miljenko stojiæ raspretavanje vatre...kraljica mira nas neprestano u svojim porukama upuæuje na...

MIljenko StojiæRASPRETAVANJE VATRE

CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo252821.136.4 (497.6) - 97STOJIÆ, MiljenkoRaspretavanje vatre /Miljenko Stojiæ, -Meðugorje: Informativni centar Mir, 2001. - 128str. 128/20 cmO piscu: str. 123-124ISBN 9958-775-04-2COBISS/BiH-ID 9359366

Ravnateljfra Miljenko Stojiæ

UrednikKre�imir �ego

Recenzentifra Svetozar Kraljeviæ

Ivan Ugrin

KorekturaKre�imir �ego

© IC �Mir� Meðugorje

RASPRETAVANJE VATRE

Tekstovi u ovoj knjizi nastali su temeljem promi�ljanjaGospinih mjeseènih poruka 25. prosinca 1997. � 25. sijeènja2001. Objavljeni su na Internet stranicamawww.medjugorje.hr.

4

Draga djeco!I danas se radujem s vama i pozivam vas na dobro. �elim

da svatko od vas razmi�lja i nosi mir u svom srcu i ka�e: Ja�elim staviti Boga u svoj �ivot na prvo mjesto! Tako æe,djeèice, svatko od vas postati svet. Ka�ite, djeèice,svakomu: Ja ti �elim dobro i on æe ti uzvratiti dobrim idobro æe se, djeèice, nastaniti u srcu svakog èovjeka. Javam, djeèice, veèeras nosim dobro svog Sina koji je daosvoj �ivot da vas spasi. Zato, djeèice, radujte se i ispru�iteruke Isusu, koji je samo dobro.

Hvala vam �to ste se odazvali mome pozivu!

U vrijeme bo�iænih blagdana neprestano govorimo oradosti. Ako ni�ta drugo, netko æe nas darovati neèim i bitæemo radosni.

Najveæa je radost, ipak, kada nas netko daruje Bogom.Svaki æe drugi dar, bio ne znam kako dobro napravljen,propasti. S Bogom se to ne mo�e dogoditi. On je odvjeènosti i trajat æe do vjeènosti. Nijedan mu vladar, nekiizuzetno poznat èovjek, nije ravan. Bog svakoga i svenadvisuje.

Kolikogod Bog bio uzvi�en, moguæe ga je imati u svomsrcu. On to dopu�ta svakomu onomu tko izrazi jednu takvu�elju. I tada ga je moguæe dati drugome, buduæi da Bognije neki na� posjed koji ne mo�emo dijeliti s drugim. Onto, dapaèe, hoæe. Na taj naèin od nas pojedinaca stvarajednu svoju dobru zajednicu.

Kraljica Mira nas neprestano u svojim porukama upuæujena Boga. �eli se radovati zajedno s nama i pokazati nam pravodobro. Zemlja na kojoj �ivimo pokazivat æe nam raznoraznadruga dobra i poku�avati nas prevariti njihovim �arenilom.Gospa to ne �eli. Ona nas �eli potaknuti na razmi�ljanje i naoblikovanje svoga �ivota prema tim zakljuècima.

DOBRO MIRA

5

Jedan od prvih zakljuèaka koji bismo trebali donijeti jestda svakomu ka�emo da mu �elimo dobro. Uklonit æe tosve prepreke iz na�ega srca koje smo u nj stavili �iveæizajedno s drugima. U pojedinim trenucima, naime, poèelismo se drugoga bojati i zato smo stavili prepreke.Uklanjajuæi ih ne æemo postati slabiji, nego æemo postatijaèi. Mir æe se nastaniti u na�emu srcu i u srcu onogaèovjeka kraj nas. Zajedno æemo biti sretni i zajedno æemograditi ovaj svijet.

Isus nam je Krist o svemu ovome veæ davno govorio.Na�alost, nismo ga dovoljno dobro poslu�ali. Zaboravilismo da njegove rijeèi ne prolaze, nego da ostaju zavjeènost. A on je èak i �ivot dao da bi nas spasio i priveonas razumu.

Onaj tko poslu�a Gospu ispru�it æe svoje ruke premaIsusu. Neæe one tada ostati praznima. Bog æe ih ispunitimirom i dobrom. Drugim rijeèima reèeno, spoznat æemo�to je to dobro mira, �to je to svetost.

6

SNAGA MOLITVE

Draga djeco!Danas vas sve ponovno pozivam na molitvu. Samo æe se

molitvom, draga djeco, va�e srce promijeniti, postati boljei osjetljivije na Bo�ju rijeè. Djeèice, ne dopustite da vassotona razvlaèi i radi od vas �to hoæe. Pozivam vas dabudete odgovorni i odluèni i posvetite se Bogu svaki danu molitvi. Sveta misa, djeèice, neka vam ne bude obièajnego �ivot. �iveæi svaki dan svetu misu osjetit æete potrebuza sveto�æu i rast æete u svetosti. Ja sam vam blizu i predBogom zagovaram za svakog od vas, da vam dadne snageda mijenjate svoje srce.


Obièno nitko ne �eli biti slabiæ. Kad je, naime, slab, osjeæada mu je te�ko �ivjeti, da mu nedostaje �ivotne sreæe izadovoljstva. Zbog toga sve èini da bi bio jakim iza�tiæenim. S ovom postavkom ujedno se gotovo svi sla�ubez obzira kakvo mi�ljenje zastupali u �ivotu. Slabost jene�to �to treba izbjegavati, a za�tiæenost ne�to �to je usvakom trenutku dobrodo�lo.

Na�alost, ljudi se razlikuju u mi�ljenjima �to je to slabost,a �to za�tiæenost. Stvari idu dotle da ono �to je jednimaza�tiæenost, drugima je slabost, i obratno.

Kraljica se Mira na svoj blagi i odluèni naèin ukljuèuje ura�èi�æavanje ove dvojbe. Dolazeæi na ovu zemljuneprestano nam doziva u pamet da je s Bogom moguæerije�iti sva svoja �ivotna pitanja. Samo onaj tko za sebemisli da je zasjeo na Bo�je mjesto nikada ne æe shvatitiprostor i vrijeme u kojemu �ivi, da ne govorimo omnogoèemu drugom.

Temeljni stav pred Bogom trebala bi biti molitva, navije�tanam Gospa. Kroz molitvu èovjek se otvara poput cvijeta iraste u spoznavanju sebe i svijeta oko sebe. Ako je dotadagovorio da mu je �ivot te�ak, promijenit æe taj svoj govor,pa makar i nadalje sve ostalo isto. Molitva ga, naime, uèi

7

kako sve �ivotne udarce do�ivjeti na pravi naèin. Postat æeèovjek koji zna �to hoæe i ima snage to ostvariti. Bo�jarijeè bit æe mu ne�to prirodno, a ne ne�to �to trebazaboraviti ili u najmanju ruku ponekada èuti zbog obièaja.Pru�iv�i svoju ruku Bogu i iduæi tako s njim u�ivat æe uneizmjernoj sreæi i zadovoljstvu.

Ovakav govor naravno da je lijep. Èak æe to priznati i onikoji su drugaèijeg uvjerenja. Dometnut æe samo da smose prevarili u odreðivanju izvora svoje snage. Oni æe reæida to nije nikakav Bog, nego mi sa svojim ljudskim umom.�to vi�e napredujemo sve smo jaèi i za�tiæeniji. Tra�itinekoga izvan sebe jest samo otuðenje. Treba se vratiti sebii biti slobodnim. Zbog toga æe nas pozvati da pustimo namiru lijepe govore, a prionemo u�ivanju na ovoj zemlji.

Kraljica se mira tome odluèno protivi. Èak je potpunoizrièita i ka�e da ne smijemo dopustiti da sotona od nasradi �to hoæe. Slièi Isusu u hramu kada je uzeo biè i istjeraoone lakome trgovce. Ne poku�ava stvar nazvati drugimimenom rijeèima da svatko ima pravo na svoje razmi�ljanje.Naravno da ima, ali isto tako i svatko ima pravo na svojegovorenje. No, oni koji se protive Bogu upravo bi to htjelipostiæi. Vièu o svojim namislima kroz sredstva dru�tvenogpriopæavanja, umjetnièka dogaðanja, politièke skupove...�ele da ta njihova vika nadglasa na�e dobre misli i da nastako prevare.

Besmisleno je dopustiti bilo komu da nas vara. Nije va�no�to je on svoje uvjerenje zamotao u �areni omot ili �tonam prijeti. Treba biti odgovoran i odluèan. Znamo tkosmo i �to smo. Za�to bismo se stidjeli to svjedoèiti?Naravno, ne æemo to uèiniti vikom, ali hoæemo upornim idobrim radom.

Veliki molitelji najbolje shvaæaju Bo�ji govor i govor onihkoji bi sve htjeli pretvoriti u tvarno. Oni su to postigli krozsvoje svakodnevno dru�enje s Bogom. Shvativ�i jednogadana da je Bog ono ne�to najbolje, a ne da je toovozemaljska tvar, poèeli su se ispunjati bo�anskomsnagom. U tomu im je pomoglo i njihovo redovitoodla�enje na sv. misu. Nisu je shvaæali samo kao jednu od

8

svojih mnogobrojnih du�nosti, nego kao priliku jo� se vi�epribli�iti Bogu zajedno s drugima oko sebe. Znali su da sene mo�e i ne smije �ivjeti sam. Na�a dru�tvenost i na�asamoæa jesu dva pojma koji se neprestano izmjenjuju.

Tko na pravi naèin uspije odgovoriti na svoja �ivotnapitanja, porast æe u svetosti, ka�e Kraljica Mira. Ohrabrujuæije taj govor, ali se ipak pomalo bojimo. Nije ba� laganopogledati svemu u svome �ivotu u oèi i mijenjati ono �tonije dobro. Kraljica nam se Mira na to smije�i i veli da æenas pred Bogom zagovarati da imamo dovoljno snage.Kao ljudi smo zaista slabi sve izdr�ati, ali oboru�ani snagommolitve mo�emo preokrenuti ne samo svoj �ivot, nego i�ivot ljudi na ovoj zemlji. Kad bismo samo htjeli!

9

OTVORENOST

Draga djeco!I danas sam s vama i sve vas iznova pozivam da mi se

pribli�ite svojim molitvama. Na poseban naèin vas pozivamna odricanje u ovo vrijeme milosti. Djeèice, razmi�ljajte i�ivite po va�im malim �rtvama Isusovu muku i smrt zasvakog od vas. Samo ako se pribli�ite Isusu shvatit æeteneizmjernu ljubav koju ima za svakog od vas. Molitvom isvojim odricanjem postat æete otvoreniji daru vjere i ljubaviprema Crkvi i ljudima koji su oko vas. Ja vas ljubim iblagoslivljam.


Povijest kr�æanstva na ovoj zemlji nije ba� uvijek bila takolaganom. A sve je bilo zapoèelo tako idilièno. Isus jepropovijedao, drugi su ga slu�ali i divili mu se. Izgledao jekao jo� jedan veliki �idovski prorok. Pote�koæe su poèelenastajati u onome trenutku kad se kroz slu�atelje poèelaprobijati njegova rijeè da je on Bog. To je �idovskimpoglavarima veæ bilo previ�e. Mo�da bi mu i povjerovalida se njegovo djelovanje uklapalo u njihovu sliku o Mesiji.Zbog toga su ga se odluèili rije�iti.

Ova istina o Isusovu Bogoèovje�tvu nije samo nai�la natvrd prijem kod tada�njih �idovskih poglavara, nego i koddru�tvenih poglavara. I njima je toga bilo dosta. Poèeli suprogoniti kr�æane, nadajuæi se da æe ih ubrzo u�utkati.No, oni se nisu dali. Unatoè svemu vjerovali su da imajupravo i da se isplati �rtvovati da bi istina na kraju pobijedila.

Jo� od samoga poèetka pa sve do danas kr�æanima suneprestano prigovarali da odbacuju ovaj svijet u kojemu�ivimo, da se ne znaju radovati, da samo tra�e ne�tomaglovito i na taj naèin la�u i sebi i drugima. Danas suove rijeèi posebno jake. Stvoreno je ozraèje u kojemu nijeba� ugodno reæi da si kr�æanin i da se dr�i� propisa i uredbiKatolièke crkve. Hvala Bogu stanje kod nas jo� nije tako

10

tragièno, ali æe biti ako se ne uspijemo postaviti na pravinaèin prema ovome mi�ljenju koje puzajuæi nastoji doæi ido nas.

Poruke Kraljice Mira nastoje nam biti svjetlo koje æe namobasjati na�e maglovite putove i pokazati nam pravi smjer.One nisu govor zbog samih sebe, nego djelatno Bo�jezahvaæanje u na�u ljudsku povijest. Ipak, kolikogod ovajgovor bio uspje�an ne æe ga svi poslu�ati. Zahtjevan je i toje ono �to druge udaljava od njega. A na�a nam lijenostka�e da je bolje iæi polaganije kroz �ivot.

Onaj tko je shvatio i prihvatio Bo�je poruke upuæenenam preko Kraljice Mira ne mo�e a da se ne poène punovi�e moliti nego prije. Vi�e se jednostavno toga ne stidi.Shvaæa da je molitva sredstvo koje nas èini otvorenima ipoma�e nam do�ivjeti na pravi naèin sebe i svijet oko sebe.Molit æe se èak i kad ima goste u kuæi. Ne æe se tadaisprièavati, nego æe samo objasniti da je to njegovouobièajeno vrijeme za molitvu i pozvat æe i njih da se molezajedno s njim. Tako æe ih zaista prijateljski ugostiti ipokazati im da ih prima otvorena srca.

Tijekom crkvene godine ima vremenâ koja nas naposeban naèin pozivaju na molitvu. Jedno od takvihvremena jest vrijeme Èetrdesetnice. Pripravljamo se njomena dogaðaj uskrsnuæa. Naravno da ta priprava ne idetakvim tokom da samo razmi�ljamo �to æemo lijepogakupiti za Uskrs sebi i drugome. Ona ide tokom �to æemolijepoga uèiniti sebi i drugome. Spremni smo se neèega iodreæi prisjeæajuæi se da nam ovozemaljske stvari trebajusamo za tjelesni �ivot i ni�ta vi�e. Nemaju ama ba� nikakvuva�nost za na� du�evni �ivot, odnosno imaju ako se znamonjima pravilno slu�iti. Napraviv�i tako pravi odmak odovozemaljskih stvari, ulazimo u milosno vrijeme. Bog namse polagano otkriva u svoj svojoj ljepoti i dobroti. Njegovolice vi�e jednostavno ne sakrivaju ovozemaljske prolaznestvari, nego je ono otkrito i sjaji u svemu svom velièanstvu.

Isusova muka i smrt jesu uzor koji nam mo�e pomoæi una�emu odgonetanju kako djelovati u svome svako-dnevnom �ivotu. Kolikogod mi rekli da smo kr�æani i

11

kolikogod mi to bili nije uvijek tako lagano uèiniti pravestvari. Zlo nas, naime, poku�ava udaljiti od dobra izasmetati nas svojim la�nim sjajem. Nije to ni�ta neobièno,ta i samoga je Isusa bilo namislilo prevariti. No, on je znao�to treba èiniti i nije se dao skrenuti sa svoga puta. Svetonam pismo svjedoèi da se Isus, prije nego �to je zapoèeosvoj javni nastup, pripremao za tu zadaæu postom imolitvom. Zbog toga nam ne bi smio biti dalek Gospingovor da se Isusu pribli�avamo i svojim malim �rtvama.Ne tra�i ona ni�ta posebna, nego da svakodnevno �ivimoIsusovu muku i smrt, odnosno njegovu dobrotu za nas,na�im ustrajanjem uz dobro.

Otvarajuæi se Bogu neprestano sve vi�e i vi�e shvaæamoda on svakog pojedinog od nas neizmjerno ljubi. �ivot snjim nije zatvorenost, kako bi nam to htjeli prikazatisuvremeni bezbo�ni utjecaji, nego je to neizmjernaotvorenost. Korak po korak uèi nas prihvaæati ovozema-ljske i onostranske stvari. Nismo vi�e ljudi koji imajuogranièen pogled. Mi vidimo dalje i dublje. Bezbo�na, pak,misao jest èovjekovo ogranièenje. Ostavlja ga samim izatvorenim na ovoj kugli zemaljskoj. Ne daje mu nikakvunadu, veæ neprestanu trku za ovozemaljskim dobrima. Potoj namisli, èovjekovi su dani izbrojeni i poslije njih ni�tavi�e ne slijedi. Zbog toga je potrebno �to vi�e u�ivati. Kojaprijevara!

Svatko tko pristaje samo uz ovozemaljske stvari zatvorenje i za sebe i za drugoga. On samo misli da je prijateljsvima oko sebe. Ne poma�e mu u tome ni neprestani govoro ljudskim pravima, o slobodi, o pravdi za sve... Sve je tosamo krinka za lice i ni�ta vi�e. Onaj tko je uistinu otvorensebi i drugima ne govori puno o gore navedenim stvarima.Ta za�to bi i govorio kada ih neprestano �ivi. Ne oèekujeisto tako da ga za to netko dobro plati ili da mu nekeudruge odaju neko posebno priznanje. To njemu ne treba.Najveæa mu je plaæa i priznanje kada s drugima u mirusjedne i zakljuèi da unatoè svemu zlu i svim lo�immi�ljenjima stvari na ovoj zemlji idu dobrim putom.

12

Uvijek kada je znalo �ivjeti korizmene dane kr�æanstvuse nije mogla prilijepiti oznaka zatvorenosti. Tek kada jeto zaboravljalo, bilo je spremno na jednu takvu oznaku. I,na�alost, ona je tada bila opravdana. Zna to dobro KraljicaMira i zato nas ljubi i �eli nas blagosloviti. Ne æe to moæiuèiniti ako joj to ne dopustimo svojom otvoreno�æu. Mo�danam na prvi mah bude �ao nekih na�ih stvari, ali æemokasnije prepoznati da je to bilo dobro. Svi se, naime, bezobzira na �ivotna uvjerenja, sla�emo da samo hrabriuspijevaju.

13

�IVOTNA ÈISTOÆA

Draga djeco!I danas vas pozivam na post i odricanje. Djeèice, odrièite

se onoga �to vas sprjeèava da budete bli�e Isusu. Naposeban naèin vas pozivam: Molite, jer æete samomolitvom moæi svladati svoju volju i otkriti volju Bo�ju i unajmanjim stvarima. Svojim svakodnevnim �ivotom,djeèice, vi æete postati primjer te svjedoèiti da �ivite zaIsusa ili protiv njega i njegove volje. Djeèice, �elim dapostanete apostolima ljubavi. Ljubeæi, djeèice, prepoznatæe se da ste moji.


Koliko li smo samo puta èuli rijeè u�ivanje! Provlaèi sekroz sve ono �to radimo, pa, rekao bih, i ono �to mislimo.Dra�ka nas u na�emu duhu i èini mirnima i opu�tenima.

Ipak, nije ona tako bezazlena kako nam izgleda na prvipogled. Pokreæe nas svojom snagom i èini svojimuèenicima!

Kakav nam je, dakle, taj uèitelj, odnosno u èemu je tonjegova opasnost?

Tvorci i navjestitelji Novoga doba rekli bi da je u�ivanjesmisao èovjekova �ivljenja. Samo se jedanput �ivi i zatotreba dobro iskoristiti svoj hod ovom zemljom. Doda li sejo� k tome da iza smrti jednostavno vi�e ni�ta nema, etopravog razloga za odluku prepustiti se svojim èulima. Trebaznati i htjeti, rekli bi oni koji su uvjereniji u ovo svojerazmi�ljanje.

Zagovaratelji misli da i iza smrti postoji �ivot nastojeisto tako u�ivanju dati svoju oznaku. Oni ka�u da treba uodreðenim granicama u�ivati i na ovoj zemlji, ali na�e pravou�ivanje jest gore na nebesima. Zdravlje du�e i zdravljetijela jest ono �to nas èini cjelovitim liènostima, ono �tonam omoguæuje udahnuti punim pluæima. A to zdravljese ne stjeèe preko noæi.

Kraljica nas Mira svojim porukama neprestano uèimudrosti cjelovitog �ivljenja na ovoj zemlji i mudrosti

14

neprestanog spremanja za onaj drugi �ivot. Kada namgovori, ne èupa nas iz vremena i prostora u kojemurastemo, nego nam se pribli�ava i èini nas pravimpripadnicima svoga vremena.

Gospine rijeèi ponekada mogu na prvi pogled zvuèatioporo. To je zacijelo sluèaj kad nas ona poziva na post iodricanje. Mo�da bismo vi�e voljeli da nas je pozvala nane�to veselije? No, nije.

Medicina, a i na�e zdravo �ivotno iskustvo ka�u nam daje ubitaèno neprestano nastojati �ivjeti u obilju. Uni�titæemo se i duhovno i tjelesno. Zbog toga je od vremena dovremena potrebno znati suzdr�ati se od odreðenih stvarii na taj naèin oèistiti svoje tijelo.

Naravno da Kraljica Mira ovo zna, ali zna i jo� vi�e. Obiljene æe samo uni�titi na� duh i tijelo, nego æe uni�titi i na�udu�u. Zbog toga nam ona preporuèuje samo naizgled oporlijek: post i odricanje. U stvarnosti je to velika mudrostkoju smo stekli kroz �ivot.

Kao vrhovno dobro prema kojemu bismo trebali iæi,Gospa nam stavlja pred oèi Isusa Krista. On je onaj tkonas mo�e nauèiti o svemu u ovostranjskom i onos-tranjskom �ivotu. Za to mu ne treba platiti neki posebniiznos novca, kako je to uobièajeno kod nas ljudi. Njemu jedovoljno samo to da bude na� uèitelj i ni�ta vi�e.

Slovnica za uèenje, koju Isus Krist stavlja pred nas, jestmolitva. Za nas je kr�æane to tako uobièajeno i ponekadanam se sav ovaj govor uèini pomalo suvi�nim. No, na�alost,iako se nazivamo kr�æanima, nismo dobri uèenici.Zaboravimo poèesto na predavanja i zbog toga ih IsusKrist neprestano ponavlja.

Molitva nas uèi svladati na�u volju. To je jedna od najveæihzapreka koja nam se zna naæi na putu. Shvaæamo da bismone�to trebali uèiniti, a opet nam se nekako ne da. Molitvomsvladavamo tu zapreku, a da nam se ni�ta lo�e usput nedogodi. Dogode nam se, naprotiv, velike stvari. Uspijevamoshvatiti �to je to volja Bo�ja s na�im �ivotom. Na taj naèinna� je put odjedanput rasvijetljen nezaboravnim svjetlom.Zna to svatko onaj tko je u svome �ivotu iskusio �to to

15

znaèi svoju volju uskladiti s Bo�jom. Takav se vi�e ne osjeæasam, bespomoæan, oslonjen samo na svoje osobne snage,ispunjen je mirom i dobrotom, u�iva u svijetu u sebi i okosebe... i jo� mnogo toga.

Mo�da æemo pomisliti da se Bo�ja volja oèituje u nekimvelikim stvarima u na�emu �ivotu. Ne, to nije tako, ka�enam Kraljica Mira. Bo�ja je volja poput zraka kojegaudi�emo. Èinimo to u malim kolièinama, ali ustrajno. Takose u nama odr�ava �ivot. Slièno je i s na�im duhovnim�ivotom. Kroz naizgled male stvari, Bog nam neprestanogovori. Poziva nas ne prekinuti svoju �ivotnu du�evnu nit.Uèinimo li to uzalud æemo zijevati poku�avajuæi se odr�atina �ivotu.

Svatko onaj tko poslu�a Kraljicu mira promijenit æe svojusvakodnevicu koju poèesto nazivamo sivom. Kri� koji æenositi ne æe mu biti muka i tjeskoba, nego samo sredstvoprispjeti bli�e k Isusu. Ljudi æe ga prepoznavati na ulici idiviti mu se govoreæi kako je lijepo kad netko nije sebièanu svome �ivotu.

Svi Isusovi uèenici znaju ljubiti. Gospa ih èak nazivaapostolima ljubavi. Nije to ona isprazna ljubav koja se nakilograme mo�e dobiti na novinskim kioscima i filmskimplatnima, veæ ona ljubav koja mijenja nas i sve oko nas.Novinski kiosci i filmska platna na�alost su poèesto samoblaæenje prave ljubavi i ni�ta vi�e. Tko prihvati Kristovuljubav zaboravlja dana�nje razvikane idole koji se stavljajuza uzor mlaðim nara�tajima i u�iva u èistoæi ljubavi kojuposjeduje. To je ona prava �ivotna èistoæa koja nam semogla dogoditi. Obuzima nas vi�e nego na�e najveæeiskustvo u ljubavi.

Na�a je buduænost zaista samo u nasljedovanju na�egaUèitelja. Lijepo je zbog toga kada te netko nazovenjegovim. Sva bogatstva ovoga svijeta ne mogu zamijenitisamo jedan jedini takav izrièaj.

Unatoè svemu ne bojim se da to ne æemo znati �ivjeti!

16

POUÈLJIVOST

Draga djeco!Danas vas pozivam da se molitvom i �rtvom pripremite

za dolazak Duha Svetoga. Djeèice, ovo je vrijeme milostite vas iznova pozivam da se odluèite za Boga Stvoritelja.Dopustite mu da vas preobrazi i mijenja. Neka va�e srcebude spremno slu�ati i �ivjeti sve �to Duh Sveti ima u svomplanu za svakoga od vas. Djeèice, dopustite Duhu Svetomda vas vodi putem istine i spasenja prema �ivotu vjeènomu.


Lako æemo se slo�iti da je �kola potrebna svakome odnas. No, u isto to vrijeme znamo da nam je ona uvijekpredstavljala odreðenu pote�koæu. Nije nam se dalo uèiti,radije smo poku�avali ostvariti neke svoje posebne zamisli.

Bez �kole, na�alost, ne mo�emo daleko dospjeti. Nasvakom nas koraku pitaju �to ste zavr�ili. �to im odgovoriti?

Slagati je, zacijelo, te�ko. Odgovorimo istinitim rijeèimasvjesni da samo tako mo�emo postiæi najbolji ishod.

Ona �kola za koju æe nas, na�alost, mo�da najmanjepitati, a koja je tako va�na, jest na�a �ivotna �kola. Kakvusmo to �kolu zavr�ili kreæuæi se ovim pra�njavim zemaljskimstazama? Upitnik velik, a odgovor sastavljan u trenucimaboli i u trenucima radosti!

Otkako se Kraljica Mira poèela ukazivati u na�oj �upi,ona neprestano govori o posebnoj �koli koju ona �eliosnovati. U toj �koli su svi jednako nadareni. Svatko suspjehom mo�e zavr�iti razred ako to �eli. Kada smoshvatili �to to Gospa hoæe, ovu smo �kolu nazvaliGospinom �kolom.

Glavni predmet u Gospinoj �koli jest ljubav. Onapreobra�ava èovjeka i poma�e mu biti ono �to on uistinujest, ono �to je Bog zamislio da on bude. Na taj naèinèovjek postaje sretan i zadovoljan.

17

Te�ko je samo svojim snagama uspje�no izvr�iti svepostavljene zadatke. Potrebna nam je naroèita sila. Gospaka�e da se ta sila zove Duh Sveti. On od nas slabih pravihrabre ljude. Sposobni smo navije�tati Bo�ju rijeè ondjegdje �ivimo, pa makar nas to stajalo ne znam kakvihpote�koæa.

Duh Sveti �eli k nama doæi, samo mu mi trebamo otvoritisvoja vrata. Najbolja sredstva za to jesu molitva i �rtva,kako ka�e Gospa. Nije, dakle, dovoljno samo za�eljeti daon k nama doðe, potrebno je ne�to i uèiniti.

Otvarajuæi se Duhu, mi se otvaramo Bogu Stvoritelju kojinas �eli preobraziti i mijenjati. To nam je svakome zacijelopotrebno. Ne mo�emo reæi da smo savr�eni i da netrebamo ni�ta vi�e uèiniti u svome �ivotu.

Poticaji su Duha razlièiti. Na nama je spremno slu�ati�to to on ima u planu za nas. Nakon slu�anja potruditinam je se sve to sprovesti u �ivot. Kr�æanska duhovnost tolijepo obja�njava kada ka�e da je nakon kontemplacijepotrebna akcija, i obratno.

Pitanje je samo koliko smo spremni krenuti sa svojimBogom u svoj svakodnevni �ivot. Dopu�tamo li da nas onpouèava ili mislimo da smo dostatni samima sebi? Zbogsuvremenih utjecaja nije nam ponekada lagano odgovoritina ova pitanja, ali samo iskren odgovor mo�e na na�emlicu zadr�ati zdrav osmijeh, a neiskrenost æe nas dovestido toga da æe taj osmijeh biti isprazna oholost.

18

ZAHVALNOST

Draga djeco!Danas vam �elim zahvaliti �to �ivite moje poruke. Sve

vas blagoslivljam svojim majèinskim blagoslovom i sve vasnosim pred svog sina Isusa.


U neka pro�la vremena oni koji bi sjedili ustajali su predonima koji su nemoæniji od njih, djeca su po�tivala svojeodgojitelje..., jednostavno reèeno poku�avalo se uvesti nekired u na�e odnose. Danas se osjeæa odreðena izblijedjelost,èak i suvi�nost takvoga pona�anja. Neki od onih koji suprvi sjeli smatraju da je to mjesto samo njihovo i da ga netrebaju napu�tati do kraja. �to æe netko bolestan i nemoæanstajati kraj njih sve to vrijeme, uopæe im nije va�no.

No, kada se drugi ne po�tuje, poèinje se �iriti nered.Nauèava se da je uspjeh mjerilo svega. Nije uopæe va�nokakav uspjeh. Va�no je samo da to zabilje�e sredstvadru�tvenog priopæavanja i ni�ta vi�e. Tko bi jo� razmi�ljaoo opravdanosti svega toga.

Nastojmo se, ipak, ne prevariti. Naravno da je najlak�ezagalamiti na suvremenu civilizaciju i onda smatrati dasmo sve dobro napravili. Za�to bismo galamili i biliuzrujani? Zar nije pametnije poku�ati ne�to uèiniti? Nije lito jedna od stvari kojoj nas uèi Kraljica Mira? Kada je toona galamila, kada je to ona prijetila? Nikada! Znaju tomilijuni hodoèasnika koji su pro�li kroz njezino sveti�te u�upi Meðugorje.

U svojim nastupima Kraljica je Mira zahtjevna i odluèna,ali u isto vrijeme cijeni èovjeka. Priznaje njegovu slabost,krivo razmi�ljanje i korak po korak �eli ga dovesti dopravoga pona�anja. Slo�it æemo se da joj nije lako u tomu.Ima nas svakakvih i unatoè tomu htjeli bismo da je na�emi�ljenje jedino glavno. Negdje smo proèitali ili èuli oljudskim slobodama, pa ne �elimo da nam ih bilo tko

19

ogranièava, èak ni Bog. Zar ne, ovo je slogan koji nasneprestano zapljuskuje iz sredstava dru�tvenog priopæavanja.Ipak, pustimo to i pogledajmo malo pobli�e �to to ka�eKraljica Mira.

U mnogim svojim dosada�njim porukama Gospa namse zahvaljuje na mnogoèemu, a najvi�e na na�oj odluci�ivjeti njezine poruke. Time nam iskazuje svoje po�tivanjesvih na�ih sloboda �eleæi nas nauèiti da i sami postupamopo njezinu primjeru. Sve to èini bez povisivanja jaèine svogaglasa, bez prijetnji da æe nam se dogoditi to i to ako je neposlu�amo. Poku�ava nas nauèiti da svoj �ivot ne shvaæamokao strah, nego kao ljubav. Nema smisla ne�to ne èinitisamo zbog straha, nego sve treba èiniti zbog ljubavi kojaje u nama. Tek je tada moguæe obnoviti ovaj svijet i �ivjetiradosno u njemu. A zar ima netko tko to ne �eli? Ako iima, mislimo li da mu je mudro tako �ivjeti?

�ivot bez Boga je hladan �ivot. Ne znamo vi�ejednostavno �to to znaèi voljeti, �to to znaèi biti dobrostivprema drugome, �to to znaèi... U nama se stvara led kojinam zamagljuje na�a obzorja i èini nas slijepima na sveono �to je lijepo oko nas. Namjesto da bude obasjanoosmijehom, na�e lice postaje kamena krabulja od kojedrugi bje�e.

�iveæi Gospine poruke u nama se stvara izvor koji odnosisvu na�u prljav�tinu i èini nas dobrim ljudima i dobrimvjernicima. Poèinjemo se iznenaðivati kako nam vi�e ni�tanije te�ko, kako �ivot shvaæamo na jedan posve drugaèijinaèin od prije. Sve to poèinju osjeæati i drugi oko nas.Nakon odreðenoga vremena i sami za�ele postati slièninama, odnosno imati »ono ne�to« �to imamo i mi. Takokorak po korak stvaramo oko sebe skupinu ljudi koja jeodluèna i blaga u isto vrijeme.

Mi smo, dakle, Gospini svjedoci. U skladu s Gospinimpona�anjem nije to potrebno drugima dokazivati vikom iuvjeravanjem, veæ je potrebno neprestano �ivjeti u takvuuvjerenju, iz dana u dan. Bit æe i te�kih trenutaka, ali ihtreba prebroditi zajedno sa svojim Bogom. On nijebe�æutan i ne ostavlja nas same u na�im pote�koæama i u

20

na�im strahovima. Kada nam je te�ko, tada nam naposeban naèin pru�a svoju ruku koja je, inaèe, uvijekispru�ena prema nama. Mo�emo li se toga sjetiti kadanas snaðu na�e magle ili se tada poènemo gubiti? Onajtko je zaista Gospin svjedok iz svih æe pote�koæa iziæi jo�ustrajniji i jo� uspje�niji. Mnogi su to veæ dokazali svojim�ivotom, pa danas tra�imo njihova napisana svjedoèa-nstva nadajuæi se da æe nas ona uvjeriti da se sve to mo�epostiæi.

Kraljica Mira nikada nije ostajala gluha i slijepa na na�epona�anje. Poput dobre majke blagoslovila bi nas svojimmajèinskim blagoslovom, a onda dovela pred svoga sinaIsusa. Zar nam se i�ta veæe mo�e dogoditi? Ta Isus je onajtko nas je uèio na ovoj zemlji i onaj tko nas jo� �eli uèiti.Nije mu dosadila na�a nezahvalnost i na�a lijenost. Ustrajnonam govori da bismo veæ jedanput shvatili da samo svjetlomo�e dati �ivot i napredak svemu u nama i svemu okonas.

Imajmo snage prihvatiti razmi�ljanje i naèin pona�anjaKraljice Mira. To je ono ne�to najmudrije �to mo�emouèiniti u na�im vremenima. Nemojmo dopustiti da nas tavremena pregaze, nego ih promijenimo svojim primjeromznajuæi da nas je svakim danom sve vi�e i vi�e. Zar ne, to jepravi odmor du�e i tijela?

21

TRENUTAK SUOÈENJA

Draga djeco!Danas vas, djeèice, pozivam, da po molitvi budete s

Isusom, da biste preko osobnog iskustva molitve mogliotkriti ljepotu Bo�jih stvorenja.

Ne mo�ete govoriti ni svjedoèiti o molitvi, ako ne molite.Zato, djeèice, u ti�ini srca ostanite s Isusom, da vas onsvojom ljubavlju mijenja i preobrazi. Ovo je, djeèice, zavas vrijeme milosti. Iskoristite ga za svoje osobnoobraæenje, jer kad imate Boga, imate sve.


Sve se mo�e uèiniti u razlièita vremena. No, iskustvo namka�e da je mnoge stvari najbolje uèiniti sada. Gospa sve tozna, pa nam poèesto ka�e da nas danas poziva. Sutra veæmo�e zbog raznih razloga biti kasno.

Dok nas poziva Kraljica nam Mira nièim ne prijeti. Njezinesu ruke otvorene i �eli nas privuæi Bogu, onomu Bogu kojije sve stvorio i koji sve uzdr�ava. Njezin poziv jest, znaèi,poziv u dobro, poziv koji u nama proizvodi �ivot. Kako je tovelika razlika od raznih poziva koji nam se svakodnevnoupuæuju.

Da ne bismo mimoi�li Bo�ji glas i po�li za la�nim pozivima,potrebno je da se poènemo moliti. Rekla je to Gospanebrojeno puta ovdje u �upi Meðugorje. Na�alost, nismoje kao zajednica ba� uvijek znali poslu�ati. Radije smomolitvu ostavljali za poslije, kada budemo »imali vremena«.Naravno da smo se zbog toga postupno i poèeli hladiti odmolitve, pa nam je bivalo jo� te�e ustrajati u svojimnamjerama.

Molitva nas ne uljuljkuje u na�im la�nim razmi�ljanjima.Ona nam daje osjeæaj da smo ljubljeni i pa�eni, ali samo uljepoti Bo�jih stvorenja. Ne obraæa se pozornost na nas zbogna�ega bogatstva, slave i neèega sliènoga, nego zbog dobrakoje je u nama. Svako ljudsko biæe koje u sebi udomi dobro,udomilo je Boga. Na taj naèin postalo je zdravim u punomsmislu te rijeèi. I nadalje mu se mo�e dogaðati da ga

22

spopadnu tjelesne boli, da ga bole zadobivene rane, da gamuèi zlo, ali cjelokupno gledano on se osjeæa zdravim. Punje snage koja daje �ivot.

Zdrav èovjek �ivi �ivot puninom svoga biæa. Ljudi se okreæuza njim i sami �ele biti takvima. On jednostavno svjedoèi.Danas je ovaj pojam itekako u uporabi. Neprestano bi namnetko htio ne�to posvjedoèiti. No, kao �to postoje dobrasvjedoèenja, isto tako postoje i lo�a. Potpuno prirodno. Zbogtoga je na nama zadatak preispitati se i vidjeti kakvo to misvjedoèenje dajemo drugim ljudima oko sebe. Upitajmo seponajprije �to èinimo u svome svakodnevnom �ivotu? Nakakav naèin stjeèemo svoj svakodnevni kruh? Po�ten?Jednostavno reèeno upitajmo se odnosimo li se premadrugima onako kako bismo htjeli da se drugi odnose premanama.

Velika galama i vika ne æe nam pomoæi da dospijemo doodgovora na svoja pitanja. U tome nam mo�e pomoæi samoti�ina puna Bo�je prisutnosti. Svatko od nas najbolje znagdje je mo�e pronaæi. Nije va�no �to je ljeto. Va�no je da mi�elimo dobro sebi i ljudima oko sebe.

Dolazeæi k nama kroz molitvu, Isus æe nas potpunopreobraziti. Bit æemo ponovno dobra djeca. Zar ima netkood nas da to ne �eli? Unatoè svemu i, ima. To su svi oni kojise odaju grijehu namjesto �ivotu s Bogom. Za takvo svojepona�anje spremni su pronaæi tisuæu razloga. No, zar imaijedan razlog da ne bismo bili dobri ljudi i dobri kr�æani?

U hodu naprijed treba ustrajati. Nije to ba� tako lagano.Ima trenutaka kada nam se èini da je to itekako te�ko.Meðutim, ako se ustraje doðe se do slavlja. Znaju toponajbolje oni supru�nici koji su do�ivjeli zajedno dvadesetpet, pedeset, �ezdeset, èak i sedamdeset godina. Zacijeloim nije uvijek bilo lako. Ipak, uzdajuæi se u Boga uspjeli suprogrmjeti sve svoje pote�koæe.

Vrijeme u kojemu Bog govori na poseban naèin jestvrijeme milosti. Gospa nam ka�e da mi sada �ivimo u takvomvremenu. Zbog toga je i odgovornost na nama veæa. Jesmoli je svjesni ili na sve nehajno odmahujemo rukom? Zbilja,potrebno je da se veæ konaèno suoèimo sa samima sobom.

23

PRIBLI�AVANJE

Draga djeco!Danas vas pozivam da mi se preko molitve jo� vi�e

pribli�ite. Djeèice, ja sam va�a Majka, volim vas i �elim dase svatko od vas spasi te bude sa mnom u raju. Zato,djeèice, molite, molite, molite dok va� �ivot ne postanemolitva.


U suvremeno doba postalo je tako prirodnim �ivjeti uvelikim gradovima. Nikli su kao gljive poslije ki�e i ljudineprestano hrle u njih. Jedan od razloga nastanka i razvitkavelikih gradova jest ljudski poku�aj izgradnje ovozemaljskogblagostanja. Ljudima se èini da æe �iveæi na okupu lak�eprebroditi svoje pote�koæe i izrasti u jake liènosti.

Na veliku �alost, ljude je trka za ovozemaljskimblagostanjem dovela do velikog otuðenja. Pojam susjed neoznaèava vi�e imati uvijek nekoga kome mo�e� otiæi na kavui s njim poprièati, nego oznaèava nekoga �to nepoznat �ivikraj nas. Odavde se otuðenje prenijelo i na obiteljski �ivot,tako da je svatko poèeo �ivjeti sam za sebe. Malo po malopoèela je nestajati ljubav, a vladati sebiènost. Uz to, sve �tose dogaða poèelo se opravdavati brigom za ljudska prava i�eljom za pravom slobodom.

Brine li se Bog za ljudska prava i za ljudsku slobodu? Onikoji se vole nazivati suvremenima odmahnut æe rukom i reæida je to nesuvremen govor. Vjernici æe odgovoriti potvrdno iosjeæati se suvremenima, ali na malo drugaèiji naèin.

Jedan od najveæih izvora suvremenoga vjernièkog �ivotaprovreo je u �upi Meðugorje. Tu se ljudi poèinju lijeèiti odotuðenosti, krivoga shvaæanja suvremenosti, zavodljivogagovora o ljudskim pravima i slobodama... Gospa, nazvav�ise Kraljicom Mira, do�la je suvremenom èovjeèanstvunavijestiti izbavljenje od duhovnog i materijalnogasiroma�tva. Pru�ila je ruku svakome èovjeku da on prekonje doðe do Boga i do samoga sebe.

24

Jedno od najèe�æih sredstava kojim nas Kraljica Miranastoji uèiniti drugaèijima jest molitva. Nebrojeno je putau svojim porukama izgovorila tu rijeè. Pozivala nas je, ineprestano nas jo� poziva, ne da se ponizimo, nego da umolitvi otvorimo svoje srce i du�u. Tada æemo poèeti nadrugaèiji naèin prepoznavati sebe i svijet oko sebe. Neæemo vi�e biti otuðeni, nego æemo biti puni blagosti imiline. Znat æemo prepoznati svakoga èovjeka kraj sebe isvakome uputiti pravu rijeè. Samo onaj, naime, tkoneprestano misli na sama sebe ne zna priæi drugomeèovjeku i ne zna mu pomoæi bez obzira koliko on suprotnotvrdio.

Gospa je na�a majka ne zato �to ju je netko prozvaotime, veæ zato �to nas strpljivo odgaja za bolji �ivot i na tajnaèin nanovo nas raða. Sve �to èini, ne èini iz sebiènihnamjera. Ona nas jednostavno voli i to joj je dovoljno.Dok je jo� �ivjela ovdje na zemlji, prepoznala je da je ljubavjedino onda ljubav ako se provodi iz èiste radosti iotvorenosti prema drugome. Sve drugo jest samo stvaranjela�nih vrijednosti i ni�ta vi�e.

Dok nas voli i odgaja, Kraljica nas Mira zove svojomdjeèicom. Mo�da nam ove rijeèi zvuèe malo zazorno, akosmo u dru�tvu stekli neki poseban ugled. Rodi li se u namatakvo razmi�ljanje, onda smo na krivom putu. Zaboravilismo jednostavno da se èovjek poèinje gubiti kao liènost uonome trenutku kada u sebi prestaje biti djetetom. Sru�ioje temelje u sebi i kako mo�e stajati nauzgor!

Buduæi da je na� ovozemaljski �ivot krhak i dogaða namse da mnogo toga pogrje�noga uèinimo, Gospa nas �elispasiti od te na�e lomljivosti. Preporuèuje nam povjerenjeu Boga i �ivot s njim. Na taj æe naèin zacijeliti sve rane �tosmo ih tijekom svoga �ivota pokupili na pra�njavimzemaljskim stazama.

Tko �ivi dobro na ovoj zemlji, veæ je sebi napravio raj.Ljudi ga vole, on voli druge ljude, siguran je za svoj �ivot...i zar jo� ne�to vi�e treba? Onaj drugi raj na nebesima kojiæe takoðer u�ivati bit æe samo prijelaz u zaslu�eno stanje.Tamo æe èovjek konaèno spoznati sama sebe i iskusiti do

25

kraja tko je to Bog. Samo onaj tko lo�e radi na ovoj zemljireæi æe da nema nikakva raja i nikakvih nebesa. On æe svojuutrku za materijalnim dobrima i odbacivanje drugogaproglasiti jedino moguæim rajem. Naravno da pritom ni�tane æe govoriti o negativnim posljedicama toga mi�ljenja,kao �to je otuðenje i hladnoæa u srcu i du�i.

Ako bismo pitali Kraljicu Mira kakav bi to trebao biti na��ivot, onda bi nam ona, vjerujem, odgovorila rijeèima svojeporuke da na� �ivot treba postati molitva. Hrabri æe toodmah shvatiti i prionuti svome obraæenju. Na taj naèinpribli�it æe se svome Bogu i poèeti shvaæati �to nam svedaje Bo�ja blizina. Oni koji su to iskusili ka�u da nam Boguz ostalo daje duhovno i tvarno bogatstvo! Jesmo li i miuvjereni u to?

26

ISTINSKI LJUDI

Draga djeco!Danas vas pozivam da postanete moji svjedoci �iveæi u

vjeri svojih otaca. Djeèice, tra�ite znakove i poruke a nevidite da vas Bog poziva svakim jutarnjim izlaskom suncada se obratite i vratite na put istine i spasenja. Punogovorite, djeèice, a malo radite na svom obraæenju. Zato,obraæajte se i poènite �ivjeti moje poruke, ne rijeèima nego�ivotom, i tako æete, djeèice, imati snage da se odluèite zaistinito obraæenje srca.


Bog nas je sve jednoga dana stvorio na svoju sliku. Uèinioje to namjerno da nam dadne neizmjerno dostojanstvo.Stoga ne �eli da u svome �ivotu glumimo bilo koga. Mismo mi i slièni smo svome Bogu koji posjeduje svu ljepotukoju mo�emo zamisliti, pa i vi�e od toga.

�to smo bolji sve smo vi�e i vi�e slièniji svome Bogu,odnosno bli�e na�oj ljudskoj sr�i. Osjeæamo da nas toispunja i èini istinskim ljudima. Otvaraju nam se oèi i jasnijevidimo svijet oko sebe. Pa i kad su prilike oko nas te�ke,imamo snage pronaæi zraku svjetla u svim tim dogaðanjima.

Sva dobra koja postignemo u svome �ivotu ne ostaju zanas same. Nu�no smo Bo�ji svjedoci u svim �ivotnimprilikama. Nije lako, naime, povjerovati u Boga ako ne vidi�da barem netko �ivi po njegovim zapovijedima. I �to jevi�e takvih jednostavnije je poèeti vjerovati da takav �ivotima smisla. Znaju to dana�nji veliki svjetski opsjenari, pana razne naèine poku�avaju istjerati vjeru iz na�ega�ivljenja. Veæ smo nauèili da su je stjerali u èetiri zida na�egadoma i ne bunimo se puno. Postalo nam je sasvimprirodnim da se o njoj ne govori u novinama koje mo�dasvakodnevno èitamo, na radiopostaji koju slu�amo, tvpostaji koju gledamo, tra�ilici na Internetu kojim plovimo...Kad se na svim tim sredstvima govori o vjeri, onda nam je

27

opet postalo prirodnim da je to negativan govor. A Bognas neprestano poziva da mu postanemo svjedoci.

Na�i su nam oci prenijeli vjeru koju imamo. Oni su bili oniBo�ji svjedoci koji nisu dopustili da se ta vjera jednostavnoutrne pod naletom raznoraznih povijesnih vjetrova. Zbogtoga nas Kraljica Mira poziva sjetiti se te vjere svojih otacai u njoj dalje �ivjeti svoj �ivot prenoseæi je slijedeæimnara�tajima. Ne smijemo dopustiti da raznorazna dana�njasvjetska isprazna mi�ljenja zatamne i utrnu tu vjeru. Bit æeto kraj na�e osobne i na�e narodne povijesti. To bi biloupravo po jednom dana�njem jakom mi�ljenju koje ka�eda se ne smijemo previ�e razlikovati, da smo svi jednaki. Toi jest tako, ali samo onda ako znamo tko smo i �to smo. Beztoga bit æemo uni�tavaèi onoga èovjeka kraj sebe, buduæida æemo ga svojom snagom poku�avati uèiniti jednakimsebi.

Dana�nji je Papa svjestan stanja oko nas. Zbog toga nastojiovim svijetom pronositi istinsku poruku i pomoæi svim onimnarodima koji su ugro�eni. U zadnje vrijeme na posebannaèin poma�e hrvatskom narodu. Zna da je taj narod danasugro�en, da velike svjetske sile ne �ele njegovu slobodu i�ivotni opstanak zbog jake vjere u Boga. U kratkom vremenuveæ po treæi put dolazi k njemu da bi ga osokolio i rekaomu na vidljiv naèin da je s njim i da i dalje èuva vjeru svojihotaca.

Vjera otaca ne æe se moæi saèuvati ako samo budemotra�ili znakove i poruke. Poèinjemo tada svoj �ivot shvaæatikao neku cirkusku predstavu. Iz trenutka u trenutak morajuse dogaðati neke izvanredne stvari, ne�to �to æe nas zabaviti,a ne pomoæi nam da poènemo dublje i vi�e razmi�ljati.Naravno da æemo se nakon odreðenog vremena poèetidosaðivati i tra�iti neku zamjenu. Htjet æemo jo� vi�e cirkusai uzbuðujuæih dogaðaja, tako da æe na� �ivot tonuti i tonuti.A Kraljica nam Mira tako jasno ka�e da nas Bog svakimjutrom poziva obratiti se i vratiti na put istine i spasenja.Svako je jutro, naime, za nas prilika za jedan novi poèetak.Mo�da juèer nismo �ivjeli kako treba, ali s novim danomimamo priliku sve to ispraviti. Taj novi dan nije vrijeme kojetrebamo nekako pro�ivjeti, nego vrijeme kada trebamo

28

disati i �ivjeti punim pluæima. Mnogo je toga oko nas �tomo�e biti bolje i drugaèije. Treba samo biti hrabar, zasukatirukave i uèiniti ono �to spada na nas. Tada æemo na krajudana zadovoljno odahnuti, a ne osjeæati se umorni oddosade koju smo pro�ivjeli.

Imajmo na pameti da nas ne æe spasiti samo govor osvemu ovome. Pozvani smo neprestano raditi na svomeobraæenju. Ono se ne dogaða preko noæi, veæ polagano uzustrajan hod. Samo se odluka za obraæenjem dogaða utrenutku, a sve je ostalo tijek koji mo�e trajati du�e ili kraæe,ovisno o nama. Bit æe pote�koæa na tomu putu, mo�da ivelikih. No, ne smijemo se predati zbog toga. Svaka velikastvar roðena je nakon vremena odreðenih odricanja i muke.Kada se dosegne odredi�te, onda nam sva ta odricanja imuke izgledaju slatkima i zahvalni smo Bogu �to smo ihimali.

Poruke koje nam Bog preko Gospe neprestano �alje nisusamo poruke koje æemo proèitati i onda reæi koliko nam sesviðaju ili ne. To su poruke koje od nas tra�e �ivotnozauzimanje. Nije va�no kojemu narodu pripadamo, �topredstavljamo u �ivotu. Va�no je povjerovati svome Bogu ionda svim darovima koje nam je dao �iriti njegovokraljevstvo na ovoj zemlji. Krivi smo ako se �iri neko drugokraljevstvo, a ne Bo�je. Ne smijemo stajati po strani i todopu�tati. Puno je veæ zla bilo na ovoj zemlji samo zbogtoga �to se ljudi nisu znali okrenuti svome Bogu i �ivjeti izsvoje vjere.

Onaj tko poène Bo�je poruke �ivjeti svojim �ivotom, a nesvojim rijeèima, postat æe sposoban za istinsko obraæenjesvoga srca. Ne æe, naime, njegov poku�aj obraæenja zahvatitisamo povr�inu njegova srca, veæ æe prijeæi u dubinu. Na tajnaèin malo po malo postajat æe drugaèijim èovjekom, Bo�jimèovjekom. Vidjet æe se da je istinski èovjek, da se pribli�ioslici Bo�joj u sebi. Bit æe mu tada lak�e �ivjeti i lak�e svjedoèitisvoju vjeru. Ne æe se upinjati da drugoga uvjeri svojimrijeèima, veæ æe mu sve govoriti svojim �ivotom. Drugimaæe, razumljivo, biti lijepo imati takvoga èovjeka kraj sebe.

29

RASPRETAVANJE VATRE

Draga djeco!Danas vas pozivam da se pribli�ite mome Bezgrje�nom

srcu. Pozivam vas da u svojim obiteljima obnovite �ar prvihdana kad sam vas pozivala na post, molitvu i obraæenje.Djeèice, prihvaæali ste moje poruke otvorena srca, iakoniste znali �to je molitva.

Danas vas pozivam da mi se potpuno otvorite, da vasmogu preobraziti i povesti Srcu moga Sina Isusa da vason ispuni svojom ljubavlju. Tako æete, djeèice, naæi pravimir, mir koji vam daje samo Bog.


Koliko li je lijepih i dobrih namjera zavr�ilo lo�e samo zato�to su ljudi zaboravili onaj zanos prvih dana. Ne trebamotra�iti neke posebne primjere, dovoljno je samo malopogledati u na� �ivot pa æemo vidjeti da smo i mi znali bititakvima. No, ako smo se potrudili uspjeti sve je opet bilozaboravljeno.

Kraljica nas Mira neumorno poziva skupiti hrabrost iotvorena srca iæi za svojim snovima. A zacijelo je san svakogaod nas biti dobar, uva�avan i u srcu miran. �elimo to i ondakada imamo veliko bogatstvo, kao i onda kada smosiroma�ni. Tvarno nas bogatstvo ne mo�e zadovoljiti dodubine srca, ma koliko to, mo�da, i �eljeli. Ono ostaje napovr�ini, dok tek duhovna bogatstva sti�u do dubine na�egabiæa. Zbog toga ostvariti na�e istinske snove znaèi do�ivjetivrhunsku sreæu i zadovoljstvo.

Mnogo je uèitelja koji bi nas �eljeli uèiti pona�anju naovoj uzburkanoj kugli zemaljskoj. Nije uvijek ba� takojednostavno razumjeti im namjere i svrhu ulo�enoga truda.Tek ako smo se dovoljno dobro oblikovali kao ljudi i kaokr�æani, moæi æemo prepoznati �to se to zapravo zbiva okonas. A toga se samozvani uèitelji najvi�e i pla�e.

Gospa, koja nam dugi niz godina govori u �upiMeðugorje, ne pla�i se na�ega suda. Zna da je njezino srce

30

iskreno i dobro, pa æe nam zbog toga uspjeti prenijetiBo�ju rijeè. �ivjela je ona na ovoj na�oj zemlji, bila u prilicine iæi Bo�jim putom. Meðutim, uspjela je biti sa svojimBogom zbog svoje odluke neprestano slu�ati njegov glas.Nije to zaboravljala ni onda kada joj je zbog neèega bilote�ko. Na taj naèin nije iznevjerila Bo�je namjere s njezinomosobom, pa je tako postala Majkom Bo�jeg sina. �eli i nasnauèiti toj mudrosti i darovati nam ljepotu Bo�je blizine.Trebamo joj samo povjerovati, pribli�iti se njezinom srcu.Tada æemo èuti glas koji æe nas uspje�no voditi na�imstazama.

Buduæi da nismo sami na na�em putu prema Bogu, negosu ponajprije zajedno s nama i na�i najmiliji, trebali bismose potruditi probuditi novi �ivot u na�im obiteljima. Nijedovoljno da zajedno jedemo i pijemo, smijemo se, idemo uzajednièke posjete; potrebno je da se zajedno molimo i�ivimo vjerskim �ivotom. Tek smo nakon toga prava obitelj,buduæi da æemo osjetiti jedno jaèe meðusobno zajedni�tvo,kao i zajedni�tvo s Bogom.

Kad je Kraljica Mira do�la u �upu Meðugorje, prona�la jedosta onih koji su htjeli iæi njezinim putovima. Èinili su tounatoè svim zabranama i preprekama. Ponekada su zbogsvega i te kako morali trpjeti. Samo zbog svog dolaska namisu komunistièke su ih vlasti otpu�tale s posla, slale uzatvor, prijetile im i stra�ili ih na sve moguæe naèine. Ishodje takva njihova pona�anja bio da su ljudi poèeli jo� vi�evjerovati da je istina ono �to osjeæaju u svom srcu.Komunizam je pred takvom hrabro�æu bio nemoæan.Zahvaljujuæi djelovanju Kraljice Mira i dana�njem papi IvanuPavlu II. do�ivio je svoj neslavni krah. Oni koji su biliprogonjeni zasjali su kao velike liènosti. Ovih je dana Papajednoga takvoga proglasio bla�enim. To je hrvatski kardinalAlojzije Stepinac. Postao je prvim bla�enikom iz skupineonih koji su trpjeli pod komunistièkom strahovladom.Nadajmo se da æe ubrzo postati i svecem. Njegov primjer iprimjer mnogobrojnih koji su diljem svijeta trpjeli zbog svojevjere jest plodno tlo na koje je pala Bo�ja rijeè koju nam jedonijela Kraljica Mira. Bez buke i bez prisile uporno jeosvajala i osvaja srca dana�njih ljudi.

31

Buduæi da smo kao ljudi krhki, znamo se umoriti unatoèsvim na�im dobrim i velikim odlukama. Prirodno je to.Meðutim, ne bismo smjeli trajno ostati u takvom stanju.Prepoznav�i da smo skrenuli s puta kojim smo po�li,trebamo se vratiti nazad ne tra�eæi izgovor za svojetrenutno stanje. Izgovor je, naime, uvijek lako naæi, ali nijelako sebi reæi da si grije�io.

Jedna od prvih odluka koju su donijeli oni koji su seupisali u Gospinu �kolu jest da æe poèeti jo� vi�e negoprije postiti, moliti, i obraæati se. Istina, znali su veæ odsamog poèetka da to ne æe uvijek iæi ba� tako lako.Pote�koæe su im èinile navike i uvjerenja koja su prije stekli.Ipak, nisu ih se bojali. Osjeæali su da sve mogu uèiniti akohoæe. Gledali su druge oko sebe koji su po�li istim putomi spoznavali da se jedino mo�e uspjeti u �ivotu ako sekrene Bo�jim putovima.

Radovala se Kraljica Mira vatri koja se upalila u srcimaljudi. Gledala je kako ta vatra topi led koji je zlo bilo unijelona ovaj svijet. Raðalo se jedno novo doba obojeno Bo�jomprisutno�æu. Dogaðaji su se odvijali kao u Isusovo vrijeme.Sa svih strana dolazili su ljudi �eljni èuti Bo�ju rijeè. Otvaralisu svoja srca da bi konaèno postali pravim ljudima. Ujednome malom mjestu raðali su se novi »ujedinjeninarodi«. Nije ih stvorila nikakva politièka odluka ili probitak,nego ih je okupila istinita Bo�ja rijeè. Svaki èlan tih»ujedinjenih naroda« postao je Bo�jim poslanikom u svojojokolini. Nije pritom tra�io nikakve velike novce, nego muje bilo dovoljno i zadovoljstvo u srcu. Znao je da sudjelujeu neèemu velikom, neèemu sudbonosnom za ovaj svijet.Blaga ruka Kraljice Mira davala je svemu svoj naroèiti peèat.

Ne zaboravlja Gospa svoje »ðake«. �eli ih i nadalje uèitii pokazivati im put. Stalo joj je da ponovno razbukta vatruu njihovim srcima. Zna da ima jo� mnogo gradiva koje bitrebalo svladati. Neumorno ih vodi svome Sinu da im Onu njihovim srcima konaèno postane bedemom protiv svegzla �to se zbiva oko njih.

Onaj tko bude poslu�ao Kraljicu Mira i Isusa Krista bit æejedan od onih koji vraæaju �ivot dana�njem svijetu. Taj �ivot

32

nije neprestana zabava, putujuæi cirkus, veæ jednoneprestano nastojanje doæi do onoga istinskoga u nama.Kada se to pronaðe, nema te sile koja nam mo�e nauditi.Tko to ne �eli biti jakim i bez straha uzdignute glave hodatiovozemaljskim stazama?

Nema mira u na�emu srcu bez da doðemo svome Bogui ka�emo mu da mu pru�amo svoju ruku da bismo zajednooblikovali na�u ljudsku povijest. Svi drugi poku�aji jesusamo poku�aji i ni�ta vi�e. Nakon odreðenog razdobljazub vremena ih naène i uni�ti i bude kao da nikada nipostojali nisu. No, hod s Bogom jest hod koji na�e imetrajno upisuje u ljudsku povijest i osigurava nam mjesto uvjeènome Kraljevstvu nebeskom. Ima, stoga, pravo KraljicaMira kad nas poziva na tra�enje mira, pravoga mira. Snjim æemo uvijek biti pobjednicima, a ne gubitnicima.Obrazac je to za sretan i dobar �ivot.

33

PUT PREMA RAJU

Draga djeco!Danas vas pozivam da se pripremite za Isusov dolazak.

Na poseban naèin pripremite svoja srca. Neka vam svetaispovijed bude prvi èin obraæenja, a onda, draga djeco,odluèite se za svetost. Neka va�e obraæenje i odluka zasveto�æu poène danas a ne sutra. Ja vas, djeèice, svepozivam na put spasenja i �elim vam pokazati put premaraju. Zato, djeèice, budite moji i odluèite se sa mnom zasvetost. Djeèice, prihvatite molitvu sa ozbiljno�æu i molite,molite, molite.


Èovjekov je �ivot na ovoj zemlji, na�alost, nesavr�en.No, moguæe ga je dobro pro�ivjeti ako se uspije steæi prava�ivotna mudrost. Ona tada postaje svjetlo koje æe nas voditipravim putovima.

Kraljica nam Mira neprestano donosi tu mudrost.Pro�ivjela je svoj �ivot na ovoj zemlji i zna kakva je ta zemlja.Sada se nalazi na nebu s Bogom i zna tko je on. Zbogtoga nas bri�no poput majke pouèava u svaki-da�njimkoracima.

Buduæi da se pribli�ava blagdan roðenja Isusa Krista kojiæemo zacijelo slaviti, Kraljica nas Mira upuæuje kako touèiniti na pravi naèin. Ne ka�e nam da idemo �to vi�epotrebnih i nepotrebnih darova kupiti svojim najbli�ima,veæ nam ka�e da pripremimo svoja srca. Nisu li srcapripremljena, uzalud svi skupi darovi. Bit æe samonepotrebna potro�nja i ni�ta vi�e. Imamo li dobro srce,drugi æe nas prihvatiti i bez bilo kakvog dara.

Jo� od poèetka kr�æanstva rabi se jedno te isto sredstvoza pripremu srca: ispovijed. Tijekom povijesti imala jerazlièite oblike, ali je sr� uvijek ostala ista: pomiriti se sBogom, s drugim ljudima i sa samima sobom. Ne smijuvrijediti nikakva opravdanja da to ne uèinimo ovih Bo�iænihdana. Isto se tako ne smije dogoditi da to uèinimo samo

34

sada. Tko �eli �ivjeti puninom kr�æanskoga �ivota treba seredovito ispovijedati, buduæi da smo neprestano izlo�eniraznim grijesima veæe ili manje te�ine. Kraljica bi nam Mirarekla da se trebamo mjeseèno ispovijedati. Jesmo li veæ topomalo zaboravili? Prisjetimo se da �to vi�e ne�toodgaðamo, to nam je poslije puno te�e to uèiniti.

Ispovijed nas vodi prema obraæenju koje u namapotpuno uèvr�æuje na�u odluku da æemo �ivjeti kr�æanskim,a ne bilo kakvim �ivotom. Danas nas iz sredstavadru�tvenog priopæavanja, koja su postala suvremenompropovje-daonicom, neprestano zasipaju tvrdnjama da jevjera osobna stvar i da to ne treba iznositi na vidjelo. Kaokr�æani ne bismo trebali poslu�ati jedan takav govor,buduæi da nam Isus Krist ka�e da budemo djelotvorni i dase ne smijemo dati smesti. Preko nas æe izvesti obraæenjeèitavoga svijeta, veæ æe sada na ovoj zemlji svim ljudimadarovati predokus kraljevstva nebeskog, a ne samojednoga dana kada stignemo na nebesa. Stoga ne smijemostajati po strani.

Oni koji su najvi�e pridonijeli razvitku na�ega ljudskoga�ivota jesu sveci. Nisu to nikakvi istra�ivaèi ili razni krvaviosvajaèi i porobljivaèi tzv. divljih naroda. Sveci su svojomdobrotom znali uæi u srce svakoga èovjeka i uèiniti ga jo�vi�e èovjekom. Na taj naèin �irili su u njemu i preko njegaljubav, dobrotu, mir, zalaganje, pravednost... sve ono �tosvatko od nas �eli imati. Stoga nas Kraljica Mira pozivabiti takvima. Ona, naime, hoæe da nas svojima priznaju iBog i ljudi. Tada æemo na kraju svojima priznati i mi samesebe, tako da æemo �ivjeti sretni i zadovoljni okru�eniljubavlju i toplinom.

Nerazumno je o svemu ovome dugo razbijati glavu ipitati se kada æu poèeti. Nema takvog razloga zbog kojegaveæ sada ne bismo krenuli putom svetosti. Naravno daæemo pronaæi tisuæu razloga protiv ako to �elimo. No, istinaje da æemo pronaæi i tisuæu i jedan razlog da to odmahuèinimo ako smo dovoljno iskreni i otvoreni. Put je to,naime, prema spasenju, odnosno put prema raju. Kakoga mo�emo unedogled odgaðati?

35

Sklopimo svoje ruke na molitvu i odjedanput æe se svijetoko nas promijeniti. Ne æe to vi�e biti svijet na kojega æemoneprestano galamiti i oèekivati da nam odnekuda doðeneki drugaèiji. Bit æe to svijet kojega æemo prihvatiti takvimkakav on jest, a onda nakon toga zasukati svoje rukave iprionuti njegovu ureðivanju. Uspjeh ne æe izostati.

36

BITI BLAGOSLOV

Draga djeco!U ovoj bo�iænoj radosti �elim vas blagosloviti svojim

blagoslovom. Na poseban naèin, djeèice, dajem vamblagoslov maloga Isusa. Neka vas on ispuni svojim mirom.Danas, djeèice, nemate mira, a te�ite za njim. Zato vas sasvojim Sinom Isusom na ovaj dan pozivam: Molite, molite,molite, jer bez molitve nemate ni radosti, ni mira, nibuduænosti. Te�ite za mirom i tra�ite ga, a Bog je pravimir.


Marija je na�a majka. Istina je to koja se neprestanoprovlaèi kroz na�e razmi�ljanje i kroz na� govor o Bogu.Rodila je Isusa na�ega Spasitelja i neprestano se brine zanas da bismo i�li njegovim spasenjskim putom. Ako smohtjeli, njezinu brigu za nas mogli smo osjetiti nebrojenoputa u svomu �ivotu. Na poseban naèin mogli smo toosjetiti preko dogaðanja u �upi Meðugorje.

Ono �to Marija kao na�a majka najprije �eli uèiniti jestblagosloviti nas. Zna da æemo prepu�teni samima sebiodlutati s dobroga puta. Zbog toga �eli da postanemosvjesni da æe nas njezin zagovor pratiti kamo god budemoi�li, samo ako to �elimo. Na tragu je to onih starozavjetnihblagoslova kada glava obitelji blagoslivlja svoju djecu dabi imala sretan �ivot. Time se izra�ava povezanost iblagohotnost jednih prema drugima. Red je uspostavljeni samo ako ga se dr�imo imat æemo blagoslovljen �ivot.

Kada nas Marija blagoslivlja, onda je to blagoslov kojinam ona posreduje. Njezin sin nas �eli uèiniti sretnima panas preko svoje majke blagoslivlja svojim blagoslovom.Naroèito to �eli uèiniti u nekim sveèanijim vremenima, kao�to su bo�iæna. Tada je èovjek, naime, otvoreniji èuti i primitiBo�ju rijeè. Takav je, naravno, ako je kroz ostale dijelovegodine poku�avao iæi Bo�jim stopama. Nije li to poku�avaote�ko æe mu biti bo�iænih dana do�ivjeti ne�to posebno,

37

otvoriti se malo vi�e djelovanju Bo�jem. Bit æe mo�da samoonaj tko æe se izvanjski radovati, dok æe njegova nutrinaostati prazna. Slièit æe bogatom Zapadu kad bo�iænih danakupuje, veseli se, daruje druge, ali ne ide u crkvu, neispovijeda se, ne moli se...

Ni�ta nas na ovom svijetu ne mo�e ispuniti mirom akoto Isus Krist ne uèini. Mo�emo ne znam koliko razmi�ljatio miru, pisati knjige, sazivati raznorazne konferencije...,bit æe nam sve to uzaludno i bez pravoga ploda sve doonoga trenutka dok ne prepoznamo da do mira nemo�emo doæi samo svojim ljudskim snagama. Bog jestvorio mir, a zlo je stvorilo nemir. Zbog toga se do mirasti�e molitvom, ispovijedanjem, odlaskom u crkvu,postom...

Kraljica nam Mira ka�e da nemamo mira. To nadopu-njuje time da ka�e da primjeæuje da poku�avamo doæi domira. Pitanje je sada samo na koji naèin? Odobravamo lidana�nju utrku u naoru�avanju, slu�imo li se sredstvimadru�tvenog priopæavanja koja su daleko od kr�æanskecivilizacije, podr�avamo li i glasujemo li za politièare kojise ne zanimaju za vjeru, prosvjedujemo li protiv svoje vladekoja mo�da ugnjetava druge narode...? Te�ka su ovopitanja, ali je potrebno odgovoriti na njih. Ima ih naravnojo� i trebali bismo ih prepoznati. Nakon prepoznavanjapoku�ati nam je uèiniti sve �to je u na�oj moæi da bi sestanje popravilo.

Moguæe je promijeniti svoju okolinu, ali to mo�emo samoako molimo, ka�e nam Kraljica Mira. Nije ovo prvi put daona tako govori. Veæ mnogo puta èuli smo ove njezinerijeèi. Kako se odnosimo prema njima? Jesmo li veæjedanput postali blagoslov za druge ljude ili neprestano�elimo da se netko drugi brine za nas? Biti, naime,blagoslovljen znaèi u isto vrijeme i blagoslivljati druge, ane samo u�ivati u svomu blagoslovu.

38

ZAUZETO DJELOVANJE

Draga djeco!Pozivam vas ponovno na molitvu. Nemate isprike da

trebate vi�e raditi, jer priroda jo� spava dubokim snom.Otvorite se u molitvi. Obnovite molitvu u svojim obiteljima.Stavite Sveto pismo na vidljivo mjesto u svojoj obitelji,èitajte ga, razmi�ljajte i uèite kako Bog ljubi svoj narod.Njegova se ljubav pokazuje i u dana�nje vrijeme, jer vam�alje mene da vas pozovem na put spasenja.


Uvijek se nekako ljutimo na vrijeme i ka�emo da nam jeono krivo �to nismo uèinili ne�to �to smo namjeravali.Meðutim, pogledamo li malo bolje oko sebe shvaæamoda nam ono ni�ta nije krivo. Krivo nam je, ustvari, na�erazmi�ljanje koje je i�lo manje zahtjevnim putovima.

Ne mo�e se ne�to stvoriti u �ivotu ako se zauzeto neprione tome zadatku. Bit æe muke i znoja, ali namjesto daih neprestano spominjemo, radije pogledajmo �to bitrebalo promijeniti da na�a namjera bolje uspije. Kraljicanas mira uporno uèi toj mudrosti. Ne donosi nam nekenove spoznaje koje bi trebalo nauèiti i po njima postativelikim. Donosi nam ono �to smo tisuæu puta èuli, no, nana�u �alost, nismo to i proveli u �ivot. Imali smojednostavno nekih preèih poslova.

U pravu je Kraljica Mira kad nam ka�e da nemamo isprikeza to �to trenutno ne molimo. Izgovor da trebamo raditi,neozbiljan je izgovor. Tu njegovu neozbiljnost zorno otkrivapriroda koja jo� spava. Netko æe mo�da reæi da ovaj prigovorstoji za one koji rade u poljodjelstvu, a za sve ostale jepotpuno svejedno je li vani sunce ili nije. Ne bih se ba�slo�io s takvima. Kada sunce ugrije, odjedanput vi�enemamo vremena za mnoge stvari, ma gdje radili. Ono unama stvara novi �ivot, razlièit od uspavane zime koja namotvara i prostor i vrijeme. Znaju to umjetnici, znaju to ljudikoji razmi�ljaju i srcem, a ne samo svojom glavom.

39

Kada se molitva razlijegne na�im srcima, onda ona postaju�ira. Poèinjemo do�ivljavati ljepotu oko sebe. Radujemo sedanu koji je svanuo, pèeli koja je odnekuda do�la na na�prozor, radujemo se prijatelju koji nam se javio brzoglasom.Zadubiv�i se u svu tu ljepotu prepoznajemo jedno lice kojese blago i nasmije�eno javlja iz nje: na� Bog. Nije negdjegore na nebesima be�æutan i mrk, veæ je tu oko nas ineprestano nam pru�a svoju ruku da bi nas izbavio iz na�ihzlovoljnih misli.

Nemojmo si umi�ljati da se Bog obraæa samo nama inikome vi�e. Zacijelo da bi to godilo na�oj ta�tini, ali ne bibilo pravedno. Bog voli svakoga èovjeka istom ljubavlju i�eli da svaki èovjek doðe do sreæe i zadovoljstva. Zbog togaSveto pismo govori o tome kako je Bog kroz povijestneprestano govorio nama ljudima. Iako je izabrao jedannarod i njega na poseban naèin vodio, to ne znaèi da je svedruge narode odbacio i uèinio ih tuðincima. Htio se samojednostavno preko nekoga objaviti svim ostalim ljudima ini�ta vi�e. Ta mi to ovdje u �upi Meðugorje vrlo dobroznamo. Nije Kraljica Mira na neki bezlièan naèin progovorilaèovjeèanstvu, veæ je izabrala odreðene vidioce i odreðenu�upu. Ne izdvajaju se oni neèim posebnim od svih drugih,ali Kraljica Mira je izabrala upravo njih takvi kakvi jesu. Prekonjih je kasnije progovorila svima ostalima. I na kraju èitaveove balade svatko æe odgovarati za to je li svoju ulogu dobroodigrao do kraja ili nije.

�tap o koji se Kraljica Mira oslanja u svome djelovanjujesu na�e obitelji. Za nju one nisu svrati�te u koje uveèernavratimo, a ujutro iz njega odlazimo, veæ mjesto na kojemuse èovjek uèi redu i radu. Zvuèe zastarjelo ove rijeèi, ali onesu istinite. Nema �ivota bez reda i rada. Napredak koji toobezvrjeðuje ustvari je najcrnja zastarjelost. Davno je, naime,bilo onih koji su tako mislili pro�ivjeti svoj �ivot. No, samosu mislili. Oni napredni prihvatili su se reda i rada i stvorilibuduænost za sebe i za sve druge oko sebe. Zna to dobroKraljica Mira, pa poku�ava da obitelji postanu gnijezdo ukoje se vraæamo nakon svih na�ih �ivotnih lutanja. U njojbismo trebali vidati svoje rane, uèiti se �ivjeti. U suprotnom

40

poèet æemo rabiti opojna sredstva ili æemo èiniti ne�to drugo�to je protiv na�e sreæe, te tjelesnog i du�evnog zdravlja.

Jasno mi je da se ovakve rijeèi ne æe naæi u tiskovinamana mjestima gdje obièno kupujemo svoje novine ili naradiopostajama koje obièno slu�amo. Naravno da negovorim o sredstvima dru�tvenog priopæavanja koja su seposvetila preno�enju kr�æanske istine. Govorim o uljudbi ukojoj �ivimo i koja bi nam htjela odgovoriti na sva na�apitanja. A nekako joj to ne ide dobro od ruke. Hramlje usvojim nastojanjima, buduæi da se samo oslonila na svojrazum i ni na �to vi�e.

Onaj tko istinski �ivi svoje kr�æanstvo ne hramlje u �ivotu.Kroz sve nedaæe koje mu se dogaðaju, neprestano prosijavanada koja ga nosi. Zna saèuvati sebe i druge oko sebe od�ivotne hladnoæe i neuspjeha. Uspijeva i tamo gdje nitkodrugi nije vidio uspjeha. On je jednostavno èovjek pobjede,èovjek koji se nikada ne predaje.

Kraljica nas Mira poku�ava uèiniti pobjednièkomskupinom. U trenucima smalaksalosti daje nam naputakkako pobijediti. Posve je jednostavan. Sveto pismo trebastaviti u sredi�te na�ega �ivota. Pomaknule su ga odatlemnoge stvari u suvremeno vrijeme. Privukle su nas kao djecusvojim �arenilom i nesretni smo ako ih nemamo. Uvrijeditæemo se ako nam netko ka�e da smo njima zaluðeni. Ajesmo. Pogledajmo, naime, gdje nam stoji Sveto pismo.Mo�da se nalazi meðu svim drugim knjigama, mo�da namalo vidljivijem mjestu na kojemu skuplja pra�inu, a mo�daga uopæe i nemamo. Stvarno, �to je s na�im Svetim pismom?

Od kada je napisano Sveto pismo napisane su jo� tisuæetisuæa drugih razlièitih knjiga. No, jo� ni jedna nije uspjelapo�njeti uspjeh kakvo je ono po�elo. To je zbog toga �to jeSveto pismo knjiga nad knjigama. Tek kada ga se dobropoznaje mo�e se napisati dobra knjiga i �to ga se vi�epoznaje knjiga koja se pi�e jest sve bolja i bolja. Tko nevjeruje neka se usudi preteæi Sveto pismo.

Kraljica Mira svaku svoju poruku zavr�ava rijeèima: Hvalavam �to ste se odazvali mome pozivu! Kako ove rijeèizazvuèa�e u na�emu srcu?

41

RADOST BOLI

Draga djeco!I danas sam s vama na poseban naèin, razmi�ljajuæi i

�iveæi u svom srcu muku Isusovu. Djeèice, otvorite svojasrca i dajte mi sve �to je u njima: radosti, �alosti i svaki, pai najmanji bol, da ga mogu prikazati Isusu, da On svojomneizmjernom ljubavlju zapali i pretvori va�e �alosti u radostsvoga uskrsnuæa. Zato vas pozivam, djeèice, na posebannaèin sada, da se va�a srca otvore molitvi, da po molitvipostanete Isusovi prijatelji.


Lako se smije�iti ako na�e srce nije obuzeto bolju.Meðutim, ako jest, svaki se smijeh ledi na na�im usnama,a �eludac sti�æe u grè. Dani postaju tegobni, a noæi besane.

Kraljica nas Mira u svojoj poruci uèi kako iziæi na kraj sbilo kojom na�om �ivotnom bolju. �ivjela je ona na ovojzemlji i zna kako je taj �ivot ponekada muèan. Najbolje jeto iskusila onda kada su nevinog njezina sina Isusa Kristapoput zadnjeg lopova pribili na kri�. No, znala je da jenevin i to je bistrilo njezino srce. Spoznavala je da nijednabol ne mo�e uni�titi èovjeka. Ona ga samo mo�e pogoditi,buduæi da je na ovoj zemlji, i ni�ta vi�e. Bol je u stvari na�put prema radosti, prosvjetljenje koje nam toèno ka�ekakav je �ivot, kakvi su ljudi i stvari oko nas. Ako prihvatimotu mudrost, bol æe nas èistiti i u onome trenutku kadasmo nevini i u onome trenutku kada smo svojomnesmotreno�æu krivi za nju. Spoznat æemo �to nam jeubuduæe èiniti i prikupiti snagu vi�e nikada ne�to takvone napraviti.

Svoje radosti, �alosti, pa i najmanju bol ne mo�emodarovati bi lo kome. Mo�da jednostavno ne æe znati �to snjima uèiniti. Najbolje je ako ih darujemo onomu u kogaimamo veliko povjerenje. Nama kr�æanima tko mo�e bitibli�i od na�a Majke Marije? Naroèito toga bivamo svjesnikroz korizmeno vrijeme. Ona ono �to smo joj darovali ne

42

æe prezreti, veæ æe prikazati svome Sinu, na�emu Stvoritelju.Bo�ja blaga ruka tad æe se spustiti na na�e umorno èelo izadovoljno æemo odahnuti. Znat æemo da se netko brineza nas, da nam netko �eli pomoæi i u na�im najcrnjimdanima. Tek smo poslije toga sposobni o sebi progovoritii drugim ljudima koji se s nama dru�e ili su nam mo�daprijatelji. Zabrljaju li s teretom na�e boli, ne æe nas to tolikopogoditi. Bit æe nam samo �ao da su time zapravo sebinanijeli veliku bol.

Isusovo je uskrsnuæe oslobodilo svaku bol njezine tamnestrane. Uz vjerske i duhovne vrednote koje nam jeposredovalo pokazalo nam je da je nagrada za pravilnopretrpljenu bol velika radost. Nakon te�kih i tmurnihoblaka, svanjiva umiljato toplo sunce. Kakva samo ljepota!�teta je ne otvoriti joj svoje srce i primiti je u svoje naruèjekao ne�to izuzetno dragocjeno.

Svaki put kad uranjamo u molitvu pomalja se ova ljepota.Bog je tada s nama i pokazuje nam put. Mo�e nam se bilo�to dogaðati u �ivotu, mi smo zadovoljni. Znamo da nemate boli koja mo�e nadvladati ljepotu trenutka susreta sBogom. �to je jo� va�nije, taj je trenutak sve dublji �to sevi�e molimo svome Bogu. Divimo se bezgraniènosti Bogau kojega uranjamo, a sve na�e rane �to smo ih iz bilo kojegarazloga usput pokupili jednostavno nestaju. Isplati se zatopostati Isusov prijatelj i njegov suradnik na ovoj zemlji.Tada nam se, kao u djetinjstvu, pred oèima otvara veliki izanimljivi svijet u kojemu �elimo �ivjeti.

43

MJESTO OBRAÆENJA

Draga djeco!Pozivam vas na molitvu srcem. Na poseban naèin,

djeèice, pozivam vas da molite za obraæenje grje�nika, onihkoji maèem mr�nje i svakodnevnim psovkama probadajumoje srce i srce moga Sina Isusa. Molimo, djeèice, za sveone koji ne �ele upoznati ljubav Bo�ju, iako su u Crkvi.Molimo da se obrate da bi Crkva uskrsnula u ljubavi. Samoljubavlju i molitvom, djeèice, mo�ete �ivjeti ovo vrijemekoje vam je dano za obraæenje. Stavite Boga na prvomjesto, onda æe uskrsnuli Isus postati va�im prijateljem.


Kao kr�æani bezbroj smo puta govorili o obraæenju ili smoslu�ali o tomu. Naravno da smo pristajali uz taj govor, aliishod nije uvijek bio oèekivan. Jednostavno se nismo obratili.�to je uzrok tomu?

Kraljica nas je mira nebrojeno puta pozvala na molitvusrcem. Njoj je to poèetak na�ega duhovnog �ivota, onajtrenutak kada se potpuno odluèimo za svoga Boga. Nekadaje to molitva u kojoj razmi�ljamo o sebi i o svojimpogrje�kama, a nekada molitva u kojoj svome Bogupreporuèujemo one koji nas okru�uju. Time izlazimo iz sebei postajemo jo� dublji i jo� mudriji nego �to smo bili.

Na poseban naèin treba moliti za grje�nike, one koji ka�uda slijede Boga, a svojim �ivotom to ne svjedoèe. Namjestosvjetla i topline u sebi su upalili hladnoæu i na�e im molitvetrebaju pomoæi da ponovno naðu svoj izgubljeni put. Njihov�ivot jest neprestano ranjavanje Isusova i Marijina srca. Isus iMarija ih, naime, vole i te�ko im je kada vide da ne razumijutu njihovu ljubav. Okrenuli su se prolaznosti i od krhkih stvaripoku�avaju napraviti �tit koji æe ih �tititi pred svakodnevnimpote�koæama. Naravno da je to uzaludan posao. Kada zbogsvoga krivog usmjerenja do�ive neuspjeh, ovakvi ljudi poèinjuokrivljivati sve druge, samo ne sebe. Krivi su im oni oko njihzato �to ih, po njima, dovoljno ne razumiju, kriv im je Bog

44

koji ka�e da ih voli, a, eto, ne poma�e im. U takvim trenucimanajsmislenije im izgleda mrziti i psovati. Èini im se da im tajotrov uspje�no lijeèi rane. Onaj tko to sve promatra sa straneprimjeæuje da ipak nije lako ustrajati u grje�nom �ivotu. Grijehèovjeka izjeda iz dana u dan, sve dok konaèno ne postaneljudska olupina. No, unatoè grijehu ljubav nas Bo�janeprestano poziva vratiti se na pravi put. Neki poslu�aju tajzov i uspiju se vratiti, neki zajedljivo nastave dalje. Potrebnoje, stoga, moliti za sve one u Crkvi koji tvrdoglavo idu naprijedputom grijeha. Ovakvim svojim postupanjem kaljaju liceCrkve, èine da ona bude nevjerodostojna u oèima onih kojine vjeruju. Uzalud tada govoriti o uskrsnuæu. Taj æe govorizgledati poput bajki za malu djecu.

Zadaæa je kr�æana pomoæi svojoj Crkvi neprestano �ivjetiuskrsnuæe. Dogaðat æe joj se te�ke stvari, buduæi da je �ivotna ovoj zemlji nesavr�en, meðutim bude li u sebi imalauskrsnu svjetlost uspjet æe i u najtamnijim trenucima pronaæipravi izlaz i pravi put. Na taj naèin bit æe æudoredna snagakojoj svi vjeruju. Ne æe joj ovo donijeti neke zemaljske probitke.Zbog toga æe je neki napasti. Svi oni koji rade lo�e ne �ele daCrkva predstavlja bilo kakvu snagu. Ako je ona to, onda naspoziva na izvor te svoje snage. A to nije ba� uputno kada se�eli grije�iti. Da Crkva ne bi smetala, potrebno ju je napadatiu sredstvima dru�tvenog priopæavanja, potrebno ju jeprikazati kao zaostalu i kao nesuvremenu. I, ka�u, nastupitæe tada mir.

Dana�nji je papa Ivan Pavao II. itekako suvremen, pa ipakne slu�a isprazna zanovijetanja, nego nastoji propovijedatimudrost evanðelja i njime graditi odnose na ovoj kuglizemaljskoj. On je dobro razumio �to Bog misli kada tra�i odnas da se obratimo. Zacijelo to nisu raznorazni programizvuènoga imena na èijoj se izradi dobro zaraðuje, veæ je topromjena srca. To je, naime, ono pravo mjesto gdje se trebadogoditi obraæenje. Dogodi li se ono samo u na�oj glavi,ni�ta se dogodilo nije. Previ�e je, zaista, danas onih koji samogovore o obraæenju na�e ljudske pameti. Ponekada topoku�avaju postiæi i nasilnim sredstvima. Naravno da jeneuspjeh zajamèen.

45

Navje�æivanjem obraæenja srca Kraljica nas Mira dovodisvome sinu i zorno nam pokazuje da nam je on prijatelj.Poslije toga ne trebamo se nièega vi�e bojati, sve idesigurnim stazama.

46

IZGLED

Draga djeco!I danas vas pozivam na molitvu. Djeèice, budite radosni

nositelji mira i ljubavi u ovom nemirnom svijetu.Postom i molitvom svjedoèite da ste moji i da �ivite moje

poruke. Molite i tra�ite! Ja molim i zagovaram vas predBogom da se obratite, da va� �ivot i va�e pona�anje uvijekbude kr�æansko.


Kamo god se osvrnuli opa�amo da ljudi mnogo pola�una svoj izgled. Poku�avaju se lijepo odijevati, stanovati ulijepim kuæama, voziti se u dobrim vozilima, slu�iti selijepim rjeènikom. Da bi to postigli, spremni su potro�itimnogo novca i mnogo vremena. Naravno da svi u tomejednako ne uspijevaju, ali je namjera tu.

Razmi�ljajuæi o poruci Kraljice Mira stekao sam dojamda i ona itekako pola�e va�nost na ljudski izgled. Buduæida nas voli, poku�ava nas nauèiti kako najlak�e stiæi doizgleda kojim æemo biti za�tiæeni i prepoznatljivi. Time se,naizgled, pribli�ava opæeprihvaæenom mi�ljenju. Meðutimsredstva koja rabi ne izgledaju nimalo slièna onima izna�ega svakodnevnog �ivota.

Kraljica Mira polazi od molitve kao temelja na kojemuæe dalje graditi na� ljudski izgled. Toliko je ona to puta veærekla, ali se i nadalje ne umara. Oèito da taj pouèak jo�nismo shvatili do kraja. Jo� ima premalo pojedinaca kojise redovito mole, jo� ima premalo obitelji u kojima jemolitva kruh svagdanji, jo� ima premalo zajednica kojepovezuje molitva. Namjesto toga vlada neko drugomi�ljenje koje brzo nestaje poput mjehura od sapunice,da bi se ubrzo pojavilo neko novo i tako se isti toèakneprestano vrti. Molitvom je moguæe zaustaviti tajnemilosrdni toèak i stvoriti ozraèje u kojemu je lijepo �ivjeti,ozraèje koje svima daje dobar izgled.

Molitvi je pridru�en i post ili, suvremenim rjeènikom

47

reèeno, dijeta. Iako je taj rjeènik suvremen, pogrje�an je.Dijeta i post itekako se razlikuju. Dijetom poku�avamodotjerati na� vanjski izgled, ne jaèajuæi na�u volju koja nasje dotjerala do toga. Post naprotiv jaèa na�u volju, èistinas iznutra da bismo nakon toga bili oèi�æeni i izvana.Netko tko je iznutra oèi�æen jednostavno ne mo�e bitineèist vani, dok je moguæe da netko tko je izvana èistunutra bude uvelike neèist ili potpuno neèist. Post jepunina, a dijeta tek blijeda slika èistoæe.

Svrha posta i molitve zacijelo nije da bismo se obnovljenipojavili na nekom primanju gdje æemo se pohvaliti kakosmo u tomu uspjeli. Drugi bi nam, valjda, pritom trebalina svemu tomu zavidjeti. Post i molitva imaju svrhupripremiti nas na na�e svakodnevno svjedoèenje. Ka�emoda smo kr�æani i da volimo svoga Boga. Kad bismo imalimoguænost iziæi iz samih sebe i tada pogledati svojepona�anje i govor, bismo li mogli reæi da smo uistinukr�æani? Mo�da bismo se iznenadili kako stvari stoje.

Svaka majka voli svoju djecu, pa tako i Kraljica Mira volisve nas. Nije va�no tko smo i �to predstavljamo u �ivotu.Ona nas �eli pokrenuti naprijed. Najbolje sredstvo jestobraæenje. Lako je, naime, ne�to reæi, ne�to obeæati, ali jepuno te�e to i uèiniti. Obraæenje jest onaj trenutak kadasav svoj govor i sva svoja obeæanja poèinjemo pretvarati udjela. Strpljivo�æu stvaramo novi izgled svoga postojanjana kojemu æe nam svi zavidjeti, a nama æe biti drago danam zavide. Postigli smo svrhu svoga �ivota, postali smosuradnici Bo�ji na ovoj zemlji, �iritelji njegova kraljevstva.

Lijepo je steæi izgled koji je Bog za nas namijenio. Ni�taga ne mo�e pokvariti osim nas samih. Mogu se na nasnabacivati ne znam kakvim blatom, ni�ta nam ne mogu.Na� izgled ostaje poput svjetionika u oluji. Svijetlit æe svimaonima koje susreæemo. Prepoznat æe da smo u svojoj du�iupalili radost, a ne mrak. Mir koji æe iz nas strujati grijat æenjihovu du�u tako da æe spoznavati korak po korak da sejedino s Bogom isplati graditi svoj �ivot. Svaka drugagradnja jest samo poku�aj i ni�ta vi�e. Uzalud su i sva uèenarazglabanja o tome da je pravo spoznavanje jedino

48

nasluæivanje u mraku. Nikada ne æe uspjeti pobiti izgledrazvidnosti, ono kada ti se èini da ti je sve jasno, a odmahnakon toga otkrije� da se iza te prividne jednostavnejasnoæe krije duboko bogatstvo. Potvrdila su nam to velikaumjetnièka djela kroz povijest. O dana�njima ne æu govoriti,buduæi da bismo najprije trebali razjasniti naèela po kojimaje ne�to danas prozvano velikim.

Izgled koji nam preporuèuje Kraljica Mira lijek je za ovajsuvremeni nemirni svijet. Taj izgled nikoga ne napada,nikoga ne izaziva, nikomu ne prijeti. Miran je i tih, aliprepun bogatstva. Lijepo bi bilo kada bi bio ba� na�. Istinaje da ne bi tako lagano pro�ao na nekoj modnoj pisti, alinisu ni modne piste, valjda, zadnje mjerilo svih stvari.

49

ZAGLEDANOST

Draga djeco!I danas vas pozivam da se obratite i èvr�æe vjerujete u

Boga. Tra�ite, djeèice, mir i molite na razlièite naèine, aniste jo� dali svoje srce Bogu da ga on ispuni svojomljubavlju. Eto, zato sam s vama, da vas pouèim i pribli�imBo�joj ljubavi. Ako Boga ljubite iznad svega, bit æe vamlako moliti i otvoriti mu srce.


Tjelesna se sljepoæa jo� nekako i da podnijeti, ali je onaduhovna teret koji nas ustrajno izjeda. On mo�e biti veæeili manje te�ine, svejedno nam ne da pravilno koracatinaprijed. No, moguæe ga je se rije�iti uz Bo�ju pomoæ.

PristupKraljica Mira neprestano bdije uz one koji su joj povjereni.

Ne odmièe se od njih ni onda kada odlutaju, kada zaboravetko su i �to �ele. A dogaða se to. Znamo to iz na�egaosobnog iskustva. Poput djece poðemo za suvremenim�arenim balonima i onda se jednostavno izgubimo.Zamagli nam se put nazad, poènemo se pla�iti, ljudi namprestaju biti prijateljima.

Mnogo nas je puta Kraljica Mira upozoravala na sve to.Govorila nam je da neprestano tra�imo prave vrijednosti,a ne privid. Htjela je od nas uèiniti jake liènosti, one kojiuzdignute glave hode ovim svijetom. Njezina je namjerapomoæi nam promijeniti ovaj svijet da on ne bi bio hladani nepristupaèan. Zbog toga izgovara rijeèi: »I danas vaspozivam...«. Hoæe nas povesti naprijed, otvoriti nam oèiza sve dobro �to je oko nas. Na taj naèin spasit æemo sebei spasit æemo druge oko sebe od uzaludnosti �ivljenja.

Ono �to na poèetku trebamo uèiniti jest obratiti se.Mo�da æemo reæi da smo to veæ davno uèinili. Pogrije�itæemo. Bila je to samo, naime, na�a odluka, ali jesmo li seobratili, druga je prièa. Obraæenje zahtijeva neprestaninapor. Tek kada doðemo svome Gospodinu moæi æemo

50

reæi da je taj hod zavr�en i moæi æemo vidjeti �to smo uèinili.Tijek povijesti spasenja pokazuje nam ovu neprestanuusmjerenost. Najprije proroci pozivaju na obraæenje, poslijetoga dolazi Bogoèovjek Isus Krist, nakon njega Crkva kojanastavlja njegovo djelovanje. Svi neprestano izgovarajupoziv »obratite se«. Potrebno je to stoga �to se nalazimona ovoj nesavr�enoj kugli zemaljskoj. Kolikogod htjeli ostatièistima, dogaða nam se da se zaprljamo, da poènemorazmi�ljati na materijalistièki naèin. Na�a vjera u Boga zbogtoga poèinje slabiti, magle nam poèinju zaklanjati vidike.Nema nam, stoga, druge nego spoznati u kakvom smostanju i vratiti se na�im izvornim vrijednostima.

StanjeSpoznav�i �to nam to poruèuje Kraljica Mira mo�da smo

veæ odavno poèeli moliti ili smo to uèinili u posljednjevrijeme. Odlazimo mo�da i na posebne susrete umolitvenim skupinama, idemo na hodoèa�æa..., ipakprimjeæujemo da ne�to ne ide. Nemamo u sebi onajpotrebni mir za koji nam svi ka�u da dolazi preko molitve.Na�a molitva je suha, be�ivotna, prisiljavamo se da joj sekao takvoj radujemo.

Ne treba previ�e umovati i tra�iti razloge takva stanja.Svoje srce jednostavno nismo dali Bogu. Mi to jesmopoku�ali, ali nismo uèinili. Poveli smo se za primjeromuljudbe u kojoj �ivimo. Sve je u njoj na povr�ini: kada oneèemu govori, ne prodire u sr� stvari veæ ostaje na prvimdojmovima; kada o neèemu pjeva, ostaje na zaglu�nosti;kada ne�to gleda, ne shvaæa �to se to pred njom nalazi.Nije ona nesposobna djelovati i na drugaèiji naèin.Meðutim, ona se boji toga drugog naèina, buduæi da nepriznaje Boga i slijedom toga sve one dubine koje Bogdonosi sa sobom. Da bi zavarala druge i uvjerila ih u svojuispravnost, neprestano govori o naèinima koji su potrebnida bi se stiglo do neèega. Tako, da bi se stiglo do mira nijepotrebno da se èovjek iznutra oèisti, veæ je potrebno daima ispravan naèin pristupa. Izmi�ljaju se raznoraznapredavanja, struèni skupovi, stvaraju udruge, ali sve je to

51

uzalud. Èovjek se izgubi na izuèavanju svih tih potrebnihputova, namjesto da je odabrao onaj koji mu se èininajboljim i otvorena srca krenuo naprijed. Razumljivo namje kada to uèine oni koji ne vjeruju u Boga, ali kada touèine vjernici, nije nam to ba� tako razumljivo.

Kada svoje srce predamo Bogu na nama najjednostavnijinaèin, on æe ga ispuniti ljubavlju. Taj naèin æemo razumjetii bit æe nam poput oslonca u �ivotu. Mijenjajmo ga samou onome trenutku ako smo se uvjerili da smo prona�libolji. Ne gubimo vrijeme u pustom tra�enju molitvenognaèina. Bog nas razumije i kada mu ka�emo nekoliko rijeèi,va�no je samo da dolaze iz srca. On æe nas tada povesti zaruku i pokazivati nam nove naèine molitve koji æe nas jo�vi�e pribli�iti njemu. Shvatit æemo njegovu ljubav i njezinuulogu u na�emu �ivotu.

Ne æe danas svi reæi da mole, ali æe gotovo svi reæi datra�e mir. Bilo kakav da je, svaki æe èovjek reæi da je za mir.Govor o miru postao je zadnji modni krik. Tako se uprosvjednim povorkama mogu zajedno naæi i vjernici ibezbo�ci, pripadnici crkvenih udruga, kao i pripadnicikomunistièkog naèina razmi�ljanja, demokrati i oni kojinaginju totalitarizmu... Mir ih je sve okupio. No, u takvom�arenilu vjernici ne bi smjeli dopustiti utopiti se i svojudubinu zamijeniti za plitkost govora o naèinima zapostizanjem mira. Trebali bi u stvari pomoæi drugima daotvore oèi i spoznaju da se samo ljudskim snagama nemo�e ni�ta uèiniti. Uspjeh je zajamèen tek kada seudru�imo s Bogom koji nas je stvorio.

OdlukaMo�emo mi i ne poslu�ati svoju Kraljicu mira. Namjesto

da budemo zagledani u njezine rijeèi, mo�emo bitizagledani u rijeèi koje nam se na razlièite naèine posredujus mnogih strana. I te su rijeèi lijepe, barem naizgled. No,ako �elimo stiæi do dubinskog odgovora na svoj �ivot, poæinam je putom kojim nas zove Kraljica Mira.

Danas se mnogo govori o ljubavi. Bilo koje sredstvodru�tvenog priopæavanja otvorili, zasipa nas taj govor.

52

Ljubav je polazi�na i ishodi�na toèka. Ne bih sada govorioo tome o kakvoj se sve ljubavi govori i na kakve sve naèine.Ipak, ni najljep�i govor o ljubavi ne dotièe onu dubinukoju ona dobiva kada joj se pridoda pridjev Bo�ja. Tek se,naime, tada shvaæa �to je ljubav i kako je se mo�e �ivjeti usvome svakodnevnom �ivotu. Iz ljubavi Bo�je izvire i ovana�a nesavr�ena ljudska ljubav, sva ona ljepota koja se unjoj dotièe.

Kraljica nas Mira �eli pouèiti Bo�joj ljubavi. Ovisi o namahoæemo li biti dobri ðaci ili æemo dopustiti da sav taj govorproðe mimo na�ih u�iju. Ne �eli da svoje biæe usredotoèimona njezinu osobu, da ona postane slavna u na�im oèima.Njoj je dovoljno to �to æemo shvatiti tko je Bog i �to æemomu se pribli�iti. Znam da je to razlièito od onoga �to nampru�a dana�nji naèin razmi�ljanja koji u svakom djelovanjutra�i osobnu korist i proslavljanje. No, jedino je ovoispravan naèin. Omoguæuje nam �ivjeti u punoj slobodi ipunoj ljubavi s na�im Bogom. Kraljica nas Mira �eli tomu�to prije nauèiti. Vrijeme prolazi, a ima mnogo dobra kojese mo�e uèiniti. To dobro �eli posredstvom nas teæidrugima, a ne zavr�iti samo u nama. Dok teèe na�im biæem,potpuno nas mijenja i donosi nam sve ono najljep�e �tomo�emo po�eljeti.

Ima zagledanosti koje zasljepljuju, ali ima i zagledanostikoje od slijepa èovjeka èine onoga koji vidi. Tjelesne oèi tune igraju najva�niju ulogu. Do nas je �to se s nama dogaða.Mo�da ne vidimo unatoè dobru zdravlju, unatoè svemuznanju �to ga imamo? Kamo smo trenutno zagledani?�to nas to tako privlaèi da smo spremni sve ostaviti i poæisamo za tim? Da dalje ne nabrajam. Mo�emo li poku�atizagledati se u pravom smjeru, pa makar svi oko nas èinilidrugaèije?

53

PUTOVANJE

Draga djeco!Danas vam zahvaljujem �to �ivite i svojim �ivotom

svjedoèite moje poruke. Djeèice, budite jaki i molite davam molitva dadne snagu i radost. Samo æe tako svaki odvas bit moj i ja æu ga voditi putem spasenja.

Djeèice, molite i svjedoèite svojim �ivotom mojunazoènost ovdje. Neka vam svaki dan bude radosnosvjedoèenje Bo�je ljubavi.


Zahvaljujuæi suvremenim tehnièkim postignuæima veæsmo se nauèili prevaljivati kao od �ale velike razdaljine.Tako smo do�li do onoga o èemu je èovjek oduvijek sanjao.Htio je iziæi iz svoje zatvorenosti i ponuditi se drugima sbogatstvom koje nosi u sebi. Bilo je, naravno, i drugaèijihhtijenja, ali nije to ono najva�nije.

I na duhovnom polju èovjek poku�ava prevaljivati velikerazdaljine. Opet su mu potrebna odreðena pomagala. Uovo suvremeno vrijeme Kraljica Mira nam je svima ponudilata pomagala. Govori nam o njima svaki dan, poziva nasda veæ jedanput otvorimo oèi i da prepoznamo da su tu.Tko se usudi zapuæuje se na put koji nam otvara �irokaprostranstva s neizmjernim bogatstvom.

ZahvalaBo�ji govor preko Kraljice Mira nije ostajao bez odjeka u

srcima ljudi. Veæ od samoga poèetka otvarali su svoje srcetome govoru. Nastojali su stoga u potpunosti �ivjeti sveono �to im je Kraljica Mira govorila. Netko je uspijevaovi�e, netko manje. No, �elja je bila tu. Ljudi su prepoznalida se ne mo�e �ivjeti sam i da najveæe bogatstvo nije onovidljivo �to imamo u svojim rukama.

Zbog svega ovoga Kraljica je Mira osjetila potrebu reæihvala svima onima koji su je poslu�ali. Nije se zacijelo time

54

ponizila, veæ se pokazala u svemu svome bogatstvu. Htjelanas je nauèiti drugaèijemu pona�anju od na�egauobièajenoga.

Mi ljudi poèesto ka�emo hvala samo onome kogaosjeæamo iznad nas i tko bi nam opet nekada mogaotrebati. Od ostalih tra�imo da nas slu�aju i nema se tu �togovoriti. A mnogo �to�ta bi se moglo promijeniti u namai oko nas kada bismo znali biti samo malo zahvalniji. Onikoji s nama �ive svaki dan bili bi nam itekako zahvalni.Mogli bi se opustiti i ne osjeæati strah pred nama veæ ljubavkoja struji iz nas prema njima. Poèeo bi tada vladati onajmir o kojemu neprestano govori Kraljica Mira. Ne bi namtrebao neki drugi govor, razumjeli bismo kako je lijepo�ivjeti kada ti drugi kraj tebe nije takmac.

Lijepo je da nam i na�a zapadna uljudba govori o primjenirijeèi hvala. Izrasla je, naime, ta uljudba na kr�æanskimtemeljima i htjela to ili ne ima u sebi kr�æanskoga sadr�aja.Svojim kr�æanskim �ivotom doprinijet æemo da se tajsadr�aj ne istopi, nego da postane jo� vi�e prisutan.Naravno da ne bi bilo lo�e da na�a zapadna uljudba opetpostane kr�æanskom. Ne bi tada svojim tehnièkimdostignuæima prijetila èitavome svijetu, veæ bi bila napomoæ i dobar suputnik svim ljudima na ovoj zemlji.

�tap na putuSvaki put umori i zato je potreban �tap koji æe pru�iti

odmor na�im umornim kostima. Kr�æanstvo nam ga je odpoèetka nudilo u obliku molitve. Èini to i Kraljica Mira.Molitva nas, naime, èisti od sve prljav�tine �to smo je skupilitijekom na�ega putovanja. Tako oèi�æene predaje nas Bogukoji nas je stvorio i koji bi nam neprestano htio pomagati.

Postalo je dosadno ponavljati, ali je potrebno ponovnoreæi da se molitva nalazi u krizi. Ne mole dovoljno pojedinci,ne moli dovoljno na�a kr�æanska zajednica. Daleko bi nasodvelo razmi�ljanje za�to je to tako. Va�nijim mi se sadaèini upitati se �to èiniti u ovome trenutku. Odgovor je tako

55

jednostavan i tako te�ak. Treba se poèeti moliti. Tko poslu�apostat æe mu to jednostavnim, tko se bude krzmao postajatæe mu to sve te�im i te�im.

Da bismo se zaputili putom molitve, ne trebamo slu�atiuobièajeno mi�ljenje oko sebe. Uvrije�io se na�alost stavda ono �to ka�e veæina jest ono �to bi trebalo odr�avati.To tako mo�e biti samo u politièkim izborima, ali ne i una�emu razmi�ljanju. Svoj osobni stav izgraðuje se u skladusa svojom savje�æu. Zbog toga kao kr�æani imamo tu èastda izgraðujemo prave odnose i pravi naèin razmi�ljanjaoko nas. Bog je na na�oj strani i ako ga budemo slu�ali iæiæemo pravim smjerom.

Iz poruke u poruku Kraljica Mira govori o molitvi. Tajnam govor jasno kazuje kakvu joj va�nost pridaje.Zahvaljujuæi tome mnogi su u Meðugorju nauèili moliti imnogi su se vratili molitvi. Izrekli su to kroz nebrojenapisana i nenapisana svjedoèanstva. Na taj naèin ispunilisu se snagom i rado�æu. I dalje su nastavili �ivjeti u svomemjestu, raditi na istim radnim mjestima, ali je sada to bilone�to drugo. �ivotne pote�koæe vi�e nisu bile nepremostiveprepreke, veæ �kola, istina naporna, koja ih je pouèavala�ivotnim mudrostima. Poput zdenca punili su se �ivotnimsokovima i kao takvi bili na dobro i sebi i drugima.

Smjer putovanjaTko poslu�a Kraljicu mira postaje njezinim, kako to ona

lijepo ka�e u poruci. Prekrasno je èuti taj izrièaj. Ne dogaðanam se ba� èesto da nas svojim naziva netko tko je mnogoiznad nas. Da bi se ne�to slièno dogodilo meðu namaljudima, potreban je zaista neki veliki razlog. Kraljica Mirato èini samo iz ljubavi. Bila je na ovoj zemlji, zna �to jezemaljska muka, zna kakvu imamo potrebu za ljubavlju,voli nas i prirodno je da nas nazove svojima.

Po naèinu na�ega �ivljenja prepoznaje se jesmo li shvatilii prihvatili ponudu Kraljice Mira da mo�emo biti njezinima.Nije va�no �to ka�emo svojim usnama, veæ je va�no kakosvjedoèimo o Bogu èitavom svojom lièno�æu. Kraljica nas

56

Mira strpljivo uèi kako iz dana u dan postajati drugaèijimai postajati boljima. Ne stjeèe se obraæenje preko noæi. Onoje put kojim uporno treba iæi da bismo na njegovom krajuu�ivali u bogatstvu koje nam donosi. Isku�enja æeneizostavno biti, ali ih treba pobijediti svojom vjerom.

Dogaðaji u �upi Meðugorje veæ su od samog poèetkanadrasli mjesto u kojemu su se odigravali. �eljni istine isvega onoga dobra ljudi su grnuli u ovo maleno mjesto.Kraljica se Mira nije time zbunila. Do�av�i povesti nasputem spasenja, korak po korak ostvarivala je svojenamjere. Iako je uvijek govorila svemu svijetu, na poèetkusvojih ukazanja najprije se posvetila vidiocima. Govorilaim je iz dana u dan i uèila ih kako biti njezinim svjedocimai suradnicima. Kada je zakljuèila da je ostvarila tu svojunamjeru, poèela se obraæati �upi Meðugorje. I njoj jegovorila iz dana u dan. Plodovi su bili oèiti. Ta �upapostajala je drugaèijom i vi�e nikada ne æe moæi reæi danije èula govor Kraljice Mira. Mo�e ona to nekada izanijekati, ali ostaje istinitost dogaðaja, istinitostmeðusobnog susreta. Na kraju je Kraljica Mira progovorilai èitavom svijetu. Htjela ga je uèiniti svojim i istrgnuti ga izsvih njegovih zabluda. Do dana dana�njega jo� traje tajgovor. Svakoga mjeseca Kraljica Mira upuæuje svoju porukuèitavom svijetu. Plodovi su vidljivi. Mnogi su se u svijetuobratili i vratili se sa svoga zlog puta. Na taj naèinèovjeèanstvo se spa�ava i �to je vi�e onih koji vjeruju KraljiciMira, to je sve manje zla na ovome svijetu.

Zlo je, na�alost, svjesno �to èini Kraljica Mira. Zbog togapoku�ava na razlièite naèine zaustaviti taj govor. Ratovikoji su prohujali ovim krajevima zacijelo su jedan odpoku�aja da se zaustavi sav taj govor. No, uspjeha nijebilo, buduæi da je uvijek bilo onih koji su molili i koji su bilispremni svjedoèiti Marijinu nazoènost u �upi Meðugorje.Svakim danom to svjedoèenje prodire sve vi�e i vi�e upovijest svijeta na raznorazne naèine. Rijetko su to nekiizvanredni dogaðaji. Uostalom, ni dogaðaji u Meðugorjunisu neka predstava. Oni su samo nastojanje da seponovno o�ivotvori ono �to smo kao kr�æani oduvijek

57

trebali èiniti. To nas dovodi do zakljuèka da mo�emouspje�no svjedoèiti o Kraljici Mira bez obzira na svojesposobnosti, na �kole koje smo zavr�ili, mjesto nadru�tvenoj ljestvici.

Kraljica nas je Mira uputila na put. Prostranstva su prednama. Dok ovo pi�em promatram Kri�evac. Poput mraviljudi u daljini idu stazama kojima su mnogi pro�li. Oni suzacijelo shvatili na kakvo ih to putovanje Kraljica Mira �eli�to prije uputiti.

58

BISTRINA IZVORA

Draga djeca!I danas se radujem s vama i sve vas pozivam na molitvu

srca. Pozivam vas, djeèice, da ovdje sa mnom zahvaljujetesvi Bogu za milosti koje vam preko mene daje. �elim dashvatite da ovdje �elim ostvariti ne samo mjesto molitvenego i susret srdaca. �elim da se moje, Isusovo i va�e srcepretvore u jedno srce ljubavi i mira. Zato, djeèice, molite iradujte se svemu �to Bog ovdje èini, unatoè tome �tosotona izaziva svaðu i nemir. Ja sam s vama i sve vas vodimputem ljubavi.


Postalo je znakom presti�a govoriti o za�titi èovjekovaokoli�a. Svatko tko imalo dr�i do sebe upinjat æe se dokazatida on nije onaj tko zagaðuje okolinu oko sebe i neuljudnose pona�a. Mo�da æe poduzeti i odreðene korake.Meðutim, u svemu tomu govoru neprestano se gura ustranu i govor o za�titi duhovnog okoli�a. Naravno da jelijepo i potrebno imati zdravu prirodu, ali je jo� ljep�e i jo�potrebnije imati zdrav duh. Tko ga ima ne æe se usuditiprljati okolinu oko sebe.

Mnogo toga je veæ reèeno o govoru Kraljice Mira. Ja bihga nazvao i za�titom duhovnog okoli�a, poku�ajem da seproèisti izvor u nama da bi ponovno bio bistar i davaonam duhovno i tjelesno zdravlje. Ne èini ona to zbogpresti�a, nego jednostavno zato �to nas voli, kako to ka�eu mnogim svojim porukama.

Otvaranje vrataNe mijenja se èovjek preko noæi. Èak ni oni koji nakon

grje�nog �ivota prosvijetljeni Duhom Svetim odjedanputodluèe drugaèije �ivjeti. Mo�e se odluka donijeti, ali trebaustrajno koracati naprijed da bi se ta odluka i ostvarilaunatoè preprekama na�ega svakodnevnog �ivota. Odluka�ivjeti drugaèije jesu samo otvorena vrata u drugaèiji �ivot.

59

Isus nas je Krist neprestano pozivao i neprestano naspoziva da svoje odluke potkrijepimo i svojim molitvama.Slabi smo i krhki i zbog toga ne mo�emo sve ostvaritisvojim snagama. Molitva nas èini sliènima Bo�joj slici unama i prenosi nam Bo�ji govor. Nismo nezanimljivi svomeBogu. On nam se neprestano raduje kao najboljimprijateljima. Nerazumno je stoga ne otvoriti mu svoje srcei ne dopustiti mu da nam se pribli�i. Kada se molimo,onda smo ljudi u najveæem znaèenju te rijeèi, onda smokr�æani koji mijenjaju sebe i svijet oko sebe. Takvi æemovoljeti sve ono �to je na�e, ali u isto vrijeme i sve ono �topripada drugima. Samo sebiènjaci sebi priskrbljujuodreðena prava koja u isto vrijeme uskraæuju drugima.Takvi ako se i mole, mole se samo svojim razumom. No,naputak je Kraljice Mira da bismo se trebali moliti srcem.Tek tada sposobni smo na pravi naèin uporabiti i na�razum, uèiniti da on ne bude hladno sredstvo kojim seneprestano slu�imo.

Kraljica je Mira spremna neprestano se radovati s nama.Lijepo joj je biti u na�emu dru�tvu. Htjela bi s nama izgraditijedan bolji svijet u kojemu æemo �ivjeti do onoga trenutkakada æemo poæi prema drugoj domovini. Ona je poputna�e dobre susjede na koju se uvijek mo�emo osloniti.Na�alost, zaboravimo da je sve to ba� tako. U svojoj �urbinemamo vremena èuti �to nam to poruèuje Kraljica Mira,njezine rijeèi proèitamo kao i svaku drugu vijest izaboravimo. Dopu�tamo jednostavno sebi �ivot oko sebesmatrati potro�nom robom, namjesto da se zaustavimonad onim �to je dobro. Idemo svijetom zatvorenih vratasvoga srca. A Kraljica Mira i svi dobri ljudi neprestanokucaju na njih da ih otvorimo.

GozbaSjeæamo se dobro onoga svetopisamskog izvje�æa o

gozbi u Kani Galilejskoj na kojoj su bili Isus i Marija. Ujednome trenutku mlado�enji je prijetila velika sramota.Meðutim, spasila ga je Marija svojim zagovorom kod svogaSina. Gozba se mogla nastaviti.

60

No, nije sve ovo samo jedna lijepa pripovijest i ni�ta vi�e.Marija i danas zagovara ljude kod svoga Sina. Sada to vi�enije pojedinac, nego svatko od nas. Jasno nam ka�e da toèini u �upi Meðugorje. Od jedne obiène �upe pretvorila juje u �upu u kojoj se neprestano slavi gozba. Skupila nas jesa svih strana svijeta i svakog pojedinog od nas uèinilaglavnim na toj gozbi. Dobro pazi na nas da se ne bismoosramotili i dali povoda ljudima da poslije o tome prièaju.Naravno da ona poma�e ljudima i na svakom drugommjestu na ovoj kugli zemaljskoj, ali u meðugorskoj �upito èini na poseban naèin.

Jadan je onaj tko se ne zna zahvaliti za dobroèinstvokoje mu je uèinjeno. Svojom nezahvalno�æu dokazuje dani�ta nije shvatio od �ivota oko sebe. Usredotoèio se samona sebe i misli da se sav svijet vrti oko njega. Naravno dato nije tako. Zbog toga svatko onaj tko se zna zahvaliti iBogu i ljudima za uèinjena dobroèinstva, zna ispravno�ivjeti. Otvara svoje srce svim dobronamjernicima i s njimaneprestano slavi gozbu �ivota. Ne �iri oko sebe oèaj ibeznaðe, veæ nadu u bolje sutra, novi poèetak koji æe nasizvuæi iz �ivotnih pote�koæa. Takvoga svatko voli i svatkoga �eli susresti. Ne do�ivljava ga kao naporna èovjeka, veækao onoga tko nam otvara neke nove vidike u �ivotu.

SusretKada nam Kraljica Mira preporuèuje moliti se, onda nam

ona ne izdaje zapovijed koju trebamo provesti, a na kojuona mo�e zaboraviti. Molitva shvaæena Gospinimrjeènikom jest put do susreta. Na�e srce susreæe se snjezinim i s Isusovim. Tako nastaje susret koji ne æepromijeniti Kraljicu Mira i Isusa, ali hoæe nas. Shvatit æemobolje �to bismo kao ljudi trebali èiniti na ovoj zemlji i kakobismo se trebali pona�ati. Postat æemo oni koji naprijedidu pravim putem.

Uljudba u kojoj �ivimo ne vodi nas uspje�no naprijed.Na�alost, �ivimo u uljudbi koja se krivo naziva naprednom.Ono prema kamo nas ona poku�ava odvesti veæ je davnoviðeno. Jo� od svoga poèetka èovjek se poku�avao osloniti

61

na ono tvarno da ga to za�titi, natjecao se meðusobno sdrugima oko sebe, odbacivao æudoredni i Bo�ji zakon ijo� tisuæu drugih stvari. Zbog toga dana�nju uljudbu spravom mo�emo nazvati zastarjelom. Poku�ava u namaoèuvati neka na�a davna pona�anja. S druge strane Isusnam Krist donosi ono �to je suvremeno i napredno. Uèinas kako u nama prevladavati ona stara stanja i doæi donovih iskustava i �ivotnih pona�anja. Gospa mu sepridru�uje u svemu tomu htijuæi da veæ jedanput shvatimoda prave vrijednosti nisu �arene krpice i kuglice, veæustrajan hod naprijed prosvijetljen Bo�jim svjetlom.

Poslu�amo li svoju Kraljicu Mira na�e srce otvorit æe seljubavi i miru. Ne æemo sebi dopustiti bilo koga mrziti, veææemo druge ljude susretati kao svoju braæu i sestre, kaoone koji su nam jednaki. Nakon toga nastupit æe u namamir koji æemo prenositi drugima oko sebe. Svakodnevnoto mo�emo vidjeti na primjeru onih koji dolaze u �upuMeðugorje. Meðu njima na poseban naèin na mladimakoji se u Sveti�tu Kraljice Mira okupljaju svake godinekrajem srpnja. Na� ljudski govor o ljubavi i miru, uspje�nopretvaraju u Bo�ji govor o ljubavi i miru. Ne �ele od rijeèi»ljubav« i »mir« stvoriti nikakvu ideologiju, veæ ihjednostavno sprovode u �ivot.

PreprekeZlo se ne miri s onim �to Bog preko Kraljice Mira èini u

�upi Meðugorje. Na razlièite naèine poku�ava omestiGospin govor. Nekada poku�ava ljudima nametnutimi�ljenje da je sve to samo jedna velika prijevara, nekadada su oni preko kojih Gospa to èini potpuno toganedostojni, nekada da Gospa treba rije�iti sve nagomilaneprobleme u Crkvi i dru�tvu, nekada... Te�ko je to inepotrebno sve nabrajati. Radije treba odbaciti jedanovakav govor i prionuti mijenjanju svoga �ivota po naputkuKraljice Mira.

Svaða i nemir nikada ne æe doprinijeti rje�avanju bilokakvih pote�koæa. Treba ih odmah sprijeèiti. Èak to priznajui dana�nji vlastodr�ci. Istina, poèesto je to njihovo priznanje

62

samo jedna obièna zajedljivost. Nakon �to dopuste da sezlo prospe i da pomoæu njega postignu neke svojeovozemaljske probitke, kasnije govore da su pogrije�ili �toga nisu odmah zaustavili. No, ne kaju se za to i nitko nesnosi bilo kakvu odgovornost, veæ isti i dalje nastavljaju sasvojim bezbo�nièkim pona�anjem.

Sreæom, Kraljica je Mira meðu nama. Kao pojedincima ikao narodima mogu nam sva�ta èiniti, ali nas nikada neæe uni�titi ako smo sa svojim Bogom. On u nama stvarabistrinu, snagu i mir. U mutna i te�ka vremena znamo �tonam je i kako èiniti.

63

GA�ENJE TAME

Draga djeco!I danas vas pozivam da u bojama prirode slavite Boga

Stvoritelja. On vam govori i preko najmanjeg cvijeta osvojoj ljepoti i dubini ljubavi kojom vas je stvorio. Djeèice,neka vam molitva izvire iz srca kao svje�a voda na izvoru.Neka vam p�enièna polja govore o milosrðu Bo�jem premasvakom stvorenju. Zato, obnovite molitvu zahvale za sve�to vam daje.


�to je danas va�no? Prilièno je te�ko odgovoriti na ovopitanje. Bezbroj je stvari koje nas okru�uju i koje bi htjelezagospodariti na�im mislima. Krièe o njima s televizijskihzaslona, s radiopostaja, kroz novinska slova. Na nama jeodluèiti se i iz te hrpe izvuæi ono �to smatramo najvrjednijim.

Da bismo uspjeli donijeti pravi zakljuèak, predlo�io bihda se za jedno odreðeno vrijeme povuèemo iz sve ove bukei galame. Neka to bude neko tiho mjesto na kojem mo�emobiti u miru. Da, upravo je ovo jedan od prvih savjeta kojenam nudi kr�æanska duhovnost da bismo poèeli bolje �ivjeti.Ne stidim se priznati da ga nisam izmislio i da sam ga nauèiotijekom �ivota. Nakon �to smo osjetili ti�inu poènimorazmi�ljati �to nam se dogaða i �to bismo htjeli da nam sedogaða.

Ako to �elimo, Kraljica æe Mira biti nazoèna prilikom na�ihrazmi�ljanja. Posavjetovat æe nas kojim putem krenuti i �topopraviti da bismo sretno stigli do pravog ishoda. Ne æepritom bje�ati ni od kakva predmeta za razgovor, pa èak niod predmeta za�tite èovjekova okoli�a koji je danas ono oèemu se puno govori i u isto vrijeme ono �to mnogi zlorabe.

Na poèetku bija�e netkoPoèetak svijeta uvijek je privlaèio ljudsku znati�elju. Ljudi

su htjeli saznati kako to bija�e kada nièega nije bilo i tko je

64

bio onaj poticaj koji je dao �ivot i svjetlo ovome svijetu ukojemu �ivimo. Raspon odgovora bio je velik.

Sveto pismo na ovaj je upit odgovorilo svojom prvomknjigom, Knjigom Postanka. U njoj je jasno reklo da je napoèetku svega bio Bog i da je on ovaj svijet stvorio iz nièega.Upalio je svjetlo i ugasio tamu u na�emu ljudskom �ivotu.Uèinio je to, buduæi da nas je volio i htio nam podariti ljepotu�ivota. Na na�u �alost nismo dugo u�ivali u nezaslu�enudaru. Pogrije�ili smo dopustiv�i sebiènosti da zavlada na�im�ivotom. Zbog toga se od tada moramo itekako truditièuvati svjetlo upaljenim, a tamu uga�enom. Ljepota nijevi�e ne�to �to se razumije samo po sebi, nego ne�to �totrebamo neprestano otkrivati.

Puno je ljepote Bog stavio u svijet oko nas. Rekao bih,zajedno s Kraljicom Mira, da sve pr�ti od Bo�je ljepote okonas. Okoli� koji nas okru�uje prepun je prekrasnih boja kojena�e oèi ispunjaju divljenjem i zahvalom onome koji je sveto tako divno smislio. Maleni je cvijet tako veliki predstavnikljepote �to ju je Bog stavio u ovaj svijet. Ako ga dobropromotrimo, govori nam da je Bog neizmjerno dobar ineizmjerno velik. U njemu je stvorio takvo savr�enstvo dapred njim ostajemo bez rijeèi.

Neki suvremeni znanstvenici poèeli su govoriti da je svijetnastao jednim velikim praskom. Buduæi da trenutno nemaboljeg znanstvenog obja�njenja za nastanak svijeta, ovajse stav vi�e manje danas prihvaæa. Izgleda smislenim, samonesmislenim izgleda govor, koji se poku�ava probiti, da prijetoga praska nije bilo ni�ta. Zastupnici takvoga stava nepru�aju nam nikakav smislen zakljuèak ove nesmislenosti.

Na suvremenu nesmislenost odgovaraju samo vjernicisvojim stavom koji ka�e da je na poèetku bio netko i da setaj netko zove Bog. On ujedno ispravlja i sve ostalenesmislenosti na ovome svijetu. Treba mu samo dopustitida djeluje u na�emu �ivotu i na�oj povijesti.

Izvor �ivotaPomlaðivanje i nastojanje ne starjeti svakodnevni su

èovjekovi poku�aji. Pribjegavaju tome u vi�oj ili manjoj mjeri

65

i oni koji vjeruju i oni koji ne vjeruju. Veliki je to krik zanekada�njim izgubljenim stanjem. Doæi do njega znaèi doæido svoga poèetka.

Oni koji uistinu vjeruju mo�da æe tu i tamo uporabitineko spravljeno sredstvo za pomlaðivanje ili zaprodu�enjem �ivota na ovoj zemlji. No, ono �to æe uistinuuporabiti jest molitva. Puni pouzdanja stavit æe se uprisutnost Bo�ju i onda u toj prisutnosti rje�avati svoje�ivotne pote�koæe, kazivati svoje radosti i svoje �alosti.

Kr�æanska duhovnost poznaje mnoge vrste molitve.Vjerujem da znamo podosta njih. Zna ih naravno i KraljicaMira, iako nam ne govori podrobno o njima. Prepu�tanjihov odabir na�emu ukusu i na�im potrebama. No, kaotemelj svake molitve, stavlja molitvu iz srca. Zna ona dobroda svojim rijeèima mo�emo stvoriti naizgled lijepe iprelijepe molitve. Ipak, dok to nisu molitve iz srca, sve jeuzalud. Zadr�avamo se samo na pustom nabrajanjuprilikom kojega ne mijenjamo svoj �ivot. Drugim rijeèimareèeno klanjamo se svome razumu.

Samo svojim srcem, dakle, mo�emo promijeniti svoj�ivot. Naravno da æe nam i razum pomoæi u tome, ako gabudemo znali dobro uporabiti. Srce nam daje snagekrenuti onim putevima za koje razum ka�e da su te�ki. Uèinas mudrosti izvora. Probija se mukotrpno kroz stijenu,ali na kraju toga tegobnog puta daje èistu i svje�u vodupotrebnu za na� �ivot. Kada ljudi svojim nemarom uprljajunjegov put, lijepo se vidi �to smo izgubili.

Preko srca kao izvora progovara nam na� Bog. On jeona èista i svje�a izvorska voda. Na na�u sreæu tu vodunije moguæe zaprljati. Uvijek ostaje takvom, iako je misvojim pogrje�kama naizgled mo�emo ukloniti iz svoga�ivota. Bog je, naime, uvijek uz nas, bez obzira �to mo�date�ko grije�imo. Èeka samo da se slobodno promijenimo ida nas ponovno prihvati i dovede na bistri izvor.

Briga o malenimaUobièajilo se na ovome svijetu govoriti o velikim i o malim

ljudima, o velikim i malim narodima. Za velike ljude i

66

narode smatraju se oni koji imaju vlast, koji su bogati, kojisu sna�ni..., a za malene oni koji su drugaèiji od toga. No,gledano Bo�jim oèima i oèima Kraljice Mira sve to imasasvim drugi izgled.

U Bo�jim oèima velik je onaj tko je dobar, tko slu�a i u�ivot sprovodi njegove rijeèi, tko se zna diviti ljepoti okoli�a,tko se zna moliti, tko... Takav ne mora imati ni vlast nibogatstvo, ni snagu, a ipak ima sve.

Za one koji su njegovi Bog se itekako brine. Nekada je tabriga vi�e ili manje vidljiva. Da je to zaista tako, govorenam p�enièna polja. Hrane najprije sve ptice i druge�ivotinjice koje dospiju na njih, a onda i ljude koji su zasijalita polja. Ne moramo vidjeti ba� svaku pticu i ba� svakogaèovjeka koji se hrani s toga polja da bismo zakljuèili kako jeto dobro i kako se to polje brine za sve njih.

Da, Bog i p�enièno polje brinu se o pticama i ljudima.Meðutim, èovjek se ne brine uvijek o Bogu, p�eniènompolju, pticama i drugim ljudima. Zaveden svojomsebièno�æu, sva tvarna bogatstva skuplja samo sebi. Pristupimaju samo slièni. Tako se danas dogodilo da na jednojstrani imamo one koji su itekako bogati, a na drugoj onekoji su itekako siroma�ni. Taj jaz se produbljuje svakimdanom. Siroma�ni i potlaèeni htjeli bi doæi do hrane islobode, ali im bogati jednostavno ne daju. Bezbroj jetakvih primjera. Uzet æu samo jedan trenutno meni najbli�i.Nakon bezbrojnih muka i patnji rodila se hrvatska dr�ava.Moj narod pomislio je tada da æe veæ jedanput konaènopoèeti �ivjeti u miru na svome i taj mir pru�ati svim drugimljudima i narodima. No, bogati nisu mislili tako. Bez imalostida i potpuno javno proglasili su pogrje�kom roðenjehrvatske dr�ave. Ne mogu trpjeti jedan narod koji ima svojedostojanstvo i koji to dostojanstvo �eli pru�iti i drugima.Ka�njavanje je odmah poèelo na raznorazne naèine. Èaksu imali toliko drskosti da ka�u da nije va�na æudorednostuporabljenih sredstava. No, hrvatski se narod dobro dr�izahvaljujuæi Bo�jem milosrðu. On æe pomoæi i svim drugimnarodima, bili oni bogati ili siroma�ni. Kaznit æe samo oholevlastodr�ce koji i svoj i tuði narod strovaljuje u bijedu i�ele ga nauèiti obo�avanju mraka.

67

Znati reæi hvalaVjerujem da su nas roditelji od malena uèili da se trebamo

znati zahvaliti drugima za uèinjeno dobroèinstvo. To jedio one kr�æanske ba�tine na kojoj je izgraðena zapadnauljudba htjela ona to priznati ili ne. No, uèili su nas da seznamo zahvaliti ne samo drugim ljudima, nego da seznamo zahvaliti i svome Bogu. Ta on je toliko dobra uèinioza nas. Odatle je potjecao i onaj lijepi obièaj da se prijejela i poslije jela znamo zahvaliti svome Bogu koji nam jesve to priskrbio. Vjerujem da to èinimo jo� i sada.

I Kraljica nas Mira kao na�a dobra majka uèi zahvaliprema na�emu Bogu. Ona to ne naziva dobrim uljudnimpona�anjem, veæ molitvom. Èin zahvale otvara nas Bogu idrugim ljudima oko nas. Poma�e nam shvatiti da nismosami na ovome svijetu i da je èitav na� �ivot u stvari dar.Izgoni isto tako iz nas misao da svoje mo�ebitno bogatstvotrebamo zahvaliti samo uspje�nosti svojih ruku i nièemuvi�e. Vidjeli smo veæ takve primjere. Prisjetimo se samostvaranja velikih humanitarnih fondova koji uopæe nepomi�ljaju na Boga. Ako dobro ne razmislimo, prevarit æenas. Skrit æe od nas da su nastali ne zbog ljubavi i dobrote,veæ zbog promid�be koja donosi odreðenu korist. Zbogtoga treba poslu�ati Kraljicu Mira i dopustiti sebi reæi izdubine srca hvala Bogu koji nas je stvorio. Poslije togaznat æemo reæi i hvala svakome onome tko je to zaslu�io.

Do�lo je konaèno vrijeme ugasiti tamu, ma tko god bionjezin èuvar. Nemamo se èega bojati. Ta Bog je s namapoput svjetionika koji pru�a svjetlo.

68

NAÈELO

Draga djeco!Danas vas ponovno pozivam da postanete nositelji

mojega mira. Na poseban naèin sad kad se govori da jeBog daleko, a zapravo vam nikad nije bio bli�e. Pozivamvas da èitajuæi Sv. pismo obnovite molitvu u svojimobiteljima i do�ivljavate radost u susretu s Bogom kojibeskrajno ljubi svoja stvorenja.


Htjeli mi to ili ne, �ivimo po odreðenom naèelu. Èak ioni koji ka�u da su prista�e bezvlaða imaju naèelo:bezvlaðe. Uèeæi i stjeèuæi �ivotna iskustva jedna naèelapoèinjemo velièati, a druga odbacivati. Na kraju sva naèelasvedemo na jedno, vrhovno naèelo u na�emu �ivotu.

BogZa vjernike Bog je vrhovno �ivotno naèelo. Svoj �ivot

poku�avaju urediti po njegovim zapovijedima i na taj naèinprimiti ne�to od njegova bo�tva. Nije sad va�no koja su sveimena ljudi davali tome svome naèelu. Va�no je da su svijesto njemu èuvali kroz sva povijesna isku�enja. Ovdje æemo sezacijelo prisjetiti povijesti svoga naroda. Opa�amo da je unjoj Bog imao itekako zapa�eno mjesto. Ovisno o svomesada�njem razmi�ljanju reæi æemo mu hvala na tome ili æemoto prihvatiti jednom izmeðu drugih povijesnih dogodov�tinasvoga naroda.

Danas Bo�ja uloga u �ivotu pojedinih naroda naizglednije tako vidljiva. Na sve se strane vièe da Boga nema, daje on pro�lost. Èak je stvoreno mudroslovlje i bogoslovlje»Mrtvoga Boga«. A Bog nam u isto vrijeme nikada nijebio bli�e, ka�e nam Kraljica Mira u svojoj poruci. On nasjednostavno ne �eli ostaviti same, buduæi da bismo tektada zalutali. Raznorazna proma�ena mudroslovlja ibogoslovlja, umjetnosti i politike,... jesu samo proma�aji ini�ta vi�e. To je li�æe koje vjetar raznosi kamo ga je volja.

69

Ostaje ono dobro �to smo ga uèinili u svim �ivotnimokolnostima i ni�ta ga ne mo�e uni�titi. To dobro dovestæe nas Bogu i tada æemo s oèiju skinuti sve ovozemaljskemagle i jasno vidjeti kako je to trebalo �ivjeti na ovoj zemlji.

MironosacÈovjek koji �ivi s Bogom u sebi ne mo�e biti èovjek koji

æe zavidjeti drugome, mrziti ga i odbacivati. Bit æe to èovjekkoji nosi mir. Svi æe to oko njega jasno vidjeti i prepoznati.Ne æe trebati vaditi nikakve potvrde za to svojemirotvorstvo. Na�alost, ba� je to danas uobièajeno. Bitimirotvorac nije poziv, veæ dobro plaæen posao. Zbog togatakvi snagom neke vlasti dokazuju da su poslani odr�avatimir. I svakim ih je danom sve vi�e. Oni koji stvaraju neredu dana�njem ljudskom dru�tvu rabe ih da taj nered upraveprema njihovim namislima. Ako na kraju svega ponekiprogledaju, odbacuju sve to i pridru�uju se mirotvorcimakoji ne tra�e nikakve plaæe i koji su uvijek spremni pomoæièovjeku u nevolji.

Kraljica nas Mira ponovno upozorava da je do�la na ovuzemlji da bi nam donijela mir i pokazala nam kako gadrugima pru�ati. Isprave koje pritom pokazuje jesu plodovinjezina mira: ljudi se obraæaju, poèinju moliti, ispovijedatise, iæi redovito u crkvu, èiniti dobra djela. Zar ima boljih isilnijih isprava? Naravno da ih nema. Nisu potrebni nikakvivojnici i nikakva bojna vozila da bi im ulila vjerodostojnost.Kraljica je Mira ponizna i ne pristupa nikome s visoka.Svakome ostavlja dovoljno prostora i vremena da jeposlu�a ili ne. Na taj naèin svatko je odgovoran za sebe isvoje postupke. Kako je to razlièito od pona�anja dana�njihmoænika!

Svakome je jasno da je svijest o miru danas potrebnijanego ikada prije. Ljudi su do�li do takvih znanstvenihspoznaja da mogu u naletu srd�be uni�titi jedni druge.Da se to ne bi dogodilo i da bi ljudi stigli svome Bogu,Kraljica Mira neprestano opominje na pomirenje.Bezrazlo�no je govoriti da sam ja u pravu, a da je netko

70

drugi u krivu. Treba oprostiti na svim uvredama �to namih ljudi nanose. Uvrede u stvari nisu na� poraz, nego suporaz onih koji ih èine. Tko to ne zna posadio je u svojesrce sjeme nemira koje æe poèeti polagano klijati. A mudrijeje posaditi klicu mira, pouèava nas Gospa.

Svakodnevna literaturaU stvaranju na�ega pogleda na ljude i dogaðaje oko nas,

poma�e nam svakodnevna literatura koju èitamo. Mo�daka�emo da to nije na� stav, ali, eto, volimo vidjeti �to sedogaða. No, malo po malo, sve to postaje i na�im stavom.Odjedanput primijetimo da govorimo jezikom na�e litera-ture, jezikom najdra�ega junaka.

Ako nam se ne da èitati, onda zacijelo gledamo razlièitetelevizijske postaje ili slu�amo omiljenu radiopostaju. Korakpo korak oni ulaze u na� �ivot i èini nam se da je sve upravotako kako ka�u. Kada se dogodi ne�to �to nam otvaradrugaèiji pogled na �ivot, ostajemo zbunjeni.

Gospa nam za na�u svakodnevnu literaturu preporu-èujeSv. pismo. U nekim svojim prija�njim porukama rekla je ida ga stavimo na poèasno mjesto u svojoj kuæi. Da nijesigurna u njegovu djelotvornost, zacijelo nam ga ne bipreporuèivala. No, Kraljica Mira zna da Sv. pismo nikadane la�e. Pru�a samo naèelo po kojemu je moguæe svoj�ivot dovesti do radosti i zadovoljstva. To naèelo nijesazdano na tvarnom bogaæenju, ljepoti, slavi, vlasti itd.Ono je zasnovano na dobrom duhovnom �ivotu. Tu u stvaripoèiva prava sreæa i pravo bogatstvo. Kada smo duhovnobogati, bili ili ne bili i tvarno bogati, svejedno je. Znatæemo dostojanstveno podnijeti i svoje siroma�tvo i svojebogatstvo. Oboje su, naime, nezgodni za no�enje. Naravnoda æe sve to u nama uroditi velikim mirom i zadovoljstvom.

Srce obiteljiNekako se uobièajilo da se govori o krizi obitelji.

Promatrajuæi poruku Kraljice Mira èini mi se da trebaprogovoriti o molitvi u obiteljima. Neprestani razgovor o

71

krizi ne vodi ba� nekoj odreðenoj svrsi. Treba djelovati. Amolitva je na�e veliko djelovanje. Gdje se ona ugnijezdi,sve postaje drugaèijim. Nema vi�e podvojenosti, nema vi�ehoda u prazno. Sav dogaðaj slièi paljenju svjetla u tami.Ne treba dokazivati da nam je svjetlo uistinu potrebno.

A tame se zaista nakupilo. Zbog toga Kraljica Mira negovori da nastavimo s molitvom u obitelji, veæ daobnovimo tu molitvu. Velika je to razlika. Ne bismo sesamo smjeli prepasti te zadaæe. Ljudski je rod na�alost odsamoga svoga poèetka lutao razlièitim �ivotnim stazama.Juèer su to bile jedne staze, danas druge. Zna to Gospa ine prilazi svemu ovome s crne strane. Ona samo upozoravana trenutne pote�koæe i �eli da ih bude �to manje.

Na roditeljima je zacijelo velika odgovornost unijeti Bo�jesvjetlo u svoju obitelj. Ako najprije sami ne budu molili,te�ko da æe to uspjeti. Djeca �ele dobre uzore, a ne onekoji æe im samo rijeèima dokazivati neku postavku. Dogodili se da djeca unatoè roditeljskoj brizi krenu krivim �ivotnimstazama, odgovornost æe biti na njima, a ne na roditeljima.Bit æe im to ipak neko olak�anje.

RadostNa radnim nas mjestima uèe da se prema drugima

trebamo odnositi profesionalno. Lijep je to stav. Èuva nasod velikih nesporazuma. No, s Bogom se nije moguæeodnositi na profesionalan naèin. On nas tra�i cjelokupne,buduæi da predstavlja na� �ivot. Jednoga dana nas jestvorio i nije prema nama uspostavio profesionalan odnos,veæ odnos onoga koji nas voli. Neprestano je uz nas isavjetuje nam �to uèiniti u pojedinim trenucima. Do nasje samo hoæemo li otvoriti svoje srce ili æemo nehajnoodmahnuti rukom. Bilo bi dobro da ne napravimopogrje�ku i da sa svojim Bogom neprestano zadr�imoispravan odnos.

Naravno da i ispravan odnos prema drugim ljudima unama stvara duboku radost. Bog nas dapaèe nuka dadruge ljude primimo u zajedni�tvo sa sobom. Ne �ivi se,

72

naime, sam na ovoj zemlji. Uvijek nam je netko potrebanda bismo se dublje do�ivjeli kao ljudi. Tada lak�e shvaæamoi Boga, buduæi da je on izvor sve radosti i svega dobra.Rekla nam je to Kraljica Mira bezbroj puta u svojimporukama.

Ako �elimo vidjeti kakva naèela nekoga vode u �ivotu,pogledajmo samo njegovo pona�anje. Odmah æe nam svebiti jasno. No, bit æe jasno i drugome kada pogleda na�epona�anje.

73

PRAVO VRIJEME

Draga djeco!Ne zaboravite: Ovo je vrijeme milosti, zato molite, molite,

molite!Hvala vam �to ste se odazvali mome pozivu!

Obièno poku�avamo napraviti tisuæe stvari �iveæi svojsvakodnevni �ivot. Nabrajamo �to sve nismo uèinili, atrebali smo. Nakon toga poèinjemo se �aliti na nedostatakvremena. Sve bismo, naime, napravili samo da je malovi�e toga �to se zove vrijeme. Nemir se nastanjuje u nas,izjeda nas, poslovi postaju te�ima.

Oni �to se malo vi�e bave duhovno�æu neprestano namgovore da imamo itekako dovoljno vremena. Trebamosamo prionuti poslu i ni�ta vi�e. Sve je tako jednostavno,ka�u oni. Eh, kad bi to samo i nama bilo tako! A mo�da ijest?

OsvrtanjeObièno nam ka�u da se ne osvræemo unatrag. �to je

bilo bilo je i tu se vi�e ni�ta ne mo�e uèiniti. Treba hrabrogledati naprijed. Zar ne, èuli smo ovakve ili sliène rijeèi veæbezbroj puta do sada? Kako smo ih primili?

Kraljica nam Mira u svojoj poruci ka�e da ne smijemozaboravljati. Na prvi pogled njezine rijeèi izgledajudrugaèijima nego one na�ih raznoraznih savjetnika. Azacijelo to nisu. Kraljica nam Mira �eli reæi da ne smijemozaboravljati sve ono �to je bilo dobro u na�emu �ivotu.Zaboravimo li to, zaboravili smo hranu i piæe za svoju du�u.Kao �to na�e tijelo, naime, treba hranu i piæe, treba ih ina�a du�a. Nije va�no �to se to uvijek na svakom korakune priznaje, odnosno �to se na�e tijelo nastoji hranitipomno odabranom hranom i napitcima, a na�a du�araznoraznim otpacima. Ne treba nas sve to, ipak,zabrinjavati. Sve æe to proæi, èovjeèanstvo kao cjelinaosvijestit æe se i ponovno se poèeti hraniti onim �to jevrijedno. Na nama je doprinijeti �to vi�e da �to prije svane

74

taj dan. Zbog toga ne smijemo zaboravljati svoje poslanje.Iz dana u dan pru�a nam se prilika svojim djelovanjemdoprinijeti pobjedi dobra na ovome svijetu. Samo nesmijemo biti lijeni i malodu�ni. Nema i nikada ne æe bitiboljeg vremena. Ovo je najbolje vrijeme za nas. Ako sadane�to ne uèinimo, tko zna hoæemo li ponovno imati ovakodobru priliku.

Nema smisla ne poslu�ati na�u Kraljicu Mira. Ono �toona govori predstavlja najdublju duhovnost, najdubljemudroslovlje, najdublju umjetnost, najdublju� na ovomesvijetu. Znam da mi ljudi te stvari mjerimo drugim mjerilimai da to mo�da i jest tako, ali zar nam i�ta mo�e pomoæi naovome svijetu osim potpunoga razvoja na�e liènosti.Kraljica nas Mira, naime, ne smatra djecom iako nas takoneprestano naziva. Ona se prema nama odnosi kao premaodraslima i �eli da se i mi konaèno prema sebi poènemotako odnositi. Tek tada nastupit æe mir i blagostanje naovoj zemlji.

Ime vremenaPovijest nam je za odreðena vremenska razdoblja

namrijela razlièita imena. I po njima danas pamtimo tarazdoblja. Poku�avalo se za raznorazna povijesnadogaðanja staviti zajednièki nazivnik i tako ih lak�e smjestitiu na�u ljudsku svijest. Nije to ni�ta lo�e, dapaèe je dobrodo�lo. Meðutim, Kraljica Mira postupa malo drugaèije. Zasva vremenska razdoblja rabi zajednièko ime: milosnovrijeme. Nema prokletih i otuðenih vremena, ima samoljudi koji zlo èine i koji tim svojim zlom zara�avaju i vrijemeu kojemu �ive.

Za nadati je se da vremenu u kojemu �ivimo dajemodostojno ime, ime koje se u potpunosti dodiruje s Gospinimimenom za vrijeme, imenom vrijeme milosti. Valjda smoiz svoga �ivota veæ uklonili mnoge zapreke na putu kojinas vodi prema dobru i prema Bogu. Nije to nemoguæeuèiniti. Nebrojeni su veæ posvjedoèili da se to mo�e ostvaritiako se hoæe, da se uvijek mo�e pronaæi dovoljno vremenai dovoljno snage i mudrosti.

75

Rijeè je ovdje, naravno, o na�oj du�i koja nas neprestanotjera okrenuti se Bogu i konaèno poèeti �ivjeti u svoj svojojljudskosti. No, ne bi trebalo u svemu ovome zaboraviti ina� razum. Nije nam ga Bog tek tako dao. Za�elio je da senjime slu�imo i da nam to bude drugo svjetlo koje æe nasvoditi prema njemu. Zbog toga je pogrje�no progla�avatiga jedinim i pravim svjetlom. Tek je jedno od svjetala ini�ta vi�e.

Treæe svjetlo koje nam je Bog pru�io da nam pomogne una�emu hodu ovozemaljskim stazama jest na�e srce. To jeonaj okvir za na�u du�u i na� razum. Daje nam jednostavnona�u cjelovitost. Zbog toga se nikada ne smije dogoditida na�a djela odskaèu od na�ih rijeèi. A to se lako dogodi.Dadnemo se zavesti lo�im primjerima oko sebe izaboravimo tko smo i �to bismo trebali biti. Nestat æe sviti lo�i primjeri. Jednoga dana odgovarat æe za svoja djela,a odgovaraju veæ i danas. Puno je bolje i ljep�e imati mirnusavjest i mo�da tanju lisnicu, nego li dobro napunjenulisnicu i nemirnu savjest. Stara je to mudrost, ni�ta nova.

Milosno je dakle vrijeme tu. Èeka samo da ga prepoznamoi utopimo u svoj �ivot. Uzvratit æe nam prosvjetljenjem i�ivotnom sigurno�æu. Znaju to mnogi koji su poslu�aliKraljicu Mira. Tek tada postaje se sposobnim na pravi naèinrazumjeti sve drugo oko sebe. Nikakve posebne �kole nisupotrebne. Tek hrabrost i odluènost drugovati s dobrom.Prepreka æe naravno biti, ali su one sastavni dio �ivota i netreba ih se bojati.

SredstvoDa bismo ne�to postigli potrebno nam je i prikladno

sredstvo. Kraljica nam ga Mira pru�a: molite, molite,molite. Sve je tako potpuno jasno i u isto vrijeme nije jasno.

Dok sve ovo pi�em u sobu mi je u�ao jedan poznanik.Zapitao me je za Gospinu poruku i ja sam mu je proèitao.Kad ju je èuo uzvratio je da vremena sigurno nisu dobrakad je poruka ovako kratka. Nasmije�io sam se i ni�ta vi�e.Te�ko je bilo ne�to drugo uèiniti. I sam sam se zapitao jesuli vremena zbilja tako te�ka.

76

Razmi�ljajuæi sada o svemu tomu, u ti�ini zakljuèujemda su svaka vremena te�ka i laka u isto vrijeme. Sve toovisi o tome kako ih �ivimo. Ako svoj �ivot volimo u Bo�jemsvjetlu, ni�ta nam nije te�ko. Meðutim, poènemo liudaljavati Boga od sebe sve nam postaje puno te�im nego�to mo�da uistinu i jest. Poèinjemo iz vida gubiti smisaosvoga postojanja i èini nam se da se sve urotilo upravoprotiv nas. Naravno da to nije tako, ali tko æe nam u takvomstanju ne�to takvo dokazati.

Zbog toga treba prihvatiti kratku Gospinu poruku i poèetimoliti. Besmisleno je reæi da smo se umorili. Od èega?Jesmo li se umorili jesti, disati�? Zacijelo nismo pa makakav �ivot vodili. Nagon za samoodr�anjem dr�i nas èvrstou svojim rukama i samo nas ispu�ta kad ga gruboodgurnemo od sebe. Molitva nas uranja jo� dublje u �ivoti poma�e nam da se samospoznamo. Bog nas nije stvorioi odgurnuo na ovu zemlju i u njezinu povijest. Neprestanoje nazoèan s nama u svim na�im �ivotnim okolnostima.Kroz molitvu nam to postaje jasnim, kao �to nam je jasnoda smo �ivi. Postajemo sposobniji izgraðivati sebe iizgraðivati �ivot na ovoj zemlji. Pogrje�no je misliti da suga gradili i da ga grade nekakvi pustolovi. To samo mogureæi oni koji se kockaju sa sobom i s drugima oko sebe.Ovaj su svijet gradili i grade ga ljudi duboke vjere, ljudimolitve. Samo su oni sposobni izdr�ati sve �ivotne nedaæei oluje.

Postoje razne vrste molitve. Postoji èak i ona molitva zakoju svi ka�u da to ona nije. Takva molitva jest pona�anjeonih koji ka�u da ne vjeruju u Boga, a svojim �ivotomneprestano dokazuju da to nije tako. Tko zna zbog èegaoni jednostavno ne mogu prepoznati svojim oèima Bogau svom �ivotu. No, prepoznaju ga svojim razumom isvojom du�om. Zacijelo æe ih zbog toga i Bog prepoznatikada jedanput doðu k njemu. No, mi koji ka�emo davjerujemo svome Bogu pronaðimo najprikladniji naèinmolitve za sebe. Nije va�no kakav je on. Va�no je da djeluje.A to æemo najbolje vidjeti po svome �ivotu. Ne budu li idrugi njime zadovoljni, uzalud æe biti �to neprestanotvrdimo da dobro �ivimo. Prepoznajemo se, naime, u

77

drugima. Reèeno rjeènikom duhovnosti, nemamo samomi dar prepoznavanja duhova, nego to ima i zajednica.Kad se podudare oba suda, vjerojatno smo na dobromputu.

Kraljica nam Mira govori danas i tko zna koliko æe namjo� vidljivo govoriti. Nije to tako ni va�no. Va�nije je poèetiprimjenjivati njezine rijeèi u svome svakodnevnom �ivotu.Tada æe nam ona govoriti i onda kada se vi�e ne budeukazivala vidljivo u na�oj sredini.

78

OKVIR

Draga djeco!I danas vas pozivam na molitvu. U ovom vremenu milosti

neka vam kri� bude putokaz ljubavi i jedinstva po kojimadolazi pravi mir. Zato, djeèice, molite posebno u ovovrijeme da se u va�im srcima rodi mali Isus, tvorac mira.Samo æete molitvom postati moji apostoli mira u ovomnemirnom svijetu. Zato molite dok vam molitva ne postaneradost.


Htjeli mi to ili ne za ovo ili ono neprestano se trebamoodluèivati, a sve te donesene odluke stvaraju odreðeni okvirza na� �ivot. �to su odluke bile ljep�e, to je i na� okvir ljep�i.Ljudi ga prepoznaju i poku�avaju i sami doæi do neèegasliènoga. Naravno da ima i suprotnih primjera, velikihzastranjenja. Da nam se ne bi dogodilo ne�to slièno, Kraljicanas mira u svojim porukama neprestano opominje.

Koliko li je samo puta Kraljica Mira rekla da poènemomoliti!

Na�alost nismo je znali poslu�ati. Èinilo nam se danemamo dovoljno vremena, da imamo toliko togapotrebnijeg za uraditi. Mo�da smo èak i tvrdili da æemojednoga dana to zacijelo uèiniti. No, taj dan nikako dasvane. A mi smo bili sve dalje i dalje od molitve kaojedinoga pravoga �ivotnoga hoda.

Kraljica se Mira ne umara u svome opominjanju. Ta kakoi bi! Osjeæa nas svojom djecom i zna da bismo bez njezalutali na krive staze. Sa svih strana obasipani smorazlièitim ponudama. Nije se lako snaæi u svima njima.Neke su tako blje�tave i samo ne�to u nama govori danisu ba� takve kakve se èine na prvi pogled. Svladavamose i te�kom mukom vraæamo veæ ispru�enu ruku. U takvimtrenucima u nama se sve lomi i nije nam ba� najjasnijekako netko tko �ivi potpuno drugaèije od nas ima osmijehna licu i èini se da mu sve dobro ide u �ivotu. Tek kada sve

79

proðe i kada u miru razmislimo o svemu uviðamo da smobili zalutali i da smo dopustili sebi otvoriti vrata svogabiæa stvarima koje nemaju ba� veliku vrijednost. Ako smonakon toga potonuli u molitvu, onda je trenutak ku�njeza nas bio trenutak u kojemu smo prona�li novu snagu izatvorili otvore za koje nam je novopronaðena Bo�jasvjetlost rekla da su na�a slabost.

Svako je vrijeme pravo vrijeme za zapoèeti svoj molitveni�ivot. Ipak, neka nas vremena malo vi�e nadahnjuju nanovi hod u na�oj ljudskosti i u na�oj vjeri. To su sva onavremena koja Crkva slavi na poseban naèin. Osjeæamo tadavi�e nego inaèe njihovu snagu i poku�avamo i sami postatinjima sliènima. Jedino ne smijemo dopustiti da sveprenesemo na vanj�tinu, pa da nas zaslijepi razigranostna�e ljudskosti u ovim slavljima. Dogodi li se tako, ni�tashvatili nismo. Ostali smo ljudi slijepi kod zdravih oèiju.Govore nam to nebrojena iskustva ljudi prije nas, govorinam to na�a duhovnost koju smo stekli moleæi se i odlazeæiu crkve, a ne na isprazna vanjska slavlja. Svatko onaj tkoje do�ao u Sveti�te Kraljice Mira zna �to to znaèi. Nijemogao susresti neke velike i poznate graðevine zbog ovogili onog razloga. Susreo je samo jednu obiènu crkvu i dvanajobiènija brda. Ipak, kreæuæi se na ovim i sliènimmjestima, shvatio je da je èovjekova snaga ne usposobnosti napraviti �to vi�e vanjskoga blje�tavila, veæ udubokoj nutarnjoj smirenosti i radosti. Nakon togasaznanja potpuno preporoðen vratio se svojoj kuæi inastavio drugaèiji �ivot.

Ne bi se trebalo zavaravati i misliti da smo rije�ili svesvoje �ivotne pote�koæe nakon �to smo prigrlili vjeru imolitvu. Pote�koæe su i tada prisutne u na�emu �ivotu.One su oni kri�evi koji nam pokazuju put ako ih znamoustrajno i znalaèki nositi. Svaki je, naime, kri� jedna velika�kola. Uèi nas novome naèinu razmi�ljanja i �ivljenja. Budiu nama sve pozaspale snage i odjedanput otkrivamo dasmo puno jaèi nego �to smo mislili. Korak po korakpoèinjemo shvaæati da nismo osamljeni veæ da nas drugiljudi vole i da i mi sami imamo snage voljeti druge ljude.Stvaramo s njima jedinstvo kao i sa svim stvorenim svijetom

80

oko nas. Ne trebaju nam neka glasno najavljivana i skupapredavanja, veæ svojom dubinom shvaæamo �to nam jeèiniti. A mir poput rijeke ponornice poèinje izbijati u na�epostojanje. Nièega se vi�e ne bojimo i �ao nam je ljudi kojine shvaæaju da se mo�e lijepo �ivjeti na ovome svijetu, alii na onome drugome.

Kao kr�æani dat æemo pravo ime svome miru: Isus.Jednoga dana, iako je bio Bog, odluèio se roditi na ovojna�oj nesavr�enoj zemlji i proæi na�im ovozemaljskimljudskim stazama. Bio je malenim, ali i odraslim, prezren islavljen, ba� onakav kakvima smo svi u �ivotu u veæoj ilimanjoj mjeri. Nije to bio njegov pothvat uèinjen zbogljudskoga kasnijega slavljenja, najprije dobro sebiènoproraèunat, a onda izveden. Isus Krist mislio je ozbiljno itime i nama pokazao pravi naèin pona�anja. Ne mo�e se�ivjeti neodgovorno i u isto vrijeme brati dobre plodove.To se mo�e samo na filmu, ali ne i u zbiljskom svakida�njem�ivotu s njegovih stotinu lica i nalièja. S takvim �ivotomna kraj izlazi samo onaj tko je oboru�an Bo�jom snagom imudro�æu.

Kada odluèimo slijediti svoga Boga, ostaje nam jo� jedanmali napor. Ne smijemo se zatvoriti u svoje razmi�ljanje,veæ postati apostolima mira u ovom nemirnom svijetu, kakoto ka�e Kraljica Mira u svojoj poruci. Previ�e je danas, naime,apostola nemira. Bilo ih je i prije, mo�da ne u ovolikombroju, no danas su zaista postali preglasnima. Iskoristili susuvremena sredstva sporazumijevanja i poku�avaju senametnuti. Mi kr�æani katkad pritom grije�imo. Jednostavnodopu�tamo da nas sva ta buka nadjaèa, kao da saminemamo ni�ta kazati. Progovara, naime, tada u nama na�alijenost. Oèekujemo da netko drugi umjesto nas govori oBogu, o svemu onome �to je dobro. Branimo se da namBog nije darovao toliko darova. Zaboravljamo da to i nijeba� tako potrebno. Vrhunski znalci su uvijek rijetki. No, onitrebaju nebrojene pomagaèe koji æe obaviti svoj dio posla.Vidimo to na primjeru Majke Terezije. Nije se ona prva poèelabrinuti za siromahe. Èinili su to i mnogi drugi prije nje. No,tek s njom ta kr�æanska briga i pona�anje razlijeva se u svojpunini svoje oèitosti ovim suvremenim svijetom. Nijedan

81

suvremeni bogata� vi�e ne æe moæi reæi da nije znao �tomu je trebalo èiniti. Sve je jednostavno. Treba sebi dopustitibarem malo pona�ati se poput Majke Terezije, barempoku�ati biti apostolom mira. Nakon toga sve æe ostalobiti puno jednostavnije.

Oznaka onoga tko se dopusti voditi Bo�jom mudro�æujest radost. Nije to ona profesionalna radost kojasvakodnevno pr�ti s televizijskih zaslona. Bo�ja radost unama jest stav prema �ivotu. Ne bojimo ga se vi�e, pa makako izvanjski izgledalo da su nas pritiskle �ivotnepote�koæe. Uzdignuta èela idemo naprijed i poma�emoonima koji su smalaksali na putu. Tada nam se poèinjumnogi pribli�avati i pitati nas gdje se mo�e naæi takvaradost. Naravno da æemo im radosno pokazati na jedantakav put.

Dok razmi�ljamo o Gospinu govoru, primjeæujemo da jeto okvir za na�e �ivljenje. No, to nipo�to nije ogranièavajuæiokvir. Prosvjetljuje nas i uèi kako sliku na�ega �ivljenjapovezati sa slikama svih drugih ljudi oko nas i tako napravitiprelijepi mozaik za na�ega Boga i za radost na�ega �ivljenjana ovoj zemlji.

82

Draga djeco!Ovo je vrijeme milosti. Djeèice, danas vam na poseban

naèin s malim Isusom, kojega nosim u svom naruèju, dajemmoguænost da se odluèite za mir. Preko va�ega Da za miri odluke za Boga, otvara vam se nova moguænost za mir.Samo æe tako, djeèice, ovo vrijeme-stoljeæe biti za vasvrijeme mira i blagostanja. Zato stavite malognovoroðenog Isusa na prvo mjesto u svom �ivotu i on æevas voditi putem spasenja.


Oni koji dolaze poslije nas prièat æe da �ive usuvremenom vremenu, kao �to to i mi prièamo. Èudit æese tada kako smo mogli èiniti pojedine stvari koje ponjihovom mi�ljenju nisu mogle biti suvremene. A to i midanas prièamo. Zbog svega toga stoji opravdanim pitanjeima li itko tko nam mo�e dati pravi pojam suvremenostitako da oni koji dolaze poslije nas dadnu nam primjerenopo�tovanje?

Kraljica Mira, koja veæ dugo vremena iz dana u dan govoriu �upi Meðugorje, vrlo je malo rijeèi izgovorila osuvremenosti u onom smislu kako to mi razumijemo. Drugisu se puno vi�e trudili od nje i zacijelo poznajemo mno�tvotakvih mi�ljenja. Kraljica nam je Mira, naprotiv, govorila ineprestano nam govori o obraæenju, miru, postu, molitvi,ispovijedi... Njezin govor poprima poseban prizvuk nablagdan Isusova roðenja, blagdan Bo�iæa. Tada nampoku�ava dozvati u pamet da taj dan koji slavimo nijeslavlje jedno meðu mnogim drugima, veæ ne�to �to nammo�e biti dobra prilika za novi poèetak. Takvo vrijemenaziva vremenom milosti. Tada se sve oko nas zgu�njava ipoziva nas odgovoriti na nov naèin na izazove oko nas.Mi naravno to ne moramo. Bog nam je dao tu slobodu.No, trebali bismo. Ne mo�e se �ivjeti poput vukasamotnjaka, veæ samo u dru�tvu s drugima. A onaj tko

SUDBINA STOLJEÆA

83

nam na prvom mjestu pravi dru�tvo jest na� Bog. Otvorenadlana neprestano oèekuje da mu se pribli�imo i da konaènoshvatimo da je u njemu sva na�a mudrost, snaga ibogatstvo.

Ono za �to bi Kraljica Mira na prvom mjestu htjela da seodluèimo jest mir. Nije to njezin pomodni zahtjev, negonaèelo koje nas mo�e izlijeèiti. Danas smo uistinu ranjeninemirom. Kroz ovo stoljeæe koje je pri kraju prohujala sunebrojena nemirna vremena. Svom svojom silinom nanjega su se sruèila zla liberalizma, nacionalsocijalizma,komunizma. Trebalo je sve to izdr�ati i ostati svoj. Htjelito ili ne, blato lo�ih ideologija dotaklo je i na�e biæe. Onega ne mogu izlijeèiti. Kraljica Mira to mo�e i zato namka�e da dr�eæi u naruèju svoga sina daje nam moguænostda se odluèimo za mir. Ne galami na nas i ne èudi nam sekako smo prije mogli biti slijepi pa to nismo uèinili. Onanas samo poziva na nov poèetak i to joj je dovoljno. �elinas spasiti od nas samih, od na�ih lo�ih razmi�ljanja ipona�anja. Oslanja se na ono dobro u nama i oèekuje dadopustimo tome dobru da pobijedi.

Uzalud æe, dakle, biti Gospin govor ako se ne potrudimoi ne odgovorimo glasno i jasno »Da« na njezin poziv. Tana�a odluka za mir bit æe u isto vrijeme odluka za Boga.Shvatit æemo da je on izvor na�ega �ivota i da se takotrebamo neprestano postavljati. Ne uèinimo li to bit æemoslijepi kod zdravih oèiju. Poèet æemo na sve strane vikatida smo suvremeni, iako nas nitko za to ne pita. Svakimnovim povikom i sami æemo manje vjerovati u to, ali æemonastavljati dalje nadajuæi se da æemo uspjeti druge prevariti.Toga zaèaranog kruga oslobodit æemo se tek onda akokleknemo i priznamo svome Gospodinu da smo kao ljudikrhki i ranjivi, ali da smo s njim potpuno drugaèiji.

Stvarno, kako bi svijet bio drugaèiji da je barem malootvoreniji Bogu. U ovo vrijeme kraja jednoga stoljeæa,Bo�iæa i Nove godine, dopustimo sebi malo sanjati. �tomislite kako bismo se danas osjeæali da su ljudi na poèetkuovoga stoljeæa, barem tada, s Bogom povezali svoj �ivot?Kako bi nam samo bilo lijepo! Istina, bili bismo siroma�nijiza raznorazne prevrate i ideologije, ali to bi svatko

84

pozdravio. Takvo siroma�tvo je dobrodo�lo. No, povijestje i�la drugim tijekom i ne mo�emo danas reæi da smo�ivjeli u mirnom i dobrom stoljeæu. Znam, ono se nazivasuvremenim i ka�e da je vi�e nego itko do sada uèinilo zaèovjeka, ali to je potpuno nesuvremen govor. Koga brigaza to kad ga zbog pogrje�aka ovoga stoljeæa zebe u srcu.

Kraljica Mira, ipak, ne �eli da osudimo ovo stoljeæe inapunimo se gorèinom. Uèi nas ovome stoljeæu priæi nadrugaèiji naèin, unatoè svega lo�ega u njemu. Poziva nasda na prvo mjesto u svome �ivotu stavimo Isusa Krista.On æe postati na�im svjetlom koje æe nas voditi putemspasenja uslijed svega mraka koji nam se dogaða. Korakpo korak poèet æemo tada na drugi naèin shvaæatidogaðaje oko sebe. Razumjet æemo u èemu je sve to ovostoljeæe pogrije�ilo, ali ga ne æemo odbaciti. Razgrnut æemosvu prljav�tinu i na svjetlost dana izvuæi sve ono dobrokoje nam je namrijelo ovo vrijeme-stoljeæe. Poèet æemoga tada prihvaæati kao vrijeme mira i blagostanja. I bitæemo suvremeni zahvaljujuæi svome Bogu i Kraljici Mirakoji su potpuno suvremeni. Vjerojatno æemo nakon togazapjevati od radosti, buduæi da smo na�li skriveno blago!

85

MIRONOSAC

Draga djeco!Pozivam vas, djeèice, na neprestanu molitvu. Ako molite,

Bogu ste bli�i i on æe vas voditi putem mira i spasenja.Stoga vas danas pozivam da dajete mir drugima. Samo jeu Bogu pravi mir. Otvorite svoja srca i postanite darovateljimira i drugi æe u vama i preko vas otkriti mir i tako æetesvjedoèiti Bo�ji mir i ljubav koju vam on daje.


Zaokupljeni smo sa svih strana raznim vijestima iobavijestima. U poèetku nam je to mo�da izgledalozabavno. Èinilo nam se da smo veæi u oèima drugih ako ihmo�emo �to vi�e iznenaditi razlièitim saznanjima o ljudimai dogaðajima. No, na kraju nam je sve to itekako dojadilo.Osjetili smo da ta kolièina vijesti i obavijesti nije bila zana�e bogatstvo, veæ za na�e siroma�tvo. Duhovno nas jezagadila, odvela nas na krive staze. Stoga je postalopotrebnim unijeti �to vi�e pravoga svjetla u na� �ivot kojeæe nas oèistiti i umiti.

Kraljica nam Mira dugi niz godina pru�a upravo jednotakvo svjetlo. Neprestano nam govori o molitvi koja æenas pro�eti i uèiniti drugaèijim. Ne prijeti nam ona nièimako se ne budemo molili. Ona nas samo poziva na molitvu.Mo�emo se odazvati ako hoæemo, a ne moramo. Odlukaje na nama. Onaj tko se odazove postat æe bli�i Bogu,ka�e Gospa. Zastupnici dana�njeg liberalnog mi�ljenja naovo æe samo odmahnuti rukom. Za njih nije uopæe va�nobiti blizim Bogu. Oni su proglasili da je vjera osobna stvarsvakoga èovjeka i o tome uopæe ne treba govoriti, negoèekati da ljudi prestanu prièati o Bogu. Tada æe, ka�u oni,nastupiti prava sloboda. Dobro je se od vremena dovremena prisjetiti ovih postavki ne da bismo se s nekimsvaðali, veæ da ne bismo neoprezno progutali jednu ovakvu

86

udicu. Potrebno je govoriti o Bogu, i to javno. Za�to bi tobila samo neka osobna stvar? Kako to da se javno mo�eraspravljati o �portu, kulturi, politici, gospodarstvu�, a oBogu bi trebalo �utjeti? Oèito da tu s logikom ne�to nije uredu. Nabrojana podruèja �ivota mogu nam samopripomoæi zanimljivije �ivjeti, ali nam ne mogu datiodgovore na zadnja pitanja. To mo�e samo Bog. On znaza�to smo stvoreni i �to trebamo èiniti da bismo do krajaispunili taj èin na�ega stvaranja. Voli nas i pru�a namsredstvo kako najlak�e shvatiti �to nam je èiniti. To jemolitva. Korak po korak vodi nas bli�e sveobuhvatnijemspoznavanju dogaðaja i ljudi oko nas. Napredujuæi na tomputu postajemo sve vi�e i vi�e sretniji i opu�teniji. U namase stvara naroèiti mir koji nas na poseban naèin povezujes Bogom i s drugim ljudima oko nas. Ulazimo tako u onopodruèje koje bogoslovlje naziva rijeèju spasenje. Neborimo se vi�e da na neki naèin osmislimo svoj �ivot, veæu�ivamo u smislenosti svoga �ivota. Zar to nije predivno?

Ono �to se saznaje u molitvi ne èuva se ljubomorno samoza sebe i za one koje nazivamo svojima. Takvo se znanje srado�æu �iri i drugima. Istina, danas se poku�ava pro�iritimi�ljenje da je lakomisleno besplatno nekome ne�to dati.Sve ima svoju tr�i�nu vrijednost, ka�e se. Kr�æanin nikadane mo�e prihvatiti jedno takvo mi�ljenje. Naravno da æeon baveæi se gospodarstvom ili neèim sliènim na dobarnaèin gospodariti onim �to mu je povjereno. Ali, to neznaèi da æe biti be�æutan. Kr�æanin svoju radost i svoj mirbesplatno daje drugima i nije mu �ao zbog toga. Na tajnaèin on jo� vi�e postaje kr�æaninom i svoj �ivot ispunjasmislom. Kako je to velika razlika od mnogih dana�njihrazvikanih gospodarstvenika i onih koji, samo zbog toga�to æe to zabilje�iti sredstva dru�tvenog priopæavanja i timeim napraviti promid�bu, daju velike iznose novca za nekehumanitarne ili samo nazovi humanitarne poduhvate!

Kada srce nije ispunjeno Bogom i kada ga se ne tra�i,onda se mir poku�ava pronaæi na razlièite druge naèine.Netko sav smisao svoga �ivota pronalazi u sportu, drugi upolitici, treæi u raznoraznim naèinima du�evnog vje�banja,

87

èetvrti u bogaæenju, peti� Te�ko je sve to nabrojati. No,zajednièko je svim ovim poku�ajima izvan Boga da suneuspje�ni. �to god uèinili na kraju prepoznaju da je svebilo uzaludno. Tek povratak Bogu mo�e izlijeèiti jednutakvu uzaludnost. Oni koji su se uspjeli vratiti to namsvjedoèe na razlièite naèine. Naravno da smo tada sretni�to su uvidjeli svoju zabludu.

Lijepo je biti svjedokom i lijepo je biti mironoscem. Ni�tane stoji, a daje nam najdublje �ivotno zadovoljstvo. Nedajmo da nam bilo tko ukrade tu na�u odluku ako smo jedonijeli. Ako nismo, saberimo se, Bogu se pomolimo i znatæemo �to nam je èiniti. Hrabri ljudi æe to zacijelo uèiniti.

88

ZDRAVO DRU�TVO

Draga djeco!Probudite se iz sna nevjere i grijeha, jer je ovo vrijeme

milosti koje vam Bog daje. Iskoristite ovo vrijeme i tra�iteod Boga milost ozdravljenja svoga srca, da srcem gledateBoga i èovjeka. Molite na poseban naèin za one koji nisuupoznali Bo�ju ljubav i svojim �ivotom svjedoèite da i oniupoznaju Boga i njegovu neizmjernu ljubav.


�ivimo u vremenu kada se na sve strane govori odrugaèijem dru�tvu, o promjenama koje bi trebalenastupiti. Netko to dru�tvo naziva otvorenim, netkodrugaèije, uglavnom u sredstvima dru�tvenog priopæavanjakoja su pod jakim utjecajem posvjetovnjaèenja ne govorise o Bogu koji æe nas dovesti do novoga vremena. Nijestoga èudno da nam kao ljudskoj zajednici ne ide ba�najbolje. Zapali smo u svojevrstan san koji je obilje�ennevjerom i grijehom. Ne vjerujemo vi�e svome Bogu kojinas je izveo iz razlièitih pote�koæa i doveo nas doblagostanja. Nekako nam smeta i htjeli bismo biti bez njegada bismo tada mogli èiniti �to nas je volja. Slièimo �idovimau 7. st. pr. Krista. Izgradili su bili svoju dr�avu, obogatili sei poèeli zaboravljati Boga koji ih je izveo iz egipatskogaropstva. No, ubrzo su zbog toga zapali u drugo, asirskoropstvo. Ne bismo ih sada trebali sa�alijevati, nego seprisjetiti da je i na�a uljudba dospjela do ropstva grijeha iraznih drugih ropstava. Bog je zamijenjen stvarima i ljudise tome klanjaju.

Zbog svega nabrojenog Kraljica Mira neprestano govoridana�njem èovjeèanstvu. �ao joj je da nerazborito tapkamou magli. Ona bi nas htjela izvesti na sunce. U svojoj poruciopominje nas da je ovo vrijeme milosti. Ni�ta jo� nije kasno,jo� je moguæe sve drugaèije postaviti. Ne znam koliko æeljudi poslu�ati taj govor, a koliko æe ih samo odmahnutirukom. Postalo je, naime, danas suvremenim na sve

89

odmahnuti rukom i vrijedno�æu progla�avati samo ono�to se meni sviða. No, Duh Sveti djeluje i pomoæi æe ljudimaprogledati kraj zdravih oèiju koje imaju. Obavijestit æe ih oonomu �to trebaju èiniti bolje od bilo kojega sredstvajavnog priopæavanja. Samo oni koji budu tvrdokorna srcanastavit æe istim putem. Takvima Bog zacijelo ne æe bitikriv �to ga nisu poslu�ali i �to su oti�li u tamu.

Nerazborito je ne iskoristiti ovo vrijeme u kojemu �ivimo.Tko zna hoæe li nam Bog vi�e ikada govoriti na ovako vidljivnaèin. Dugo je vremena pro�lo od kada nas on prekoKraljice Mira uèi svakodnevnom �ivotu. Oni koji su roðenina samom poèetku toga govora veæ su postali i punoljetni.A Bog i dalje govori. Previ�e smo tvrde �ije i previ�e smodaleko oti�li. Zbog svega toga ne odgaðajmo trenutakkada æemo poèeti mijenjati svoj �ivot. Taj je trenutak veædo�ao i on se naziva »sada«. Sutra mo�da sve veæ budekasno. Doæi æe jedanput kraj ovakvoga Bo�jega govora itada æe se svoditi raèuni. Gdje æemo mi biti? Potrudimo sebiti u prvim redovima Bo�jih prijatelja, onih koji æe osjeæatida su iskoristili ovo vrijeme.

Bog nas, naravno, ne zove da vodimo brigu samo o sebi.On nas zove da vodimo brigu o svakome èovjeku. Poèetaktoga puta je u dubinama na�ega srca. Tu se moraju roditiprava �ivotna nagnuæa, tu moramo odluèiti da æemo upotpunosti slijediti svoga Boga. Ne uèinimo li to, sve æebiti samo jedan isprazan govor ili ni to. Istina je da nijelako staviti u red svoje srce. No, Bog nam u tome �elipomoæi. On, ako �elimo, mo�e ozdraviti na�e srce i tadanam ne æe biti te�ko èiniti prave stvari u �ivotu. Poèet æemona drugaèiji naèin gledati i Boga i ljude. Prepoznat æemoda nismo sami na svijetu i da borba za istinu, pravdu,dobrotu nije te�ka �ivotna lakomislenost, veæ najmudriji�ivotni stav. Pred na�im oèima otvorit æe se obzorja kojaprije nismo vidjeli i bit æemo presretni da smo se potrudilipovjerovati svome Bogu.

Ne æe na �alost svim ljudima tako lako uspjeti preokrenutitijek svoga �ivota u pravome smjeru. Mnogo �to�ta æe ih

90

smesti i nastavit æe i dalje lutati u svome mraku. Ipak, nebismo ih smjeli odbaciti. Kraljica nas Mira poziva moliti seza njih, pomoæi im u njihovu naporu. Ne mo�emo u svojimmolitvama biti sebièni, pa moliti samo za sebe. Trebamomisliti i na druge. Tada æemo i sami bolje moliti i osjeæatise ispunjenijima. Povijest ovoga svijeta uvijek je trebaladragovoljce, ljude koji æe bez bilo kakve opipljive izajamèene nagrade krenuti èiniti dobro. I ba� zato �to sudragovoljci, �to ih nitko nije natjerao u sve to, uspjet æe usvome naumu.

Svatko bi od nas trebao biti dragovoljac, svatko bi odnas svojim �ivotom trebao svjedoèiti svoju vjeru u Boga.Ako to ne èinimo, smije�no se pona�amo. Kako je moguæebiti kr�æaninom samo na svojim rijeèima. Pravimkr�æaninom moguæe je biti samo i rijeèima i djelima. Tadasvijet oko nas postaje drugaèijim, tada mi postajemoljudima do kraja. Svjedoèe nam o svemu tome proroci isveci. Zar mislimo da im ne mo�emo slièiti?

Zdravo dru�tvo ne gradi se ovozemaljskim bogatstvom.Zdravo dru�tvo gradi se nasljedovanjem Bo�je rijeèi. Tekposlije toga uspjet æemo izlijeèiti na�u ranjenu èovjeènosti uistinu kao zdravi �ivjeti u zdravom okoli�u. Poruèujenam to Kraljica Mira prenoseæi nam Bo�ju poruku.

91

KAKVOÆA VREMENA

Draga djeco!Molite i iskoristite ovo vrijeme, jer je ovo vrijeme milosti.

Ja sam s vama i pred Bogom zagovaram svakoga od vasda bi se va�e srce otvorilo Bogu i ljubavi Bo�joj. Djeèice,molite bez prestanka dok vam molitva ne postane radost.


Mnogo je novinskoga papira potro�eno i svakodnevnose tro�i eda bi se opisalo vrijeme u kojemu �ivimo. Izreèenoje i mnogo mudrih rijeèi, �to je vrlo dobro. Da bi se ispravnopostavilo u �ivotu nije, naime, samo potrebno nastojatidobro raditi, nego je potrebno stvarati i dobru spoznajurazmi�ljajuæi o svome djelovanju. Uèi nas tomu i KraljicaMira. I ona progovara o ovome vremenu. No, ne tro�iprevi�e rijeèi na njega u nastojanju da nam ga razjasni ilida nas zabljesne njegovim poznavanjem. Ona jednostavnoka�e da je ovo vrijeme milosti. To je sr� ovoga vremena istoga za poèetak na�ega shvaæanja nije potrebno mnogorijeèi. Tek kada to shvatimo mo�emo poèeti govoriti ovelièini bogatstva koje je ovaj izrièaj unio u na� �ivot. Svesu velike stvari jednostavne i ne tra�e puno rijeèi da ih seobjasni. No, kada se do�ive, svjedoèenje o njima tra�i ne�tovi�e rijeèi, buduæi da nam je srce prepuno i da nam je svakarijeè nekako presiroma�na za razjasniti ono �to se nalazi una�emu srcu.

Naravno da se ne sti�e preko noæi do jednoga takvogashvaæanja vremena ili jo� bolje reèeno do u�ivanja u njemu.Potrebno ga je polagano pripravljati na�om molitvom.Mo�da æe ta molitva na poèetku biti zbrkana, punarastresenosti, ali korak po korak ona æe postati zrak kojiudi�emo. Kao �to je, naime, zrak potreban za na� tjelesni�ivot, tako je molitva potrebna za na� duhovni �ivot. Nemali jednoga od toga dvoga, �ivot nam se uru�ava i nestajemos pozornice ovoga svijeta. S ovim se svatko ne æe slo�iti,

92

buduæi da i kada ne vjerujemo u Boga èini nam se da�ivimo. No, to je samo privid koji nam se u potpunostirazja�njava nakon na�e smrti. Taj je privid na �alost u ovomena�emu �ivotu hranjen na razlièite naèine. Jedan od tihnaèina jesu na�i �areni izlozi. Kada iziðemo na ulicu ti nas�areni izlozi mame i pozivaju da neizostavno kupimo ne�tood onoga �to se nalazi u njima. U takvim trenucima poènenam se èiniti da smo sigurni kao ljudska biæa, da nam netreba neka druga za�tita osim na�e ljudske za�tite. Tekkada zapadnemo u pote�koæe poènemo prepoznavati dasve nije tako lijepo kako izgleda na prvi pogled. Sve setada poèinje u nama uru�avati. No, ako smo u dru�tvu sasvojom Kraljicom Mira uspjeli shvatiti da je ovo vrijeme zanas vrijeme milosti, lako æemo prebroditi svoje te�keèasove. Oni æe ustvari za nas biti samo jo� jedna stubavi�e u pribli�avanju na�emu Bogu i ni�ta vi�e. Nauèit æenas da poènemo iskori�tavati vrijeme u kojemu �ivimo.Ne smije nam se dogaðati da se samo �alimo na ovovrijeme i na one koji ga oblikuju. Za�to i mi sami ne bismooblikovali ovu uljudbu u kojoj �ivimo? Nije ona neèija drugavi�e nego �to je na�a. Kraljica nas Mira poziva na taj napor.Mo�emo li ga uèiniti ili se branimo da to nije za nas, da jeto za one koji su malo vi�e uèeniji od nas, one kojizauzimaju malo bolja mjesta u dru�tvu nego �to ih mizauzimamo? Èinimo li tako, grije�imo. Jednaki smosvakome èovjeku oko nas i nemamo se èega stidjeti.Mo�emo se samo stidjeti zla koje mo�da èinimo i nièegavi�e. Poku�ajmo razmi�ljati na taj naèin, pa æemoprepoznati kako se sve mijenja u nama i oko nas.

Kraljica je Mira s nama u svim na�im naporima. Ne bojmose da æemo ostati sami ako odluèimo mijenjati sebe i timedruge oko sebe i svijet u kojemu �ivimo. Na�e dobropona�anje ne mo�e ostati bez odjeka u na�oj okolici.Mo�emo se o tome uvjeriti i na primjeru povijesnogadjelovanja ukazanja Kraljice Mira. Ono je utjecalo na povijestovoga svijeta na odluèan naèin. Mnogo je manje zla uovome svijetu otkada je do�la Kraljica Mira. Taj preokretnije se dogodio u jednome trenutku. On se dogodio po

93

onima koji su prihvatili Bo�je poruke koje nam je prenosilaKraljica Mira. U svojim mjestima gdje �ive takvi su ljudipostali kvascem koji je doprinosio da se pobolj�a dru�tvenozdravlje u tome mjestu. Nisu oni svojim vjerovanjem u Bogapostali manje ljubitelji toga svoga mjesta i naroda, veæ èakveæi. Bog, naime, nikada od nas ne tra�i da se odreknemosebe, veæ tra�i da postanemo svjesni svega svoga bogatstvai da tim svojim bogatstvom obogatimo druge oko sebe.Znamo li to uèiniti, znat æemo se radovati i bogatstvu drugih.To bogatstvo nikada za nas ne æe biti predmet na�e zavisti,nego na� zajednièki hod naprijed. Na taj æe se naèinpromijeniti dru�tvo u kojemu �ivimo i ne æe vi�e biti potrebno�to savr�enije oru�je da bismo se koliko toliko osjeæaliza�tiæenima. Prepoznat æemo da je Bog to na�e najsavr�enijeoru�je koje ni�ta ne mo�e pobijediti i uz kojega se zbogtoga mo�emo osjeæati potpuno za�tiæenima. Poput mudraratnika uèi i nas kako pobijediti u svim na�im �ivotnimbitkama. U dana�njem suvremenom svijetu, koji je, naravno,suvremen samo za na�e nara�taje, tu svoju poduku izvodipreko Kraljice Mira. Svojim blagim i nenasilnim djelovanjemkorak po korak ona mijenja ovaj svijet i svakim je danomsve vi�e onih koji to prepoznaju. Koliko se samo i miprepoznajemo meðu njima?

Prirodno je da doðe do trenutaka u kojima se poènemolomiti, iako smo se bili odluèili za svoga Boga. Ljudi smo,pa smo zbog toga krhki i lomljivi. No, nije prirodno da seu takvim trenucima poènemo tako pona�ati kao da nikadaprije nismo èuli za svoga Boga. Postupimo li tako, dokazatæemo da smo nezreli. Zreo èovjek uvijek dr�i do svojihodluka. Mijenja ih tek nakon �to se duboko uvjerio da teodluke nisu dobre, a ne nakon �to je nai�ao prvi vjetar.Treba, znaèi, ustrajati. Nije va�no èini li nam se da od svegatoga jednostavno ni�ta nema, da nam to nekako neuspijeva. Va�no je da to �elimo. Jednoga dana prepoznatæemo velike plodove koji su nastali iz svega toga. Zna tosvatko onaj tko je ustrajao npr. u svojoj molitvi. Mo�damu se na poèetku èinilo da je sve uzalud. Ona njemu neide i ne ide. Jednoga dana stanje se, ipak, promijenilo i

94

molitva je postala plodonosna. Vrijeme suhoæe bilo jepotrebno da nas pripravi na sva bogatstva kojima æe nasmolitva obdariti. Svjedoèe nam o tome mnogobrojni sveci.Mi ponekada pogrje�no mislimo da je njima bilo lak�emoliti, buduæi da su oni, ipak, sveci. Krivo je to. Nisu seoni rodili kao sveci, nego su takvima postali tijekom svoga�ivota. Nije ih pritom Bog podupirao na nekakav posebnijinaèin nego �to podupire nas. Kada bi to bilo tako, Bog bibio nepravedan. On im je samo dao priliku kao i svakomeod nas i pratio ih na njihovom �ivotnom putu. Ako su seusudili otvoriti svoje srce i prihvatiti njegovu pratnju,iskusivali su njegove milosti. U suprotnom bili su svjedocikako njihovo duhovno bogatstvo jednostavno nestaje.

Besmisleno je uz svoga Boga tra�iti neku drugu posebnuradost. Kada pronaðemo njega, prona�li smo sve radostiovoga svijeta. Poèinjemo tada na pravi naèin razumijevatiovaj svijet prepoznajuæi da smo poslani ovome svijetunavijestiti mu Radosnu vijest koja je u nama. A mi je zacijeloimamo ako smo joj se odluèili otvoriti. Nije va�no kolikose ona trenutno primjeæuje u na�emu �ivotu. Va�no je dasmo krenuli pravim putem. Korak po korak skidat æe se snje koprena i ona æe se poèeti itekako prepoznavati u na�imrijeèima i djelima.

95

NOVI SMJER

Draga djeco!Pozivam vas i danas na obraæenje. Previ�e se brinete za

materijalne stvari a malo za duhovne. Otvorite svoja srcai iznova vi�e radite na osobnom obraæenju. Odluèite svakidan posvetiti vrijeme Bogu i moliti sve dok vam molitvane postane radosni susret s Bogom. Samo tako æe va��ivot imati smisla i s rado�æu æete razmi�ljati o vjeènom�ivotu.


Radimo, muèimo se, razmi�ljamo, a nikako da izbijemona pravi smjer u �ivotu. Neprestano neke stranputice,susreti s onim �to bi nam trebalo biti odbojno. Ponetko sei umori, pa ostane na tim stranputicama mijenjajuæi dobroza zlo. I tako se stvara svijet sa smjerokazima koji, namjestoda upravljaju, zbunjuju.

Osjeæajuæi se kr�æanima i zdravim ljudima mo�da smopoku�ali odgovoriti na to kojim bi to putem trebalo iæi.Ne znam kolikog smo uspjeha imali. No, zacijelo znam dasmo itekako uspjeli ako smo krenuli onim putem koji namneprestano pokazuje Kraljica Mira. Ona nas jednostavnone mo�e gledati kako lutamo, pa nam stoga neumornopokazuje put. Ne umara se zbog na�ega neshvaæanja.Raèuna na dobrotu u nama i zbog toga je dovoljno strpljivai blaga da prièeka da se u nama upali ona �aruljica koja æenam osvijetliti na�e pogrje�ke i povesti nas novimputovima. Kada Kraljica Mira ka�e »i danas vas pozivam«,osjeæamo kako bdije nad na�om sada�njo�æu, nad na�impoimanjem �ivota. Zapljusnuti valom razlièitih razmi�ljanjanekada se pomalo izgubimo. Blje�tavilo raznoraznihsvjetala zablije�ti nam oèi, te nam se èini da je potrebanmali napor i sve æe postati drugaèije. To »malo« zaista ijest potrebno, ali ne na naèin kako nam to nudi dana�njizov buke. Prave se stvari nalaze u smirenju, u molitvi, uponiranju u sebe, a ne u nesuvislom mlataranju sa sobom

96

i svojim mi�ljenjem. Bog èeka da mu doðemo u susret dabi nas mogao priznati svojima oèi u oèi. Pri tom susretuna�i napori oko neprestanog obraæenja urodit æe plodom.Shvatit æemo da nismo uzalud èinili dobro i poku�avalisvoju tjelesnost ispuniti pravim sadr�ajem. Postat æe namsmije�nima svi na�i ozbiljni napori da bismo samo svojimsnagama stigli do spasenja. Prepoznat æemo da je polazi�tesvega u Bogu. Tek kada se prihvati njegov naèinrazmi�ljanja mo�e se progovoriti i sa ovim svijetom.Razumjet æemo ga tada u potpunosti. Shvatit æemo svunjegovu ljepotu, ali i sve njegove nedostatke. Svojimuzornim �ivotom prekrit æemo te njegove nedostatke iuèiniti ga dobrim za obitavanje svim ljudima. Sveci su krozpovijest upravo tako èinili. Oni koji ih nisu shvatili prikazivalisu nam ih namrgoðene i poèesto pune prijezira premaovome svijetu. A oni su u stvari voljeli ovaj svijet, ali nanaèin ne da mu se podlo�e veæ da ga uzdignu u veæe visinei vrate mu njegovo prvotno dostojanstvo. Uostalom, daovaj svijet nije bio potreban, zar bi ga Bog ba� stvarao iba� ovako rasko�no? No, na�alost dogodio se grijeh i svezamutio. Ako smo dovoljno zreli, uèinit æemo sve da ljepotananovo zasja i da sva stvorenja krenu pravim smjerom u�ivot. Odluka je, dakle, na nama. Naravno da je mo�emoodugovlaèiti, da mo�emo uèiniti da sve prokockamo. No,tada ne bismo smjeli kriviti Boga za na�e propuste, negose pokajnièki udariti u prsa i shvatiti da smo jaki tek ondakada priznamo da smo krhki i slabi. Nije va�no �to je toprotiv dana�njeg uobièajenog naèina mi�ljenja. Treba seznati usuditi. Onaj tko se usudi postat æe pobjednikom idrugima pokazivati put. Ne bi se toga trebalo bojati. Istinaje da ne znamo sve u ovome �ivotu, ali ipak ne�to znamonalazili se na bilo kojem �ivotnom mjestu.

Znam da je jo� previ�e onih èija su lica smrknuta. Ima ihi meðu onima koji se nazivaju sljedbenicima poruka KraljiceMira. Tom smrknuto�æu kao da poku�avaju nadoknaditisve propuste koje èine u nasljedovanju dobra. A Isus jeveæ davno rekao da na�a lica trebaju biti umivena i ozarenakada postimo. Kr�æanstvo je radosna vijest, a ne vijest o

97

nekom sprovodu. Zbog toga bi trebalo uèiniti sve dakonaèno nadvladamo sebe, svoje bolesti, neuspjehe,padove i veæ se jedanput konaèno poènemo smije�iti. Nebi to smio biti namje�teni osmijeh, veæ osmijeh iz srca.Previ�e je veæ umjetnih osmijeha. Do savr�enstva su ihdoveli suvremeni opsjenari. Napisane su o tome knjige iknjige. Svrha je osmijehom prevariti drugoga i utrpati muono �to prodaje� bez obzira trebalo to njemu ili ne. Akosmo i sami takvi, �to reæi? Najbolje ni�ta, buduæi da ionakone æemo razumjeti. Mo�da æemo shvatiti o èemu se raditek onda ako nam to netko poka�e primjerom. Suvi�e jerijeèi danas na tr�i�tu, a tako premalo primjera. Kamo sreæeda budemo oni koji se ne æe bojati krenuti novim �ivotnimsmjerovima. U tom sluèaju razumjet æemo dobro pozivKraljice Mira za molitvom, neprestanom molitvom. Postatæemo primjerom i sebi i drugima. Radost æe nas obuzeti ikroz nju æemo prepoznati da nam je Bog uvijek bio takoblizu, a mi ga eto nismo vidjeli. Sve �to nam je bilobesmisleno, odjedanput æe postati puno smisla. Netko æenas tada slijediti, netko nam se rugati, netko nam se èuditi,netko... Va�no je samo da smo mi zadovoljni i da se nedamo utopiti u sivilo svakodnevice. A i za�to bismo? Bognam je dao toliko lijepih stvari i za�to bismo ih tek takoodbacili. One æe nas polako pripravljati na onaj na� drugi�ivot. Zacijelo æe biti ljep�i nego ovaj na� dana�nji. Budimoga samo veæ sada dostojni. Uèinimo sve da nas jednogadana ne iznenadi njegova ljepota, veæ da to bude ono �tosmo veæ odavno osjeæali u na�im snovima, �to smo naziralikroz svu ljepotu koja je trenutno oko nas.

Kraljica Mira prolazi ovom zemljom i popisuje sve onekoji su njezini. Jedna crta ostavljena je i za na�e ime. Vidimoli ga veæ tamo ili nas vjetrovi jo� nemilosrdno okolo nose?Mnogo pitanja, a samo je jedan odgovor. Bog nas èeka izove da mu se pridru�imo.

98

TKO JE S NAMA

Draga djeco!Radujem se s vama i u ovom milosnom vremenu pozivam

vas na duhovnu obnovu. Molite, djeèice, da se u vamanastani u punini Duh Sveti da biste mogli svjedoèiti uradosti svima onima koji su daleko od vjere. Napose,djeèice, molite za darove Duha Svetoga da u duhu ljubavibudete svakim danom i u svakoj okolnosti bli�e bratuèovjeku i da u mudrosti i ljubavi nadvladate svakupote�koæu. Ja sam s vama i zagovaram svakog od vas predIsusom.


Pritisnuti svakovrsnim �ivotnim nevoljama nauèili smose pitati tko je s nama u tim nevoljama, tko nam pru�aruku? Poslije toga smo u mislima nabrajali sve one koji bito mogli biti. Vjerojatno pritom nismo preskoèili svogaBoga. Ako jesmo, vrijeme je da to popravimo. On je, naime,s nama i onda kad nas svi napuste, kad svima postanesvejedno �to se to s nama dogaða.

Kraljica nam Mira uporno iz dana u dan govori da nezaboravimo na svoga Boga. Vrlo dobro znamo da se toipak dogaða. Dobro nam ide, pa bismo htjeli da nam idejo� bolje i iskljuèimo Boga iz svoga djelokruga - da nam utome ne bi smetao. Mo�da nam lo�e ide, pa svoga Bogaiskljuèujemo zato �to je dopustio da nam tako bude.Uglavnom, slu�i nam za ukras i ni�ta vi�e. Naravno da jetakvo na�e pona�anje itekako pogrje�no. Dobro je stogao svemu tomu razmisliti i pristupiti ozbiljnoj duhovnojobnovi. Ne mora to biti ni�ta izvanredno. Dovoljno je dase na to odluèimo i da zapoènemo. Mo�emo zapoèeti nasvakom mjestu gdje se nalazimo. Èovjek se mijenja polako,iz trenutka u trenutak, a ne jednim potezom poputdana�njih usavr�enih strojeva. Kraljica Mira pritom æe bitiuz nas. Radovat æe se svakom na�em uspjehu, pomagati

99

nam ako sluèajno padnemo. Ona se ne boji ni ovoga nibilo kakvog drugog vremena. Za ovo vrijeme ona ka�e daje milosno, bez obzira �to i ona i mi vrlo dobro znamo dase u ovome vremenu dogaðaju mnoge ru�ne stvari. No,te ru�ne stvari æe nestati samo onda ako budemo dovoljnouporni iæi putovima dobra. Nikada nije i nikada ne æe zlopobijediti na ovome svijetu. Ono se mo�e samo trenutnoradovati i ni�ta vi�e. Èim dobro poène nastupati, zlo sepovlaèi. Zbog toga propustiti ovo milosno vrijeme bilo biprava �teta.

Jo� je netko s nama. Duh Sveti neprestano nas pozivada mu se otvorimo i da veæ jedanput konaèno poènemorazmi�ljati na pravi naèin. Namjesto da razmi�ljamo kaoodrasle zrele osobe, razmi�ljamo poput djece. Neprestanose neèim zabavljamo i mislimo kako èinimo ne�to ozbiljnoi ne�to va�no. Proæi æe zaista sve zamamnosti ovoga svijeta,ali ne æe proæi ono dobro koje smo nekome uèinili. Potome dobru Bog æe suditi jesmo li bili ozbiljni ili neozbiljnina ovoj kugli zemaljskoj. Zacijelo nas ne æe pitati jesmo libili poznati, pisali za ove ili one novine, imali ovo ili onobogatstvo. Sve su to smije�ne stvari, ako nisu u slu�bièovjeku. Sve to, naime, mo�emo imati i biti s Bogom, samoonda ako nam to slu�i da bismo pomogli i sebi i drugome,da bismo svjedoèili vjeru u Boga, �ivjeli u miru idostojanstvu. Potrebno je zaista svjedoèiti, kako onimakoji su zastali na putu vjere, tako i onima koji se time ba�previ�e ne zamaraju. Duh Sveti æe nam u tome itekakopomoæi ako �elimo. �eli se nastaniti u nama i poput dobrogprijatelja neprestano nam pokazivati put. Svatko tko seusudio otvoriti mu se vrlo dobro zna kako je lijepo biti snjim. Èovjek odjedanput poèinje vidjeti ono �to prije nijevidio, iskusivati ono �to prije nije iskusivao. Osjeæa se vi�eèovjekom i prijateljem svih ljudi. Pun radosti i snage kroèizakuèastim �ivotnim stazama. Ne trebaju mu nikakveposebne vje�be i teèajevi za dobivanje nutarnje snage. Onje veæ ima i zadovoljan je s njom. Njome se neprestanopuni kroz molitvu znajuæi da je nepobjediv, da ga ni�ta nemo�e sprijeèiti da doðe do radosti i ljepote. Iz Svetog pisma

100

znamo koji su sve darovi koje nam daje Duh Sveti.Nerazumno ih je zaista odbiti i vladati se kao da nikadani�ta nismo èuli.

I jo� je netko s nama, ako to �elimo. To smo mi sami. Tatako se èesto dogodi da odlutamo i da se poslije togadugo tra�imo. Upravo je to jedan od najveæih uzroka za�toneki uzimaju opojna sredstva, za�to neki provode noæi idane trabunjajuæi o najnovijim filmovima i glumcima, za�tose neki nasilnièki vladaju, za�to neki... Nemaju sebe papoku�avaju naæi dovoljno jaku zamjenu koja æe prikritinjihovu izgubljenost. I pritom ne uspiju. Krivotvorina jeuvijek krivotvorina. Uspjeti se mo�e samo ako smoizvornikom i ni�ta vi�e. Zbog toga sebe treba dozvati isprijateljiti se sa samim sobom. Tada nam ne æe biti te�kouèiniti bilo �to �to bi nam moglo biti na dobro. Odbacitæemo na�e lo�e vladanje, na�e krivo razmi�ljanje i ne æemose bojati biti pred drugima ono �to jesmo. U tom naporuodjedanput æemo prepoznati da smo itekako bogati i danismo sluèajno zalutali na ovu zemlju. A i drugi æe to otkriti.Vidjet æe da se ne�to s nama dogodilo, pa æe i samipoku�avati doæi do tog spasonosnog dogaðaja. Mi æemobiti radosni da se to dogodilo. Spasili smo sebe, a i drugekraj sebe. Razumjeli smo ustvari svu pogrje�nostraznoraznih mi�ljenja oko sebe. Postali smo sposobni iznjih izvuæi samo ono �to je dobro, a odbaciti sve drugo.�to bismo jo� trebali? Bo�ju nagradu? Ta on nas je veænagradio!

Upit »Tko je s nama?« dubok je upit. Na njega dobroodgovaraju samo oni koji su hrabri i ne boje se povuæiprave zakljuèke.

101

SVIJETLA BUDUÆNOST

Draga djeco!Danas vas pozivam na molitvu. Tko moli ne boji se

buduænosti. Djeèice, ne zaboravite: Ja sam s vama i svevas volim.


Isus je Krist svojim dolaskom na zemlju promijenio èitavupovijest. Do�ao je u punini vremena i ljudima navijestionovi �ivot. Ne trebaju vi�e nikome robovati, mogu �ivjetikao slobodna biæa. Sve ovisi od njih.

Na�alost ljudi nisu iskoristili danu im priliku. Postavili susebe na mjesto Bo�je nadajuæi se u podsvijesti da æe njihovnauk biti bolji od Bo�jega. U tome su jednako grije�ili i onikoji su tvrdili da vjeruju u Boga, èak da su spremni drugeprogoniti u njegovo ime, kao i oni koji su navije�tali danam Bog nije potreban, da se èovjek mo�e preoblikovatiu stvorenje dostatno samome sebi. I tako doðe Karl Marx,uze pone�to od svakoga i navijesti svoje »evanðelje«. Zlouze zamah i poèe se prostirati ovim svijetom. Naravno danije pokazalo svu svoju rugobu. Govor mu je obojenkr�æanskim slikama, ali primijenjenima potpuno suprotnood onoga �to one predstavljaju. Na taj naèin mislilo jeprevariti ljude. Obeæavalo im je neku svijetlu buduænost ukojoj æe svi biti jednaki i gdje æe svi �ivjeti slobodno i sretno.Nebrojeni mrtvi koje je komunizam ostavljao za sobomtumaèeni su zastranjenjem tih mrtvih. Da su znali pokornoslijediti dane im upute, ni�ta im se ne bi dogodilo. Ipak,oni koji su bili svjesni tko su i �to su, nisu se dali prevariti.Zlo ih je progonilo, ali oni su ostajali uspravni, èak i ondakad je izgledalo da je nekorisno opirati se nadiruæemdru�tvenom stanju.

Kraljica Mira, kao dobra Majka, do�la je u pomoæ svojima.Ponizno i mirno poèela je govoriti ljudima �to èiniti. Nijeih hu�kala da nekoga napadnu, sru�e neku dr�avuprevratnièkim putem. Èinila je ono �to je Isus èinio u

102

vrijeme dok je hodao ovom zemljom. Navije�tala jepomirenje, opra�tanje, molitvu. Onaj tko je imao hrabrostiposlu�ati je odjedanput je imao hrabrosti oprostiti èak iMarxovim idejama koje su ga progonile. Tako se poèeostvarati svijet ljubavi i mira, svijet u kojemu je lijepo i dobro�ivjeti. Mnogobrojni su po�li tim putem. Znali su da mogupobijediti samo ustrajno�æu, mi�lju da je moguæ svijet ukojemu je pravda jednaka za sve, svijet u kojemu se nitkone progoni zbog boje svoje ko�e, svijet koji se mo�e nazvatimoj i tvoj. Njihov uzor poput baklji u noæi poèeo je svijetlitidiljem svijeta koji nastanjavamo. Odjedanput je opetpostalo prirodnim drugoga pomagati, a da se za to netra�i ni�ta, èak ni kamere koje bi sve to zabilje�ile. Znajuto mnogi ojaðeni po svijetu. Prijatelji Kraljice Mira pru�alisu im ruku i onda kad im je nitko nije htio pru�iti. U poèetkusu se tome mo�da èudili, kasnije su nastojali uzvratiti nasvoj naèin. Naravno da je i Kraljica Mira uzvraæala. Svojimmajèinskim blagoslovom blagoslivljala je sve one koji suse razmiljeli po svijetu i neumorno poèeli prosipati samodobro. Kako da ne bude zadovoljna s njima, kako da ih nenazove svojom djecom! U njima se osjeæa dah zanosa prvihIsusovih uèenika i prvih kr�æana. Tada je izgledalo kao dase raj spustio na ovu zemlju, kao da su ljudi poèeli shvaæatida se samo s Bogom mo�e graditi �ivot. Tako treba biti idanas, buduæi da Isus itekako rado �eli da mu svi budemouèenicima.

Isusovim uèenikom, pak, najlak�e je postati moleæi se.Kraljica nam Mira neprestano donosi tu mudrost pozivajuæinas na molitvu. Ne boji se da æe joj netko prigovoriti da seponavlja. Ona nikada nije imala namjeru svidjeti nam sevje�tinom svojih misli i izrièaja. Sve �to ona �eli jest �tojednostavnije donijeti nam velike istine koje poradi svojesljepoæe ne vidimo. Kada progledamo, onda æemo razvijatite istine i Bog æe poèeti progovarati preko nas. Bit æe namtada savr�eno jasno za�to je Kraljica Mira postupala nanaèin na koji je postupala i osjetit æemo potrebu zahvalitijoj na tome. Time ne samo da æemo odati du�nopo�tovanje onome tko nam je pomogao, nego æemo i

103

uèvrstiti svoju buduænost. Znat æemo da nam se ni�ta nemo�e dogoditi kada smo sa svojim Bogom. Na�abuduænost bit æe svijetla, unatoè svemu mraku koji semo�da prolije na nas i oko nas. Boga nitko ne mo�e»utrnuti«, èak ni oni koji su proglasili njegovu smrt. To jesamo njihova sljepoæa koja æe ih odvesti u propast ako sejednoga dana ne obrate. A svojim prijateljima Bog jepripravio buduænost puno ljep�u od onoga �to jedanljudski um mo�e zamisliti.

Kada se zadubimo u svoju povijest i povijest ljudi okosebe, vidimo da je moguæe saèuvati svoje svjetloneutrnutim. Potrebno je to samo htjeti i ni�ta vi�e. Zarnetko dvoji da Kraljica Mira ne æe tada biti s nama? Bit æeona uz nas poput dobre Majke i sokoliti nas kada nambude te�ko, a radovati se s nama kad se budemo radovali.Mi smo jedno i jedino nas na�a nepromi�ljenost mo�erastaviti.

104

OBNOVLJENIM SNAGAMA NAPRIJED

Draga djeco!Ne zaboravite da ste ovdje na zemlji na putu prema

vjeènosti i da je va� dom na nebesima. Zato, djeèice, buditeotvoreni Bo�joj ljubavi i ostavite sebiènost i grijeh. Nekava�a radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnojmolitvi. Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite,a Bog vam je blizu u molitvi i preko molitve.


Razmi�ljajuæi o poruci Kraljice Mira i stavljajuæi navedeninaslov na poèetak ovoga napisa, primijetio sam da slièinebrojenim izrazima kojima nas se zasipa svaki dan. I ba�sam ga zato i ostavio takvim. Mo�da nam, ipak, ne�toka�e?

Isus je Krist davno rekao da smo mi kr�æani sol zemlje isvjetlo svijeta. Prihvatili smo to draga srca. Ako ni�ta drugo,lijepo je osjeæati da si ne�to posebno. No, pritom smoznali i pretjerati. Uèinilo nam se da nam na�a »posebnost«daje naroèitu prednost pred drugima. Umislili smo se dasamo mi znamo sve odgovore i pomalo poèeli odbacivatidruge. A to nije bilo dobro. Mi smo na ovoj zemlji ne danekoga odbacimo zbog njegova stava, veæ da svakomepomognemo �to lak�e proæi ovozemaljskim stazama. Bognas je uèinio svojima i ne mo�emo se pona�ati kao da jeod svega va�nija na�a ljudskost. Ono �to Bog od nas tra�ijest da ovu zemlju na kojoj jesmo uèinimo njegovom.Njegovo svjetlo treba stiæi u svaki kraj ove zemlje. Na tajæe naèin ljudi shvatiti da je hod ovom zemljom samo prolazprema na�oj nebeskoj domovini, a ne mjesto gdje poèinjui zavr�avaju sva na�a djelovanja.

Izrièaj »obnovljenim snagama naprijed« ima, èini mi se,smisla samo onda ako budemo dovoljno hrabri prihvatitièinjenicu da hod ovom zemljom nije niti samo prihvaæanjeove zemlje niti samo prihvaæanje na�e nebeske domovine.Bog nas nikada nije na to pozivao. On je uvijek �elio da

105

prihvatimo i jedno i drugo, ali na pravi naèin. Tek smotada cjeloviti i tek tada svakome èovjeku dajemo ispravanodgovor. Do odredi�ta se ne sti�e odjedanput nego samokorak po korak.

Kraljica nas Mira uèi kako steæi pravilno pona�anje kojeæe nas ustrajno voditi prema na�oj drugoj domovini. To jemoguæe, ka�e ona, samo ako se otvorimo Bo�joj ljubavi iako odbacimo sebiènost i grijeh. Na�alost, nije to govorkoji se danas rado èuje. Dana�nja uljudba radije bi �eljelaneki drugi govor, manje zahtjevan a vi�e na osobnu sebiènukorist. Zbog svega toga ta uljudba neprestano govori da jevjera osobna stvar svakoga èovjeka i da je ne trebapropovijedati drugima. Pritom ni�ta ne govori o tome nijeli i bezbo�tvo osobna stvar svakoga èovjeka i ne bi li injega trebalo ne propovijedati drugima. Bilo kako bilo,nama je se snaæi u jednoj ovakvoj uljudbi. Nikada ne æemoimati bolje, buduæi da na�e vrijeme prolazi i dolaze nekidrugi koji æe nastaviti na� hod ovom zemljom. A nas æeBog pitati kako smo mi pro�li na� dio puta. Zadaæa namje, naime, zajedno s drugima oplemeniti ovu zemlju iprivesti je njezinom Stvoritelju. Ako mi to ne budemo znali,nema nikoga drugoga koji æe to znati.

Odluèimo se, dakle, veæ jedanput u svim �ivotnimprilikama biti uz svoga Boga i slu�ati njegove rijeèi. Nijemudro govoriti da ga po�tujemo i da mu pripadamo, a uisto vrijeme slu�ati nekoga drugoga. Nemamo se èegastidjeti niti bojati. Kr�æani vole svakoga èovjeka na ovojzemlji, svakoga èovjeka po�tuju i svakome èovjeku imaju�to reæi. Ne pona�aju se »isplativo«. Nije im stalo izvuæi koristpo svaku cijenu, veæ drugome dati dobro i mir. I upravo sepo tome trebaju isticati meðu drugima, a ne po nekoj svojojumi�ljenosti.

Vrijeme prolazi i treba ga dobro iskoristiti. Bog je blizu ièeka nas otvorenih ruku. Valjda smo veæ shvatili da nijedovoljan samo na� govor. Potrebno je ustrajno moliti. Nataj naèin uspjet æemo se u potpunosti otvoriti svome Bogui pronaæi pravu �ivotnu radost. Ta æe nas radost poslije voditisvim na�im �ivotnim putovima i pomoæi nam shvatiti gdjesmo i �to nam je èiniti.

106

POBJEDA

Draga djeco!�elim s vama podijeliti svoju radost. U svom Bezgrje�nom

srcu osjeæam da je mnogo onih koji su mi se pribli�ili i nosena poseban naèin u svojim srcima pobjedu mog Bezgrje�nogsrca moleæi i obraæajuæi se. �elim vam zahvaliti i potaknutivas da s ljubavlju i snagom Duha Svetoga jo� vi�e radite zaBoga i njegovo kraljevstvo. Ja sam s vama i blagoslivljamvas svojim majèinskim blagoslovom.


Htjeli mi to priznati ili ne, mnogo je se zla izlilo na ovuzemlju u ovo na�e »napredno suvremeno vrijeme«. Ljudi iljudski okoli� uni�tavani su a da se ne trepne okom.Odreðeni su to nazivali pobjedom pravde i napretkapoku�avajuæi sprijeèiti svako drugaèije razmi�ljanje. No,kr�æani ne bi bili kr�æani da se nisu usudili biti drugaèijima.Ta oznaka, sjeæamo se, prati ih veæ od samoga poèetka.Naravno da bi bilo �teta odreæi je se.

Unatoè svojim pogrje�kama i pogrje�kama drugih naovoj zemlji, kr�æanstvo je uspjelo pobijediti. A nije to bilolako. Posebno je bilo te�ko u ono vrijeme kad se nijerazaznavalo je li netko crkveni ili dr�avni slu�benik. Onajtko je shvaæao stanje bio je stavljen izmeðu dvije vatre.No, bilo je onih koji nisu �alili ni za èim i hrabro su i�linaprijed. Naravno da je nama, ipak, najte�e ovo na�edana�nje stanje. Vjera je ne odijeljena i stavljena na svojemjesto, veæ protjerana iz dru�tvene sredine kao zlo koje�kodi èovjeku. I zbog toga ponovno nije lako bitikr�æaninom, ponovno se takvi nalaze izmeðu tko zna kolikovatara. Unatoè svemu, obveza pobijediti i nadalje ostajeotvorenom zadaæom za sve koji se �ele nazivati kr�æanima.

Kad nas Kraljica Mira pohvali zbog na�ega pona�anja,onda je to zacijelo najveæe priznanje koje smo mogli dobiti.Sva druga priznanja samo su �ala u usporedbi s ovim. A

107

ona to uèini u svim onim trenucima kada ocijeni da smosazreli za jedno takvo priznanje. Provodeæi preko nas svojenamisli ne iskori�tava nas, nego nas jo� vi�e èini ljudima ipoma�e nam jo� dublje razumjeti sebe i svijet oko sebe.Draga joj je na�a radost i svi na�i uspjesi. �to je vi�e onihkoji joj se odluèuju pribli�iti, to vi�e njezine namislipobjeðuju sve ono zlo koje se poku�ava izliti na nas. Anisu to nikakve sebiène namisli. Kada se ostvare, ne æeona zbog njih uæi u krug onih koji dr�e vlast na ovoj zemljii samodostatno se u�ivljuju u ulogu najbogatijih dana�njihljudi, veæ æe nas ponizno zagrliti i uèiniti svojom djecom.Odjedanput æemo prepoznati da odraslost nije zauzimatineke va�ne polo�aje i ne�to znaèiti u svojoj okolini zbogsvega onoga �to posjedujemo, veæ da je odraslost imatièisto srce. Takvo srce spremno je prihvatiti èovjeka krajsebe i s njim podijeliti ono �to se ima bez bilo kakvapridr�aja.

Mo�e, naravno, Kraljica Mira dobro govoriti i pozivatinas, ali ako mi ne prihvatimo taj njezin poziv, sve je uzalud.Ne æe nas ona silom tjerati èiniti dobro. Zbog toganeprestano ponavlja da se trebamo moliti i obraæati. Tosu sredstva kojima æemo izmijeniti svoje stanje. Jedinonjima uspjet æemo zaista pobijediti, a ne bilo èim drugim.Ne æe nam u tome pomoæi èak ni najjaèa dana�nja oru�ja.Poèet æemo pobjeðivati tek onog trenutka kada sepoènemo moliti i obraæati. O svemu tome svjedoèeraznorazni svjetski moænici koji su navraæali u sveti�teKraljice Mira. Tek im je krunica, plamen svijeæe, netko drugiu molitvi dalo pravo znaèenje osjeæaja jakosti i za�tiæenosti.Oti�li su spremniji vladati, ali ne u sirovom znaèenju terijeèi, veæ u znaèenju da je vladanje u stvari slu�enjedrugome i samome sebi. Kako lijepo. Na�alost oni kojigovore o svemu ovome zastupajuæi slièna stajali�ta, ali nanaèin da im taj govor donese odreðenu dobit, nikada neæe postiæi to o èemu govore. No, uostalom, njima to i nijesvrha. Njima je samo va�no da su do�li do svojih sebiènihnagrada i ni�ta vi�e.

Te�ko je ljudsko djelovanje iz kojega je iskljuèena ljubav,a jo� te�e ono djelovanje iz kojega je iskljuèen Duh Sveti.Takvo djelovanje ne vodi nikamo i èini nas zarobljenicima

108

ve�uæi se oko na�ih ruku i nogu poput olova. Zbog togakao dobri kr�æani i zreli ljudi trebamo se usuditi pobijeditiraznorazna mi�ljenja koja bi nas htjela odvesti od na�egaBoga i pozvati nas osloniti se samo na same sebe. Takvami�ljenja su utjelovljenje sebiènosti i nezrelosti na ovojzemlji. Uzalud im nastojanje prikazati se u znanstvenomili nekom drugom ozbiljnom svjetlu. To je samo krabuljakoja bi htjela skriti prestra�enu nutrinu i ni�ta vi�e. Mi,pak, kao svjesni kr�æani odbacujemo sve krabulje,dostojanstveno di�emo svoje glave i nastavljamo raditi zasvoga Boga i za njegovo kraljevstvo. Nemamo se èegastidjeti. Na� je Bog izvor svega dobra koje postoji. Za�toto ne bismo priznali samima sebi i usudili se pobijediti.Kraljica æe Mira naravno biti s nama i blagosloviti nas svojimmajèinskim blagoslovom. Nastupajuæi tako opremljeni kroz�ivot uspjet æemo progaziti sve �ivotne staze, ma kolikoone izgledale te�kima i zakuèastima. Ujedno æemo pomoæii onima koji budu zapeli, ali u svemu tome shvatili da sesamo s Bogom uspijeva pobijediti.

109

SAMOSVIJEST I OBLIKOVANJE

Draga djeco!Danas vas pozivam da se otvorite molitvi. Neka vam

molitva postane radost. Obnovite molitvu u svojimobiteljima i stvarajte molitvene skupine i tako æete do�ivjetiradost u molitvi i zajedni�tvo. Svi koji mole i èlanovi sumolitvenih skupina, u srcu su otvoreni Bo�joj volji i radosnosvjedoèe Bo�ju ljubav. Ja sam s vama i sve vas nosim usvom srcu i blagoslivljam vas svojim majèinskimblagoslovom.


Valjda smo se nebrojeno puta upitali tko smo i �to smo.Taj nas upit prati od rane mladosti, pa sve do na�egaprijelaza na drugu obalu. Kako smo na sve to odgovarali?Jesu li ti odgovori bili u skladu s trenutnim mi�ljenjemkoje vlada oko nas ili smo se usudili imati svoje mi�ljenje?

Da bismo imali svoje mi�ljenje, potrebno se othrvatiraznoraznim mi�ljenjima koja vladaju oko nas. Mo�da birazumljivije bilo reæi potrebno je iz svih tih mi�ljenja uzetisamo ono �to je dobro, ugraditi ga u svoje mi�ljenje i takostvarati jedan drugaèiji svijet. A to nije ba� tako lagano.Treba pronaæi ono pravo sito kroz koje æemo prosijati svata mi�ljenja i na kraju pobrati plodove toga svoga rada.Kraljica nam Mira neprestano pru�a jedno takvo sito.Govori nam o molitvi, o potrebi otvaranja molitvi, okonaènom poèetku na�ega prosijavanja. Koliko je uistinuèujemo, a koliko na sve samo odmahnemo rukom? Bilo bidobro da konaèno jedanput prestanemo sa svim na�imlutanjima, a okrenemo se svemu onome dobru �to namBog nudi preko Kraljice Mira. To zacijelo nije malo. Jednaod prvih stvari koja nam se nudi ako molitvu utjelovimo usvoj �ivot jest radost. Zar treba veæe nagrade? �to bismosve ponekada dali samo da nam je kri�ka radosti, onajosmijeh koji nas di�e iz na�ih svakodnevnih baru�tina i

110

dovodi nas do vodoskoka punih �ivota! A sve je to nadohvat ruke. Potrebno je samo pru�iti svoju ruku KraljiciMira kao svojoj Majci i ponizno je slijediti. Na kraju togahoda èeka nas posve drugaèiji �ivot od onoga �to smo ga�ivjeli do tada.

Sebièno bi bilo da mislimo samo na sebe i da samo zasebe tra�imo radost. Za�to to ne bismo najprije uèinili zasvoje obitelji? U njima smo nastali, u njima smo izgovorilisvoje prve rijeèi, napravili prve korake, spoznali �to je todrugi. One su na� prirodni �ivotni okoli�. Èak i onda kadauvidimo da u njima nije sve dobro, da bi mnogo toga ilibarem ne�to trebalo promijeniti. U takvim trenucima nijerje�enje da ih ostavimo i prepustimo samima sebi, veæ daim pomognemo �to prije iziæi iz tih njihovih pote�koæa.Pogrje�an je stav da su na�e obitelji samo ona mjesta gdjepovremeno svraæamo da bismo se najeli, napili i tjelesnoosigurali. Takav stav dovodi do raspada obitelji i dostvaranja takvih zajednica koje su mimo ljudskog ibo�anskog zakona. Ni�ta ne mijenja na stvari �to æe toraznorazne »uèene« glave poku�ati opravdati. Pogrje�kaje uvijek pogrje�ka.

Tko ima obitelj, samosvjestan je i oblikovan. Zna �to hoæei kako to postiæi. Ne trebaju mu nikakva suvremenapomagala da bi se zabavio i zaboravio tko je. Znat æe sezabavljati, ali æe isto tako znati i raditi i moliti se. Cjelokupanje èovjek i sposoban svoj �ivot uzeti u svoje ruke. Zna �toje radost, �to je bol, �to je ono �to nas izvlaèi iz blata na�esvakodnevice. Postat æe sposoban svaki mrak razbitisvjetlo�æu i pokazati da se mo�e �ivjeti kao pravi èovjek ikao pravi vjernik.

Onaj tko se zna lijepo vladati u svojoj obitelji takav æe seznati ukljuèiti ili èak stvoriti neku molitvenu skupinu. Postatæe mu jasno da se ne ostaje sam u svojoj radosti, veæ da turadost treba podijeliti i s drugim ljudima. Na taj naèin korakpo korak stvarat æe se onaj kvasac koji je potreban da seukvasa èitav svijet. Zlo æe uzmicati i nestajati poput te�kemagle pred sunèanim danom. A to je ono �to svatko odnas �eli. Zlo nikada nije i ne æe biti lijepo niti dobro. Onoje uvijek èovjekov korak prema ponoru, bez obzira koliko

111

nam se u pojedinom trenutku èinilo bezazleno. Shvaæajuto svi veliki ljudi na ovome dana�njem svijetu. Jedan je odnjih zacijelo dana�nji Papa. Zahvaljujuæi svome dobrom�ivotu i radu imao je snage skupiti milijune mladih, �toizravno �to preko sredstava dru�tvenih priopæavanja, iporuèiti im da su jaki samo s Bogom. Naizgled, samoobiène rijeèi, a tako pune znaèenja. Nije va�no �to imaonih koji ih danas zaista ne bi �eljeli èuti. Va�no je da imaonih koji ih imaju snage izgovoriti i onih koji ih imaju snageprihvatiti. Na taj naèin stvaraju se nova vremena, vremenapuna mira i dobra, vremena u kojima je dobro i ugodno�ivjeti. Za ta vremena isplati se mnogo toga dati, a nekmoliprovesti neko vrijeme u molitvi, u radosti.

112

PROLJEÆE NOVOG DOBA

Draga djeco!Danas vam �elim otvoriti svoje majèinsko srce i sve vas

pozvati da molite na moje nakane. S vama �elim obnovitimolitvu i pozvati vas na post koji �elim prikazati svomesinu Isusu za dolazak novog doba, doba proljeæa. U ovojJubilarnoj godini otvorila su mi se mnoga srca i Crkva seobnavlja u Duhu. Radujem se s vama i zahvaljujem Boguza ovaj dar, a vas, djeèice, pozivam: molite, molite, molitedok vam molitva ne postane radost.


Veæ smo pomalo, èini mi se, siti govora o novom dobu.Stalno ka�u da je tu negdje a ono nikako da stigne. �to jejo� gore i ne zna se kada æe stiæi. Ono �to se zna jest danajgrlatiji propovjednici tog novog doba zagovarajuvrijeme bez bilo kakve duhovnosti, ako je ikako moguæe.Ako to nije moguæe, onda neka se svatko dr�i onoga �tohoæe.

U sveti�tu Kraljice Mira u Meðugorju svakodnevno sedogaða obrnut tijek. Novo doba je veæ stiglo, a mi setrebamo dostojno urediti da bismo bili cijenjeni gosti naslavlju. Nije to tako te�ko. Dovoljno je samo odluèiti bitiduhovan i toga se pridr�avati. Na taj naèin stvorit æe sedrugaèije ozraèje i svi æemo zajedno poèeti ku�ati plodovenovoga doba.

Glavno sredstvo da se postane drugaèijim, kako namka�e Kraljica Mira, jest molitva. Ne bilo kakva molitva, negoustrajna molitva koja æe nas dovesti do radosti. U namaæe se jednostavno otvoriti prostori u koje æe imati pristupi drugi, pa æemo na taj naèin spoznati novi svijet koji jeispunjen ljubavlju, ispunjen svime onim �to je dobro. Istinaje da dana�nja uljudba ne razmi�lja ba� na taj naèin, alizar bismo mi trebali razmi�ljati na naèin dana�nje uljudbe?Radije se potrudimo i uèinimo je drugaèijom da bismo je

113

punim ustima mogli nazvati svojom. To je jedna od porukakoju nam molitva pru�a. Ona nas nikada ne zatvara u nassame, veæ nam poma�e biti djelatnima na ovoj kuglizemaljskoj. Svaka je molitva takva, pa i ona koja se obavljau ti�ini nekog zatvorenog samostana. Bog nas nije stvorioodvojenim otocima, veæ dru�tvenim biæima koja zajednodolaze pred njegovo lice.

Dok govori o molitvi, Kraljica nam Mira otvara svojemajèinsko srce. Ne �eli biti daleko od nas, ne �eli nas pustitida sami lutamo ovom zemljom. S nama je èak i onda kadagrije�imo. U takvim trenucima poziva nas obnoviti molitvui ponovno se prisjetiti da postom stavljamo ravnovjesje usvoj �ivot. To ravnovjesje ne mogu uspostaviti bezbrojneispunjene �elje, veæ hod u istini i pravdi. Mudar je i dobarne onaj èovjek koji ima mnogo tvarnih bogatstava, veæonaj èovjek koji je bogat duhovnim bogatstvima. Takav senièega ne boji i spreman je od ovoga svijeta uèiniti dostojandom za sebe i za sve druge oko sebe. Jakost koju posjedujene zadr�ava za samoga sebe. Pru�a je i drugima da bi ioni bili sretni zajedno s njim.

Kroz ovu Jubilarnu godinu Crkva nam je neprestanoponavljala da trebamo iæi Bo�jim putom. Kraljica Mira ka�eda su mnogi poslu�ali taj njezin govor. Otvorili su svojasrca i poèeli se obnavljati u Duhu. Shvatili su da Isusoviuèenici nisu postojali nekada jednom u povijesti, veæ dasu to oni danas. Bog uvijek, naime, govori i voli svakogèovjeka. Zbog toga je njegov uèenik svatko onaj tko to�eli biti. Svojom �eljom upisuje se u novo doba koje jestvorio Isus svojim dolaskom na ovu zemlju. Nauèio je tadaljude razmi�ljati na drugaèiji naèin i do kraja im otvoriooèi. Otada je svaki govor o novome dobu moguæ jedinoako se misli na Isusovo novo doba. Sve ostalo jest samoblijedi poku�aj i ni�ta vi�e.

Kao i svako doba i novo doba ima svoja vremena. Jednoje od njih proljeæe. Zaputiv�i se Isusovim putom ulazimo uto vrijeme i nastavljamo hod prema drugim vremenimaovoga doba. Na kraju puta oèekuje nas na� Bog raskriljenihruku. Gdje smo trenutno na tom putu?

114

KAD VELIKANI ODLAZE

Draga djeco!Danas kad vam je nebo na poseban naèin blizu pozivam

vas na molitvu da preko molitve stavite Boga na prvomjesto. Djeèice, danas sam vam blizu i blagoslivljam svakogod vas svojim majèinskim blagoslovom da imate snage iljubavi za sve ljude koje susreæete u va�em zemaljskom�ivotu i da mo�ete davati Bo�ju ljubav. Radujem se s vamai �elim vam reæi da se va� brat Slavko rodio u nebu i dazagovara za vas.


Kako oni odlaze? I tko su zapravo velikani? Nisu ovojednostavni upiti kako bi nam moglo izgledati na prvipogled. Sve zapravo poèinje upitom: a koga mi tosmatramo velikanom? Meni se èini da u ovom na�emdana�njem svijetu vlada poprilièna zbrka oko svega toga.

Fra Slavko Barbariæ je kao èovjek, vjernik, redovnik isveæenik svakako spadao u red velikana. Ali èijih? Bez obzirana to �to æe neki smatrati da to nije tako, ja bih rekao daje on spadao u velikane zajednièke svima nama. I kaoèovjek i kao vjernik ispunio je svoju zadaæu do kraja. Da tonije tako ta ne bi Kraljica Mira rekla posve izrièito da se onrodio u nebu. Nije potrebno sada ulaziti u bogoslovneprijepore i razglabati o tome misli li ona time da je onsvet. Uostalom, tko to nije svet ako je u nebu. Neka vrijemeodgovori na ova pitanja i neka da odgovor je li on svet uonom smislu u kojemu to danas shvaæa slu�bena Crkva.Prisjetimo se samo da je i sv. Franji i drugim velikim svecimatrebalo ne�to vremena da jednoga dana budu progla�eninama za uzor.

Oni kojima fra Slavko nije velikan jesu oni koji priznajusamo na�u ljudskost. Lijepo se to vidjelo po pona�anjusredstava dru�tvenog priopæavanja za vrijeme fra Slavkovasprovoda. Ta sredstva i urednici u njima �to su bili dalje od

115

Boga to su vijest o fra Slavkovoj smrti pomicali dalje odpoèetka u svojim vijestima ili je uopæe nisu objavljivali. Nesamo da su se lo�e ponijeli prema velikanu, nego su timeuz ostalo uèinili i veliki profesionalni propust buduæi danisu nepristrano i u demokratskom duhu prenijeli vijestkoja se tièe mnogih.

Da, fra Slavkova smrt dotakla je mnoge. Nebrojeni sunjegovi prijatelji po svijetu, nebrojeni su oni kojima je onpomagao. Nije on to naravno uèinio svojom ljudskomsnagom. Da ju je imao u izobilju, ne bi umro ovako rano.On je djelovao i pomagao Bo�jom snagom kojoj jedopustio da se poslu�i njegovom krhko�æu i tako stignedo drugih. Zbog toga je i mogao ovako puno uèiniti usvom kratkom �ivotu.

Mi kr�æani nismo pozvani odijeliti se od dru�tva, zatvoritise u neki svoj svijet i tamo ostvarivati svoje zamisli. Davnonam je Isus Krist rekao da smo sol zemlje i svjetlo svijeta.Za�to bismo se bojali toga svoga poslanja? Svi oni kojipoznaju fra Slavka znaju da se on toga nije bojao. Djelovaoje jednako zauzeto i na ljudskom i na vjernièkom polju.Od ove zemlje suza htio je stvoriti mjesto kojim se ugodnoprolazi prema na�oj drugoj domovini. Svoju velikuznanstvenu izobrazbu iskoristio je ne da bi se uzdigaoiznad drugih i tu izobrazbu proglasio smislom svoga �ivota,veæ da bi time jo� vi�e do�ao u susret svome bli�njemu.Mnogi su to prepoznali pa ne èudi da su se oko njegaskupljali ljudi razlièitih �ivotnih zanimanja i razlièiteizobrazbe. On ih je sve zajedno uèio kako se ljubi èovjek ikako se ljubi Bog. Nije dopu�tao da se u njegovoj srediniprovodi ona pogubna misao o odvojenosti vjere odèovjekova svakodnevnoga �ivljenja. On je svoju vjeru, takorekav�i, pomije�ao s èovjekovim �ivljenjem, ali stavljajuæi idopu�tajuæi svakoj stvari da bude upravo na svom, a nena neèijem tuðem mjestu.

Nama je kr�æanima zacijelo lako kroz povijest. Imamosvoju Kraljicu Mira i imamo uzore koji nam svojimprimjerom pokazuju put. No, pritom uvijek ostaje u zrakujedno pitanje: poku�avamo li i sami biti uzorima? Ako to

116

ne poku�avamo, fra Slavkov primjer ostat æe nam samojedna zanimljivost meðu drugim zanimljivostima i ni�tavi�e.

Usudimo se konaèno spustiti na koljena i odatle poèetigraditi sve ono �to mislimo da bismo trebali imati. To jena� temelj, a tko je vidio da se neka kuæa mo�e izgraditibez dobrih temelja. Kraljica nas Mira neprestano na topoziva. Kada nam je nebo blizu, ka�e ona, blagoslovljenismo i mo�emo svoj �ivot nastaviti bez straha za sada�njosti buduænost. Stekav�i sami samopouzdanje lagano æemoga moæi dijeliti i drugima. Ne æe nam se dogoditi da seosjetimo samima i napu�tenima, nego æemo u svakomsvom trenutku znati da dostojno i uzdignute glave idemosvojim zemaljskim stazama bez obzira na sve udarce i svenedaæe koje nas pritom mogu pratiti.

Na�a dobra nastojanja zaista nikada ne æe ostati bezodgovora. Pratit æe ih itekako zagovor s neba svih onihkoji su prije nas do�li do na�ega Boga. Kraljica Mira takoka�e da æe nas pratiti i fra Slavkov zagovor. Nemojmo sestoga bojati u ovim trenucima za buduænost meðugorskihdogaðanja. Ona su Bo�je djelo i kao takva nastavit æepostojati kroz povijest. Ako svi zajedno budemo nastojalida im �to bolje odgovorimo, naæi æe se uvijek netko tko æenam svojim primjerom pokazivati put da lak�e kroèimonaprijed. Ne budemo li htjeli iæi Bo�jim stazama i uzora æebiti manje. Ako ih i bude, ostat æe glas �ednoga u pustinji,opomena i osuda onima koji su taj glas ugu�ili. Stoga imo�emo na kraju kazati: fra Slavkov je odlazak u stvaridolazak u svoju, vjeènu domovinu.

117

LICE NOVOGA TISUÆLJEÆA

Draga djeco!Danas kada mi je Bog dao da mogu biti s vama s malim

Isusom u naruèju, radujem se s vama i Bogu dajem hvalu zasve ono �to je uèinio u ovoj Jubilarnoj godini. Boguzahvaljujem napose za sva zvanja onih koji su Bogu izrekli»da« u potpunosti. Sve vas blagoslivljam svojimblagoslovom i blagoslovom Novoroðenog Isusa. Molim zasve vas da se radost rodi u va�im srcima kako bi u radosti ivi nosili radost koju ja imam danas. Nosim vam u ovomdjetetu Spasitelja va�ih srdaca i onoga koji vas poziva nasvetost �ivota.


Mnogo �to�ta je veæ reèeno o novome tisuæljeæu. Ljudisu se jednostavno natjecali kako �to izvornije napravitiprijelaz u to tisuæljeæe ne pitajuæi se mnogo ima li to uopæesmisla. Naravno, tako su se pona�ali oni koji i inaèe nepitaju dovoljno za smisao �ivota. Drugi su, pak, taj prijelazdo�ivljavali u zahvalnosti Bogu �to postoje i nastojali suizbrisati svaki strah kod sebe i kod drugih pred tim novimdobom. Jesu li uspjeli? To najbolje znaju oni sami i svi onikoji su imali hrabrosti poæi njihovim stopama.

Meðugorska dogaðanja èini mi se da su o tomeprogovorila veæ na samome svome poèetku. Neprestanosu poku�avala i poku�avaju èovjekovo srce preoblikovatiprema Bo�jim zapovijedima da bi to srce spremnoodgovorilo na sve izazove, a ne samo na jedan ovakavpotpuno obièan prijelaz. Da, to je potpuno obièan prijelaz.Nije va�no kakav je vremenski slijed, veæ je va�nodogaðanje u èovjekovu srcu. Tek tada sve ostalo dobivana svojoj va�nosti.

Kraljica Mira itekako raèuna na èovjekovo srce. Zbog togao njemu poèesto govori. Zna da ako je to srce u redu,onda æe sva dogaðanja u èovjeku i oko njega biti u redu.Dobro pozna èovjekovu oholost i poku�ava je istjerati iz

118

toga srca. Na�alost, dogodi se da se ljudi ne obaziru natakav govor Kraljice Mira. Za posljedicu imaju to da unjihovim srcima nema radosti, a ima zlovolje, neprijateljstvaprema drugome, izrabljivanje drugoga i izrabljivanje sveprirode oko nas. Tako se dogaða da nekolicina ljudiposjeduje ogromna bogatstva dok ostali jedva sastavljajukraj s krajem ili gladuju. Neodgovorni politièari pritomgovore da je to u redu, da su ovi samo pobijedili upo�tenom nadmetanju i ni�ta vi�e. Sve je svedeno nauspjeh i silu. A to je potpuno besmisleno. Kraljica namMira zbog svega toga ne dolazi s ogromnim tvarnimbogatstvom u svojim rukama, veæ nam dolazi s IsusomKristom. On se jednoga dana rodio meðu nama ljudima iizmijenio na�u ljudsku povijest. Poku�ali su ga odbaciti irije�iti ga se, ali on je postao najveæim bogatstvom kojejedan èovjek mo�e steæi. Onaj tko ga stekne kako da nebude blagoslovljen i radostan!

Proglasiv�i 2000. godinu Jubilarnom godinom, papa IvanPavao II. zajedno s Kraljicom Mira kriknuo je u u�i onihkoji danas poku�avaju stvoriti svijet bez Boga. Njih je htiorazbuditi, a one koji idu pravim putom potaæi da neumornotako dalje nastave. Dogaðaji u svijetu su se zgusli i svevi�e i vi�e utjeèu jedni na druge. Ne mo�e se vi�e �ivjeti ibiti povezan samo s malom skupinom ljudi. Na�epona�anje utjeèe na mnogo veæi ljudski krug nego nekada.Zbog svega toga trebamo konaèno poèeti razmi�ljati napravi naèin. Svijet u kojemu �ivimo nije bespo�tednoborili�te u kojemu pre�ivljavaju samo najvje�tiji, veæ mjestogdje se mo�e �ivjeti na dostoja-nstven i blagoslovljen naèin.Onaj drugi kraj nas jest na� blagoslov, a ne nemilosrdnitakmac. Lijepo reèeno, ali to treba i znati sprovesti u �ivot.Da je to moguæe, svakodnevno dokazuju oni koji su odluèilina ovaj ili onaj naèin stati na èelo kr�æanske zajednice ivoditi je naprijed. Njihovo opredjeljenje za Bogaopredjeljenje je kojemu se ponekada dive zaboravljajuæida i sami trebaju biti takvima, samo naravno na svome�ivotnom mjestu. Tek tada nastat æe prava radost i pravojubilarno slavlje.

119

Slavljenje Bo�iæa svake godine u�ivanje je u jubilarnomslavlju. Radosni smo, buduæi da se prisjeæamo djela kojeje Bog izveo u ljudskoj povijesti. No, ta radost ostaje samodogaðaj meðu mnogim drugima ako se ne prelije u na�svakida�nji �ivot. Potrebno je da se tamo iz godine ugodinu talo�i da bi èovjek bivao sve svetijim i svetijim. Nemo�e smisao ljudskoga �ivota biti gomilanje tvarnogabogatstva, veæ gomilanje onog duhovnog bogatstva. Inema te sile koja nas mo�e sprijeèiti u tomu. Bog namkroz svetost otvara put prema sebi, uèi nas tko je on i �toæemo jednoga dana u�ivati ako samo budemo dovoljnoustrajni. Blagoslov kojim se obavijamo sveto�æu svoga�ivota poèinje sjajiti oko nas mnogo ljep�im svjetlom negonajljep�e ukra�eno Bo�iæno drvce. Od nas se on prelijevadalje, na sve ljude i dogaðaje u na�emu �ivotu.

Kr�æani uistinu imaju veliku snagu. Mogu ovaj svijetpretvoriti u raj zemaljski, samo ako to hoæe. Bilo bi lijepokada bi to poku�ali uèiniti s novim tisuæljeæem. KraljicaMira bi tada bila zadovoljna, buduæi da bi znala da jestvorila skupinu onih koji imaju dovoljno smjelosti novometisuæljeæu podariti kristovsko, svoje lice. Kladim se da tadane bi bilo nezadovoljnih, ugnjetavanih, gladnih i prozeblih.Bilo bi samo onih duboko radosnih.

120

PRED �IVOTOM

Draga djeco!Danas vas pozivam da obnovite molitvu i post s jo� veæim

zanosom, sve dok vam molitva ne postane radost. Djeèice,tko moli ne boji se buduænosti, a tko posti ne boji se zla.Ponavljam vam jo� jedanput: samo se molitvom i postomi ratovi mogu zaustaviti, ratovi va�e nevjere i straha zabuduænost. S vama sam i pouèavam vas djeèice: u Bogu jemir i nada va�a. Zato pribli�ite se Bogu i stavite ga na prvomjesto u va�em �ivotu.


Kako oznaèiti vrijeme u kojemu �ivimo? Mnogi æe seslo�iti da je to najlak�e uèiniti rijeèju strah. Patili su i bilo jestrah pro�lih nara�taja, pate i strah je dana�njih nara�taja.Kako je s buduæim nara�tajima? Mnogi su poku�avaliodgovoriti na to pitanje i mnogi su pogrije�ili.

Imamo sreæu da je nama danas puno lak�e odgovoritina gore postavljeni upit. Kraljica nam Mira neprestanogovori i èeka kada æemo veæ jedanput shvatiti kako bi seto trebalo pona�ati i na taj naèin graditi svoju buduænost.Da smo na njezinom mjestu, vjerojatno bismo veæ biliumorni od ljudskoga nesnala�enja. No, ona nije umornabuduæi da nas beskrajno ljubi. Na�e crne misli o na�ojpro�losti, sada�njosti i buduænosti �eli pretvoriti u mislikoje na pravi naèin izra�avaju stvarnost. Nije, naime, uvijekistina ono �to zastupamo. Zbog svojih razlièitih krivihstavova poènemo se bojati, stavimo krive naoèale i na sveoko sebe gledamo oèima koje vide samo crno. Kakvaneopreznost.

Kada odemo u krivom pravcu i tada je moguæe vratiti sena pravi put. Kraljica nam Mira preporuèuje molitvu i post.Dana�nja æe se uljudba nasmijati na sve to. Ona biodgovorila da je va�no biti bogat i da je to ono sredstvokoje mo�e izlijeèiti na� strah. Mnogi su veæ dokazali da tonije tako, ali to dana�nju uljudbu previ�e ne brine. Pona�ase poput pokvarenog trgovca i poku�ava nas prevariti

121

namjesto da bude ona koja æe nas neèim uslu�iti i za todobiti primjerenu nagradu. Ipak, htjela to ili ne, dana�njojuljudbi svoj dar daju svi oni koji su krenuli Bo�jim putemkoji navije�ta Kraljica Mira. Njihov post i njihova molitvaovaj svijet boje toplim i svijetlim, a ne hladnim i mraènimbojama. U takvom je svijetu lijepo i dobro �ivjeti, u takvomsvijetu ne postoje ratovi i druga zla. Èovjek je èovjekujednostavno brat, a ne vuk koji samo gleda kako pre�ivjeti.Smije�na je stoga utrka u gomilanju bogatstva. �to se snjim mo�e uèiniti? Ni�ta. Donosi nam samo strah ineizvjesnost. Onaj naprotiv tko moli i tko posti postajeslobodnim i radosnim èovjekom. Ne da se kupiti ni zabilo �to i u moguænosti je zastupati svoje najdubljestavove. Ti stavovi jesu svi oni dobri stavovi koje æutimo udubini na�ega biæa. Prijatelji smo s onima s kojima �elimobiti prijatelji, idemo onamo kamo �elimo iæi, di�emo punimpluæima svjesni da time nikoga ne æemo ugroziti. Predna�im oèima poèinje se stvarati svijet ljubavi i obilja. Svesu prepreke uklonjene i uopæe vi�e nije te�ko biti èovjekom.

Tko ka�e da je te�ko ostvariti sreæu o kojoj govori KraljicaMira? To je itekako jednostavno. Treba samo postavitiBoga na prvo mjesto u svome �ivotu. Tamo na�alost imasamo jedno mjesto, a mnogo onih koji bi to mjesto htjelizauzeti. Pritom se svi guraju, osim Boga. On je strpljiv,govori nam svojom ljubavlju i èeka da ta ljubav prodre una� �ivot. Slièi to ledu koji se otapa pred naletima sunèevihzraka. �ivot se nastavlja, ali ne vi�e kao do juèer. Sadadobiva novi izgled i novi zamah. Iznenaðeni smo kako jelijep i kako ga se mo�e voljeti. Ako smo nekada i�li krivimputovima, imamo priliku vratiti se nazad i na novi naèinpoèeti do�ivljavati sebe i sve druge oko sebe. Kako je tolijepo i kako je dobro imati takvoga prijatelja koji nikadane æe otiæi od nas! Jesmo li veæ iskusili ne�to takvo?

122

O PISCU

Miljenko Stojiæ roðen je 1. lipnja 1960. u Dragiæini kodMeðugorja. Maturirao je na Franjevaèkoj klasiènojgimnaziji u Visokom. Bogoslovlje je slu�ao, kao èlanHercegovaèke franjevaèke provincije, u Zagrebu, Sarajevui Jeruzalemu. Za sveæenika je zareðen 1987. u Mostaru.Na sveuèili�tu »Antonianum« u Rimu 1991. posti�elicencijat iz teologije, specijalnost kr�æanska i franjevaèkaduhovnost. Kroz to vrijeme proputovao je Europu, Bliskiistok i Ameriku.

Tijekom svoga sveæenièkog rada bio je duhovnipomoænik, odgojitelj bogoslova i sjemeni�taraca, radio smladima. Ratne neprilike uèinile su ga i vojnim kapelanom.U Sveti�tu Kraljice Mira u Meðugorju 1994. postaje prvimravnateljem Informativnog centra »Mir« Meðugorje u èijemokrilju sa svojim suradnicima razvija informativnudjelatnost, nakladnièku djelatnost, Internet stranice navlastitom serveru, Radiopostaju »Mir« Meðugorje.

Pi�e pjesme, oglede, djeèju knji�evnost, knji�evnu kritiku,struène èlanke i prevodi. Èlan je Dru�tva hrvatskihknji�evnika i Dru�tva hrvatskih knji�evnika Herceg Bosne.Zastupljen je u razlièitim antologijama, te lektiri i èitankamahrvatskog naroda u BiH. Prevoðen je na razlièite jezike.

Prvi je hrvatski knji�evnik koji ima svoje osobne stranicena Internetu. Slu�beno su pu�tene u rad 25. srpnja 2000.,a adresa im je: www.medjugorje.hr/miljenko.

Djela: Sa svetom Klarom (prijevod, 1993.), Unatoè svemu(pjesme, 1994.), Ta vremena (ogledi na hrvatskom, 1995.;talijanskom, 1997.; njemaèkom, 1997.; engleskom, 1998. ipoljskom, 1999.), Pjesma blizini (pjesme, 1995.), Kaplja(pjesme, 1997.), Paljenje svijeæe (ogledi, 1998.), Anðeli moji(s Kre�imirom �egom, zbirka slikovnica, na hrvatskom 1999.;poljskom, 1999.; engleskom, 2000. i njemaèkom, 2000.),S onu stranu side (prijevod, 1999.), Sveti�te Kraljice Mira(CD-rom, uredio, 2000.), Prijatelji (izabrane pjesme, 2000.),Sirovi blues (pjesme, 2001.), Mali razgovori kamenihsvetaca (prijevod, 2001.).

123

Oglede koje je pisao na temelju novih Gospinih porukaod 25. u mjesecu i sabrao u ovoj knjizi objelodanjivao jena Internetu na adresi www.medjugorje.hr 25. prosinca1997. � 25. sijeènja 2001.

DOBRO MIRA ......................................................................... 5SNAGA MOLITVE .................................................................... 7OTVORENOST....................................................................... 10�IVOTNA ÈISTOÆA................................................................ 14POUÈLJIVOST ....................................................................... 17ZAHVALNOST ....................................................................... 19TRENUTAK SUOÈENJA .......................................................... 22PRIBLI�AVANJE ..................................................................... 24ISTINSKI LJUDI ...................................................................... 27RASPRETAVANJE VATRE ........................................................ 30PUT PREMA RAJU ................................................................. 34BITI BLAGOSLOV................................................................... 37ZAUZETO DJELOVANJE ......................................................... 39RADOST BOLI ....................................................................... 42MJESTO OBRAÆENJA ............................................................ 44IZGLED ................................................................................. 47ZAGLEDANOST..................................................................... 50PUTOVANJE .......................................................................... 54BISTRINA IZVORA ................................................................. 59GA�ENJE TAME .................................................................... 64NAÈELO ............................................................................... 69PRAVO VRIJEME ................................................................... 74OKVIR .................................................................................. 79SUDBINA STOLJEÆA.............................................................. 83MIRONOSAC ........................................................................ 86ZDRAVO DRU�TVO ............................................................... 89KAKVOÆA VREMENA............................................................ 92NOVI SMJER ......................................................................... 96TKO JE S NAMA .................................................................... 99SVIJETLA BUDUÆNOST........................................................ 102OBNOVLJENIM SNAGAMA NAPRIJED ................................. 105POBJEDA ............................................................................ 107SAMOSVIJEST I OBLIKOVANJE ............................................ 110PROLJEÆE NOVOG DOBA.................................................... 113KAD VELIKANI ODLAZE....................................................... 115LICE NOVOGA TISUÆLJEÆA ................................................. 118PRED �IVOTOM .................................................................. 121O PISCU.............................................................................. 123

KAZALO

125

Svibanj 2001.

TisakHercegtisak, �iroki Brijeg

Gospin trg 188266 Meðugorje

www. medjugorje.hre-mail: [email protected]

Za nakladnikafra Miljenko Stojiæ

NaslovnicaDesign by Hercegtisak

miljenko stojiæ raspretavanje vatre...kraljica mira nas neprestano u svojim porukama upuæuje na...

Documents