minority news 4

43
besplatan mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji Broj 4 | SEPTEMBAR 2013 Minority News Akvnos u procesu inkluzije Roma DRŽAVA Kancelarija za ljudska i manjinska prava AKTUELNO Od manjih mesta u Srbiji digao ruke i Bog i banke Krojio lopte, odela i sportsku istoriju Bajmoka BUNJEVAČKA ZAJEDNICA Minority REPORT Kratak pregled manjinskih prava SPECIJALNI DODATAK Žetvene svečanos 2013. u bačkih Hrvata Bajramsko veče na prijepoljskom trgu BOŠNJAČKA ZAJEDNICA 250 GODINA OD DOSELJENJA RUSINA U KUCURU www. minoritynews .rs

Upload: minority-news

Post on 29-Mar-2016

241 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

Meseцчččcni bilten okrenut temama od znčaja i чччčinteresa za pripadnike nacionalnih manjina u Srbiji

TRANSCRIPT

Page 1: Minority News 4

besplatan mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji

Broj 4 | SEPTEMBAR 2013

Minority NewsAktivnosti u procesu inkluzije

Roma

DRŽAVAKancelarija za ljudska i manjinska prava

AKTUELNO

Od manjih mesta u Srbiji digao ruke i Bog

i banke

Krojio lopte, odelai sportsku istoriju

Bajmoka

BUNJEVAČKA ZAJEDNICAMinority REPORT

Kratak pregled manjinskih prava

SPECIJALNI DODATAK

Žetvene svečanosti2013. u bačkih Hrvata

Bajramsko veče naprijepoljskom trgu

BOŠNJAČKA ZAJEDNICA

250 GODINA OD DOSELJENJA RUSINA U KUCURU

www.minoritynews.rs

Page 2: Minority News 4

Koliko su državama bitnenacionalne manjine?Iako pitanje zvuči logično i pomislilo bi se da je u našoj epohi mogućepronaći jedinstven i precizan odgovor, tačan odgovor ne postoji.Prvo, različite države pridaju različit stepen pažnje nacionalnim manjinama. Ipak, značaj nacionalnih manjina za savremene države nije uporediv sa značajem pravnog sistema ili sistema socijalne zaštite, kojipo pravilu predstavljaju bitnu arteriju svakog političkog sistema i za kojemožemo reći da u velikoj meri određuju karakter države. Drugo, u različitim istorijskim periodima, pa čak i u različitim stepenimarazvoja demokratije, pitanje nacionalnih manjina, ima različit značaj. Poznata je praksa potpunog ignorisanja specifičnih manjinskih prava. Jošuvek se beleže pokušaji nasilne asimilacije, a postoje i primeri uspostavljanja visokog stepena autonomije. I sve to se događa u državama koje senazivaju demokratske.Treće, iako postoje mađunarodni standardi koji su put ka uspostavljanjunacionalnih standarda u tretiranju nacionalnih manjina, nije slučaj da čaki demokratske države na isti način treitraju pitanje nacionalnih manjina. Dok jedni smatraju da je pitanje nacionalnih manjina unutrašnje pitanjesvake države, postoje glasovi koji zahtevaju internacionalizaciju tih pitanjai intervenciju svetske organizacije. Suverene države, čiji sunarodnici predstavljaju nacionalnu manjinu u drugoj državi, uglavnom sarađuju i u toj saradnji, kada god je moguće,dominira princip reciprociteta, ali taj princip nije uvek primenjiv, posebnokada su u pitanju zajednice koje nemaju svoju matičnu državu. Jedinstven pristup pitanju nacionalnih manjina ukazuje na postojanjedržavne politike prema nacionalnim manjinama i jednak tretman nacionalnih manjina bez obzira na brojnost, postojanje matične državeili na druge razloge. U okviru takvog pristupa, nacionalne manjine bi trebalo da se tretiraju na isti način od strane države i da njihovi pripadnici imaju garantovana posebna manjinska prava.Država bi trebalo da ima posebne institucije koje bi se kontinuirano bavilenacionalnim manjinama, a nacionalne manjine bi trebalo da imaju svoje organe sa specifičnim nadležnostima i ovlašćenjima koji bi sprovodili politiku prema svojoj zajednici. Iako možda nije pristojno govoriti o “unutrašnjim” pitanjima država,neophodno je pokrenuti temu na međunarodnom nivou, posebno ukoliko smo svesni činjenice da u velikoj većini država žive nacionalnemanjine.

Tradicija, kultura i rodna ravnopravnost

Nacionalni savet Grka u Srbijiproslavio 9 godina rada

Uručena nagrada „Ana Njemogova Kolarova“

Iz grčke zajednice

Iz slovačke zajednice

NIU “Bratstvo” pred stečajem

Iz bugarske zajednice

Đurđevo - Festival rusinskeizvorne pesme

Iz rusinske zajednice

Izdvajamo iz manjinskih

zajednica

U Srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

Iz češke zajednice

Page 3: Minority News 4

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Aktivnosti u procesu inkluzije Roma

lada Srbije je usvojila Akcioni plan za primenuStrategije za unapređenje položaja Roma do 1.janura 2015. (jun 2013. godine).

Vlada Srbije je usvojila Strategiju prevencije i zaštite od diskriminacije, koja obuhvata i nacionalnemanjinje u okviru koje su Romi izdvojeni kao posebnoranjiva kategorija stanovništva (jun 2013. godine)

Vlada Srbije je usvojila odluku o formiranju Saveta zaunapređenje položaja Roma i sprovođenje Dekadeinkluzije Roma, kao i Saveta za nacionalne manjine (maj2013).

Savet za unapređenje položaja Roma je konstituisan ujunu 2013., administrativno-tehničku podršku mu pružaKancelarija za ljudska i manjinska prava, Evropskakomisija i Vlada Republike Srbije su u junu 2013. organi-zovale seminar „Socijalno uključivanje Roma i Romkinja

u Republici Srbiji” na kojem je konstatovan napredak usvim ključnim oblastima za unapređenje položaja Roma(prvi seminar održan je 2011. godine). Usvajanje opera-tivnih zaključaka, koji obuhvataju i aktivnosti koje suplanirane tokom sledeće dve godine, je u finalnoj fazi.

Međunarodni projektiProjekat Tehnička podrška Kancelariji za ljudska i manjin-ska prava za sprovođenje Strategije za unapređenje Romaimplementira Misija OEBS iz sredstava koja je obezbedilaŠvedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju-SIDA. Projekat obuhvata različite elemente kao što su: an-gažovanje savetnika za inkluziju Roma u pet ministarstava; angažovanje dodatnih romskih koordina-tora; izradu i razmenu primera dobre prakse za inkluzijuRoma na lokalnom nivou; izradu godišnjeg upitnika zainkluziju Roma za lokalne samouprave; stažiranje mladihpripadnika romske nacionalne manjine u državnim insti-tucijama; jačanje mreža romskih organizacija civilnog

V

Pregled najzačajnijih aktivnosti koje je inicirala ili realizovala Kancelarija za ljudska i manjinska prava, kao i aktivnosti u kojima je Kancelarija učestvovala, u periodu od 1. januara 2013. u vezi sa unapređenjem

položaja Roma

Program stažiranja mladih pripadnika nacionalnih manjina u državnim institucijama Kancelarija realizuje u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije i Ambasadom Holandije

3 Minority News

Page 4: Minority News 4

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

i dr.

IPA 2012 - Komponenta 5 je usmerena na sprovođenjeStartegije za unapređenje položaja Roma, implementiraje Misija OEBS. Ova komponeta obuhvata šest rezultata:

n unapređenje pristupa ličnim dokumentima tj. smanjenje broja „pravno nevidljivih“ lica;

n jačanje kapaciteta romskog civilnogdruštva;

n smanjivanje osipanja romsih učenika usrednjem obrazovanju;

n unapređenje uslova stanovanja kroz podršku zalegalizaciju i infrastrukturna ulaganja;

n unapređivanje pristupa zapošljavanju;

n unapređivanje koordiniranog pružanja lokalnih usluga kroz uvođenje mobilnih timova u 20 pilotopština.

Program stažirnja mladih pripadnika nacionalnih manjinau državnim institucijama Kancelarija realizuje u saradnjisa Ambasadom Velike Britanije i Ambasadom Holandije,program je namenjem mladim Romima, Albancima iBošnjacima.

Raseljavanje neformalnih romskih naseljaNa osnovu upitnika koji je upućen lokalnimsamoupravama dobijeni su podaci koji pokazuju da setokom 2013. godine ne planira raseljavanje romskihnaselja na teritoriji Srbije. Započete su pripremne aktivnosti vezane za izradu zakona kojim bi se obezbediloda se reseljavanje u svakoj od lokalnih samouprava vrši uskladu s međunarodnim standardima. Proces pripremaje u završnoj fazi i u njega su bili uključeni Ministarstvograđevinarstva i urbanizma, Ministarstvo pravde idržavne uprave, kao i Republički sekretarijat za zakono-davstvo. Kancelarija pruža podršku u realizaciji Akcinogplana Grada Beograda kojim treba da se reši stambenopitanje raseljenih stanovnika naselja Belvil i Gazela (socijalni stanovi, seoske kuće). Najveći deo sredstavaobezbedila je Evropska komisija iz IPA rezerve- implemen-tira UNOPS, deo sredstava obezbeđuje SIDA kroz projekatčiji je korisnik Kancelarija.

Obrazovanje i kulturaInicirana je izrada Pravilnika koji će bliže definisati kriter-ijume i procedure za upis pripardnika romske zajednicena škole i fakultete. Ujedno, realizuju se različite

aktivnosti u saradnji sa Nacionalnim savetom romskenacionalne manjine vezane za standrdizaciju

romskog jezika.

Kancelarija učestvuje u primeni mera afirmativne akcije za upis pripadnikaromske nacionalne manjine u škole i nafakulete (prikuplja i obrađuje podatke i

priprema spiskove koji se dostavljaju Ministarstvu prosvete, nauke itehnološkog razvoja). U julu 2013.

dostavljen je spisak od 205 kandidata.

Podrška unapređenju položaja Roma kroz projekteorganizacija civilnog društva:

U okviru konkursa u oblasti Dekade inkluzije Roma podržano je 14 projekata, koji su realizo-vani tokom prve polovine 2013. Između ostalog,u okviru projekta Grupe 484 urađena je studija Tražioci azila iz Srbije.

Raspisan je konkurs za projekte organizacija civilnog društva usmeren na primenu Akcionog plana za primenu Staregije za unapređenje položaja Roma, koji traje do 30. septembra 2013. (sredstva su obezbeđena iz međunarodnog SIDA-OEBS projekta, u ukupnom iznosu od 17 miliona dinara).

Kratkoročne mere usmerene na smanjenje broja lažnihazilanataNa sastanku na kom su učestvovale relevantne državneinstitucije, kao i predstavnik Delegacije EU, koji je održanu julu 2013., razmotrene su kratkoročne mere koje jemoguće realizovati u predstojećem periodu kako bi sebroj lažnih tražilaca azila smanjio. Kancelarija jepripremila nact predloga ovih mera koji je nedavnodostavljen Delegaciji EU i koji obuhvata niz aktivnosti kojeje moguće realizovati tokom sledećih šest meseciodnosno u kratkom roku. S obzirom na postojeća budžet-ska ograničenja ove mere u većini se mogu primeniti uzpodršku stranih donatora odnosno kroz postojeće projekte.

Raspisan je konkurs za projekte organizacija civilnog društva i usmeren je na primenu Akcionog plana

4 Minority News

Započete su pripremne aktivnosti vezane za izradu zakona kojim bi se obezbedilo da se reseljavanje u svakoj od lokalnih samouprava vrši u skladu s međunarodnim standardima

Page 5: Minority News 4

udbina stanovnika u manjim sredinama u Sr-biji nije perspektivna. Manja mesta su manjeinteresantna za život, iseljavanje je konstantanproces, a pored ljudi, manja

mesta napuštaju kompanije, predu-zeća i banke, pa uslovi života za onekoji ostaju postaju sve teži.

Poslednji primer takvog trenda je i Ruski Krstur, centarrusinske nacionalne manjine u Srbiji, kog su napustilesve banke, pa građani da bi obavili bankarske transak-cije treba da prevale put od 20 kilometara, do obližnjegVrbasa ili Kule.

Sredinom juna je sa radom prestala i poslednja bankau tom mestu, te su stanovnici ostali bez mogućnosti dau svom mestu podižu ostvarene zarade, penzije i plaćajuračune.

Poslednja banka koja je zatvorena je KBC banka, koju sunedavno preuzeli Sosijet Ženeral banka i Telenor i od kojesu građani očekivali da će ipak zadržati filijalu u RuskomKrsturu, ali to se nije dogodilo.

Pre zatvaranja KBC banke, početkom aprila zatvorena je

ekspozitura Razvojne banke Vojvodine (RBV), a sa radomje prestao i jedini bankomat u mestu. Dve banke imalesu oko 4 000 klijenata, a pored klasičnih bankarskih,

pružale su usluge plaćanja računa,što se danas odvija putem samojednog šaltera, i to samo do 12.30časova u pošti, gde sve posloveoko naplate računa obavlja svega

jedan službenik, što je svakako nedovoljno za 4000 klije-nata.

Gašenje Razvojne banke Vojvodine uslovilo je prelazakklijenata u Banku poštanske štedionice čija je najbliža ek-spozitura u Vrbasu, udaljenom oko 20 km. U saradnji saMesnom zajednicom, Poštanska štedionica je organizo-vala potpisivanje ugovora u Ruskom Krsturu, što jeposebno bilo pogodno za starije sugrađane koji nisumorali odlaziti u Vrbas. Za sve druge usluge, oni će ipakmorati u Vrbas.

Zatvaranje banaka u Ruskom Krsturu je neke sugrađaneostavilo mesec ili dva bez prihoda, oni nisu bili umogućnosti da plate račune za komunalne usluge i daizmiruju druge obaveze, što je dodatno zakomplikovalo iotežalo njihovu situaciju. Najteže su pogođeni penzioneri,

AKTUELNO

SGotovo dva meseca najstariji

Krsturci nisu mogli doći do svojih penzija

Manje sredine, iz kojih stanovništvo konstantno odlazi u veća mesta i gradove bankama nisu interesantne

Od manjih mesta u Srbiji digao ruke i Bog i banke

M. Zazuljak

45 Minority News

Page 6: Minority News 4

kojih u Krsturu ima skoro hiljadu. Oninisu mogli doći do svojih redovnih iinače skromnih primanja.

Nakon prelaska u banku Poštanskeštedionice i dobijanja novih platnih kartica, u pošti sunastale velike gužve. Pritisak na jedini šalter, koji nije niosposobljen za bankarsko poslovanje, je postao veliki teje često nedostajalo gotovog novca, što je dodatno

frustriralo građane koji su i po nekoliko sati čekali u re-dovima. Problem nije rešen ni postavaljanjem bankomataOTP banke u centru mesta jer se dešava da i bankomatostane bez gotovine.

Od zatvaranja ekspoziture RBV i najave zatvaranja i ek-spoziture KBC banke, čelnici Mesne zajednice i Na-cionalnog saveta Rusina, kojem je sedište upravo uKrsturu, razgovarali su sa predstavnicima više banaka ootvaranju predstaništva, međutim, ni od jedne nisu dobilipozitivan odgovor.

Kako se ispostavilo, manje sredine, u kojima dominirapoljoprivreda kao delatnosti – bankama nisu intere-santne. Neslužbeno, kažu da seoske sredine nisu komer-cijalne. Bez obzira na 4 000 klijenata, koliko su imale dvezatvorene ekspoziture, zarada od provizija nije intere-santna komercijalnom sektoru koji je očigledno navikaona znatno veće zarade uz skromnija ulaganja.

Očigledno, novi principi poslovanja,posebno u „tranzicionoj tržišnojekonomiji“, ne prepoznaju malog,običnog čoveka, već samo profit inovac. Svesni da je upravo to i svrhadanašnje ekonomije, građani Krsturaipak smatraju da ni takva ekonomijaniti uspešna država ne mogu napre-dovati bez zadovoljnih građana, bezobzira gde živeli.

Ruski Krstur je do ove godine deceni-jama unazad imao po dve ekspozi-ture banaka. Iako je seoska sredinaoslonjena na poljoprivredu, posebno

proizvodnju paprike i povrtarstvo, u naselju posluje oko80 privatnih i zadružnih firmi i preduzeća, koje sada imajui dodatni trošak zbog svakodnevnog odlaska u drugi gradradi predaje pazara.

AKTUELNO

Seoske sredine nisu komercijalne, i pored 4 000 potencijalnih klijenata koliko su imale dvezatvorene ekspoziture

U okviru svojih redovnih delat-nosti, zamenica Pokrajinskog om-budsmana Eva Vukašinović jekrajem maja posetila i Ruski Krstur,gde su građani podneli više pred-stavki vezano za ostvarivanje za-konskog prava na službenokorišćenje jezika i pisma na Pošti uRuskom Krsturu. Naime, odčetvoro službenika, samo jedan

(poštar koji po selu raznosi poštu)govori rusinski, zbog čega na šal-terima dolazi do problema u ko-munikaciji, a često i do određenogneprofesionalnog odnosa služ-benika u toj javnoj ustanovi.

I pre posete zamenice Ombuds-mana, Nacionalni savet Rusina jezbog istog problema podneo pis-

menu predstavku i 20. juna Pokra-jinski ombudsman je obavestioNacionalni savet da je pokrenutpostupak o toj pravnoj stvari i dase obratio JP PTT „Srbija“ Beogradradi rešavanja pomenutog prob-lema sa službenom upotrebomrusinskog jezika na Pošti u RuskomKrsturu.

PREDSTAVKA OMBUDSMANU ZBOG (NE)UPOTREBE RUSINSKOG JEZIKA

Posle zatvaranja banaka, u Ruski Krstur su došli predstavnici nekih banaka i nudili su prelazak u njihovu banku, ali u ekspoziture u susednu Kulu

Ruski Krstur je do ove godine oduvek imao po dve

ekspoziture različitih banaka. Iako je seoska sredina

oslonjena na poljoprivredu, radi i oko 70-80 privatnih i

zadružnih firmi i preduzeća, koje sada imaju i dodatni

trošak zbog svakodnevnog odlaska radi predaje pazara, ovde je centar obrazovanja i

kulture Rusina

Bankarski šalteri su postali prošlost u Ruskom Krsturu

6 Minority News

Page 7: Minority News 4

Na odluku o zatvaranju ekspozitura možda utiče i to daje jedina Fabrika smrznutog povrća „ABC“ u stečaju,mada zaposleni još uvek svoje zarade redovno primajupreko tekućeg računa u banci.

Posle zatvaranja banaka, u Ruski Krstur dolaze pred-stavnici različitih banaka. Oni nude klijentima prelazak unjihovu banku, ali u ekspoziture u susednu Kulu. Za sadanema izgleda da će proraditi i neka banka u samommestu. Kako kažu Krsturci, bilo koja je dobrodošla, a„pokupila“ bi sve klijente, samo da ne moraju odlaziti uKulu i Vrbas, ili u nedogled čekati u Pošti.

Iako je problem vezan za nedostatak bankarskih usluga umestu prebivališta u najvećoj meri ekonomski, on sve višepostaje i društveni problem, kojem su podjednakoizloženi pripadnici većinske i manjinskih zajednica.Specifično za rusinsku nacionalnu manjinju je to, što udva mesta u kojima živi najveći broj Rusina u Srbiji,Ruskom Krsturu i Kucuri, ne postoji ni jedna banka.

Jasno je da je zatvaranje ekspozitura banaka legalna stvari deo poslovne politike svake banke. Time nisu ugroženamanjinska prava, ali građansko pravo, uslovi života iravnopravnost građana svakako jesu, kao i perspektivaživota u mestu u kome nisu obezbeđeni uslovi koje imavećina stanovništva u Srbiji, a koji se iz godine u godinupogoršavaju.

Država ima instrumente i mogućnosti da čak i privatnomkapitalu stvori uslove za obezbeđivanje usluga na teritorijičitave države, zato je problem zatvaranja banaka uRuskom Krsturu i problem države, te i državne institucijetrebaju da se uključe u njegovo rešavanje.

Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija treba da seupoznaju sa problemom i da predlože rešenje koje ćegrađanima obezbediti uslove kakve su imali i do sada jerukoliko se sudbina građana u potpunosti prepustiekonomskim interesima, Beograd može postati mali zasve građane Srbije koji nemaju uslove za život u svojimsredinama.

n Banke bi trebalo dobijanjem licence za rad da pris-tanu na uslove da posluju i u sredinama u kojima nepostoji toliki finansijski interes kao u velikim gradovima.Na taj način bi država pokazala brigu o građanima, a oz-biljne banke bi zaista bile društveno odgovorne organi-zacije. Slična rešenja su primenjena i kod izdavanjalicenci za mobilne operatere koji su imali obavezu dasvojim mrežama “pokriju” određeni procenat teritorijeodnosno korisnika.

n Država bi trebala da ima za opšti cilj da građanimaiz godine u godinu obezbeđuje bolje uslove života, bezobzira gde građani žive. To je interes građana, ali i državejer svako ignorisanje potreba građana u određenomdelu države vodi centralizaciji, otporu ili gubitku au-toriteta države.

n Pripadnici nacionalnih manjina imaju pored opštihljudskih i građanskih prava i posebna prava kao pripad-nici nacionalnih manjina. Srbija se opredelila za pošto-vanje manjinskih prava i preuzela je obavezu da poštujei unapređuje položaj nacionalnih manjina.

n Centralizacije države dovodi do neravnomernograzvoja zemlje, do zaostajanja određenih regiona,mesta i naselja, što kasnije predstavlja ozbiljan problemza društvo i državu i lako prerasta u politički problemkoji nije jednostavno rešiti. Kao i kod mnogih drugihdruštvenih problema, prevencija mnogo manje košta ištedi državu kasnijih složenih i teško rešivih situacija.

n Situacija u Ruskom Krsturu navodi na razmišljanjeo ulozi države i opravdanosti intervencija države u “slo-bodno tržište”. Jasno je da takva ideja naizgled nije uskladu sa modernim društvom koje opstanak i razvojima da zahvali privatnoj svojini, ali je takođe jasno da udržavama u kojima država nije dovoljno jaka da seodupre krupnom kapitalu u nekim situacijama treba za-štiti građane, osnovne društvene vrednosti i dugoročnuorijentaciju države.

AKTUELNO

UMESTO ZAKLJUČKA

7 Minority News

“Posebno smo posvećeni razvoju lokalnih zajednica u manjim ruralnim sredinama

udaljenim od gradova, kojima finansijske usluge nisu lako dostupne, a preko

su potrebne”, navodi se na internetstranici jedne banke. Međutim, ni takva

banka u praksi nije obezbedila građanimaRuskog Krstura te preko potrebne

finansijske usluge.

Page 8: Minority News 4

Pitanje manjinskih prava se sa većom pažnjom tretiralo u zapadnim demokratskim državama, gde je posebno deceniju nakon Drugog svetskog rata evidentan trend zakonskog regulisanja prava i položaja nacionalnih manjina, kao i njihove integracije u društvo. Bivša Jugoslavija, za razliku od većine socijalističkih država,

prepoznavala je nacionalnu različitost i specifičnosti različitih etničkih grupa i u značajnoj meri je predstavljalaizuzetak u Istočnom bloku.

Minority Report

emlje Istočnog bloka, u načelu, nisu nacionalno pitanje posebno tretirale, niti surazvijale sistem zaštite etno-kulturnih grupa.

SFR Jugoslavija je kroz različite mehanizmeobezbeđivala zaštitu prava takozvanih ’narodnosti’, aUstav iz 1974. godine definisao je položaj nacionalnihmanjina i njihova kolektivna prava. Posebna institucija’ključa’ omogućavala je, uprkos jednopartijskom sistemu, zastupljenost manjina u političkom idruštvenom životu.

Prvi akt o zaštiti nacionalnih manjina još 1815.Za prvi akt u međunarodnom javnom pravu kojim je regulisan položaj i zaštita nacionalnih manjina uzima sePariski ugovor o miru od 1815. Tim ugovorom je regulisanpoložaj Poljaka u Austriji, Rusiji i Pruskoj.Još tim aktom se kod zaštićene manjine štite jezik i vera.

Versajski sistem zaštite nacionalnih manjinaVersajska konferencija nakon Prvog svetskog rata jedonela odluku da se uspostavi sistem zaštite manjina čijubi primenu nadziralo i čiju bi zaštitu garantovalo Društvo naroda.

Sistem se sastojao od pet sporazuma, nazvanih Sporazumi o manjinama, koji su zaključeni izmeđuSavezničkih zemalja, s jedne, i s druge strane (1) zemaljakoje su izgubile rat; (2) novostvorenih i (3) proširenihdržava. Tako je uz svaki mirovni ugovor koji je bio deo tzv.Versajskog sistema mirovnih ugovora priključen i Sporazum o manjinama.

Skupština Društva naroda u rezoluciji koju je usvojila 21. septembra 1922. iznela je da „priznaje osnovno pravomanjina protiv ugnjetavanja, od čega ih štiti Društvo“, alinaglašava i „dužnost lica, pripadnika rasnih, verskih ilijezičkih manjina da sarađuju kao verni sugrađani sa nacijama kojima sada pripadaju“

Drugi svetski rat, prekretnica u poimanju nacionalnemanjineTokom, a posebno nakon, Drugog svetskog rataprihvaćeno je drugačije stanovište u pogledu subjekta zaštite, pa i u pogledu prava i obaveza pripadnika manjina, nego što je bilo u sistemu Društva naroda.

Posle Prvog svetskog rata nije bio upotrebljen termin

Koliko smo napredovali u poštovanju manjinskih prava?

Kratak pregled manjinskih prava - 1

Z

8 Minority News

Za prvi akt u međunarodnom javnom pravu kojim je regulisan položaj i zaštita nacionalnih manjina uzima se Pariski ugovor o miru od 1815.

Page 9: Minority News 4

„nacionalna manjina“. Posle Drugog svetskog rata međuzapadnim silama i u UN prevladavalo je shvatanje da jetermin „nacionalna manjina“ nepotreban i prevaziđen.Tokom i posle Drugog svetskog rata se postavilo pitanje zaštite manjina, ali naglasak je stavljen na individ-ualnim pravima.

Prema tumačenju našeg uglednog akademika Prof. dr Vojislava Stanovčića, nakon Drugog svetskog rata nastojale su se izbeći izvesne “negativne” strane zaštite nacionalnih manjina koje su tada postojale i koje su došledo izražaja između dva svetska rata kada je zaštita bilaneefikasna, a manjine bile povod za mešanje jednihdržava u unutrašnje stvari drugih država.

Kako Frančesko Kapotorti (“Prava pripadnika etničkih,verskih i jezičkih manjina”, Beograd, Jugoslovenski komitet pravnika za ljudska prava, 2005) piše, što se tičemanjina, čitavih dvadesetak godina posle Drugog svet-skog rata se smatralo i pisalo da pitanje međunarodnezaštite manjina nije više aktuelno.

Savet Evrope je predstavljao više izuzetak nego pravilokada je u „Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“ (Rim, 4. novembra 1950) u članu 14,gde se govori o nediskriminaciji, pored drugih uslovanaveo i „nacionalno ili socijalno poreklo“, što se možesmatrati kao vođenje računa o ljudima koji pripadajumanjinama po osnovi nacionalnog porekla.

Značajan dokument u obezbeđivanju prava nacionalnihmanjina je Konvencija UNESKO protiv diskriminacije uobrazovanju, od 14. decembra 1960., koja obavezujedržave da „nacionalnim manjinama“ priznaju pravo daizvode svoje obrazovne aktivnosti, uključujući održavanješkola, itd, iz čega se vidi da ulazi u upotrebu pojam „nacionalna manjina“.

U Završnom aktu KEBS-a (Helsinki, 1975), tzv. VII principsadrži da će „države učesnice, na čijoj teritoriji postoje nacionalne manjine, poštovati pravo lica koja pripadajuovim manjinama na jednakost pred zakonom, pružiće impunu mogućnost za stvarno uživanje ljudskih prava i os-novnih sloboda i štitiće, na taj način, njihove legitimneinterese u ovoj oblasti“.

Dosta kasnije, krajem 1992. godine, usvaja se „DeklaracijaUN o pravima pripadnika nacionalnih ili etničkih, verskihi jezičkih manjina“.

Okvirna konvencija Saveta Evrope za zaštitu nacionalnih

manjina, koja je usvojena u Strazburu 1995. godine iEvropska poveljia o regionalnim i manjinskim jezicimausvojena 1992. do danas predstavljaju najznačajnijameđunarodna dokumenata koja pružaju osnov za zaštituidentita i položaja nacionalnih manjina.

SFRJ je imala sluha za “narodnosti”Činjenica je da su kroz ’ključ’ sve nacionalne grupe SFR Jugoslavije, u kojoj je bilo 6 konstitutivnih naroda(Srbi, Hrvati, Makedonci, Hrvati, Slovenci, Muslimani),proporcionalno bile predstavljene na svim nivoima vlasti,dok su ostale nacionalne manjine imale takođe garantovana manjinska prava, kao što je obrazovanje namaternjem jeziku. SFRJ nije koristila, niti je priznavala pojam nacionalnemanjine, već je koristila isključivo terime narod i narod-nosti.

Nove manjine, stari problemiRaspad Savezne Federativne Republike Jugoslavije doveoje do toga da se na teritoriji Srbije pojave nove manjine,koje su u okviru prethodne države bile konstitutivni narodi. Sem problema regulisanja statusa Slovenaca, Makedonaca, Hrvata, Crnogoraca i Muslimana/Bošnjaka,u Srbiji je opšta društvena klima bila nepovoljna za opstanak i razvoj manjinskih zajednica, te su mnoge zajednice ostale bez značajnog broja svojih pripadnikakoji su napustili Srbiju.

Interesantno je da je Ustav Republike Srbije iz 1990. godine, za nacionalne manjine i dalje upotrebljavao izraz„narodnosti”. Prvi put se u najvišem pravnom aktu koristiizraz nacionalne manjine u Ustavu SRJ iz 1992. godine.

Čitavih dvadeset godina posle Drugog svetskog rata se smatralo i pisalo da pitanje međunarodnezaštite manjina nije više aktuelno

Raspad Savezne Federativne Republike Jugoslavije doveo je do toga da se na teritoriji Srbije pojave nove manjine

9 Minority News

Tokom čitave istorijeSFRJ, država je imalajasan stav i snažno jepodržavala održanje irazvijanje različitih na-cionalnih kultura iidentiteta. Nije bilo ništa neo-bično da se još uranom obrazovanjuobrađuju običaji istvaralaštvo nacio-nalnih manjina i zago-vara tolerantan odnosprema različitmetničkim grupama.

Minority Report

Page 10: Minority News 4

Srbija 90-tih bila zemlja mržnje i strahaImajući u vidu sankcije, ratove na prostoru bivše države iosiromašenje ogromnog dela stanovništva jasno je da suvelikim delom opšti uslovi života doprineli trendu iseljavanja pripadnika nacionalnih manjina iz Srbije, štoje trend koji je postojao i kod pripadnika većinske zajednice.

Iako su Ustavom iz 1990. prava manjina bila garantovana,izražene su bile etničke netrpeljivosti, nepoštovanje man-jinskih prava i kršenje Ustava koje nije bilo sankcionisano.Stoga je za najveći broj pripadnika manjinskih zajednica,period devedesetih godina u Srbiji, bio jedan od najiza-zovnijih u savremenoj političkoj istoriji Srbije.

5.oktobar 2000. - značajan datum za prava manjinaNakon petooktobarskih promena demokratska vlast Srbije je relativno brzo preduzela neophodne mere da bise Savezna Republika Jugoslavija (ponovo) pridružilaUjedinjenim nacijama, Savetu Evrope i ostalimmeđunarodnim organizacijama.

Deo poteza novih vlasti predstavljale su i obaveze u vezisa međunarodnim dokumentima i standardima zaštitenacionalnih manjina.

Formirano je po prvi put i Savezno ministarstvo nacionalnih i etničkih zajednica, a nakon reorganizacijeSRJ na osnovu Ustavne povelje Državne zajednice Srbijei Crne Gore i donošenja Povelje o ljudskim i manjinskimpravima i građanskim slobodama, ministarstvo je nazvano Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

U okviru SRJ Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnihmanjina usvojen je 2002. godine.

Danas položaj manjina uređuju pre svega Ustav usvojen2006. godine i posebni zakoni među kojima se izdvajajuZakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (2002., nastavio je da važi na teritoriji Srbije nakon odva-janja Crne Gore od Savezne republike Jugoslavije), Zakono službenoj upotrebi jezika i pisma, Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o lokalnojsamoupravi (2002/6/7).

U politiku zaštite nacionalnih manjina u Srbiji, odmah popolitičkim promenama u Srbiji, uključile su se različitemeđunarodne organizacije od kojih je najznačajnijaOEBS, Savet Evrope, Evropska unija, UNDP...

Srbija ima bilateralne ugovore o zaštiti manjina saHrvatskom, Makedonijom, Mađarskom i Rumunijom.

Ustav iz 2006.godineUstav republike Srbije iz 2006. godine je osnov za razvijanje politika zaštite nacionalnih manjina i njime seu najširem smislu uređuje njihov položaj i štiti njihov identitet i integritet.

Različiti članovi Ustava odnose se na garantovana ljudskai manjinska prava. Tako su Ustavom regulisani jednakostgrađana, sloboda izražavanja nacionalnog identiteta,zabrana diskriminacije, zabrana izazivanja rasne, verske i nacionalne mržnje, pravo na različitost, pravo na čuvanjeposebnosti, kolektivna prava nacionalnih manjina (informisanje, kultura, obrazovanje, službena upotrebajezika), pravo na samoupravu, razvijanje duha tolerancije,mere afirmativne akcije, stečena prava, ravnopravnost uvođenju javnih poslova, nadležnosti autonomnih pokra-jina u vezi sa ostvarivanjem prava nacionalnih manjina,zabrana nasilne asimilacije, pravo na udruživanje, pravona saradnju sa sunarodnicima iz drugih država ineposredna primena zajamčenih prava.

Srbija konačno postaje demokratska država

10 Minority News

Tokom devedesetih godina u Srbiji nije postojao javniprostor u kome su pripadnici nacionalnih manjinamogli da iniciraju promene niti da javno govore o

svojim potrebama

Minority Report

nastaviće se...

Page 11: Minority News 4

Generalni cilj ovog projekta je istraži-vanje mehanizama (endogenih iegzogenih faktora) zahvajući kojimaje mala češka populacija u uslovimagotovo dve stotine godina duge dislociranosti od matice zemlje ipakzadržala svoj češki kulturni identitet.

Pojedinačni ciljevi projekta odnosese na etnodijalektološka istraživanjačeškog jezika na prostoru Južnog Ba-nata, podizanje svesti mladih označaju očuvanja nematerijalne kulturne baštine, podsticanje razno-likosti kulturnih izraza, promovisanjetradicionalne kulture Čeha na pros-toru Srbije. Etnodijalektološka istraži-vanja odvijaju se uz asistencijustručnog konsultanta iz Balka-nološkog instituta SANU, Beograd,prof.dr Biljane Sikimić.

Smatramo da će realizacija projektamotivisati i podstaći mlade pripad-nike češke zajednice da prepoznajusvoje kulturno nasledje i da nastavenegovanje jezika i kulture Čeha.

Pojam kulturne različitosti biće impredstavljen ne kao mana već kao velika prednost. Sama činjenica da jevelikom broju ljudi nepoznat terminnematerijalnog kulturnog nasledjapredstavlja poseban izazov da se ovajpojam demistifikuje.

Projekat Etnodijalektološka istraživanja i promocija kulture Čeha na prostoru Srbije

rojekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja pod nazivom Etnodijalek-tološka istraživanja i promocija kulture Čeha na prostoruSrbije - Afirmacija čeških kulturnih vrednosti, a sprovodi ga

Škola plus iz Bele Crkve.P

Odbor za medije Škole Plus

Afirmacija čeških kulturnih vrednosti

Ove godine Festival ČOMI je održan u Češkom Domu u Beloj Crkvi. ČeškaBeseda Bela Crkva kao domaćin uradila je mnogo da bi se do sadanekorišćen prostor dvorišta pripremio za dve muzičke večeri i očekivanumnogobrojnu publiku. Zahvaljujući Nacionalnom savetu, oslikana je celazidna površina, a ovako uređen prostor poslužiće kao buduća letnjačitaonica, ali i igraonica, pozorište na otvorenom, koncertni prostor, zadruženje i puno toga. ČOMI 2013, treći Festival po redu, u najlepšem svetlupredstavio je stvaralaštvo muzičara, od kojih većina ima češko poreklo, ačeških melodija čulo se na pretek. Zadovoljni učesnici i publika potvrdilisu da kulturni događaji i ovakve vrste oplemenjuju dušu. Bio je ovo divanzavršetak letnje kulturne sezone u organizaciji Nacionalnog saveta i češkihudruženja.

J. Bodnar

ČOMI 2013Češki otvoreni muzički internacionalni Festival

Iz češke zajednice

11 Minority News

Page 12: Minority News 4

Stehlik Ljiljana, Predsednica Odbora za kulturu Nacionalnog saveta Čeha

isija OEBS u Srbiji organizovala je u Kladovu,od 16. - 21. avgusta 2013. godine, još jednuletnju školu za predstavnice Nacionalnihsaveta nacionalnih manjina u Srbiji na temu

tradicija, kultura i rodna ravnopravnost. Cilj letnje školebio je da podigne svest izabranih žena u Nacionalnimsavetima nacionalnih manjina o mogućnostimaprimene rodne ravnopravnosti u oblastima iznadležnosti saveta kao što su obrazovanje, kultura,upotreba maternjeg jezika i mediji.

Kao predstavnica Nacionalnog saveta češke nacionalnemanjine imala sam priliku da budem učesnik ove letnješkole. Prvoga dana na panel diskusiji “Uloga žena unacionalnim savetima“ imale smo priliku i zadovoljstvoda nam se obrate zamenica zaštitnika građana, gospođaTamara Lukšić – Orlandić i gospođa Eva Vukašinović, zamenicaPokrajinskog ombudsmana za prava nacionalihmanjina, te gospođa Snežana Periškić, članicaNacionalnog saveta hrvatske Nacionalne manjine,učesnica prošlogodišnje letnje škole. Prema rečimazamenice zaštitnika građana, gospođe Tamare Lukšić –Orlandić, društvo u kome se ne čuje glas žena nije manježensko već je manje demokratsko. Otuda ni jedna oblastu Srbiji ne sme da bude nedostupna ženama.

Letnju školu otvorio je gospodin Jan Lueneburg, šef odeljenja za demokratizaciju i gospođa dr Zilka Spahić

Šiljak, direktorka Letnje škole. Veliku podršku pružile sunam gospođe Jelena Jokanović i gospođa ZoranaAntonijević. Iskusne predavačice dr Zilka Spahić Šiljak, drSvenka Savić i dr Biljana Sikimić uspevale su da nam svihovih dana održe pažnju i podstaknu nas na aktivno učenjei interaktivnu razmenu ideja.

Meni su posebno interesantne bile teme koje su seodnosile na ugrožene jezike, te konkretne preporuke za

upotrebu rodno osetljivog jezika kao imodul o ženama na mestima odlu-čivanja. Jedna od tema odnosila se i natransnacionalni identitet i potrebuformiranja ženske elite i liderstva ženau javnoj sferi, zatim predstavljanje ženaiz manjinskih grupa u medijima u Srbiji.

Letnja škola u organizaciji Misije OEBSu Srbiji je za mene pravi pogodak nesamo kao mogućnost za sticanje novihznanja već i kao mogućnost za takoz-vano “interkulturalno premošćavanje“.

Zaključne ideje ove letnje škole, koje seodnose na razmenu ideja i informacijate formiranje zajedničkog ženskogmanjinskog portala, u mnogome ćepomoći svakoj od učesnica da u okvirusvog nacionalnog saveta utiče napromenu svesti.

Utisci sa Letnje škole

Tradicija, kultura i rodna ravnopravnost

M

12 Minority News

Iz češke zajednice

Page 13: Minority News 4

mađarskom gradu Kalača, u nedjelju, 25.kolovoza 2013. godine, održana je tradi-cionalna proslava Dana Ivana Antunovića. Or-ganizator proslave bila je Hrvatska

samouprava grada Kalače.

Sudionici te proslave od 15 sati su u nadbiskupskoj riznicimogli pogledati izložbu u čast biskupa Ivana Antunovićakoja je ondje postavljena o 125. obljetnici njegove smrti.U 16,30 sati u Visokoj školi „Pál Tomori“ priređen je kul-turno-umjetnički program u kojem su sudjelovali ženskizbor „Ružice“ i muški zbor „Dobri prijatelji“ iz Kalače,zatim KUD „Vodenica“ iz Baćina, te ženski pjevački izboriz Kaćmara.

U okviru toga programa predstavljenaje i knjiga Marinka Piukovića „Blago izdolafa“ te prikazane različitebunjevačke nošnje iz bogatog„dolafa“ obitelji Grge Piukovića. Knjigu„Blago iz dolafa“ predstavio je samautor, a u mini modnoj revijibunjevačkih nošnji sudjelovali sučlanovi HKC „Bunjevačko kolo“ iz Subotice. Nošnje je na hrvatskom imađarskom jeziku predstavila Anas-tazija Piuković. U programu je nastu-pio i tamburaški orkestar „Zabavnaindustrija“ iz Dušnoka.

Program je nastavljen molitvom krunice i svetom misomu crkvi sv. Josipa. Svetu misu je predvodio pomoćnibanjalučki biskup mons. dr. Marko Semren u zajedništvus mons. dr. Andrijom Anišićem i mađarskim svećenicimakoji vode brigu o vjernicima Hrvatima u Mađarskoj, kojisu predstavljali ujedno i odsutnog kalačko-kečkemetskognadbiskupa mons. dr. Balázsa Bábela.

Na misi su sudjelovali i predstavnici hrvatskihdržavnih, županijskih i lokalnih samouprava teveleposlanik i generalna konzulica R. Hrvatske uMađarskoj.

U prigodnoj propovijedi biskup Semren je,pozivajući se na geslo biskupa Ivana Antunovića„Sve za vjeru, riječ i narodnost svoju“, u svjetluGodine vjere i nove evangelizacije, naglasio kakoje to geslo važno i danas, osobito za Hrvate uMađarskoj i drugdje gdje su oni manjina.

Osobito je naglasio važnost zauzimanja za rast uvjeri u obiteljima u kojima osim brige za odgoj uvjeri, treba njegovati svoj materinji jezik i svijest

o pripadnosti hrvatskom narodu.

Poslije svete mise bilo je prisjećanje na biskupa IvanaAntunovića ispred tzv. Antunovićeve kurije u kojoj je onživio i radio najveći dio svoga svećeničkog i kanoničkogodnosno biskupskog djelovanja.

U toj kući sada je smještena nadbiskupska riznica, a unjenom predvorju nalazi se spomen-ploča s likom IvanaAntunovića na kojoj piše na hrvatskom i mađarskomjeziku: U ovom domu je živio i stvarao za svoj „mili, dragi,nikad zaboravljeni rod“, duhovni vođa i preporoditelj svihpodunavskih Hrvata, biskup Ivan Antunović. Ovo obilježjepodižu povodom 125. obljetnice njegovog biskupskog

imenovanja, 8. svibnja 2001. godine,zahvalni bački Hrvati.

Svečani govor kod spomen-pločebiskupa Ivana Antunovića održao jemons. dr. Andrija Anišić, pročelnikIzdavačkog odjela Katoličkog društva zakulturu, povijest i duhovnost „IvanAntunović“ iz Subotice.

U svom govoru, dr. Anišić je među os-talim rekao: „Dragi biskupe Ivane,nismo nestali. Ima nas. Tu smo i našesrce kuca za sve ono što je naše, pre-

mda i mi, kao i Ti nekoć, za to moramo često voditi teškuborbu. Ponosni smo i zahvalni za sve što si učinio za nas.U svemu što danas imamo prepoznajemo svijetle tragovetvoga rada i Tvoje ljubavi prema rodu i Narodu. Danas,smijemo ustvrditi tako, imamo puno više i učinili smopuno više nego što si Ti uspio u Tvoje vrijeme, ali svemutome si Ti postavio čvrste temelje. Mi radimo i gradimona stijeni Tvoje vjere, Tvoje nade i Tvoje ljubavi. Hvala Ti,biskupe Ivo, što si nam svojim djelima zacrtao jasan put

U Kalači proslavljen Dan biskupa Ivana Antunovića

U

Dragi biskupe Ivane,nismo nestali. Ima nas.

Tu smo i naše srce kuca zasve ono što je naše, premda i mi, kao i Tinekoć, za to moramo

često voditi tešku borbu

dr Andrija Anišić

U svemu što danas imamo prepoznajemo svijetle tragove tvoga rada i Tvoje ljubavi prema rodu i Narodu

Iz hrvatske zajednice

13 Minority News

Page 14: Minority News 4

kojim trebamo ići. Stvorio si, iako bez izričite namjere,jasan model za opstanak i napredak svog naroda. I sadakada - iz naše sadašnje situacije - ocjenjujemo Tvoje djelonastalo davno, pred prije od 125. godina, jasno vidimoda smo upravo ravnajući se po tom modelu opstali dodanas… Hvala Ti na tom modelu. Puno toga iz tog modelatrebali bismo primijeniti i danas, ako hoćemo opstati inapredovati i kao hrvatski narod i kao pripadnici Crkve uHrvata na ovim prostorima. I zato danas ovdje pred Tvo-jim likom želimo osluhnuti Tvoju poruku iz prošlosti zanašu budućnost“.

U završnom dijelu svoga govora dr. Anišić je kao porukubiskupa Ivana Antunovića našem vremenu odabrao trinjegova teksta koji govore o značaju vjere, obitelji imolitve za budućnost naroda: „Ah, pridragi Isuse! …

Dozvoli mi u neizmirnoj dobroti tvojoj, da ti se utičem zase, za svoju dicu, za moje roditelje, rođake i prijatelje, su-parnike i sunarodnike, za sve građane i kršćane: da našemisli ispraviš, naša čuvstva izminiš i grih od nas odstraniš,da se obnovi u nama tvoj lik, u koj rado gleda Otac

nebeski, pa da dostojni budemo njegovim se sinovima ikćerima nazivati, te dobiti pravo na nekrvnu žrtvu - svetumisu, na divno Evanđelje, sakramente i na sve blagoslove.Amen“. (Usp. Čovik s Bogom, str. 315.)

Nakon govora dr. Anišića kod spomen ploče IvanaAntunovića položili su vijence predstavnici Kalačko-kečkemetske nadbiskupije, predstavnici grada Kalače,zatim predstavnici Hrvatske državne, županijskih i lokalnihsamouprava u R. Mađarskoj te predstavnici hrvatskediplomacije u R. Mađarskoj, a dr. Andrija Anišić je u imeKatoličkog društva „Ivan Antunović“ i HKC „Bunjevačkokolo“kod spomen ploče, umjesto vijenca, stavio svoju,nedavno objavljenu knjigu „Vjersko-moralna obnovabraka i obitelji – model opstanka i napretka naroda u dje-lima Ivana Antunovića“.

Slavlje je nastavljeno druženjem svih sudionika togsvečanog obilježavanja Dana biskupa Ivana Antunovića,u organizaciji Hrvatske manjinske samouprave u Kalači.

Andrija Anišić

Dozvoli mi u neizmirnoj dobroti tvojoj, da ti se utičem za se, za svoju dicu, za moje roditelje,rođake i prijatelje, suparnike i sunarodnike, za sve građane i kršćane

14 Minority News

Iz hrvatske zajednice

Page 15: Minority News 4

petak, 30. avgusta, u okviru „Danabunjevačke kulture” u Bajmoku,prikazan je dokumentarni film „Odkrpenjače do reprezentativca” o

Aleksandru Marganiću (1914-2010.), istaknutoj ličnosti ovog naselja. Kroz film,kojeg su pripremili autori Branko Pokornić,Ivica Kajdoči, Radoljub Miloradović i sarad-nici Vanja Kolar i Josip Feher prikazan je životčika Šanjike, fudbalskog reprezentativcanekadašnje Jugoslavije, trenera, sportskogradnika, ali i vrsnog krojača.

– Moj otac je bio dobar čovek, koji je svakomizlazio u susret. Voleo je ljude, voleo je svojuporodicu, ali je iznad svega voleo fudbal. Čimje postao šnajderski šegrt, napravio jekrpenjaču, a fudbal ga je vodio doreprezentacije Jugoslavije. Igrao je za višeklubova, i dok je bio u Beogradu od 1930. do1940. godine, kad je i bio najmlađi reprezentativacnekadašnje Jugoslavije. Posle rata je ponovo oživeo fudbal u Bajmoku, osnovao FK Radnički, zanatlijskoudruženje... U njegovim venama je tekla fudbalska krv,bio je igrač, trener, sudija i sportski radnik, a i u dubokojstarosti, samo je o fudbalu govorio, gledao utakmice,čitao novine. Bio je srećan što je doživeo da se ponovomože slobodno čuti bunjevačka reč, što se može oblačitibunjevačko odelo. Za Bajmok i sport bio je svestran,učinio je mnogo, a za familiju je bio dobar otac. Ponosnasam što mogu reći da sam ćerka čika Šanjike – rekla jeKatica Marganić.

Jedan od učesnika filma, poznati subotički sportski novinar Ivica Kajdoči, inače rođen na Rati u Bajmoku, dao

je poseban pečat fud-balskoj storiji o čikaŠanjiki.

– Lepo je praviti is-toriju, veoma samsrećan što sam bio deoovog projekta, deofilma koji će nekonekada nekomepokazati za pet, deset,pa i pedeset godina –kratko je rekaoKajdoči.

U dokumentarnomfilmu se može saznatimnogo informacija, opoznanstvu Aleksan-dra Marganića saigračima koje smo miupoznali kroz film i seriju „Montevideo, Bog te video“, onjegovim fudbalskim majstorijama, sportskoj ideji daoživi fudbal u Bajmoku, pa i da Bajmok bude domaćinprve noćne utakmice u tadašnjoj Jugoslaviji.

Neprocenjivi su arhivski snimci u kojima Marganić govorio svom fudbalskom životu, ali i priča još jednog poznatogfudbalera iz Bajmoka, Dušana Dude Maravića, koji je istakao koliko je Marganić značio za njegovu fudbalskukarijeru, ali i za čitav Bajmok.

U okviru „Dana bunjevačke kulture” prikazan film o Aleksandru Marganiću

UKrojio lopte, odela i sportsku istoriju Bajmoka

Iz bunjevačke zajednice

15 Minority News

Page 16: Minority News 4

Festivalu razgovarali smo sa organizatorommanifestacije, predsednikom Bunjevačkogkulturnog centra „Bajmok”, BrankomPokornićem.

- Festival su ljudi već uveliko prihvatili i rado nam dolaze,a ove godine imamo 27 učesnika, što znači da za probanjeima oko 70 raznih jela, pa se nadam da će svako naćinešto za sebe. U poslednje vreme proširili smo programi pozivamo i druge nacionalne zajednice da dođu i da sepredstave sa svojom kuhinjom, istakao je Pokornić. Tako su se ovog puta, pored bunjevačke zajednice, našlii predstavnici češke, mađarske i makedonske nacionalnezajednice koji su spremali jela karakteristična za njihovutrpezu. Iz Bele Crkve stigle su članice Udruženja Čeha kojesu za svoj drugi nastup na Festivalu spremale jela kojeČesi tradicionalno spremaju za svinjokolj.

- To su kolači, salarice, koje se prave od svinjskog sala i tosa makom ili orasima, a tu je i jelo od džigerice i krompirakoje zovemo nađifka, a kuvamo još i knedle sa šljivama,koje se inače veoma često nađu na jelovniku, kazala jeAnkica Irović.

Za Čehe je karakteristično da jedu puno krompira i testa,a od njih nisu daleko odmakli ni Bunjevci sa taranom. Iove godine tarane se kuvalo na veliko, spremile su članiceBKC „Bajmok” oko 25 kilograma ovog testa.

- Svake godine se potrudimo da tarane bude dosta, ali ikobasice, valjda ni sad niko neće ostati gladan, dodala jeVesna Milanković.

Po prvi put došli su u Bajmok i Makedonci, tačnijeUdruženje Makedonaca „Ilinden” iz Subotice, koji su predpublikom otezali testo za burek, ali tajnu zanata nisu hteliotkriti.

- Tajnu ne smemo reći, jer će onda svi pravit dobar burek.Treba voleti to što radiš i voleti ljude, a burek je najboljisa sirom i to onim mladim podlivenim, a ponekad je najbolji i onaj kojeg imaš, našalio se Spasitel Šikaleski,predsednik Udruženja.

Od gostiju iz drugih nacionalnih zajednica bili su i članoviMađarskog kulturnog društva „Doža Đerđ” iz Bajmoka,koji su ove godine spremili škembiće, gulaš i kolač sa šlji-vama.

Od zvanica na Festivalu, prisutan je bio i gradonačelnikSubotice, Modest Dulić, i tom prilikom pokazao da dobropoznaje bunjevačku kuhinju, te istakao da je Festival prilika da se pokaže ne samo bogata trpeza već i etnološko blago Bunjevaca.

- Festival je divna prilika da se neguje bunjevačka kulturai tradicija u Subotici uz isticanje zajedništva kao konačnevrednosti nas Subotičana, koje upravo podrazumeva ne-

Održan VIII „Etno festival bunjevački nacionalni ila”

O

Ukusi majčine kuhinje

Ove godine imamo 27 učesnika, što znači da za probanje ima oko 70 raznih jela

Centar Bajmoka mirisao je na jela koja su se spremala na šporetima vrednih kuvarica i kuvara sad već VIII „Etno festivala bunjevački nacionalni ila”. Subota, 31. avgust, bila je pravo vreme da se još jednom okupe svi ljubitelji dobre hrane i da se potsete šta su to nekad naše bake kuvale, šta su to prilikom kuvanja koristile

i kako je to sve izgledalo.

16 Minority News

Iz bunjevačke zajednice

Page 17: Minority News 4

govanje nacionalnih zajednica, jer svaki narod predstavljajedan svojesvrsni „začin” koji daje „šmek” namaSubotičanima. Neka tako i bude i neka dugo živibunjevački narod na ovim prostorima i neka slavi, jer imašta da slavi, kazao je Dulić.

Prilikom programa otvaranjaFestivala prisutnima seobratila i mr SuzanaKujundžić Ostojić, predsed-nica Privremenog organa up-ravljanja u Bunjevačkomnacionalnom savetu.

- Pristalica sam kratkih gov-ora, a o jelima se puno nepriča, u njima se uživa i zatoželim da ovaj dan provedeteu druženju i upoznavanju i sajelima drugih nacionalnih za-jednica.

Osmi po redu Festival u Bajmoku prof. dr BranislavaBelić, potpredsednica Skupš-

tine Autonomne Pokrajine Vojvodine, svečano je otvorilaovim rečima.

- Ovaj festival je izuzetno značajan, kako za vas tako i zaostale zajednice koje pozivate u goste. Istovremenopokazujemo kako na jedan lep i dobar način možemo daživimo zajedno. Svake godine skup je sve veći i bolji i želimbunjevačkoj nacionalnoj zajednici da sve svoje etno ele-mente koristi i dalje i se priseća svega onoga od ranije ida ubuduće festival bude još bogatiji i još lepši, kazala jetom prilikom prof. dr Branislava Belić.

Po završetku programa, u kojem su svoje učešće uzeladeca iz BKC „Bajmok“ koja su odigrala splet bunjevačkihigara i Tamara Babić koja je uz pratnju tamburaškogansambla „Konbrio“ otpevala par bunjevačkih pesama,gosti su mogli nastaviti sa obilaskom štandova. Jedan deoučesnika sakrio se u debelu hladovinu, a tamo smo zateklii Bunjevce iz Mađarske i to Jašu Šokca iz Baje koji je kuvaoovčiji paprikaš i to, kako kaže, onako kako ga je još njegovdeda učio da u paprikaš ide sve, od glave do repa.

Na jednom mestu moglo se naći mnoštvo raznih jela, re-cepata, pa i godišta. Titulu najstarije kuvarice još uvekčuva Katica Bedeković iz Tavankuta. Gledajući starije, ukuvanje su se dala i deca koja u Bajmoku i Tavankutu učebunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, anjih su potpomogli njihovi stariji koji su spremili pogače ikolača za prodaju, dok su deca sama pekla palačinke, ku-vala gomboce u čorbi i zakuvavali testo za flute. I ovaj festival bio je riznica sećanja, čiji će nam mirisi iukusi ostati u pamćenju, ako ne duže, onda do idućegsusreta u Bajmoku.

“Svake godine skup je sve veći i bolji i želim bunjevačkoj nacionalnoj zajednici da sve svoje etnoelemente koristi i dalje,” prof. dr Branislava Bijelić

“Neka dugo živi bunjevački narod na ovim prostorima i neka slavi, jer ima šta da slavi”, kazao je Modest Dulić.

17 Minority News

Iz bunjevačke zajednice

Page 18: Minority News 4

a svečanoj sednici nacionalnog saveta grčkenacionalne manjine u Srbiji, održanoj03.08.2013 u Hotelu Balašević u Beogradu,grčki nacionalni savet proslavio je 9 godina

rada.

U svom pozdravnom govoru, predsednik Nacionalnogsaveta Grka u Srbiji dr Christos Alexopoulos izneo ječinjenice i predstavio rad saveta od 2004. do danas.

Dr Alexopoulos je istakao potrebu za strateškim planiran-jem u Nacionalnom savetu Grka u Srbiji, kao i to da jeneophodno da se prevaziđu slabosti i značajno nadogradirad Saveta.

Predlog predsednika je prepoznat od strane članovasaveta kao potreba i usvojen je apsolutnom većinom.

“Izazovi društvenih promena naredne decenije će biti ve-liki”,rekao je predsednik saveta. dr Alexopoulos, “zato bii Nacionalni savet trebao da ima ciljeve i vizije i kreće sena osnovu strateškog planiranja, tako da je blizu prob-lema sa kojima se susreću pripadnici manjina sa jednestrane, a da bude stub stvaranja kulture u Srbiji sa druge”.

Nacionalni savet Grka u Srbiji je bez obzira na teškesituacije iz prošlosti stekao značajna iskustva i izgradio jepoziciju pouzdanog partnera sa kojim danas sarađuju svikojima je značajna tema položaja nacionalnih manjina uSrbiji.

N

U budućnosti još efikasniji i organizovaniji

Nacionalni savet Grka u Srbiji proslavio 9 godina rada

Iz grčke zajednice

18 Minority News

Page 19: Minority News 4

okom višednevne posjete Sandžaku dele-gacija njemačko-belgijskog MAS-RAJN euroregiona, predvođena Peterom Šonerom,susrela se sa predstavnicima političkog,

kulturnog i javnog života Sandžaka.

U subotu, 17.08.2013. u prostorijama Bošnjačke kulturnezajednice delegaciju je primio generalni sekretarSalahudin Fetić.

Tokom četrdesetominutnog razgovora Fetić je delegacijuupoznao sa radom i aktivnostima Bošnjačke kulturne za-jednice, te predstavio najznačanije projekte ove organi-zacije.

Gosti su izrazili posebno interesovanje za problem nepoš-tivanja izborne volje Bošnjaka od strane državnih organaizražene na izborima za nacionalni savjet 2010. godine,na kojima je BKZ ostvarila većinski rezultat.

Također, gosti su se interesirali za stanje medija uSandžaku, obzirom da je BKZ obnovila rad Revije Sandžaki pokrenula magazin PanBošnjak.

Fetić je iznio niz primjera gdje se krše osnovna prava novinarima Revije Sandžak koji ne prihvataju da sesvrstaju u kolonu „režimskih“, navodeći podatak da je Re-vija Sandžak i njeno uredništvo bilo na udaru političkih,ali i mafijaških moćnika.

Gospodin Šoner je obećao svu vrstu pomoći u borbi zaostvarenje prava građana Sandžaka, te da će se pred-stavnici MAS-RAJN euroregije, na čelu sa predsjednikomKarl-Hainc Lamberc, založiti kod relevantnih evropskih

ustanova za uspostavu prekogranične euro regijeSandžak.

Delegacija MAS-RAJN euroregiona primljena u BKZ-u

T

Iz bošnjačke zajednice

19 Minority News

Page 20: Minority News 4

Bajramska večer na prijepoljskom trgu

“I ovim okupljanjem na centralnomtrgu pokazujemo svijest o našempostojanju, o svom jeziku koji jebosanski kojim se ponosimo jer ovimnašim jezikom prenosimo istinu injime pozivamo sve ljude ka istini. Jersamo na osnovu istine možemoimati pravdu, a na osnovu pravdepravo za sve ljude”, rekao je Zukorlić.

Muftija Zukorlić je rekao da se timenedvosmisleno iskazuje poštovanjeprema bošnjačkoj kulturi i tradiciji, alise time nikako ne želi umanjiti značajdrugih kultura i tradicija.

“Mi upravo ovakvim obilježavanjemBajrama pokazujemo želju da delimoprostor sa svim ljudima jer je pošto-vanje sopstvenog nacionalnog i kul-turnog identiteta preduslovpoštovanja i uvažavanja bogatstvarazličitosti naše domovine”, dodao jeon.

Glavni muftija Islamske zajednice uSrbiji, Muamer Zukorlić, ponovio jeda misija istine, kako je rekao, nije us-merena ni protiv koga.

“Mi ćemo nastaviti našu borbu zaistinu i od nje ne odustajemo jer unama nema dovoljno sebičnosti da bi

od toga odustali. Samo sebični i slabićute kada laž nastoji da zavlada i kadse nepravda i zlo čini drugima”, rekao

je muftija Zukorlić.

Građane je pozdravio i Samir Tandir,predsjednik Bošnjačkog nacionalnogvijeća.

Iz, kako je rečeno, privatnih razloga,izostao je u medijima najavljenidolazak reis-ul-uleme emiritusMustafe Cerića.

radicionalno, Bajramska večer, u organizaciji Islamske zajedniceu Srbiji (IZuS) održana je u Prijepolju. Poslije kulturno-umjetničkog programa, Ramazanski bajram čestitao je glavnimuftija IZuS Mumaer Zukorlić.T

20 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

Page 21: Minority News 4

KAMEN TEMELJAC ZA BKC I ZAJEDNIČKI IFTAR PETNJICI: „SPOSOBNOST DA GRADIŠ ZNAČI

SPOSOBNOST DA ŽIVIŠPetnjici je, 5. avgusta 2013., postavljenkamen temeljac za izgradnju Bošnjačkog kul-turnog centra u Petnjici. Kamen temeljac jepostavio muftija sandžački Muamer-ef.

Zukorlić, nakon čega je upriličen zajednički iftar navakufskoj parceli BKC-a.

Iftaru je prisustvovao veliki broj Petnjičana ali i gostiju izostalih opština i gradova Sandžaka. Posebni gostisvečanosti u povodu kamena temeljca i na iftaru bile sudelegacije nacionalnih institucija, ugledni sandžačkibiznismeni iz dijaspore te predstavnici bošnjačkih političkih partija kao i lokalne vlastiu Beranama.

U svojstvu domaćina skupu se obra-tio Almir Muratović – predsjednikOO BKZ Perane i Petnjica. On jeizrazio zahvalnost na prisustvu,posebno zvaničnicima, posebnomuftiji sandžačkom. Muratović jegovorio o značaju ovog centra za Bi-horski kraj, ali i o povezanosti Bihorai Pešteri kao jedne oblasti koja se nemože raskidati.

„Bihor i Pešter su jedno. Zato danas, kamen temeljac zaizgradnju ovog centra donijeli smo sa Pešteri, kako bi sezauvijek znalo da je kamen sa Pešteri ugrađen u ovaj obe-jakt, i kako se nikad ne bi zaboravilo na povezanost nar-oda ovih predjela“. – kazao jeMuratović.

Potom se obratio muftija sandžačkiMuamer-ef. Zukorlić.

Muftija je kazao da značaj Bošnjačkogkulturnog centra Petnjica jeste tolikovažan jer se ovim projektom stavljatačka na stogodišnje progone i iselja-vanja Bošnjaka ovih krajeva, te seokreće novi list u našoj historiji gdje ćeBošnjaci biti svjesni svoje vjere, nacije ikulture.

„Ovaj narod ima snage da se zavjetuje,da više neće ići pognute glave, da seneće pravdati zato što je Bošnjak, što jemusliman, što posti, što klanja, što imasvoje vlastito i nacionalno ime. I nesamo da će to uvjerenje gajiti u svojojduši i srcu, već će ga to uvjerenjepokrenuti da nešto učini. I baš zato što

se ta svijest pokrenula mi se nalazimo večeras ovdje dapoložimo kamen temeljac za BKC Petnjica i da zajedno if-tarimo.“ – kazao je Muftija.

Muftija se osvrnuo i na medijsku hajku koja je propratilaprikupljanje sredstava u Luksemburgu za izgradnjuBošnjačkog kulturnog centra Petnjica, kojom je pokušanozaustaviti donatorstva velikog broja ljudi iz dijaspore.„Kada sam vidio sa kavnom su pažnjom medijiuBeogradu, Podgorici pa i Sarajevu, propratili donatorskiskup u Luksemburgu kojeg sam provodio, neki moji pri-jatelji su se uznemirili a ja sam se obradovao. Važne stvari

u našoj tradiciji uvijek prati neka vrstašenluka i džumbusa. Dakle, desila se his-torijski bitna stvar, a to je upravo ovajzaokret. Jer, naši neprijatelji bi punolakše prihvatili da se gradi kulturni cen-tar u nekim od velikih gradova Sandžaka,a ne u Petnjici. Jer sposobnost da gradiš,znači sposobnost da živiš.“ – kazao jeMuftija i dodao da se medijskom ha-rangom protiv BKC Petnjica postigaokontra efekat, te da ljudi sve više zovu išalju donacije za ovaj centar, a i Petnjica

je u medijima ispromovirana.

Nakon obraćanja Muftija je položio kamen temeljac, štoje propraćeno tekbirima, nakon čega je uslijedio iftarskiezan i na kraju dova koju je proučio pomoćnik Muftijesandžačkog za Južni Sandžak hfz. Abdurahman-ef. Kujević.

U

“Ovaj narod ima snage da sezavjetuje, da više neće ićipognute glave, da se neće

pravdati zato što je Bošnjak,što je musliman, što posti,

što klanja, što ima svojevlastito i nacionalno ime”,

muftija sandžački Muamer-ef.Zukorlić

21 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

Page 22: Minority News 4

а bi sаgledаli istoriju štаmpаne i izdаvаčkedelаtnosti nа bugаrskom jeziku u Srbiji iJugoslаviji , trebаlo bi sаgledаti svа izdаnjаove izdаvаčke ustаnove: “Glаs Bugаrа u

Jugoslаviji” (1949-1955), 8 brojeva dodаtkа zа “Slobodu” (septembаr 1955 - mаrt 1956 ) , oko 2600brojeva listа “Brаtstvo”, skoro 700 brojа dečijegčаsopisа “Drugаrče“ i oko 200 brojeva čаsopisа “Most”.Dodаmo li tome više od 130 knjigа i pаmfletа, prvа odkojih je objаvljenа polа godine pre 17. jаnuаrа 1949. ,kаdа je pokrenut list " Glаs Bugаrа u Jugoslаviji ", jаsnoje dа se rаdi o desetinаmа , аko ne i stotinаmа hiljаdаstrаnicа sа milionimа reči i rečenicа , fotogrаfijа i crtežаnа hiljdаmа kilogrаmа pаpirа - mаterjаlnih trаgovа istine o nаmа.

U prvoj polovini jubilаrne 2009., uključujući i mesec аpril,list " Brаtstvo " se štаmpа u prosečnom tirаžu od 2.000primerаkа , dečiji list " Drugаrče " u 1600, а čаsopis"Most" u 600 primerаkа.

Prvi pisаni pokаzаtelji o tirаžu nаlаze se u izveštаjubugаrskog ministrа inostrаnih poslovа,Ivаnа Bаševа, Sekretаrijаtu Centrаlnogkomitetа Bugаrske Komunističkepаrtije krаjem 60-tih godinа prošlogvekа, gde piše : " U Nišu, bivšemsedištu okrugа , nаlаzi se sedišteizdаvаčke kuće " Brаtstvo " sа tirаžomod 3000 primerаkа, čаsopis "Most",koji se štаmpа četiri putа godišnje sаtirаžom od oko 1.000 primerаkа i dečjilist " Drugаrče " - koji izlаzi 2 putаmesečno u tirаžu od oko 4.500primerаkа .''

MN - Kаdа i kаko su nаstаli problemi?

Stojčev: Problemi sа funkcionisаnjemNIU''Brаtstvo'' nаstаju donošenjemZаkonа o prestаnku vаženjа zаkonа o Brаtstvu 2006. ipruzimаnjem osnivаčkih prаvа nаd Ustаnovom od strаneNаcionаlnog sаvetа bugаrske nаcionаlne mаnjine 2007.godine. Do donošenjа tog zаkonа, Ustаnovа sefinаnsirаlа iz budžetа republike Srbije. Prilikompreuzimаnjа osnivаčkih prаvа, nije regulisаn nаčinfinаnsirаnjа rаdа Ustаnove, odnosno nije potpisаnnikаkаv ugovor ili donetа nekаvа odlukа o nаčinufinаnsirаnjа, već se finаnsirаnje, po аutomаtizmu,

nаstаvilo od strаne Ministаrstvа kulture Republike Srbije,potpisivаnjem godišnjih ugovorа o finаnsirаnju, аli beztrаjnog, održivog i nа zаkonu regulisаnog nаčinа

finаnsirаnjа. Tаkаv nаčin finаnsirаnjа jenаstаvljen do 2010. godine, kаdаMinistаrsvo kulture počinje dа smаnjujevisinu sredstаvа kojim se finаnsirа rаdUstаnove, dа bi u poslednje dve godineu potpunosti prestаlo sа finаnsirаnjemrаdа, sа obrаzloženjem dа ne postojizаkonski osnov zа finаnsirаnje.

Svesni smo činjenice dа, u sklаdu sаMedijskom strаtegijom, kojа je umeđuvremenu donetа, držаvа ne možebiti osnivаč mаnjinskih medijа, te dа jenužno dа se osnivаčkа prаvа prenesu nаnаcionаlne sаvete. Uprаvo i zbog togа jeu Zаkonu o nаcionаlnim sаvetimаnаcionаlnih mаnjinа predviđenаmogućnost preuzimаnjа osnivаčkihprаvа, između ostаlog, i nаd

ustаnovаmа, koje obаvljаju jаvno informisаnje isključivonа jezicimа nаcionаlnih mаnjinа, kаo što je slučаj i sа iNIU ''Brаtstvo'' .

Preuzimаnje se vrši potpisivаnjem posebnog ugovorа, ukome bi bio određen i godišnji obim sredstаvа kojа bi seizdvаjаlа iz budžetа Republike Srbije, u slučаju NIU''Brаtstvo'', pri čemu se nаglаšаvа dа mаterijаlni položаjustаnove ne može biti nepovoljniji u odnosu nа ustаnove

NIU “Bratstvo” pred stečajem

D

Umesto uvodа zа intervju sа predsednikom Uprаvnog odborа Novinsko izdаvаčke ustаnove"Brаtsvo" Pericom Stojčevim, moždа bi bilo korisnije, а svаkаko rаcionаlnije, pozаbаviti se

stаtistikom i istorijskim podаtcimа o ovoj ustаnovi, kojа je posle više od polа vekа plodnog, us-pešnog i nаdаsve korisnog rаdа, pred stečаjem.

Problemi sаfunkcionisаnjem

NIU''Brаtstvo'' nаstаjudonošenjem Zаkonа o

prestаnku vаženjа zаkonаo Brаtstvu 2006. i

pruzimаnjem osnivаčkihprаvа nаd Ustаnovom odstrаne Nаcionаlnog sаvetа

bugаrske nаcionаlnemаnjine 2007. godine

Perica Stojčev, predsednikUpravnog odbora NUI

Bratstvo

Iz bugarske zajednice

22 Minority News

Page 23: Minority News 4

čije se osnivаčkа prаvа ne prenose nа nаcionаlne sаvete.Tаkođe, u člаnu 116. istog zаkonа je predviđeno dа sefinаnsirаnje rаdа tаkvih ustаnovа vrši iz istih izvorа i nаosnovu istih normаtivа nа osnovu kojih su se te ustаnovefinаnsirаle i pre prenošenjа osnivаčkih prаvа. Znаči,finаnsirаnje rаdа NIU''Brаtstvo'' je trebаlo dа se nаstаvipotpisivаnjem tаkvog vidа ugovorа, koji bi sаdržаonаvedene elemete.

MN: Koji su korаci preduzimаni nа rešаvаnju problemа?

Stojčev: Nаjpre smo se obrаtili Vlаdi Republike Srbije sаzаhtevom zа potpisivаnje ugovorа o finаnsirаnju rаdаUstаnove, u sklаdu sа Zаkonom o nаcionаlnim sаvetimа,što je po mom mišljenju, bio jedini logičаn i zаkonit putzа rešаvаnje nаstаlog problemа. Vlаdа nije imаlа sluhаzа rešаvаnje problemа, već smo upućivаni sа jednogministаrstvа nа drugo, аli problem nije rešаvаn. Obrаtilismo se i Zаštitniku grаđаnа RepublikeSrbije, koji je u postupku odlučivаnjаpo nаšoj prestаvci potvrdio dа supromenom nаčinа finаnsirаnjаugroženа prаvа pripаdnikа bugаrskenаcionаlne mаnjine nа informisаnjenа mаrternjem jeziku.

Tаkođe smo o ovome informisаli iimаli sаstаnke sа Kаncelаrijom zаljudskа i mаnjinskа prаvа, Mini-stаrsvom kulture, Odeljenjem zаmedije pri Misiji OEBS-а u Srbiji,delegаcijim Sаvetodаvnog komitetаOkvirne konvencije zа zаštitunаcionаlnih mаnjinа, kаo i zvаnični-cimа Republike Bugаrske, kаo držаvemаtice. Prilikom svih ovih susretа do-bili smo podršku zа rešаvаnje ovogproblemа, u glаvnom verbаlneprirode, аli do rešenjа problemаfinаnsirаnjа rаdа ustаnove nismo došli.

MN: Kаkvа je trenutnа situаcijа?

Stojčev: Ustаnovа je u potpunosti prestаlа sа rаdom,dugovi se gomilаju, а rаdnici u sudskom postupkupokušаvаju dа ostvаre svojа prаvа. Nаkon zаvršetkа ovihsudskih sporovа, doći će do blokаde rаčunа Ustаnove, аtime i do prestаnkа njenog postojаnjа. Tаdа će defini-tivno i trаjno biti povređenа Ustаvom zаgаrаntovаnаprаvа pripаdnikа bugrаske nаcionаlne mаnjine nаiformisаnje nа mаternjem jeziku, odnosno povređuju sečlаnovi 14 i 20 Ustаvа Republike Srbije.

MN: Postoji li izlаz iz ove situаcije?

Stojčev: Iz svаke situаcije postiji izlаz, pа i iz ove. Zаrešenje problemа potrebno je mаlo dobre volje zаsprovođene Ustаvа i zаkonа, društvene odgovornosti nаobe strаne i nаrаvno, obezbeđivаnje stаbilnih izvorаfinаnsirаnjа. U tom cilju mi smo tokom jаvne rаsprаve onovom Zаkonu o medijimа i predložili jedаn konkretаnаmаndmаn, koji se tiče uprаvo finаnsirаnjа mаnjinskihmedijа, gde smo nаveli dа kriterijumi i nаčini finаnsirаnjаne mogu biti rаzličiti zа pripаdnike mаnjinа nа teritorijiAP Vojvodine i centrаlne Srbije, pri čemu se ne misli nаsmаnjenje prаvа pripаdnikа mаnjinа u AP Vojvodinа, većnаprotiv, njihovo dаlje poboljšаnje, аli i izjednаčаvаnjepoložаjа pripаdnikа mаnjinа, koji žive vаn teritorijа APVojvodine.

Tаkođe smo nаveli dа kriterijumi zа finаnsirаnje ne mogubiti sаmo i isključivo brojnostpripаdnikа nаcionаlne mаnjine, većse kаo kriterijumi zа dodelu sredstаvаmorаju uzeti i ekonomski položаjmаnjine, jer mаnje i ekonomskinerаzvijenije nаcionаlne manjineimаju potrebu zа većim stepenomzаštite, kаo i dostignuti nivomаnjinskih prаvа u oblаstiinformisаnjа, odnosno brojzаposlenih, broj izdаnjа koji već postoje i drugi elementi, pri čemu bise težilo dа vremenom ovаj kriteri-jum bude sveden nа minimum,odnosno dа sve mаnjine dostignu istinivo prаvа nа informisаnje.

MN: Dаlji korаci u rešаvаnjuproblemа?

Stojčev: Moje mišljenje je dа trebаpokušаti dа se problem reši pred i u okviru institucijаsistemа Republike Srbije, gde pre svegа, mislim nа Vlаdui nаdležnа ministаrrstvа, odnosno pred Ustаvnim sudom.Ukoliko problem ne bude rešen nа ovom nivou i nа tаjnаčin, mislim dа trebа zаtrаžiti pomoć i podršku drugihrelevаntnih institucijа. Ovom prilikom bih posebno hteodа nаglаsim, dа bi nаm puno znаčilа pomoć i podrškаnаcionаlnih sаvetа drugih nаcionаlnih mаnjinа urešаvаnju ovog problemа, jer ukoliko jednoj mаnjini budeuskrаćeno neko prаvo zаgаrаntovаno Ustаvom, kogаrаntije dа isto neće postаti prаksа kojа bi bilаprimenjenа i u slčаju drugih nаcionаlnih mаnjinа?

Vlаdа nije imаlа sluhа zа rešаvаnje problemа, već smo upućivаni sа jednog ministаrstvа nаdrugo, аli problem nije rešаvаn

Ustаnovа je u potpunosti prestаlа sа rаdom, dugovi se gomilаju, а rаdnici u sudskom postupkupokušаvаju dа ostvаre svojа prаvа

23 Minority News

Iz bugarske zajednice

Page 24: Minority News 4

Petu godinu zаredom u okviru letnjihrаdionicа zа decu i mlаde biblioteke "DetkoPetrov" iz Dimitrovgrаdа, reаlizovаn jeprojekаt "Hаjde dа stvаrаmo", prvi put bez

podrške Ministаrstvа kulture. Brojnim posetiocimа nаizložbi 20. аvgustа predstаvljeno je nа stotine crtežа,rаznih ručno rаđenih predmetа, rаmovа zа fotogrаfije,kutijicа, skulpturа, stripovа, kаo i film o biblioteci ipromo verzije crtаnih filmovа rаđenih u rаdionicаmа.

Mlаde pesnikinje i pisci čitаli su svoje rаdove, objаvljeneu knjizi "Smejаlicа zа svаko lice", čije je štаmpаnje ovegodine podržаlo "Dunаv osigurаnje".

Zаvršnicu projektа obeležilа je i promocijа prvog аnimi-rаnog filmа nаstаlog u rаdionici pod nаzivom „Buvljаzаvrzlаmа“ po tekstu Elizаbete Georgijev, а SimonаAleksаndrov i Boris Rаnčev, sа аnimirаnim filmom "Slon"od 22. do 26. аvgustа predstаvljаju Dimitrovgrаd nа

međunаrodnoj školi аnimirаnog filmа u Vrаnju.Koordinаtor i rukovodilаc rаdionicа, Elizаbetа Georgiev,uputilа je zаhvаlnost svim učesnicimа zа uloženi trud ikreаtivnost Projekаt je reаlizovаn pod pokroviteljstvomopštine Dimitrovgrаd.

Finаle projektа “Hаjde dа stvаrаmo”

nimirаni film „Slon“ Simone Aleksаndrov osvojio je treću nаgrаdu nаmeđunаrodnom festivаlu ŠAF u Vrаnju. Film „Slon“ predstаvljen je ukonkurenciji dece do 19 godinа, а ocenjivаn je od strаne stručnih ljudizа oblаst filmа iz više zemаljа. Pesničkа rаdionicа biblioteke „Detko

Petrov“ po treći put učestvuje u Školi аnimirаnog filmа, а prvi put utаkmičаrskom delu.

Trećа nаgrаdа međunаrodnog festivаlа uVrаnju Simoni Aleksаndrov zа film “Slon”

P

A

z štаmpe je izаšlаknjigа pod nаzivom„Verа i kаmen“ nаbugаrskom jeziku, o

crkvаmа i mаnаstirimа ucаribrodskom i zvonаčkom krаju.

Knjigu potpisuju koаutori CvetkoIvаnov, аrheolog Vesnа Nikolov iSаšа Kostov iz Dimitrovgrаdа, kаoi LJudmilа Zidаrovа, profesor is-torije iz Sofije. Izdаvаč je Nаrodnаbibliotekа „Detko Petrov“, а knjigаje nаstаlа po projektu Nаcionаl-nog sаvetа Bugаrа, koji jefinаnsirаlo Ministаrstvo kulture iinformisаnjа Republike Srbije.

Iz štаmpe izаšlа knjigа “Verа i kаmen”

I

24 Minority News

Iz bugarske zajednice

Page 25: Minority News 4

Duvаčki orkestаr Cаribrod nа ovogodišnjem “Nišvilu”

uvаčki orkestаr „Cаribrod“ nаstupio je nа ovo-godišnjem „Nišvil džez festivаlu” i to dvа putа,14. аvgustа nа „River stage“-u, а 16. аvgustаnа “Welcome stage”-u.

Pored Nišа, gde se progrаm izvodio nа 5 binа, festivаl jeimаo svoje bine u još 5 grаdovа, pа su i ljubitelji džezа uPirotu, Vrаnju, Arаnđelovcu, Zаječаru i Kruševcu mogli dаvide više od 80 koncerаtа domаćih i strаnih izvođаčа,među kojimа su bili:

n Veliki džez orkestаr Elmhurst College Jazz Band, koji čine studenti jazz odsekа istoimenog аmeričkog univerzitetа i kаo specijаlni gost ovog big benda,

n trubаč Stjepko Gut, kome je uručenа nаgrаdа zа životno delo,

n kontrаbаsistа, bаs gitаristа i kompozitor Kajl Istvud,

n britаnski sаksofonistа, pevаč, i hаrizmаtični šoumen Ray Gelato (1961) i njegov sаstаv “The Giants”,

n Vаsil Hаdžimаnov bend,

n berlinski internаcionаlni sаstаv “Damir Out Loud” koji predvodi trubаč iz Srbije Dаmir Bаčikin,

n sаstаv Ginger Baker Jazz Confusion,

n Bobby Carcasses - guru kubаnskog džezа,

n Sergej Trifunović & Moondance Big Band,

n grčki sаstаv Gadjo Dilo,

n člаnovi bugаrskog sаstаvа Akаgа i drugi.

Retro аuto kаrаvаnimitrovgrаd je drugu godinuzаredom bio domаćin „Retrokаrаvаnа“ oldtаjmerа, koji se u centаrgrаdа upаrkirаo u subotu 23.аvgustа.

Kаrаvаn je plod sаrаdnje predstаv-nikа opštinаDimitrovgrаd i Bаnkjа.

Dvаdesetаk očuvаnih аutomobilа iz prošlog vekаi preko 100 učesnikа izаzvаli su velikointeresovаnje meštаnа, koji su u velikom brojuposetili izložbu.

Koordinаtor projektа je bio zаmenik predsednikа opštine iz Bаnkje Plаmen Simeonov, koji smаtrаdа dve lokаlne sаmouprаve trebа dа sаrаđujukonkretno u mnogim oblаstimа i nаjаviopripremu preciznog plаnа zа buduću sportsku ikulturnu sаrаdnju .

Vаnjа Tjudаrovа, predsednicа Sofijskog klubаretro аutomobilа, bilа je punа utisаkа i uz nаdudа će ovkvo okupljаnje postаti trаdicijа, nаjаvilаdolаzаk većeg brojа аutomobilа zа sledeću godinu.

D

D

25 Minority News

Iz bugarske zajednice

Page 26: Minority News 4

Od 23. do 25. avgusta održana je centralna svečanost proslave 250-godišnjice od doseljenja Rusina u Kucuru i100-godišnjice izvođenja prve pozorišne predstave na rusinskom jeziku na ovim prostorima, takođe u Kucuri.Međutim, ako se nastavi trend smanjivanja broja stanovnika i neupisivanja rusinske dece u rusinska odelenjakucurske osnovne škole, pitanje je da li će 300-godišnjicu imati ko da organizuje. Možda će tada jedina mani-

festacija biti izložba pod nazivom «Ovde su nekada živeli Rusini».

Silvester Dorokhazi

ucura je najveće mesto u opštini Vrbas i poposlednjem popisu stanovništva, u njoj živimalo više od 4 400 stanovnika. Ne tako davno,Kucura je imala i preko 5 hiljada žitelja ali, "bela

kuga" koja je zahvatila Vojvodinu, nije mimoišla ni ovomesto. Na smanjenje broja stanovnika su uticala i isel-jenja u Kanadu (ne toliko alarmantna kao u RuskomKrsturu), kao mlađih Kucurana u industrijske centre u po-trazi za zaposlenjem.

Kucura slovi za drugo mesto u Vojvodini i Srbiji po brojuRusina, odmah posle Ruskog Krstura, ali pomenuti padnataliteta i migracije, odrazile su se na njihovu brojnost,tako da danas u Kucuri živi oko 2 500 pripadnika te na-cionalne zajednice.

Rusini u Kucuri su grkokatoličke (unijatske) vere, što značida za vrhovnog poglavara priznaju rimskog papu, ali suBogosluženja po istočnom obredu i na rusinskom jeziku.Grkokatolička parohija u Kucuri se ravna po starom, juli-

janskom kalendaru.

Bogat program proslave jubuleja, uz visoke gosteOve godine Rusini iz Kucure su proslavili veliki jubilej - 250godina od doseljenja u ovo mesto, a centralna proslavaje održana neposredno pre kucurskog Kirbaja (seoskeslave), koji Rusini proslavljaju 28. avgusta na UspenjePresvete Bogorodice, odnosno Veliku Gospojinu. Tokomtri dana, od 23. do 25. avgusta, obeležena je 100-godišn-jica od izvođenja prve pozorišne predstave na rusinskomjeziku na ovim prostorima (u Kucuri 1913. godine),održana je tradicionalna manifestacija folkloravojvođanskih Rusina "Kucurska žetva", kao i duhovni deoproslave i Svečana akademija posvećena velikom jubileju.

Doseljenje Rusina u Kucuru i prvo izvođenje predstaveznačajni su datumi, ne samo za Rusine u Kucuri, već i zacelu rusinsku nacionalnu zajednicu na ovim prostorima.U organizaciju centralne proslave su se uključile sve

K

250 GODINA OD DOSELJENJA RUSINA U KUCURU

KARPATE ZAMENILI RAVNICOM

Iz rusinske zajednice

26 Minority News

Page 27: Minority News 4

mesne kulturne i druge institucije, a proslavu su finansi-jski i programski pomogli Nacionalni savet Rusina, Zavodza kulturu vojvođanskih Rusina, Opština Vrbas, Pokrajin-ski sekretarijat za upravu, propise i nacionalne zajednicei Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu išumarstvo, kao i brojni sponzori, tako da je upriličenkvalitetan program, na visokom umetničkom nivou, kaošto i dolikuje takvom jubileju. Prvi dan proslave je bio posvećen obeležavanju 100-godišnjice izvođenja prve pozorišne predstave na rusin-skom jeziku, tako da su kucurski amateri premijerno izvelivodvilj Žorža Fejdoa "Gospodin lovac", u režiji domaćegreditelja Djure Makaja, a u Etno-klubu "Oteto od zabo-rava" je otvorena prigodna foto-dokumentarna izložba,posvećena pozorišnom stvaralaštvu u Kucuri.

O angažovanju Kucurana na teatralnom planu govorila jepoznata kucurska glumica i članica Nacionalnog saveta(NS) Rusina Aranka Međeši, dok je jubulej doseljenja i po-zorišnog stvaralaštva čestitala i narodna poslanica uSkupštini RS, takođe članica NS Rusina Olena Papuga.

Drugi dan proslave je bio posvećen muzičko-folklornomstvaralaštvu, gde su prvo tri rusinska ansambla – domaćeKUD "Žetva", Doma kulture Ruski Krstur i KUD "PetroKuzmjak" iz "Novog Orahova, prikazali svadbene običajekod Rusina, a ovu manifestaciju je na sceni Doma kultureu Kucuri takođe otvorila narodna poslanica OlenaPapuga. Posle toga, na otvorenoj sceni je održan tradi-cionalni festival folklora Rusina "Kucurska žetva", nakojem su nastupili amateri rusinskih društava iz svihmesta gde žive Rusini, kao i gosti iz Mučonja, iz Mađarske,mesta iz koga su se 1763. godine doselile prve rusinskeporodice u Kucuru.

Pored predsednika Nacionalnog saveta Rusina, SlavkaRaca,c.

Istoga dana, u popodnevnim časovima, u Grkokatoličkojcrkvi Uspenja Presvete Bogorodice služena je Blagodarnaliturgija, koju je predvodio dekan bački i paroh iz Djurdjeva o. Joakim Hološnjaj, a u liturgiji su učestvovalidomaći, kao i mnogobrojni sveštenici iz drugih parohijaEgzarhata za grkokatolike u Srbiji.

Pre liturgije, Grkokatoličku crkvu u Kucuri na kratko jeposetio predsednik Skupštine Republike Srbije, dr Nebo-jša Stefanović, koji je tom prilikom, između ostalog rekaoda će se zalagati da u celoj Srbiji vladaju takva tolerancijai poštovanje različitosti kakvi vladaju u Kucuri, gde za-jedno žive Rusini, Srbi i Mađari. Domačin mu je bio ku-curski paroh o. Vladislav Rac.

Centralna proslava obeležavanja jubuleja doseljenja u Kucuru završena je u nedelju, 25. avgusta, sa Svečanomakademijom, a posle uspešnog i kvalitetnogh programa,u kojem su učestvovali domaći i izvođači iz drugih mestagde đive Rusini, Organizacioni odbor proslave je dodelio"Plakete 250" Kucuranima koji su svojim radom doprineliafirmaciji Kucure.

Pored brojnih ličnosti iz javnog života Rusina, na Svečanojakademiji su bili prisutni predsednik Nacionalnog savetaRusina Slavko Rac, potpredsednica Skupštine AP Vojvo-dine i predsednica Nacionalnog saveta Slovaka AnaTomanova Makanova, ambasador Kanade u Srbiji RomanVaščuk, predsednik Opštine Vrbas Milan Stanimirović idrugi predstavnici lokalne samouprave.

Referat o doseljenju i životu Rusina u Kucuri i na ovimprostorima izneo je dr Mihajlo Fejsa, profesor na Odsekuza rusinistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u NovomSadu, inače Kucuranin. Za vreme proslave, u Kucuri su boravile i delegacije Bardejova i Kurova iz severoistočneSlovačke Republike, predvođeni Miroslavom Bujdom i

Manifestaciju je otvorio predsednik Vlade Vojvodine, dr Bojan Pajtić

Pre liturgije, Grkokatoličku crkvu u Kucuri na kratko je posetio predsednik Skupštine RepublikeSrbije, dr Nebojša Stefanović

27 Minority News

Iz rusinske zajednice

Page 28: Minority News 4

Slovačke Republike, predvođeni Miroslavom Bujdom iMarijom Špirko, sa kojima i Kucurani neguju dugo-godišnju saradnju.

Pored pomenutih, organizovani su i brojni prateći pro-grami, gde treba izdvojiti postavljanje spomen-tablipovodom jubileja doseljenja na kucursku grkokatoličkucrkvu i Dom kulture, izložbu starih knjiga i drugih izdanja,kao i izložbu i degustiranje jela tradicionalnih kuhinjažitelja Kucure.

Početak doseljavanja RusinaNakon potpisivanja Karlovačkog mira 1699. godine, Bačkaje oslobođena od Turaka i ponovo se našla u okvirimaAustro-Ugarske monarhije. Međutim, mira na ovim pros-torima nije bilo sve do mirovnog sporazuma u Beogradu1738. godine, kada prestaju tadašnja ratna dejstva udanašnjoj Vojvodini.

Bečki dvor je znao da je „južna zemlja“ pogodna zaratarstvo, usledile su pripreme za kolonizaciju togpodručja i naseljavanje današnje Vojvodine je počelo podcarem Karlom VI, a nastavljeno za vreme carevanja Mar-ije Terezije i njenog sina, cara Josipa.

Među narodima koji su iz severnih krajeva carevine kolonizovani na jug, našli su se i Rusini. Na ovim pros-torima je Rusina bilo već 1745. godine, ali se kao zvaničnagodina početka organizovanog naseljavanja uzima 1751.,kada je dvorski administrator Jozef de Redl potpisaougovor o naseljavanju Rusina na pustaru Veliki Krstur,pored Kule, gde je osnovan današnji Ruski Krstur. Izgledada su se ti prvi Rusini na „južnoj zemlji“ pokazali kao dobripodanici, jer je isti de Redl 15. maja 1763. godine ugov-orom ovlastio Petra Kiša iz Velikog Krstura, da iz severnihkrajeva monarhije, sa obronaka Karpata, u već postojećeselo Kucuru dovede 150 rusinskih porodica.

Treba naglasiti da je kolonizacija bila dobrovoljna, a uslovje bio da kolonizatori budu rusinske narodnosti, unijatskevere i da imaju status „slobodne selidbe“. Zborno mestoza odlazak u „južnu zemlju (donju zemlju)“ sa "Hornjice"je bilo selo Mučonj, u severoistočnoj Mađarskoj i iz togmesta su se iste godine u Kucuru doselile prve 42 rusinskeporodice.

Kucura-Kocur i sadašnji problem sa neupisivanjem deceu rusinska odeljenjaKucura se prvi put pominje još u spisima Arhiepiskopijeu Kaloči 1543. godine, kao i u turskim tefterima 1590. go-dine. U trenutku doseljenja Rusina, u Kucuri su živeli Srbi,koji su se mahom bavili stočarstvom. Pojedini istoričariveruju da je ime Kucura turskog porekla, međutim, legenda kaže da je ime Kucura srpskog porekla i da jenastalo tako što su momci iz okoline odlazili u to selo „kodcura“, što se vremenom pretvorilo u "kucura". Po do-seljenju, Rusini su svom novom prebivalištu dali imeKocur, a mađarska varijanta imena je Kuczora, i danas svatri naziva ravnopravnoi stoje na ulaznoj tabli u selo.

Dve godine po doseljenju, 1765., Rusini su sagradili crkvu,a sa dolaskom novih porodica i zbog velikog nataliteta, tacrkva uskoro postaje mala, tako da 1780. godine carica

Među narodima koji su iz severnih krajeva carevine kolonizovani na jug, našli su se i Rusini

Kucura se prvi put pominje još u spisima Arhiepiskopije u Kaloči 1543. godine, kao i u turskimtefterima 1590. godine

28 Minority News

Iz rusinske zajednice

Page 29: Minority News 4

Marija Terezija odobrava Rusinima u Kucuri izgradnjunove crkve, a o trošku dvorske Komore. Tu odluku 1786.godine potvrđuje i njen sin, car Josif II, a kamen-temeljacje postavljen 1792. godine.

Crkva je građena po projektu dvorskog inženjera JozefaKiša, projektanta Velikog bačkog kanala, a ikonostas je radpoznatog slikara Arsenija Teodorovića. Crkva je izgrađena1820. godine i posvećena je Uspeniju Presvete Bo-gorodice i od tada do danas, njen visoki toranj dominirapanoramom Kucure.

Takođe, pored svoje veroispovesti, Rusini su mnogo po-lagali na obrazovanje, tako da se grkokatolički učitelj uKucuri pominje već 1765. godine, a prva školska zgradaje izgrađena 1773.

Kasnije, 1861, 1886. i 1905. godine bile izgrađene još tri,koje su bile pod jurisdikcijom Grkokatoličke parohije. Ku-curski Rusini su poznati i po tome da nisu prihvatili po-državljenje škola početkom 20. veka i uvođenjemađarskog jezika, tako da sami plaćaju rusinske učitelje,samo da bi njihova deca učila na svom maternjem jeziku.

Tako je bilo do 1921. godine, kada u novoj državi, Kraljevini SHS, Rusini dobijaju pravo da u državnim ško-lama svoju decu školuju na rusinskom jeziku, što je ostalodo danas.

Rusini su sa Karpata, osim bede i siromaštva i tvrde vereponeli i običaje koji su im dugo godina bili jedini oblik kul-turnog života. Znali su da je jako važno da im deca znajupisati, čitati i računati, ali su, u suživotu sa Nemcima, Sr-bima i Mađarima, shvatili da su knjige izvor i znanja i pro-duhovljenja. Tako je prva biblioteka u Kucuri osnovana1879. godine, a osnovali su je zajedno Rusini, Nemci i

Mađari.

Biblioteka je postala centar i rasadnik kulturnih dešavanjau selu, pa je 1913. godine u Kucuri izvedena prva po-zorišna predstava na rusinskom jeziku kod vojvođanskihRusina. U Kucuri je 1925. godine izvedena i prva po-zorišna predstava čiji je autor Rusin sa ovih prostora – drHavrijil Kosteljnik, rodom iz R. Krstura, koji je autor i prvegramatike bačko-sremskih Rusina, čime je 1923. god.standardizovao jezik ovdašnjih Rusina.

Rusini iz Kucure danas dele sudbinu svih sa kojima za-jedno žive, pogađaju ih isti problemi, ali odolevaju nemi-novnoj asimilaciji. Slažu se da je za očuvanje nacionalnogidentiteta Rusina najzaslužnija upravo Grkokatoličkacrkva i škola, međutim, poslednjih godina kod Rusina uKucuri je trend da svoju decu upisuju u odeljenja sa srp-skim, a ne sa rusinskim nastavnim jezikom. Prošle godinese u rusinsko odeljenje prvog razreda upisalo sedmoromališana, a ove godine ih ima osam...

Sa druge strane, u dva odeljenja sa srpskim nastavnimjezikom ima četrdesetak dece, od kojih su skoro polaRusini. Kako to objasniti? Možda je to razumljivo kada suu pitanju mešoviti brakovi (gde u obe kombinacije detezavrši u srpskom odeljenju), ali kako razumeti takvo opre-deljenje gde su oba roditelja Rusini? Zbog toga je i tapesimistična konstatacija sa početka teksta - ako se nas-tavi trend neupisivanja rusinske dece u rusinske razrede,veliko je pitanje da li će 300-godišnjicu doseljenja Rusinau Kucuru imati ko da organizuje.

Marija Terezija odobrava Rusinima u Kucuri izgradnju nove crkve, a o trošku dvorske Komore

U dva odeljenja sa srpskim nastavnim jezikom ima četrdesetak dece, od kojih su skoro polaRusini

29 Minority News

Iz rusinske zajednice

Page 30: Minority News 4

ao jedna od manifestacija koju je Nacionalnisavet Rusina uvrstio u kulturne programe odposebnoih značaja za rusinsku nacionalnumanjinu u Srbiji, u Đurđevu (Opština Žabalj)

je 18. avgusta održan 11. Festival izvorne pesme Rusina– "Da se ne zaboravi". Festival je takmičarskog karak-tera, tako da pored kvaliteta izvođenja pesama (uzmuzičku pratnju i a-kapela), muške, ženske i mešanepevačke grupe moraju da se pridržavaju i utvrđenihpropozicija u pogledu izgleda narodne nošnje. Jedan odciljeva Festivala je pronalaženje i izvođenje što starijihrusinskih izvornih pesama, kako mu i ime govori - da sene zaborave. Pored pesama, u pratećem programu se"od zaborava otima" i narodne običaje, stare zanate idrugo vezano za nekadašnju svakodnevnicu Rusina zaskoro 270 godina od doseljenja na ove prostore.

U službenoj konkurenciji ove godine su na sceniđurđevskog Doma kulture nastupili predstavnici rusinskih19 KUD, odnosno pevačke grupe iz Kucure, Đurđeva,Ruskog Krstura, Subotice, Šida, Bikič Dola, Kule, Vrbasa,

Novog Sada i Novog Orahova, pevačke grupe rusinskihKUD iz Republike Hrvatske – iz Petrovaca i Mikluševaca,a u revijalnom delu je nastupila grupa Rusinkog kul-turnoig centra iz Novoga Sada, domaća srpska grupa

Pored kvaliteta izvođenja pesama, muške, ženske i mešane pevačke grupe moraju da se pridržavaju i utvrđenihpropozicija u pogledu izgleda narodne nošnje

ĐURĐEVO – FESTIVAL RUSINSKE IZVORNE PESME

OTETO OD ZABORAVA

K

30 Minority News

Iz rusinske zajednice

Page 31: Minority News 4

"Đurđevak", te gosti iz Slovačke Republike – iz mesta uistočnoj Slovačkoj gde žive Rusini – Sedlica, Klenova iKladzana. Za pobednika Festivala stručni žiri je proglasiopevačku grupu Kulturno-prosvetnog društva "Karpati" iz

Vrbasa, a specijalnu nagradu Festivala dobila je pevačkagrupa KUD "Petro kuzmjak" iz Novog Orahova.

Na otvaranju, Festival su pozdravili potpredsednicaSkupštine Vojvodine, Ana Tomanova Makanova, koja je ipredsednica Nacionalnog saveta Slovaka u Srbiji, kao ipredsednik Nacionalnog saveta Rusina i poslanik u Skupš-tini AP Vojvodine, Slavko Rac. Festival su pratili i narodnaposlanica u Skupštini RS Olena Papuga (iz R. Krstura),predstavnici Opštine Žabalj, članovi Nacionalnog savetaRusina, predstavnici Apostolskog egzarhata za grkokato-like u Srbiji, kao i predstavnici mesta iz Slovačke čije sugrupe učestvovale u programu.

U okviru Festivala, u prostorijama tzv. Rusinske škole uĐurđevu, koja je pre dve godine preuređena za muzejskei slične sadržaje, otvorena je izložba rusinskih svadbarskihpeškira, kao svojevrsne "oznake" gostiju na nekadašnjimsvadbama, što takođe već odlazi u zaborav. Takođe,izloženi su i neki stari predmeti iz Muzeja MonikeBrukner, koja na salašu pored Đurđeva već godinama imauspešan i nadaleko poznat azil za životinje.

Na prostoru ispred domaćeg KUD održana je izložbastarih zanata, gde su najinteresantniji eksponati svakakobili nakovanj i kovački alati stari preko 100 godina, kao iamerički traktor iz 1929. godine.

Đ. Vinaji/M. Zazuljak

Za pobednika Festivala stručni žiri je proglasio pevačku grupu Kulturno-prosvetnog društva"Karpati" iz Vrbasa

31 Minority News

Iz rusinske zajednice

Page 32: Minority News 4

okviru tradicionalnog godišnjeg Susretaslovačkih novinara u organizaciji Odbora zainformisanje Nacionalnog saveta slovačke na-cionalne manjine, koji je 4. avgusta održan na

Slovačkim narodnim svečanostima u Bačkom Petrovcu,dodeljena je nagrada „Ana Njemogova Kolarova“.

Ova nagrada se dodeljuje za novinarski prilog koji se baviživotom slovačke nacionalne manjine u Srbiji, a uslov jeda je rad bio objavljen u našim medijima u poslednjihgodinu dana na bilo kom jeziku osim na slovačkom.

Ove godine nagradu je osvojio Željko Marković za repor-tažu „Misterija o pazovačkim biciklistkinjama“ objavljenoju listu „Dnevnik“ iz Novog Sada. Žiri u sastavu RastislavDurman (predsednik žirija), Vladimira Dorčova Valtnerovai Rastislav Zornjan je u obrazloženju napisao sledeće:„Željko Marković nagradu dobija zasluženo, prevagnuloje nekoliko razloga, a najvažnija su dva.

Prvi, pristup Slovacima kao etničkoj zajednici potpuno jelišen stereotipa – nema tu u prvom planu nošnji, folklora,sukanja i kulena – za Markovića je u fokusu mentalitet ikulturni kod Slovaka, ali samo kao okvir u kome ćesmestiti toplu ljudsku priču o čoveku pojedincu.

Drugi, stil kojim piše – samo naoko lagan, ali pitak, ne ostavlja čitaoca ravnodušnim i drži ga – što garantuje daće to što je napisano biti i čitano“. Inače, na konkurs jestiglo 14 radova a žiri je osim nagrađenog teksta izdvojiojoš i tekst Nenada Blagojevića „Metle koje su obišle svet“ objavljen u časopisu „Lisa“, kao i radio-reportažu Nor-berta Šinkovića o tome koliko su Slovaci dobri i uspešni u suživotu sa drugim nacionalnim zajednicama u Vojvodinina primeru mesta Belo Blato, emitovanim na Radiju Slobodna Evropa.

Ovo je druga godina kako se održava konkurs za nagradu„Ana Njemogova Kolarova“, a prošle godine ju je osvojilaMandica Knežević za reportažu „Violine majstoraNjemčeka“ emitovanu na Radiju Novi Sad.

Uručena nagrada „Ana Njemogova Kolarova“

U

32 Minority News

Iz slovačke zajednice

Page 33: Minority News 4

Žetvene svečanosti 2013. u bačkih Hrvata

Minority News

Page 34: Minority News 4

lavni nositelji ovogodišnje Dužijance bili subandašica Vedrana Cvijin iz Subotice i bandašMarko Peić Tukuljac iz Male Bosne. Gost ovogodišnje Dužijance bio je šibenski biskup

mons. Ante Ivas. U kulturnom dijelu ove najveće man-ifestacije bunjevačkih Hrvata nastupili su brojni tambu-raški sastavi, kulturno-umjetnička društva i pojedinci.

Tamburaška večer i izbor pratioca bandaša i bandašiceU okviru središnje proslave Dužijance 9. kolovoza naglavnom gradskom trgu održana je tamburaška večer nakojoj je nastupilo 12 tamburaških sastava: Ansambl„Ravnica“, Ansambl „Nesanica“, Tamburaški sastav „Conbrio“, Ansambl „Boemi“, Tamburaški orkestar HKPD„Matija Gubec“ – Ruma, Ansambl „Golubice“, Ansambl„Biseri“, Ansambl „Tajna“, Ansambl „Hajo“, Ansambl„Đurđinske cure“, Ansambl „Derani“ i Ansambl „Ruže“.U okviru te večeri izabrana su i tri najljepša para koji subili „pratioci“ bandaša i bandašice na „Dužijanci 2013.“.Posebni žiri u sastavu: Ružica Šimić, Joso Dulić, MarijaŠabić, Petar Gaković i Nedeljka Šarčević, izabrao je zadruge pratioce Antu Čipaka i Gordanu Cvijin, za prve pra-tioce Bojana Galića i Vesnu Letić, a za najljepši par ban-daša i bandašice, Ivana Sudarevića i Majdu Stantić. Svakipar pratilaca, kao i bandaš i bandašica, primili su prigodnedarove koje im je uručio predsjednik Organizacijskog odb-ora Dužijance Marinko Piuković. Među darovima različitih

sponzora bile su i knjige Društva „Ivan Antunović“. Istevečeri uručene su i nagrade najboljim aranžerima izloga.

Večernja i doček biskupa IvasaU katedrali-bazilici sv. Terezije, sudionici Dužijance molilisu u subotu 10. kolovoza 2013. godine Večernju i ujednodočekali gosta ovogodišnje Dužijance, mons. Antu Ivasa,biskupa šibenskog. Njega je u ime odsutnog biskupa poz-dravio katedralni župnik, mons. Stjepan Beretić, a naVečernjoj su bili i nositelji ovogodišnje Dužijance, ban-dašica Vedrana Cvijin i bandaš Marko Peić Tukuljac.

U Subotici proslavljena Dužijanca 2013

Mons. Ante Ivas, biskup šibenski bio je gost Dužjance

Središnja proslava „Dužijance 2013.“ u Subotici počela je u četvrtak, 8. kolovoza 2013. godine, tradicionalnomKnjiževnom večeri u organizaciji Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, a nastavl-

jena je brojnim programima u petak, subotu i nedjelju.

G

Dužijanca 2013

2 Minority News

Page 35: Minority News 4

U svom pozdravnom govoru Beretić je izražavajući radostzbog biskupova dolaska na Dužijancu rekao: „Evo nas, dazahvalimo Bogu za ovogodišnji rod pšenice. Večerasuzdižemo Bogu svoju zahvalnicu, a naše se molitve uzdižuBogu poput dima tamjana koji uzlazi do svodova ove našestolne bazilike svete Terezije. Naša je stolnica ponosna izato što na katedri naših biskupa Lajče, Matiše i Ivanasjedi šibenski biskup, preuzvišeni gospodin Ante Ivas.

On se spremno odazvao da iz ubavog Šibenika dođe unašu bilu Suboticu. Naša dva grada povezuje i mila namzvonka ikavica. Do kraja XVIII. stoljeća mađarski su fran-jevci ovdašnje vjernike zvali Dalmatincima, a naš jezik dal-matinskim. Eto, i govor i ime nas veže sa Šibenikom.

Naš nekadašnji kapelan Gábor Tormásy je 1883. godineovako opisao subotičke Dalmatince: 'Za ovaj narod vjeranije bila prazna riječ. Vjera je bila odrednica njegovogaživota... Ovaj je narod Boga volio iskreno, svim žaromsvoje duše...'. Bio je pravi uzor vjerničkog života.“

Na kraju Večernje, prije no što je podijelio blagoslov oku-pljenim vjernicima, biskup Ivas se podsjetio da je zadnjiput u Subotici bio prije četrdeset i devet godina nasprovodu mo. Albe Vidakovića. Podsjetio se i dr. JosipaAndrića, još jednog velikog sina bačke ravnice, koji mu jekao studentu govorio da je skladao operu „Dužijanca“.

Tada sam prvi put čuo za Dužijancu, a evo sada ću jedoživjeti i izbliza, uživo, izrazio je svoju radost biskup Ivas.On je posebno naglasio veliku zaslugu dr. Josipa Andrićaza širenje štovanja bl. Nikole Tavelića koje je on promicaoi koje je uvelike pomoglo i njegovu proglašenju svetim.

Risarsko-folklorna večerIste večeri risari, koji su ove godine sudjelovali naTakmičenju risara, položili su vijenac na bistu Blaška Rajićakoja se nalazi u parku ispred Gradske kuće. Ondje ih jedočekao i pozdravio mons. Stjepan Beretić. On im je za-hvalio što su i ove godine bili „vridni risari“ i što njeguju ičuvaj taj divni običaj. Zahvalio im je također što ne zabo-ravljaju Blaška Rajića bez kojega, kako je rekao, danas sig-urno ne bi bilo Dužijance, jer da on taj drevni obiteljski

običaj nije prenio u crkvu, on bi pomalo nestajao sprestankom ručnog obavljanja žetve.

Biskup Ivas je u večernjim satima, u pratnji svog tajnikaRoka Glasnovića i katedralnog župnika Stjepana, pris-ustvovao i tzv. „Risarskoj večeri“ na kojoj, po tradiciji risari(kosci) prikazuju kako su se nekoć s „gazdama“ pogađaliza „ris“ (ručno košenje žita). To je ujedno prigoda i da seširoj publici predstave najbolji risari ovogodišnjeg natje-canja risara, koje se također svake godine održava uokviru Dužijance. Nakon risara nastupili su brojni folklorniansambli, sudionici Dužijance 2013., kako iz Vojvodinetako i iz Hrvatske, Mađarske i Grčke.

Ispraćaj bandaša i bandašica iz crkve sv. RokaSlavlje završnog dana Dužijance započelo je u nedjelju 11.kolovoza u „kolivki Dužijance“ u crkvi sv. Roka, u kojoj je1911. slavljena prva crkvena Dužijanca. Tradicionalnimobredom ispraćaja i blagoslova bandaša i bandašice kojije predvodio župnik župe sv. Roka mons. Andrija Anišićzapočelo je zahvalno slavlje Dužijance. Nakon togablagoslova, na kojem osim katedralnog bandaša i ban-dašice sudjeluju i svi bandaši i bandašice iz okolnihsubotičkih naselja te iz Svetozara Miletića i Sombora,krenula je svečana povorka zaprega koji su bandaše i ban-dašice ulicama grada odvezli na svetu misu zahvalnicu ukatedralu.

Euharistijsko zahvalno slavlje je vrhunac svake Dužijance,a predslavio ga je šibenski biskup mons. Ante Ivas u za-jedništvu s domaćim biskupom mons. Ivanom Pénzesomi svećenicima Subotičke biskupije i okolice. Katedrala jena Dužijancu svake godine pretijesna da primi svevjernike koji žele zahvaliti Bogu za žetvu i kruh svagdašnji.Na početku mise biskupa Ivasa pozdravio je biskupPénzes osobito srdačnim riječima dobrodošlice, jer gapoznaje još iz studentskih dana iz Zagreba.

Na svetoj misi Božju riječ su čitali bandaš Marko PeićTukuljac i bandašica Vedrana Cvijin. Molitve vjernika supredmolili mladi odjeveni u narodne nošnje, a u prikaznojprocesiji, osim euharistijskih darova, svi bandaši i ban-

Dužijanca 2013

3 Minority News

Page 36: Minority News 4

dašice pokazali su biskupu gostu krune – simbole ovo-godišnjih Dužijanci u svojim župama. Katedralna ban-dašica Vedrana prinijela je hostije za pričest u toj misi, abandaš krunu subotičke Dužijance koju je u tehnici slameizradila slamarica Jozefa Skenderović. Ovogodišnja krunaDužijance prikazuje logo Godine vjere. Na misi je pjevaokatedralni zbor „Albe Vidaković“ pod ravnanjemMiroslava Stantića.

Euharistijsko slavlje u subotičkoj katedraliU prigodnoj propovijedi biskup Ivas je istaknuo kako je ihrvatski narod kao i mnogi drugi narodi prihvatio Božjumudrost te je kroz nedaće i napasti povijesti ostao dodanas gradeći svekoliku kulturu života. Na prvome mjestuobiteljskog života, a onda i društvenog života i življenjaposvuda gdje nas je Bog stavi, na kopnu i moru, na zemljii kamenu, kako u matičnoj domovini Hrvatskoj tako i izvannje, tako i ovdje u Bačkoj i na svim stranama svijeta raza-sute, naglasio je biskup u svojoj propovijedi.

Pozvao je zatim okupljene vjernike da dadu hvalu Boguali i našim obiteljima, djedovima i bakama, očevima i ma-jkama, našoj Crkvi, našim svećenicima, redovnicima,učiteljima, mnogim znanim i neznanim ljudima narazličitim poljima odgoja, obrazovanja i kulture, sve dodanas, sve do nas. Do vas ovdje nazočnih, do oveveličanstvene tradicionalne manifestacije Dužijance kojaje bogata upravo tom dubokom prožetošću vjerom ikršćanskim vrednotama života našega hrvatskog narodaovdje u Bačkoj. U zaključku svoje propovijedi mons.

Ivas se osobito obratio mladima, podsjetivši ih na nedavnisusret mladih u Brazilu i na riječi pape Franje. „Kad je našesrce dobra zemlja koja prihvaća sjeme Riječi, kad se'oznoji košulja' u nastojanju da živimo kao kršćani, nikadnismo sami, uvijek smo dio Crkve koja prolazi isti put. Štoviše, postajemo graditelji Crkve i sudionici povijesti. Uvašim je mladim srcima želja graditi bolji svijet, pravedan,bratski svijet. Čujem to sa svih stana svijeta. Ostaje jedinopitanje, odakle početi? I ima samo jedan odgovor: Trebapočeti s Kristom i od sebe! 'Ti i ja'“, ponavljao je sveti Otacuz oduševljenje, ganuće i burno odobravanje mladih. I

stoga je biskup Ivas pozvao brojne mlade na misi Duži-jance: Usudite se, dragi mladi, vidjeti i iskusiti kako je li-jepo živjeti Evanđelje, njegovu Radosnu vijest „Života uizobilju“. Usudite se biti „zagledani u Krista“, u njegov križi trnovu krunu, svim iskušenjima straha, izdaja i zataja,svim prijetnjama đavolskim, usprkos. Usudite se vidjetinjegovo kopljem otvoreno srce i sebe u njegovu srcunađite, u Gospinom zagrljaju. Usudite se svjedočiti „Mir,dar uskrsloga“. Usudite se biti „Zajedno u Kristu“ i imalivi, i naš narod s vama, i ova Crkva subotička, obilnu,dobru i blagoslovljenu žetvu i duge i ovako svečane i ra-dosne žetvene svečanosti, poželio je biskup mladima isvima okupljenima.

Svečana povorkaPoslije svete mise uslijedila je svečana povorka u kojoj susudjelovali brojni mladi u narodnim nošnjama kao i bro-jna kulturno-umjetnička društva: HBKUD „Lemeš“ iz Sve-tozara Miletića, HKD „Šid“ iz Šida, OKUD „Mladost“ izSubotice, MKC „Népkör“ iz Subotice, HKPD „MatijaGubec“ iz Tavankuta, HUK „Lajčo Budanović“ iz MaleBosne, HKPD „Đurđin“ iz Đurđina, HKC ,,Bunjevačko kolo“iz Subotice, Ansambl , „Maros“ iz Mađarske, Kulturnaudruga „Mesimvrias“ iz Grčke, KUD „Slavko Janković“ izRokovaca – Andrijaševaca iz R. Hrvatske, Vrtić „MarijaPetković – Sunčica“ iz Subotice, Kraljice župe „Sv. Marko“iz Starog Žednika te risari „Dužijance 2013“.

Na kraju svečane povorke bandaš i bandašica uručili su unazočnosti predsjednika Organizacijskoga odbora „Duži-janca 2013.“ Marinka Piukovića i domaćina salaša Dajanei Davora Šimića, gradonačelniku Subotice Modestu Dulićuna misi blagoslovljen kruh od brašna ovogodišnje žetve.

Prikazavši ga na sve četiri strane grada kao znak da će ugradu biti kruha za svakoga, gradonačelnik je u svomobraćanju mnoštvu na glavnom gradskom trgu uputionekoliko riječi ističući da se u duhu tradicije, duge više odjednog stoljeća, Dužijancom slavi novi rod i novi kruh i za-hvaljuje vrijednim ratarima koji su ga svojim radom iz

Dužijanca 2013

4 Minority News

Page 37: Minority News 4

zemlje stvorili, kao i Bogu koji ga je sačuvao. ZahvaljujućiDužijanci, ravničarsko blago postalo je i etnološko blagoSubotice i regije, zaključio je gradonačelnik.

Posjet grobu Blaška Rajića

U poslijepodnevnom dijelu proslave Dužijance, bandašica Vedrana i bandaš Marko su za župnikom župe sv. Roka posjetili grob Blaška Rajića, utemeljitelja crkvene Dužijance i ondje položili cvijeće i vijenac od žita, zahvaljujući mu što je Hrvatima Bunjevcima podario Dužijancu, jer s prestankom „risa“ u obitelji vjerojatno bi nestao i običaj Dužijance, a zahvaljujući upravo činjenici da je ona postala i crkvena svečanost, ona se održala do danas.

Bandašicino koloDužijanca je završila tradicionalnim „bandašicinim kolom“koje se također održalo na središnjem gradskom trgu. Uprigodnoj svečanoj ceremoniji početka kola, prisutnimase obratio i biskup Ivas ističući kako se boraveći u Suboticiosjetio kao da je doma, iako fizički umoran, duhovnoodmoran jer ga je odmorila ljepota i duhovnost slavljenjaDužijance u kojoj je uživao dva dana. (Andrija Anišić)

Bereške žetvene svečanostiU nedjelju 14. srpnja 2013. godine u Beregu su održane„Bereške žetvene svečanosti“, čime je na simboličannačin obilježen završetak ovogodišnje žetve. Na novomje žitu Bogu zahvaljeno na misi u crkvi svetog Mihovila.

Kao što bunjevački Hrvati na „Dužijanci“ zahvaljuju na us-pješno obavljenoj žetvi i za novi kruh, tako i Berežani za-hvaljuju Bogu, ali je njihov običaj nešto drugačiji. MarinKatačić, predsjednik HKPD-a „Silvije Strahimir Kranjčević“,kaže kako je to stari običaj koji je s njiva prenesen u crkvu.

„Velečasni Davor Kovačević je taj običaj prenio u crkvu1999. godine i od tada svake godine u crkvi zahvaljujemoza novo žito i kruh. Naime, do šezdesetih godina prošlogstoljeća postojao je običaj da na koncu žetve na gazdinojnjivi, a gledalo se da posljednji snop padne oko podnekada se oglase crkvena zvona, kosci kleknu na koljena ukrug oko snopa žita i da se izmoli ‘Anđeoski pozdrav’.Glavni kosac ili gazda uzimao je u ruku taj snop žita, digaoga u vis i svi skupa izgovorili su ‘Jezus’ odnosno Isus.Nakon toga se išlo gazdinoj kući uz pjesmu. Gazdarica ječekala kosce na kapiji i svetila ih svetom vodom. Kodgazde i gazdarice predavao se posljednji snop žita, a onisu im platili za košenje žita, poslužili im ručak, a kod bo-gatijih bila je tu i glazba pa se veselilo za završenu žetvu“,kaže Katačić.

Po ugledu na taj narodni običaj sudionici „Bereškihžetvenih svečanosti“ unijeli su u crkvu snop žita, saćuricusa zemljom da se posveti za novu sjetvu, saćuricu novogžita i novi kruv, koje je svećenik posvetio. Isto kao i na njivi,samo sada u crkvi, kosci su kleknuli i zajedno s velečasnimizmolili »Anđeoski pozdrav«, zatim je vlč. digao snop žitai svi su skupa izgovorili »Jezus«. Poslije toga srpovi su za-bodeni u snop žita, a koršovi (ćupovi za vodu) stavljeni supokraj snopa i nakon toga održana je misa zahvalnica.Poslije mise je ispred crkve odigrano kolo, a proslava jenastavljena u Domu kulture.

Organizatori „Bereških žetvenih svečanosti“ su UdrugaHrvata „Ante Jakšić“, koja djeluje pri župi svetog Mihovilau Beregu, a koja osim Hrvata iz Berega okuplja i Hrvate izKoluta, te HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Berega.Gosti na ovogodišnjim „Bereškim žetvenim

Dužijanca 2013

5 Minority News

Page 38: Minority News 4

svečanostima“ bili su članovi HBKUD „Lemeš“ iz Lemeša.

Dužijanca u LemešuLemeška Dužijanca proslavljena u crkvi Rođenja BDM 21.srpnja 2013. hgodine, a predvoditelji ovogodišnjegaslavlja bili su bandaš Mladen Knezi i bandašica Ivana Racićte mali bandaš Sebastijan Dujmović i mala bandašica Dra-gana Benčik. Misno slavlje predslavio je župnik DavorKovačević iz Berega zajedno s đakonom StipanomPeriškićem iz Monoštora i domaćim župnikom AntalomEgedijem.

Đakon Stipan Periškić je u propovjedi istaknuo da su ovolijepi dani da Bogu zahvalimo na plodovima zemlje. „Bitnisu ljepota mladih u nošnjama već kruh koji se na oltarupretvara u kruh nebeski. Ako rad nije blagoslovljen,čovjek neće imati što ubrati. Sklopljene ruke i iskrenemolitve treba uputiti Bogu“, rekao je propovjednik.

Poslije misnoga slavlja povorka je stala kod križa kako bikratkom molitvom još jednom svi skupa zahvalili naBožjoj dobroti. Nakon toga uslijedio je prijam kodpredsjedavajućeg mjesnog savjeta AleksandraVidakovića, kojem je su predani blagoslovljen kruh i krunaDužijance. On je zahvalio bandašu i bandašici na trududa i ove godine imamo Dužijancu i izrazio nadu da će seovaj običaj očuvati i u budućnosti. Nakon prijama mladisu fijakerima krenuli u ophod po selu.

Slavlje je nastavljeno uz tamburaše iz Sonte „Sonćanskibiseri“ i objed u Domu kulture. Misno slavlje su svojompjesmom uljepšali novi kantor Željko Zelić kojemu je upomoć pritekla Melinda Balaž Batalo iz Čonoplje, kao idječji zbor domaćina „Mali nemeši“ i članovi pjevačkeskupine.

Proslavi Dužijance nazočili su među ostalima: bandaš ibandašica iz Sombora Antonio Gromilović i MarielaParčetić, vijećnik HNV-a i predstavnik HUPD „Dukat“ izVajske Željko Pakledinac, predsjednik HKUD-a „VladimirNazor“ i dopredsjednik općine Sombor Mata Matarić,konzul R. Hrvatske Neven Marčić, predstavnici HKPD „S.

S. Kranjčević“ iz Berega i KUDH „Bodrog“ iz Monoštora.

Lemešani su se za slavlje Dužijance pripravljali brojnimprogramima. Poetska večer održana je 19. srpnja, a sti-hove su govorili autori iz Sombora, Alekse Šantića,Čonoplje te domaćini. Svi pjesnici su bili sudionici Lirenaive 2013. Publiku je glazbom i svojim glasom oduševilaAleksandra Pletikosić. Događaj je pratila i samostalnaizložba fotografija Ivana Horvata. Od petnaest izloženihfotografija s motivima žetve, polovica su bili njegovi au-torski radovi a druga polovica starih koje je prikupio iobradio.

U subotu, 20. srpnja u prijepodnevnim satima održanaje likovna kolonija članova Hrvatske likovne udrugeCroart, u kojoj su sudjelovali slikari iz Srbije (Sombor i Sub-otica), Mađarske, Austrije. Na samom početku kolonijepredsjedavajući Croarta Josip Horvat darovao jedomaćinima sliku Sándora Kerekesa. Istoga dana je namalom sportskom terenu priređen kulturno-umjetničkiprogram. Ovogodišnji baćo i nana bili su Ilija Ezgeta i Mar-iška Pravdić. Ovaj dvojac publici je dočarao par lijepih

Dužijanca 2013

6 Minority News

Page 39: Minority News 4

scena iz prošlosti s motivima žetve i žetvenih radova. Utome su im pripomogli folklorni odjel s bunjevačkimdječjim „sigrama“ i plesovima, plesovima iz Banata, kaoi gosti ME „Németh László“, djevojački pjevački zbor „Mu-sica viva“ iz Lemeša i dragi nam gosti iz Sombora HKUD„Vladimir Nazor“, s plesovima iz Posavine. (Lucia Knezi)

Dužijanca 2013. u SomboruHrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“priredilo je u nedjelju, 28. srpnja, Dužionicu, tradicionalnumanifestaciju, kojom se obilježava završetak žetve. Bila jeto 79. godina zaredom da Hrvati u Somboru na ovakavnačin zahvaljuju Bogu na uspješno obavljenoj žetvi i nanovom kruhu. Ovogodišnji bandaš i bandašica bili su An-tonio Gromilović i Mariela Parčetić.

Proslava je počela okupljanjem sudionika „Dužionice“ uHrvatskom domu, nakon čega je svečana povorkapredvođena najmlađim sudionicima prošla središtemgrada do crkve Presvetog Trojstva, gdje je održanasvečana sveta misa na kojoj je posvećen kruh od novogžita. Misu je služio velečasni Jakob Pfeifer, župnik izOdžaka. „Kada su ovakvi trenuci da se zahvaljujemo Boguza zemaljske plodove, dobro se prisjetiti molitve –molimo Boga da se znamo služiti ovozemaljskim mater-ijalnim dobrima radi spasenja i zadobivanja nebeskogkraljevstva. Danas, dok zahvaljujemo Bogu za sveplodove, najprije trebamo zahvaljivati za plod čovjeka. Dazahvaljujemo jedni za druge, da nas ima, da vodimo brigujedni o drugima. To je bit kršćanstva“, kazao je velečasniPfeifer.

Nakon svete mise sudionici Dužionice okupili su se naTrgu Presvetog Trojstva ispred Gradske kuće, a odatle suse u povorci glavnom somborskom ulicom uputili u Žu-paniju, gdje ih je primio gradonačelnik Sombora NemanjaDelić. Ovogodišnja bandašica Mariela Parčetić uručujućikruh od novog žita gradonačelniku obratila se prvomčovjeku Grada Sombora ovim riječima:

„Imam čast i zadovoljstvo u ime HKUD-a 'Vladimir Nazor',svih sudionika i gostiju Dužionice pozdraviti Vas i Vašesuradnike. Naše društvo, kao osvjedočeni čuvar tradicijei običaja Hrvata na ovim prostorima, slavi danas 79.Dužionicu. Kruh, dar Božji, plod zemlje i ljudskog rada bioje i ostao simbol života, obitelji, dobrote i ljubavi, ali i op-stanka cijele zajednice. Gdje ima kruha – ima i mira, gdjeima mira – tu je i ljubav i blagostanje. Znali su to naši stari,znamo i mi. Zato su vrijedni žeteoci brižljivo sakupili svakozrno, a vješte ruke naših domaćica pripravile kruh odnovog žita. S istim žarom, kao i naši preci, i mi smo danaszahvalili Bogu na uspješnoj žetvi i prinijeli kruh nablagoslov, te ga sada darujemo Vama. Darivanjeblagoslovljenog kruha od novog žita gradonačelniku je,poslije svete mise, najsvečaniji čin Dužionice. Stoga prim-ite ovaj naš blagoslovljeni kruh kao simbol međusobnepovezanosti i mira, te ga podijelite svim građanimaSombora.“

Zahvaljujući na darovanom kruhu, gradonačelnik Delić jeistaknuo: „Slaveći Dužionicu vi obilježavate i ono što suobičaji i tradicija naroda s naših prostora, ali to sve višepostaje i jedan veliki kulturni događaj i jedna od najvećihmanifestacija tijekom ljeta koje se dešavaju u Somboru.Novi kruh koji ste mi donijeli jest simbol Zahvala Bogu zaplodove zemlje i ljudskoga rada da smo imali rodnu god-inu. No, najvažnije je da mi ovdje u Gradu Somborunjegujemo zajedništvo i kada je godina rodna i kada jegodina manje dobra. Bitno je da svi zajedno pod ovimjednim Suncem dijelimo sudbinu i ono što su plodovi ovezemlje. Naši narodi koji žive na ovim prostorima oduvijeksu živjeli na ovoj zemlji i od ove zemlje i na njoj vrijednoradili. Ovaj običaj koji danas svi zajedno proslavljamo sim-bolizira i vrednoću naših ljudi. Naši paori i domaćini imatće berićetan rod ove godine, ali ovaj kruh je potvrda daneće biti naših gladnih sugrađana.“

Proslava Dužionice nastavljena je u Hrvatskom domu,gdje je za sve sudionike priređen svečani ručak. „Tradicija Dužionice u Somboru duga je skoro 80 godina,u Subotici više od stoljeća i to je jedan od ključnih iden-titetskih elemenata u Hrvata na ovim prostorima. Usudiobih se reći da to nije samo hrvatska tradicija već jedan od

Dužijanca 2013

7 Minority News

Page 40: Minority News 4

elemenata koji su Hrvati utkali već i u vojvođanski tradi-ciju, jer to je manifestacija koju podupiru dva velika gradau Vojvodini – Subotica i Sombor“, rekao je generalnikonzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić. Predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ Mata Matarić za-hvalio je svim sudionicima i gostima. On je istaknuoznačaj tradicije koja je duga 79 godina, a u šali je napraviousporedbu da u dvorani Hrvatskog doma nema starijegod Dužionice.

Među uzvanicima na ovogodišnoj Dužionici bili su: konzulRH u Subotici Neven Marčić, tajnik HNV-a Željko Pakled-inac, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih HrvataTomislav Žigmanov, ravnatelj NIU „Hrvatska riječ“ IvanKaran, dopredsjednik DSHV-a Pero Horvacki, zamjenikpokrajinskog tajnika za kulturu i informiranje Milan Micić,gradonačelnik Sombora Nemanja Delić, kao i gosti izŠirokog Polja i Osijeka.

Književna večer i „Miroljub“

U sklopu proslave „Dužionice“ 25. srpnja 2013. godine,u Hrvatskom domu organiziran je program na kome supredstavljeni bandaš i bandašica, a sudionici programabili su pjesnici „Lire naive“ iz Sombora, Lemeša i Čonoplje,koji su govorili stihove svojih pjesama, kao i pjevačkaskupina „Nazora“. Za „Dužionicu“ je pripremljen i novibroj „Miroljuba“, lista koji priprema i izdaje HKUD„Vladimir Nazor“. (Zlata Vasiljević)

I u Rumi proslavljen završetak žetve Povodom završetka žetvenih radova u HKPD-u „MatijaGubec“ iz Rume u subotu, 3. kolovoza 2013. godine,održana je tradicionalna igranka. Veliki broj gostiju naigranki pozdravio je predsjednik Društva Pavle Škrobot, asve nazočne su tijekom večeri zabavljali članovi malogtamburaškog sastava.

Ove su godine gošće bile i članice pjevačkog zbora rumskegimnazije „Stevan Puzić“, koje su se predstavile s nekolikoskladbi.

Igranka povodom završetka žetve je dio dugogodišnjetradicije Hrvata u Rumi, kojom oni iskazuju zahvalu Boguza rod pšenice kao simbola blagostanja.

Dužijance su proslavljene i u ŽednikuU crkvi sv. Marka u Žedniku, svečanim euharistijskimslavljem proslavljena je 14. srpnja 2013. godine Dužijancakao znak zahvale Bogu za obilnu žetvu i dar kruha. Pred-voditelji ovogodišnje Dužijance bili su bandaš IvicaPandzić i bandašica Dajana Sič te mali bandaš AleksandarJakobčić i mala bandašica Vanja Perčić.

Ures ovome slavlju bili su svakako djeca i mladi odjeveniu bunjevačku narodnu nošnju koji su zajedno s gostimaiz HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora, također odjevenimu prelijepe narodne nošnje, dočekali bandaški par, koji jestigao na svečano urešenim karucama, noseći sa sobomkruh i sliku od slame koju je izradila naša župljanka RužaPejić.

Svečano misno slavlje predslavio je fra Zdenko Gruber uzkoncelebraciju upravitelja đurđinske župe vlč. MiroslavaOrčića, ovogodišnjeg mladomisnika vlč. Vinka Cvijina tedomaćeg župnika preč. Željka Šipeka.

Fra Zdenko je u svojoj propovijedi istaknuo važnost zah-valjivanja Bogu za sve što posjedujemo, jer sve nam dolaziod Stvoritelja, stavljajući pred nas lik sv. Franje iz Asiza,koji je u svemu prepoznao prst Božji i duboko bio svjestanda baš sve dolazi od Boga te svojim životom zahvaljivaoBogu na svakom daru.

Mladi u narodnim nošnjama su u prikaznoj procesiji prini-jeli na oltar klasje žita, misne darove – vodu, vino i hostijete kruh od novoga žita i sliku – simbol ovogodišnje Duži-jance. Zbor „Sv. Marko“ predvođen kantorom NikolomOstrogoncem uljepšao je ovo slavlje skladnim pjevanjem.

Djeca i mladi župe umnogome su pridonijeli pripravi zaovogodišnju Dužijancu, no nije izostala ni ona duhovnapriprava. Naime, 9. srpnja večernjom svetom misomproslavili su dan suzaštitnice župe, Marije Propetog IsusaPetković, a 11. srpnja je bio dan klanjanja za područježedničke župe.

Dužijance u BajmakuU Bajmaku je 14. srpnja u crkvi Petra i Pavla svečano obil-ježen kraj žetve, Dužijanca, kao zahvala Bogu za kruhnačinjen od novoga žita. Glavni nositelji ove svečanosti uBajmaku brojni su mladi koji su se u proteklih tjedan danaokupljali u domu obitelji Petreš, u kojem se uz pjesmučistilo žito za ukrašavanje crkve i druge potrebe ovo-godišnje proslave Dužijance.

Svečanom misnom slavlju prethodio je dolazak povorkesa sudionicima obučenim u narodnu nošnju, a uz pratnjukonjanika. Bandaš David Ušumović i bandašica DajanaSabo pred crkvu su već na tradicionalan način stigli karu-cama. Svetu misu i homiliju je predvodio župnik iz MaleBosne Dragan Muharem, koji je u svojoj propovijedi is-taknuo značaj zahvale u životu običnoga čovjeka nasvemu onome što od Boga dolazi. Mjesni je župnik Zsolt

Dužijanca 2013

8 Minority News

Page 41: Minority News 4

Bende na kraju svete mise zahvalio svima koji su pri-donijeli ovogodišnjoj realizaciji Dužijance.

Sliku koja je simbolizirala ovogodišnju krunu bajmačkeDužijance, koju su nosili bandaš i bandašica, nosila jenaziv Godina vjere, a izradila ju je slamarka Eržika Virag,u suradnji s Marijom Dulić. Krunu od žita koju su do oltaranosili predstavnici bajmačke mladeži izradila je Marija Pe-treš. Uz pjesmu „Rajska djevo, kraljice Hrvata“ završenaje ovogodišnja proslava Dužijance u Bajmaku, nakon čegaje u župnom dvorištu odigrano kolo.

U večernjim satima uz glazbu tamburaškog sastava„Ruže“ održano je tradicionalno Bandašicino kolo.

Dužijance u Maloj BosniDužijanca u Maloj Bosni proslavljena je 28. srpnja u župiPresvetog Trojstva. U obnovljenoj crkvi svečanu svetumisu zahvale za završetak ovogodišnje žetve predslavioje mladomisnik Vinko Cvijin.

Prije samog početka mise, zajedno s domaćim župnikomvlč. Draganom Muharemom, te s članovima Pastoralnogvijeća župe dočekao je ovogodišnjeg bandaša MarkaFranciškovića i bandašicu Biljanu Kovač blagoslovivši žitoi prisutne vjernike koji su se okupili u velikom broju.

Bandaš i bandašica prinijeli su sliku koju je i ove godineizradila Kata Skenderović. Na slici je predstavljen logo Go-dine vjere izrađen u tehnici slame. Na kraju svete misežupnik je zahvalio svima koji su pomogli u organizacijiDužijance. Slavlje je nastavljeno u vjeronaučnoj dvoranigdje su domaćini bili roditelji bandaša i bandašice. Uvečeristoga dana, kako je već dugo vremena običaj u MalojBosni, prije bandašicinog kola priređena je svečanaakademija u crkvi, prigodom koje su blagoslovljene noveorgulje te je održan kolaudacionu koncert. Večer jeokrunjena druženjem mnoštva ljudi u župnom dvorištuuz tamburašku glazbu i kolo.

Dužijance u TavankutuUoči proslave Dužijance, Tavankut je obilovaodogađanjima, a sve u sklopu XXVIII. saziva Prve kolonijenaive u tehnici slame – zatvaranje kolonije, završetak II.seminara bunjevačkih plesova, te predstavljanje ovo-godišnjeg bandaša Maria Davčika i bandašice MirjaneCrnković, malog bandaša Ivana Skenderovića i male ban-dašice Ane Vereb.

Slavlje povodom završetka žetve u Tavankutu započelo jeu subotu, 20. srpnja, u dvorištu Hrvatskog kulturno-prosv-jetnog društva „Matija Gubec“.

U kulturno-zabavnom dijelu programa predstavili su sepjesmom i plesom polaznici II. seminara bunjevačkihplesova, a nakon njih sve tri plesne skupine ove udruge.Predsjednik društva Ladislav Suknović službeno je zatvo-rio ovogodišnju koloniju, naglasivši kako su i ove godine

na koloniji načinjena nova, vrijedna djela, te istaknuokako se društvo intenzivno priprema za XXIX. saziv, kadase planira organizacija svjetskog kongresa stvaratelja utehnici slame, a na kraju programa prošlogodišnji bandašTomislav Tumbas i bandašica Anita Kolar su ovogodišnjimpredvodnicima tavankutske dužijance predali krunu sasimbolima Godine vjere, koju je izradila JozefinaSkenderović.

U nedjeljno jutro karuce i konjanici, mladi u narodnojnošnji, nekoliko su sati obilazili selo i time skrenuli po-zornost mještana i gostiju kako se bliži vrhunac proslaveovogodišnje Dužijance – zahvale Bogu za ovogodišnjikruh. Svečanu svetu misu predvodio je župnik iz MaleBosne Dragan Muharem, a nazočili su joj i gosti izHrvatske i Mađarske koji su protekli tjedan boravili u Ta-vankutu. Bandašicino kolo, koje se tradicionalno održavana kraju slavlja, i ove je godine bilo u dvorištu župe, a pris-ustvovali su mu brojni mještani i gosti, koje je zabavljaotamburaški sastav „Kombrio“.

Dužijance u LjutovuMještani sela Ljutovo i ove, 2013. godine na tradicionalannačin su obilježili dan Dužijance. Okupljanje risara imladih u narodnim nošnjama započelo je u nedjelju, 4.kolovoza, u ranim poslijepodnevnim satima koddomaćina ovogodišnje Dužijance – Ruže i Antuna Juhasa.Uz tamburašku pratnju i veselje povorka je od domaćinakrenula do Doma kulture u središtu Ljutova, gdje seodržala misa zahvalnica. Na čelu povorke bile su karucekoje su nosile ovogodišnjeg bandaša Milana Tikvickog ibandašicu Mariju Mamužić, te malog bandaša DenisaStanišića i malu bandašicu Zvezdanu Bukvić. Slijedili sumladi u narodnim nošnjama, kao i ovogodišnji risari, sudionici manifestacije Natjecanja risara.

Misno slavlje je predvodio tajnik Subotičke biskupije vlč.Mirko Štefković. Poslije euharistijskoga slavlja uslijedio jekratak program gdje su bandaš i bandašica s risarima izvi-jestili domaćina o ovogodišnjem rodu, a nastupili sučlanovi HKPD-a „Matija Gubec“ iz Tavankuta, ogranak iz

Dužijanca 2013

9 Minority News

Page 42: Minority News 4

Ljutova. U Ljutovu za Dužijancu poslije programa uvijekslijedi bandašicino kolo, a sudionike i goste je zabavljaotamburaški sastav „Ruže“ iz Subotice.

Dužijance u ĐurđinuSvečanom misom zahvalnicom u crkvi sv. Josipa Radnikau Đurđinu proslavljena je 4. kolovoza 2013. godine Duži-janca u Đurđinu. Nositelji đurđinske zahvale Bogu zažetvu i novi kruh bili su bandaš Vedran Matković, ban-dašica Marina Horvacki, te mali bandaš Krunoslav Dulić imala bandašica Katarina Ivković Ivandekić.

Svetu misu je predvodio svećenik dr. vlč. Ivica IvankovićRadak, zajedno sa svećenicima vlč. Miroslavom Orčićemi vlč. Željkom Šipekom. Propovijed je održao svećenik dr.vlč. Ivica Ivanković Radak, koji je potaknuo brojnenazočne vjernike da ne gube život u ispraznim stvarima,nego da teže za Kraljevstvom nebeskim. U procesiji, kojaje održana u sklopu mise, sudjelovali su, osim bandašaVedrana i bandašice Marine, i mladi u nošnjama, te min-istranti i svećenici, ali i brojni vjernici.

Na kraju svete mise vjernike „bunjevačkog roda, ahrvatskog naroda“ pozdravio je vlč. Julije Bašić. Bikovačkižupnik podsjetio je vjernike na važnost zahvaljivanja Bogui na važnost molitve. Također je prenio đurđinskim vjer-nicima pozdrave od njihovog župnika Lazara Novakovića,te ih ohrabrio da ih Lazar uvijek prati u molitvama, iakoje iz zdravstvenih razloga spriječen biti s njima. Zbogbolesti Lazara Novakovića i njegove nemogućnosti

vođenja župe, đurđinski vjernici bili su u potrebi za novimsvećenikom kojeg su službeno i dobili jučer na Dužijanci.Julije Bašić je u ime dekana dekanata Subotice Donjeggrada pročitao pismo biskupa Ivana Pénzesa kojim jepriopćeno da će njihov svećenik biti vlč. Miroslav Orčić,svećenik koji je posljednjih par mjeseci i vodio župu sv.Josipa Radnika u Đurđinu.

U večernjim je satima u crkvi održana tradicionalna„akademija“ čiji se program sastojao od dvije tematskecjeline, a to su: Godina vjere, koju je proglasio papaBenedikt XVI. u listopadu prošle godine, te obljetnicerođenja ljudi koji su svako na svoj način ostavili doprinosi trajno obogatili kulturu, vjeru i povijest našeg naroda.Budući da se ove godine obilježava stogodišnjica rođenjaĐurđinčanke teta Kate Rogić, jedne od utemeljiteljica um-jetnosti u tehnici slame, te također stogodišnjica rođenjasvećenika i pjesnika Alekse Kokića, drugi dio programaakademije je bio posvećen njima.

U akademiji, osim bandaša, bandašice i recitatora, sudjelovao je i đurđinski dječji zbor pod vodstvomvjeroučiteljice Verice Dulić, te tamburaški sastav koji vodiprof. Vojislav Temunović.

Program je završen pjesmom „Kolo igra, tamburica svira“nakon koje je bandašica otvorila Bandašicino kolo, kojeje već tradicionalno započelo malim koncertom„Đurđinskih cura“, a nastavilo se do kasnih večernjih satiuz tamburaški ansambl „Tajna“.

Dužijanca 2013

10 Minority News

Page 43: Minority News 4

Publikaciju finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda i misija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove Vlada i organizacija

koje finansiraju ovaj projekat.