bi
trebala da bude duža od 0,1 s. Dobar radiogram srca treba da pokaže homogenu
srčanu senku i jasne ivice. U trenutku ekspozicije pacijent treba da zadrži
disanje izmedju udaha i izdaha, jer poloćaj dijafragme kod dubokog inspirijuma
ili ekspirijuma menjaju veličinu srca, pa je njihov oblik. Neposredno pre
teleradiografisanja pacijentu treba dati barijumsku pastu, da bi se mogle pratiti
srčane šupljine.
Teleradiografija srca u P-A položaju
Priprema pacijenta: pacijenta osloboditi odeće do pola, sa vrata ukloniti
premete koji bi mogli dati nepoželjnu senku.
Položaj pacijenta: pacijent je u stojećem stavu, okrenut grudnim košem
prema kaseti sa filmom, a ledjima prema rendgenskoj cevi udaljenoj 2m. Brada
podignuta i oslanja se na buki stativu ili kaseti. Ako se radi na pokretnom stativu
ruke se stave na bokove, a laktovi i ramena koliko je moguće napred.
Pravac centralnog zraka: centralni zrak ima horizontalni pravac i ulazi u
visinu VI torakalnog pršljena. Neposredo pre ekspozicije pacijent guta
barijumsku kašu. Posle namestanja pacijenta da mu se, da u ustima zadrći
barijumsku kašu i guta je na naš znak pre ekspozicije.
Materijali i opis: snima se na format filma 35x35cm uz primenu rešetke,
folije FFD 2m.
Zaštita: sužena blenda na veličinu kasete i manje, zaštitna kecelja
stavljena na donje delove tela ispod umbilikusa.
Teleradiogram u P-A položaju služi kao osnova za merenje srčanih
prečnika, osim transverzalnog, radi određivanja veličine srca. Osim veličine srca
u P-A položaju opisuje se njihov vrh, baza i obe ivice leva i desna.
6
Diplomski rad Milena Cvetković
Rendgenska anatomija srca i velikih krvnih sudova u P-A položaju: 1-luk desne pretkomore, 2-sudovni luk, 3-luk leve komore, 4-srčani zaliv, 5-aortno dugme
Teleradiografija srca u levom profilnom položaju
Priprema pacijenta: pacijenta osloboditi odeće do pola, sa vrata ukloniti
premete koji bi mogli dati nepoželjnu senku.
Položaj pacijenta: pacijent stoji levom stranom okrenut prema kaseti. Obe
ruke su podignute iznad glave.
Pravac centralnog zraka: centralni zrak pada pod pravim uglom u visini
VI grudnog pršljena pa na tačku za 2 poprečna prsta nižu od sredine kasete sa
filmom. Neposredno pre ekspozicije pacijent treba da proguta gutljaj barijumske
paste.
Materijali i opis: snima se na format 35x35 cm, oznaka strane, odnosno
profila, upotreba rešetke i folije FFD 2 metra.
Zaštita: sužena blenda na veličinu kasete i manje, zaštitna kecelja
stavljena na donje delove tela ispod umbilikusa.
7
Diplomski rad Milena Cvetković
Rendgenska anatomija srca i velikih krvnih sudova u levom profilnom položaju: 1-luk desne komore, 2-luk ushodne aorte, 3-luk leve komore, 4-luk leve pretkomore, 5-retrosternalni
prostor, 6-retrokardijalni prostor, 7-jednjak
Teleradiografija srca u I prednjem kosom položaju
Priprema pacijenta: pacijenta osloboditi odeće do pola, sa vrata ukloniti
premete koji bi mogli dati nepoželjnu senku.
Položaj pacijenta: pacijent zauzima I kosi ili prednji desni kosi položaj.
Ramenom je okrenut prema kaseti polukoso, tako da prednja strana grudnog
kosa sa kasetom na uspravnom stativu gradi ugao od 40-60. Cilj zauzimanja
ovog položaja je da se srčane siluete odvoje od kičmenog stuba i da se prikažu
obe pretkomore. Oblik srčane senke u I kosom položaju je trouglast.
Pravac centralnog zraka: centralni znak ima horizontalni pravac i ulazi
medijalno od leve skapule u visini VI torakalnog pršljena. Neposredno pre
ekspozicije pacijent proguta gutljaj barijumske paste.
Materijali i opis: snima se na format 35x35 cm, oznaka strane, odnosno
položaja, korišćenje buki rešetke i folije FFD 2 metra.
Zaštita: sužena blenda na veličinu kasete i manje, zaštitna kecelja
stavljena na donje delove tela ispod umbilikusa.
8
Diplomski rad Milena Cvetković
Rendgenska anatomija srca i velikih krvnih sudova u PDK položaju: 1-luk leve komore, 2-luk desne komore, 3-luk ushodne aorte, 4-luk desne pretkomore, 5-luk leve pretkomore, 6-sudovni
luk (gornje suplje vene), 7-prekardijalni prostor, 8-retrokardijalni prostor, 9-jednjak
Teleradiografija srca u II prednjem kosom položaju
Priprema pacijenta: pacijenta osloboditi odeće do pola, sa vrata ukloniti
premete koji bi mogli dati nepoželjnu senku.
Položaj pacijenta: drugi kosi ili prenji levi kosi položaj je onaj kada se
pacijent okrene za 40-60 na svoju desnu stranu tako da mu je levo rame bliže
kaseti. U ovom položaju srčana senka dobija oblik „korpe sa drčkom“. U II
kosom položaju ocrtavaju se konture i pretkomora i komora, pa se stoga ovaj
položaj i naziva „položaj četri srčane šupljine“.
Pravac centralnog zraka: centralni zrak ima horizontalni pravac i ulazi
medijalno od desne skapule u visini VI torakalnog pršljena. Neposredno pre
ekspozicije pacijent proguta gutljaj barijumske paste.
Materijal i opis: snima se na format 35x35 cm, oznaka strane, odnosno
položaja, korišćenje buki rešetke i folije FFD 2 metra.
Zaštita: sužena blenda na veličinu kasete i manje, zaštitna kecelja
stavljena na donje delove tela ispod umbilikusa.
9
Diplomski rad Milena Cvetković
Rendgenska anatomija srca i velikih krvnih sudova u PLK položaju: 1- luk desne komore, 2- luk desne pretkomore, 3-luk ushodne aorte, 4-luk leve komore, 5-luk leve pretkomore, 6-
sudovni luk, 7-„aortni prozor“, 8-prekardijalni prostor, 9-retrokardijalni prostor.
KONTRASTNI PREGLEDI SRCA I KRVNIH SUDOVA
Kontrastni pregledi srca i veliki krvnih sudova podrazumevaju primenu
arteriografske metode ispitivanja. Za dijagnostiku patoloskih i patofizioloških
promena srčanih šupljina i krvnih sudova srca postoje dve arteriografske
metode: angio-kardiografija, ili selektivna obostrana koronarografija i
unilaterarna selektivna koronarografija. Za otkrivanje promena na velikim
krvnim sudovima koristi se aortografija, koja prikazuje aortu i neke bočne grane.
Prikazivanje pojedinih grana aorte naziva se selektivna arteriografija. Ako se iz
bočnih trankusa kateterom uđe u njihovu arterijsku granu, realizuje se super
selektivna arteriografija. Angio-kardiografija je angiografka metoda kojom se
kontrasno prikazuju sve srčane supljine i ona služi za otkrivanje konginetalnih
anomalija i stečenih srčanih mana.
A) ANGIO-KARDIOGRAFIJA
Angio-kardiografija se može izvršiti na dva načina punkcijom većih parnih
vena i kateterizacijom.
Punkcijom parnih vena ulazi se iglom u lakatne vene ili pak femoralne.
Najčešće se koriste obe femoralne vene jer su one šire i dozvoljavaju
10
Diplomski rad Milena Cvetković
ubrizgavanje veće količine kontrasta. Ubrizgava se oko 60ccm kontrasta. U
svaku femoralnu venu ubrizga se 30cc, kontrasta. Snimanje se vrši u A-P pravcu
ili u oba kosa položaja. Za bolji dinamski prikaz cirkulacije snima se kino-
kamerom na rol-filmu 24x36 ili 70x70cm. Na seriji snimaka prikazaće se
šupljine desnog srca-desnogram, desni krvotok koji se naziva-pulmogram i na
kraju šupljine levog srca-levogrami.
Desni angiokardiogram-desnogram. Vide se kontrastom ispunjena desna pretkomora, desna
komora, stablo i desna i leva grana plućne arterije
Desni angiokardiogram-levogram. Vide se kontrasntnim sredstvom ispunjena leva pretkomora, leva komora, luk aorte i
grudna aorta
Levi angiokardiogram. Vidi se kontrastnim sredstvom ispunjena leva komora, koronalne
Levi angiokardiogram u profilnom položaju. Vidi se kontrastom ispunjena leva komora,
11
Diplomski rad Milena Cvetković
arterije, luk aorte, brahiocefalne arterije i grudna aorta.
luk aorte i grudna aorta. Uz zid aorte vidi se senka katetera.
Selektivna angio-kardiografija tehnički se izvodi tako sto se punktira
obično femoralna vena i kateterom preko donje šuplje vene ulazi u desnu
pretkomoru, komoru i plućnu arteriju. Selektivnom angiokardiografijom se
dobija takođe desnogram, pulmogram i levogram.
B) AORTOGRAFIJA
Aortografija je kontrastna metoda za prikazivanje aorte i njenih bočnih
grana. Deli se na torakalnu i abdominalnu.
Torakalna aortografija-prikazuje torakalnu aortu i njene bočne grane.
Može se izvršiti na četiri načina:
- Retrogradnom kateterizacijom, transfemoralnim putem po metodi
Seldinger;
- Retrogradnom kateterizacijom preko a.ahilaris;
- Venskim putem;
- Direktnom punkcijom aorte
Najčešće se koristi Seldingerova metoda. Iglom se punktira u ingvinumu,
zatim se preko metalnog vodiča navodi kateter dužine 120cm. Vrh katetera se
postavlja u ascedentnu aortu. Automatski se ubrizga 60ml kontrasta. Brzina
ubrizgavanja iznosi 20-30ml u sekundi. Snima se na rendgenskom filmu veličine
35x35cm u I i II kosom položaju bolesnika.
Abdominalna aortografija-prikazuje abdominalnu aortu sa njenim
granama. Ona se primenjuje mnogo češće od torakalne.
Abdominalna aortografija može se izvršiti:
- Retrogradnom kateterizacijom po Seldingeru;
- Direktnom visokom punkcijom aorte;
- Venskim putem.
12
Diplomski rad Milena Cvetković
Retrogradna kateterizacija abdominalne aorte slična je torakalnoj
aortografiji, s tom razlikom sto se upotrebljava kraći kateter i što se njihov vrh
postavlja u visini XI torakalnog pršljena.
Direktna abdominalna aortografija translubalnom punkcijom sastoji se
u direktnoj tarskutalnoj punkciji zida aorte specijalnom dugom iglom preko koje
se kontrast ubrizgava u lumen aorte. Ovu metodu prvi je izveo i opisao Dos
Santos 1929 godine.
Direktna abdominalna aortografija može se izvesti visokom i niskom
punkcijom aorte.
Abdominalna aortografija venskim putem primenjuje se kada postoji
konta indikacije za sve druge metode, a posebnu indikaciju predstavljaju
aneurizme abdominalne aorte.
C) SELEKTIVNE ARTERIOGRAFIJE
Selektivne arteriografije su angiografije koje prikazuju pojedinačno
arterije koje vaskularizuju određeno područje ili određen organ.
Najčešće selektivne arteriografije aortnih grana su sledeće:
Selektivna koronarografija-prikazuje levu ili desnu koronarnu arteriju.
Dugim kateterom sa specijalno oblikovanim vrhom ulazi se u bulbus aorte i iz
njega u ostijum koronarne arterije. Ručno se ubrizga preko katetera 10ml
kontrasta.
Celiakografija-kateterom se ulazi trancus coeliscus u nivou XII
torakalnog i I lumbalnog pršljena. Automatskim špricem se ubrizga 40-60ml
prirodnog kontrasa. Snima se na filmu veličine 35x35 cm. Centralni zrak je na
sredini linije koja spaja ksifondeus sa umbilikusom.
Selektivna angiografija-kateterom se ulazi u ostijum gornje mezenterične
arterije u nivou I i II lumbalnog pršljena. Ubrizgava se triodni kontrast u količini
30-60ml. Snima se na filmu veličine 35x35 cm. Centralni zrak na umbilikusu.
13
Diplomski rad Milena Cvetković
Selektivna renalna arteriografija-prikazuje arterijsku mrežu bubrega.
Ubrizgava se 10-40ml triodnog kontrasta. Snima se na filmu veličine 24x30cm.
Centralni zrak je na sredini bubrega.
Selektivna arteriografija-kateterom se ulayi u ostijum donje mezenterične
arterije, u nivou III lumbalnog pršljena. Ubrizgava se 20-30ml tiodnog
kontrasta. Snima se na filmu veličine 35x35cm. Centralni zrak pada na IV-V
lumbalni prsljen.
Periferna arteriografija-prikazuje arterijski sistem gornjih i donjih
ekstremiteta može se izvršiti na više načina:
- Retrogradna aorto-arteriografija po Seldingeru;
- Translumbalna aorto-arteriografija;
- Femoralna arteriografija
Retrogradna aorto-arteriografija-kateterom se ulazi u abdominalnu aortu
i vrh katetera se postavi na 10cm iznad račve aorte. Ubrizgava se 60-80ml
kontrasta.Snima se na filmu veličine 120x30 ili 90x26 cm.
Translumbalna aorto-arteriografija-preko igle „Dos Santos“
automatskim špricem se ubrizgava 60’80 ml triodnog kontrasta.
Femoralna arteriografija-izvodi se punkicjom obe a.femoris. posle
uspele punkcije igle se spoje sa crevom automatskog šprica, ubrizgava se 60 ml
triodnog kontrasta. Snima se na filmu veličine 120x30 ili 90x30 cm.
D) FLEBOGRAFIJA
Flebografija je angiografska metoda za prikazivanje venskog sistema.
Kontrast se u venski sistem ubrizgava u pravcu cirkulacije ili naspurot
cirkulacije. Flebografije se dele na: globalne, selektivne, segmentne i periferne.
Globalna flebografija-se odnosi na kavografiju odnosno kontrastno
prikazivanje šuplje vene. Flebografsko ispitivanje sastoji se iz gornje kavografije
(sistem gornje šuplje vene) i donje kavografije (sistem donje šuplje vene).
14
Diplomski rad Milena Cvetković
Periferna flebograbija-prikazuje sistem površinskih i dubinskih vena
gornjih i donjih ekstremiteta.
Flebografija donjih ekstremiteta-izvidi se kao ascendentna ili
descendentna. Ascendentna flebografija izvodi se punkcijom jedne od
površinskih vena stopala. Pri ubrizgavanju kontrasta iznad skočnog zgloba
postavlja se kompresija. Druga kompresija se postavlja iznad kolena. Ubrizgava
se 30-50 ml. Snima se na kaseti veličine 90x30 cm.
Retrogradna flebografija donjih ekstremitet-punkcija se vrši iglom
Seldinger. Igla se spaja sa crevom automatskog šprica i ubrizgava se 60 ml
triodnog kontrasta. Snima se na filmu veličine 35x35 cm ili 30x40 cm.
Retrogradna dinamska flebografija-primenjuje se za još jasnije
prikazivanje stanja valvularnog aparata na femoralnoj veni. Vena femoris se
punktira u ingvinum, iglom Seldinger. Ubrizgava se 25 ml triodnog kontrasta.
Snima se na filmu veličine 35x35 ili 30x40 cm.
Periferna flebografija donjih ekstremiteta-prikazuje njihovu površinsku i
unutrašnju vensku mrežu.
15