minority news broj 2 | jun 2013

34
DRŽAVA KOORDINACIJA Kancelarija za ljudska i manjinska prava Usvojena Strategija prevencije i zašte od diskriminacije besplatan mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji Broj 2 | JUN 2013 JEVREJSKA ZAJEDNICA Međunarodni dan deteta "Deca-deci" Oproštajna poseta Knuta Volebeka Srbiji Poseta Visoke komesarke Ujedinjenih nacija za ljudska prava KANCELARIJA ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA Za poštovanje ljudskih prava nije potreban novac Bunjevačka ila u školama BUNJEVAČKA ZAJEDNICA Država ispunjava preporuke monitoring tela o sprovođenju međunarodnih ugovora u oblas manjinskih prava Zaključak Nacionalnih saveta nacionalnih manjina povodom postupka koji se vodi pred Ustavnim sudom Republike Srbije o ustavnos Zakona o nacionalnim savema nacionalnih manjina Minority News

Upload: minority-news

Post on 17-Mar-2016

232 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Drugi broj jedinog elektronskog biltena koji se bavi жжživotom nacionalnih manjina u Srbiji

TRANSCRIPT

DRŽAVA KOORDINACIJAKancelarija za ljudskai manjinska prava

Usvojena Strategijaprevencije i zaštiteod diskriminacije

besplatan mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji

Broj 2 | JUN 2013

JEVREJSKA ZAJEDNICA

Međunarodni dandeteta "Deca-deci"

Oproštajna posetaKnuta Volebeka

Srbiji

Poseta Visoke komesarke Ujedinjenih nacija za ljudska prava

KANCELARIJA ZA LJUDSKA

I MANJINSKA PRAVA

Za poštovanjeljudskih prava nije potreban

novac

Bunjevačka ila uškolama

BUNJEVAČKA ZAJEDNICA

Država ispunjavapreporuke

monitoring tela osprovođenju

međunarodnihugovora u oblasti manjinskih prava

Zaključak Nacionalnih saveta nacionalnihmanjina povodom postupka koji se vodi predUstavnim sudom Republike Srbije o ustavnostiZakona o nacionalnim savetima nacionalnihmanjina

Minority News

Ima li života izvan ekonomije?Iako smo se nadali da je najžešći udar ekonomske krize iza nas, svedocismo da se njene posledice još uvek intenzivno osećaju. Posebno bolnona svojoj koži ekonomsku krizu osećaju “obični ljudi”, a takvih je najviše.Stoga je potpuno jasno da mediji, političari, analitičari i drugi kreatori mnjenja mnogo govore o ekonomiji i ekonomskoj krizi.

Stiče se utisak da je sva perspektiva, društvena i lična vezana za ekonom-ski uspeh, strane investicije, otvaranje novih radnih mesta, izvoz...Međutim, da li je to tako i da li postoji uspeh, sreća, nada ili budućnost iako ekonomski rast ne bude kao što planiran i ako se ekonmska kriza produži za godinu ili dve?

Ključno pitanje šta ćemo mi kao društvo raditi ukoliko globalna ekonomijai finansijske institucije na svoju listu prioriteta ne postave za prioritetekonomski oporavak naše zemlje i ako ne budemo imali sopstvene snageda u globalnim ekonomskim izazovima pronađemo dodatni kapital, otvorimo nova tržišta ili otkrijemo formulu ekonomskog uspeha zazemlju prekobrojne birokratije i izuzetno niske produktivnosti.

Da li ćemo zapostaviti elementarne vrednosti, međusobno uvažavanje,poštovanje i kulturu ili ćemo se u većoj meri okrenuti sebi, svojim komši-jama, prijateljima, ličnom i društvenom razvoju i u nama samima i našojzajednici tražiti model i rešenje za prevazilaženje ekonomske krize? Pitanjeje više retoričko, ali je odgovor jednostavan.

Navi Pilaj. Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava jeponudila veoma interesantan odgovor koji može da ima univerzalankarakter i koji može da važi za sve države, za sva društva i za sva vremena.Ona je izjavila da za poštovanje ljudskih prava nije potreban nikakav novacniti razvijena ekonomija.

Ako taj odgovor pokušamo da razumemo u kontekstu svakodnevnice iživota “običnog čoveka” shvatićemo da je poruka da bez obzira naekonomsku krizu možemo i trebamo da razvijamo međuljudske imeđuetničke odnose i možda otkrijemo da i u tim aktivnostima postojisreća, nada i perspektiva.

Iz bugarske zajednice

Zamenik zaštitnika građana u Dimitrovgradu

U Subotici predstavljen zbornik„Hrvati u Vojvodini...“

10. Festival kulture “Kalina”

Miloš Janković

Iz hrvatske zajednice

Iz ukrajinske zajednice

Potpisan Sporazum o saradnji na projektima unapređenjapoložaja Roma

Iz romske zajednice

Potpisan protokol o još bližojsaradnji Rusina u Srbiji i Rusina uHrvatskoj

Iz rusinske zajednice

Izdvajamo iz manjinskih

zajednica

U Srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

3 Minority News

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Država ispunjava preporuke monitoring tela o sprovođenjumeđunarodnih ugovora u oblasti

manjinskih prava

ancelarija za ljudska i manjinska prava jepočela da radi na prikupljanju podataka o nacionalnoj pripadnosti i maternjem jeziku zaposlenih u opštinskim i gradskim upravama,

kao i upotrebi jezika i pisama nacionalnih manjina kojisu u službenoj upotrebi u njihovom radu i obraćanjustranaka na maternjem jeziku i onda kada on nije uslužbenoj upotrebi u jedinici lokalne samouprave.

Republika Srbija je članica Okvirne konvencije za zaštitunacionalnih manjina koja u članu 10. stav 2. utvrđuje daće u oblastima tradicionalno ili znatno naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, ako to ova lica zahtevaju ili takav zahtev odgovara realnim potrebama,u meri u kojoj je to moguće, strane nastojati da osigu-raju uslove koji bi omogućili upotrebu manjinskog jezikau odnosima između pripadnika nacionalnih manjina iadministrativnih organa, a članom 15. da će strane ugov-ornice stvoriti uslove potrebne za delotvorno učešće pripadnika nacionalnih manjina u kulturnom,društvenom i ekonomskom životu i javnim odnosima,posebno onim koji se na njih odnose. Ustav Republike Srbije u članu 77. stav 2. propisuje da se prilikom zapošljavanja u državnim organima, organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave vodiračuna o nacionalnom sastavu stanovništva iodgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnihmanjina.

Savetodavni komitet koji pomaže Komitetu ministaraSaveta Evrope u nadgledanju sprovođenja Okvirne kon-vencije za zaštitu nacionalnih manjina, u Drugom mišljenju o sprovođenju Okvirne konvencije u Srbiji iz2009. godine preporučio je organima vlasti Srbije dapreduzmu mere radi prikupljanja sveobuhvatnih infor-macija o zastupljenosti nacionalnih manjina u državnojupravi na svim nivoima, u potpunosti poštujućimeđunarodne standarde u oblasti zaštite ličnih po-dataka. Komitet ministara Saveta Evrope je u Rezoluciji iz2011. godine o sprovođenju Okvirne konvencije u Srbijipozvao vlasti da nastave sa daljim naporima ka većoj za-stupljenosti nacionalnih manjina u pravosuđu i organimareda i preduzmu korake da se stekne jasna slika o zastu-pljenosti nacionalnih manjina u državnoj upravi radiunapređenja primene Okvirne konvencije.

Imajući u vidu navedene obaveze proizašle izobavezujućih preporuka nadležnih tela za sprovođenjemeđunarodnih ugovora iz oblasti zaštite manjinskihprava, kao i to da u Republici Srbiji ne postoji jedinstvenaevidencija o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih iupotrebi jezika nacionalnih manjina u radu uprava nasvim nivoima vlasti, Kancelarija za ljudska i manjinskaprava je formulisala pitanja i sačinila obrasce ankete i upitnika koje je dostavila svim upravama jedinica lokalnesamouprave u centralnoj Srbiji. Anketa je bila dobrovoljnai anonimna, što je u skladu sa Ustavnim odredbama. Naosnovu sprovedene ankete među zaposlenima, upraveJLS su zamoljene da popune upitnik o strukturi zaposlenihi upotrebi jezika nacionalnih manjina u njihovom radu.

Anketa i upitnici dostavljeni su na adrese 124 opštinske/gradske uprave u centralnoj Srbiji, što uključuje i upravegradskih opština: Beograda, Vranja, Niša i Požarevca. Nateritoriji Vojvodine istovetne podatke iz uprava JLS priku-pio je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice.

Budući da je do sada veliki broj uprava JLS dostavio popunjene upitnike, Kancelarija za ljudska i manjinskaprava je otpočela sa obradom dobijenih podataka, na osnovu koji bi trebalo da se stekne slika o zastupljenostinacionalnih manjina u upravama JLS i korišćenju jezikanacionalnih manjina u njihovom radu. To će biti od velike važnosti za ispunjavanje preporuka monitoring telao sprovođenju međunarodnih ugovora u oblasti manjinskih prava.

K

U Republici Srbiji se po prvi put uvodi evidencija o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih i upotrebijezika nacionalnih manjina u radu uprava na svim nivoima vlasti

Ne postoji jedinstvena evidencija o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih i upotrebi jezika nacionalnih manjina u radu uprava na svim nivoima vlasti

ilj ovog strateškog dokumenta je poštovanjeustavnog načela zabrane diskriminacije, premalicu odnosno grupi lica s obzirom na njegovo/njeno lično svojstvo, a posebno zabrane

diskriminacije osetljivih društvenih grupa.

Glavni segmenti Strategije bave se unapređenjempoložaja devet osetljivih društvenih grupa najvišeizloženih diskriminaciji i diskriminatorskom postupanju,u koje spadaju: žene, deca, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom, starije osobe, nacionalne manjine,izbeglice, interno raseljena lica idruge ugrožene migrantske grupe,osobe čije zdravstveno stanje možebiti osnov diskriminacije i pripadnicimalih verskih zajednica i verskihgrupa.

Brojna istraživanja i izveštaji nezavis-nih državnih organa (Poverenika za za-štitu ravnopravnosti i Zaštitnika građana), organizacijacivilnog društva, Evropske komisije ali i medija oslučajevima diskriminacije, pokazali su da u Srbiji, urazličitim oblastima, diskriminacija postoji. S tim u vezi,Kancelarija za ljudska i manjinska prava je, a u skladu sainicijativom Poverenice za zaštitu ravnopravnosti i organizacija civilnog društva, pristupila procesu pripremeStrategije prevencije i zaštite od diskriminacije.

Izradu Straegije prevencije i zaštite od diskriminacije finansirale su ambasade Velike Britanije i Holandije,Misija OEBS-a u Srbiji i Balkanski fond za demokratiju.

Procesom izrade ovog dokumenta koordinirala je Kancelarija za ljudska i manjinska prava, a u njemu suučestvovale - Radna grupa sačinjena od 9 članova, pred-stavnika relevantnih ministarstava, Poverenice za za-štitu ravnopravnosti i Stalne konferencije gradova iopština, kao i 9 tematskih grupa. Tematske grupesačinjavale su organizacije civilnog društva izabranejavnim pozivom na osnovu svojih kapaciteta i iskustvau radu na unapređenju položaja navedenih osetljivihdruštvenih grupa. Na čelu svake od tematskih grupa bilisu stručnjaci koji su koordinirali njihov rad i dostavljali ma-terijal glavnom ekspertu i Kancelariji za ljudska i manjin-ska prava.

Treba istaći poseban doprinos OEBS-a izradi Strategije,pošto su tokom samog procesa pripreme izneli svoja

iskustva sa terena sa osobama koje pripadaju osetljivimdruštvenim grupama, kao i sa neposredniim žrtvamadiskriminacije, te su, uzevši u obzir realno stanje ljudskihi manjinskih prava i situaciju na terenu, predložili merečija primena treba da dovede do sprečavanja diskriminacije i unapređenja položaja osoba koje pripadaju osetljivim društvenim grupama.

Da bi što veći broj zainteresovanih strana bio upoznat saovim procesom i mogao da uputi svoje komentare i sugestije, širom Srbije održano je jedanaest okruglih

stolova (u Novom Pazaru, Bu-janovcu, Zaječaru, Pirotu, Užicu,Šapcu, Kragujevcu, Zrenjaninu, Nišu,Subotici , Valjevu). Nacrt Strategijeprevencije i zaštite od diskriminacijeje, tokom javne rasprave o ovomdokumentu, bio dostupan svimgrađanima, koji su mogli da dostavljaju komentare i predlažu

odgovarajuća rešenja, putem internet stranice Kancelarije www.ljudskaprava.gov.rs.

Početkom aprila 2013. godine, u Palati Srbija, nakonferenciji pod nazivom „Perspektive antidiskrimina-cione politike u Srbiji“, predstavljen je Nacrt Strategije.Konferencija je, bila prilika za razmenu mišljenja i stavovasvih zainteresovaih strana jer joj je prisustvovao velikibroj pripadnika relevantnih državnih organa, organizacijacivilnog društva, stranih diplomata i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih i manjinskih prava.

Nakon usvajanja Strategije sledi priprema Akcionogplana za njenu primenu, koji će sadržati konkretne mere,aktivnosti, nosioce tih aktivnosti, vremenske rokove za njihovu primenu kao i indikatore.

4Minority News

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Usvojena Strategija prevencije i zaštite od diskriminacijeVlada Republike Srbije usvojila je Strategiju prevencije i zaštite od diskriminacije

za period od 2013. do 2018. godine

C

Izradu Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije

finansirale su ambasade VelikeBritanije i Holandije, MisijaOEBS-a u Srbiji i Balkanski

fond za demokratiju

Glavni segmenti Strategije bave se unapređenjem položaja devet osetljivih društvenih grupa najviše izloženih diskriminaciji i diskriminatorskom postupanju

1. Legаlno i legitimno izаbrаninаcionаlni sаveti nаcionаlnihmаnjinа u Republici Srbiji izrаžаvаjuveliku zаbrinutost zbog postupkа kojise vodi pred Ustаvnim Sudom Republike Srbije o ustаvnosti velikogbrojа odredbi Zаkonа o nаcionаlnimsаvetimа nаcionаlnih mаnjinа (SG RS72/2009). Poštujemo i poštovаćemosvаku odluku USRS, pа odluku koju ćedonetu u ovom predmetu, međutimto nаs ne sprečаvа dа zаjedničkiukаžemo nа znаčаj i vаžnost Zаkonаo nаcionаlnim sаvetimа nаcionаlnihmаnjinа (u dаljem tekstu „Zаkon“).Ovаj Zаkon predstаvljа kаmentemeljаc u prаvnoj zаštiti nаcionаlnihmаnjinа u Srbiji koji je omogućio

poštovаnje i ostvаrivаnje ustаvomgаrаntovаnih nаčelа i prаvа iz člаnа14 i 75 Ustаvа RS, а Republici Srbijiveliki ugled među držаvаmаEvropske Unije i u Sаvetu Evrope.

2. Nаdаlje ovаj Zаkon je doprineo itome dа nаcionаlne mаnjinedemokrаtski izаberu svoje legitimnepredstаvnike i dа se problemi iizаzovi, kаrаkteristični zа više-nаcionаlne držаve kаkvа je RSrešаvаju u institucionаlnim okvirimа,а ne vаn njih. Svаki zаkon se možekritikovаti pа i ovаj, аli to nikаko neumаnjuje znаčаj ovog zаkonа.Eventuаlno poništаvаnje osporenihodredbi ovog Zаkonа, sа jedne strаne

bi isprаznilo i obesmislilo nаčelo izčlаnа 14 Ustаvа RS, kаo i kolektivnoprаvo nа sаmouprаvljаnje nаcio-nаlnih mаnjinа iz člаnа 75 Ustаvа RS,dok sа druge strаne bi uneonepotrebnu pometnju i nаpetost umeđunаcionаlnim odnosimа u Republici Srbiji uprаvo u procesuučlаnjenjа RS u Evropsku Uniju.

3. Nа osnovu svegа gore nаvedenog,uz nаšu zаbrinutost izrаžаvаmo punopoverenje u stručnost, nepristrаsnosti poštenje sudijа USRS, kаo držаvnogorgаnа čijа je osnovnа funkcijа dаštiti ustаvnost i ustаvom zаjаmčenаljudskа i mаnjinskа prаvа.

Nа osnovu člаnа 16. Poslovnikа o rаdu Koordinаcije nаcionаlnih sаvetа nаcionаlnih mаnjinа u Republici Srbiji nаsednici održаnoj dаnа 21.06.2013. godine u Novom Sаdu Koordinаcijа nаcionаlnih sаvetа nаcionаlnih mаnjinа u

Republici Srbiji donosi

ZAKLJUČAK

NACIONALNIH SAVETA POVODOM POSTUPKA KOJI SE VODIPRED USTAVNIM SUDOM REPUBLIKE SRBIJE

O USTAVNOSTI ZAKONA O NACIONALNIM SAVETIMA NACIONALNIH MANJINA

5Minority News

Koordinacija nacionalnih saveta nacionalnih manjina

acionalni saveti nacionalnih manjina podnećežalbu nadležnim državnim institucijama, ali imeđunarodnim organizacijama u čijem je delokrugu rada zaštita ljudskih i manjinskih

prava, OEBS-u i Delegaciji Evropske komisije u Srbiji zbogizjave ministra Velimira Ilića kojom je negirao postojanjerazličitih nacionalnih zajednica u Vojvodini.

Ne ulazeći u sadržinu političkih ocena koje je ministargrađevine i urbanizma i predsednik Nove Srbije, VelimirIlić, u obraćanju članovima Glavnog odbora svoje strankeizneo na račun Vlade AP Vojvodine, nacionalni saveti na-cionalnih manjina moraju da se osvrnu na jedan deo nje-govog izlaganja.

Naime, ministar je tokom govora rekao da „Vlada Srbije

nema vlast nad dva miliona Srba u Beogradu i dva miliona Srba u Vojvodini“.

Nacionalni saveti nacionalnih manjina upozoravaju ministra Ilića na opasnost takve izjave, jer tvrdnjama dau Vojvodini živi dva miliona Srba, on potpuno zanemaruje činjenicu da u Vojvodini žive različite nacionalne zajednice i time povređuje prava tih zajednica na nacionalni identitet.

Obaveštavamo ministra Ilića da u AP Vojvodini živi 27različitih nacionalnih zajednica, da AP Vojvodina ima 6jezika u službenoj upotrebi i da svaki treći stanovnik APVojvodine nije srpske nacionalnosti i da niko nema pravoda negira tu činjenicu.

Saopštenje za javnost

NProtest zbog negiranja postojanja različitih manjinskih zajednica

Ministar Ilić je tokom govora rekao da „Vlada Srbije nema vlast nad dva miliona Srba u Beogradu idva miliona Srba u Vojvodini“

akon 8 godina provedenih na poziciji Visokogkomesara za manjinska prava u Organizaciji zaevropsku bezbednost i saradnju, Knutu Volebeku ističe mandat.

Volebek će ostati upamćen po predanosti svome poslu,velikoj dozi razumevanja koje je pokazao za ovaj region inarode koji u njemu žive, ali i po izuzetno čvrstoj volji ispremnošću, da hrabro i snažno podrži svako rešenjekoje afirmiše manjinska prava, a pri tom ne ugrožavapravni i politički sistem zemlje.

U svoju oproštajnu posetu Srbiji, kao Visoki komsar OEBS-a, Knut Volebek je stigao 14. juna i tom prilikom se sreosa najvišim državnim funkcionerima sa kojima je imaopriliku da sarađuje tokom svog mandata.

Volebek sa predsednikom NikolićemSvoj prvi sastanak Knut Volebek je imao sa PredsednikomRepublike, Tomislavom Nikolićem.

Predsednik Nikolić je tоm prilikоm nаglаsiо dа jе zаvrеmе mаndаtа Knuta Volebeka mnоgо tоgа kоrisnоg zаSrbiju urаđеnо, na čemu mu je izrazio čestitke i zahval-nost.

Nikоlić jе istakao i dа jе Vоlеbеk biо iskrеnо pоsvеćеnunаprеđеnju prаvа nаciоnаlnih mаnjinа i dеmоkrаtizаcijimеdijа u Srbiji.

"Imаli stе nаšu iskrеnu pоdršku u nаstоjаnju dа Srbijаpоstаnе оtvоrеnо i nаprеdnо društvо", rеkао jеprеdsеdnik Srbijе.

Vоlеbеk jе rеkао dа jе prеdsеdnik Nikоlić učiniо mnоgоu zаjеdničkоj sаrаdnji i dа jе u krаtkоm pеriоdu rеšеn nizklјučnih pitаnjа kоjа su оptеrеćivаlа Srbiju i rеgiоn.

Volebek je kao oblasti na kojima još treba raditi istakao

prоblеmе kоji pоstоjе u оblаsti kоjа sе оdnоsi nа Srspskupravoslavnu crkvu i tеhničkе rеаlizаcijе unаprеđеnjаmеdijskоg prоstоrа.

Volebek u VojvodiniKnut Volebek se susreo i sa predsednikom Vojvođanskevlade, Bojanom Pajtićem. Tom prilikom, Visoki komesarza nacionalne manjine OEBS-a izrazio je zadovoljstvo uspešnom primenom najviših evropskih standarda u procesu zaštite i unapređivanja položaja nacionalnih zajednica u Vojvodini.

Na sastanku sa predsednikom Vlade Volebek je razgo-varao i o položaju i pravima etničkih zajednica u Pokrajini,a bilo je reči i o informisanju i položaju medija na jezicimanacionalnih zajednica.

Pajtić je rekao da su Vojvodina i njene institucijeposvećene očuvanju i unapređivanju multietničke, multikulturalne i multikonfesionalne prirode pokrajine.

„Pored šest zvaničnih jezika u službenoj upotrebi i obra-zovanja na maternjem jeziku u svim uzrastima, od obdaništa do fakulteta, jedna od osnovnih institucija zaštite i razvoja etničkih zajednica u Vojvodini su nacionalni saveti, koji se bave svim najvažnijim pitanjimavezanim za položaj svojih pripadnika na teritoriji pokra-jine“, rekao je Pajtić.

Volebek u Kancelariji za ljudska i manjinska pravaDirektor Kancelarije za ljudska i manjinska prava VladeRepublike Srbije, dr Suzana Paunović, razgovarala je sa visokim komesarom za nacionalne manjine OEBS-a ambasadorom Knutom Volebekom.

Paunović je tom prilikom predstavila nadležnosti, najnovije aktivnosti i prioritete u radu Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

Knut Vоlеbеk u оprоštаjnoj pоsеti Srbiji

6Minority News

OEBS

N

7Minority News

Aktuelno

U razgovoru su razmotrena pitanja ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina, posebno u kontekstubudućeg rada Saveta za nacionalne manjine, koji je nedavno obrazovala Vlada Srbije, kao i predstojećeg radana izmenama Zakona o nacionalnim savetima nacional-nih manjina.

Takođe, ukazano je i na dobre rezultate u saradnji Kance-larije sa nacionalnim savetima nacionalnih manjina, čijiće predstavnici učestvovati u radnoj grupi koja ćepripremiti nacrt budućih zakonskih rešenja, navodi se usaopštenju Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

Ambasador Knut Volebek imenovanje 4. jula 2007. godine na mesto Visokog komesara OEBS-a za na-cionalne manjine na period od trigodine, nasledivši na tom mestušvedskog diplomatu Rolfa Ekeusa.20. avgusta 2010., zemlje članiceOEBS-a produžile su mu mandat zajoš tri godine.

Visoki komesar Volebek je u medju-narodnim krugovima izuzetno cen-jen zbog svog zalaganja za mir ibezbednost i zaštitu ljudskih prava.Ovim pitanjima se bavio neprestanou toku svoje diplomatske i političkekarijere. Kao Ministar spoljnihposlova Norveške (1997-2000),Volebek je predsedavao OEBS-om1999. godine, kada su medjuetničkenapetosti dovele do brzog i snažnogtalasa kriza u regionu podnadležnošću OEBS-a.

Na ovom mestu, on je igrao ključnuulogu u pokušajima da se pronadjemirno rešenje kosovskog problemapre izbijanja sukoba i u nastojanjimamedjunarodne zajednice da us-postavi prisustvo na Kosovu i po-

mogne u njegovoj obnovi i rehabil-itaciji nakon suoba. Vodjstvo i diplo-matska veština ambasadoraVolebeka doprineli su usvajanju dvavažna dokumenta na šestom Samitušefova država zemalja OEBS-a u Is-tambulu (novembar 1999.):

Deklaraciju istambulskog Samita iPovelju o evropskoj bezbednosti,koji čine osnovu bezbednosnearhitekture Evrope u periodu nakonHladnog rata. 2005. godine, Volebekje predvodio sedmočlanu Komisijuznačajnih osoba koja je imenovanada preispita rad OEBS-a i da pre-poruke u vezi sa budućim refor-mama u ovoj organizaciji. Volebekse bavio posledicama medjuetničkihsukoba i van okvira OEBS-a.

Kao Ministar spoljnih poslovaNorveške, on je postavio osnov zamirovni proces u Šri Lanci, gde surazgovori izmedju Vlade Šri Lanke iOslobodilačkog pokreta tamilskihtigrova kojima je pokušano da senadje rešenje za medjuetnički kon-flikt otpočeti sa podrškom VladeNorveške. 1993., ambasador Vole-

bek je bio zamenik kopredse-davajućeg Medjunarodne konferen-cije o bivšoj Jugoslaviji i bio jezadužen za pregovore izmedju VladeHrvatske i takozvane Republike Kra-jine.

Volebek je pristupio norveškojdiplomatiji 1973. i radio je kao diplo-mata u Nju Delhiju, Madridu iHarareu. Od 1991 -1993., bio je am-basador Norveške u CentralnojAmerici (sa sedištem u Kostarici), aod 2001-2007 bio je ambasadorNorveške u Sjedinjenim AmeričkimDržavama.

2001. godine, ambasador Volebek jeza svoj rad u javnoj službi odlikovanod strane Njegovog VisočanstvaKralja Haralda V od Norveške zvan-jem Komandanta KraljevskogNorveškog Reda Svetog Olafa.

Dobitnik je velikog broja počasnih atitula i odlikovanja, uključujući ipočasne doctorate koledža SvetiOlaf i Konkordia u Minesoti u SAD.

Knut Volebek

d 16. do 20. juna prvi put unašoj zemlji boravila je Vi-soka komesarka UN zaljudska prava Naveneta

Pilaj. Iako karakter i povod posetenije bio posebno potenciran, stekaose utisak da je tajming posete bioposebno važan i da poseta imanekoliko povoda, a koji se mogusvesti na ohrabrivanje Vlade da štopre i u potpunosti uvaži preporukeUjedinjenih nacija koje se odnosena unapređenje zakonskih rešenjau oblasti ljudskih prava.

Visoka komesarka UN za ljudskaprava u našu zemlju je došla na pozivdržave, a tokom posete Srbiji, Visokakomesarka imala je impresivan brojznačajnih sastanaka posle kojih jedavala izjave i rado i otvoreno razgo-varala sa novinarama.

Već na početku svoje posete ona jeiznela sopstveni sud o tome da je“Srbija do sada dosta uradila kada suu pitanju ljudska prava, ali da morada nastavi u tom pravcu”. Takav

zaključak bi se mogao lako doneti inakon sastanaka koje je imala u Srbijii na Kosovu – daleko je bolje nego štoje bilo, ali je potrebno uraditi dalekoviše.

Posetu Visoke komesarke UN za ljudska prava u Srbiji su mnogi čekalisa zebnjom, s obzirom da je nedavnoobjavljeni izveštaj State departmentabio prilično oštar i eksplicitan kada suu pitanju pojedini segmenti ljudskihprava u Srbiji. Međutim, NavenetaPilaj je odmah uz vrlo konstruktivanpristup i konkretno zalaganjedemonstrirala svoj način rada isaradnje sa vladama.

Na svakom sastanku Navi Pilaj jejasno stavljala do znanja svojimsagovornicima da je vrlo dobro informisana i da je fokusiranaisključivo na saradnju u cilju unapredjenja ljudskih prava u Srbiji.Političke, ekonomske, istorijske idruge barijere, kao i složenimeđuetnički odnosi u našem re-gionu za nju ne predstavljaju

prepreku poštovanju ljudskih prava,što je obaveza svih.

Poseta počela susretom sa predsednikom NikolićemPredsednik Tomislav Nikolić je iskoristio priliku da gošću upozna sasvojom zabrinutošću u pogledu poštovanja ljudskih prava naKosovu, gde je srpska zajednica uposebno teškom položaju. On jepodsetio da je na teritoriji Kosovapoverena nadležnost Ujedinjenimnacijama i da smatra veoma bitnimda se poštuju ljudska prava pripadnika svih građana na Kosovu,pa tako i pripadnika srpske nacionalnosti.

Ona je istakla da je Srbija potpisnicaskoro svih protokola UN o ljudskimpravima i da se nada da će ratifiko-vati i protokole koji obuhvatajuekonomska, socijalna i kulturnaprava, kao i prava deteta. Ona jerekla da je u februaru ove godine Srbija uspešno prošla kroz drugikrug procesa provere stanja ljudskih

8Minority News

Aktuelno

Od 16. do 20. juna prvi put u našoj zemlji boravila je Visoka komesarka UN za ljudska prava Naveneta Pilaj

Za poštovanjeljudskih prava nije potrebannovac

O

Visoka komesarka UN za ljudska prava, u našu zemlju je došla na poziv države

9

rava, koji su sprovele Ujedinjenenacije, a koji podrazumeva implementaciju odredbi Akta o poš-tovanju ljudskih prava.

Pilaj je javno pohvalila napore Srbijeu afirmaciji ljudskih prava u zemlji iu međunarodnim organizacijama, alije takođe iznela stav da u Srbiji jošuvek postoje problemi pri pošto-vanju prava pripadnika LGBT popu-lacije, osoba sa invaliditetom ipripadnika romske zajednice.

Sa ministrom Selakovićem o zakonima, pravnom sistemu i praksiNakon sastanka sa predsednikomNikolićem, Visoka komesarka UN Na-vanet Pilaj susrela se sa NikolomSelakovićem, ministrom pravde uvladi Republike Srbije.

Tom prilikom Selaković je upoznaokomesarku sa naporima koje je Srbijau poslednjih 10 meseci uložila ustvaranje sistema za dalji razvoj iunapređenje jednakosti za svegrađane.

Pilaj je ministru Selakoviću čestitalana tome što je Srbija uradila dostapo pitanju ljudskih prava, ali je

posebno naglasila da je neophodnoda se nastavi sa jačanjem položajažena.

Ona je izjavila da se mora nastaviti sajačanjem položaja žena u društvu, sajačanjem borbe protiv nasilja uporodici, kao i zalaganjem za ostvarivanje jednakih prava za pripadnike LGBT populacije u Srbiji.

Ukazujući da sedemokratsko druš-tvo ne može zamis-liti bez poštovanjaljudskih prava iravnopravnosti gra-đana u svim sferamaživota, Selaković je informisao kome-sarku o dosadašnjim aktivnostima mini-starstva.

On je istakao rad natri nacionalne strate-gije, kao i veoma intezivnu zakono-davnu aktivnost u proteklimmesecima, među kojima su usvojeneizmene i dopune Krivičnog zakonika,kojima se uvelo novo krivično delo -zločin iz mržnje, što je upravo us-

mereno na jačanje ljudskih prava iborbu protiv bilo kog vida diskrimi-nacije.

Ministar je naveo da je dekriminali-zovana kleveta, koja je zabranjivalakomentarisanje sudskog postupka odstrane medija, a to će doprineti slobodi govora u Srbiji.

Selaković je rekao da je u toku i radna izradi Strategije za borbu protivterorizma, što će doprineti zaštitiljudskih prava.

Visoki komesar je rekla da podržavanovu instituciju u pravosudnom sistemu Srbije - Pravosudnu akade-miju, koja će dati mogućnost nosiocima pravosudne funkcije kojiimaju velika iskustva iz oblastiporodičnog nasilja i trgovine ljudimada prenesu svoja znanja na budućekolege.

Ministar i Visoka komesarka su se usaglasili da se kontinuiranomedukacijom koju pruža Pravosudnaakade-mija, utiče na jačanje nezavis-

nosti, efikasnosti iodgovornosti sudija itužilaca što dalje utičena razvoj ljudskihprava.

Selaković je rekao daje Srbija u proteklihpar godina krenulaintezivno sa rešava-njem problema u vezisa 6.000 pravno nevidljivih lica, presvega pripadnikaromske nacionalnemanjine.

On je ukazao da je 2009. godineusvojen Zakon o matičnim knjigama,a zatim i njegove dopune u avgustu2012. godine, čime se unaprediloostvarivanje prava na upis u matičnuknjigu rođenih.

Minority News

Aktuelno

Zemlja je uspostavila zakonodavni okvir za zaštitu ljudskih prava,

poput zakona o zaštitniku građana,

zabrani diskriminacije irodnoj ravnopravnosti,

izmena Krivičnog zakonika kojima je

uvedeno krivično delozločina iz mržnje, a i

ohrabrujuće je što su poprvi put u parlamentutrećina poslanika žene

NAVI PILAJ

Srbija u proteklih par godina krenula intezivno sa rešavanjem problema 6.000 pravno nevidljivih lica

Mora se nastaviti sa jačanjem položaja žena u društvu

Govoreći o stanju u srpskimzatvorima, Selaković je naglasio daje jedan od osnovnih problema nji-hova prenaseljenost i da je Vlada Srbije usvojila Strategiju za smanjenjepreopterećenosti smeštajnih ka-paciteta u zavodima za izvršenjekrivičnih sankcija u periodu od 2010.do 2015. godine i Akcioni plan zanjeno sprovođenje.

"Nezavisnu inspekciju zatvorskihuslova obavljaju Zaštitnik građana,Skupštinska komisija za kontroluizvršenja krivičnih sankcija koja jeformirana u decembru 2012. godine,kao i organizacije civilnog društvakoje se bave zaštitom prava licališenih slobode“, rekao je Selaković.

Razgovoarajući o položaju nacional-nih manjina u Srbiji, ministarSelaković je rekao da u Srbiji živi velikibroj nacionalnih manjina, posebnona prostoru AP Vojvodine, kao i da jeZakonom o nacionalnim savetimanacionalnih manjina, država na oveinstitucije manjinske samoupraveprenela značajan deo svojihnadležnosti u oblastu službeneupotrebe jezika i pisma, obazovanja,informisanja i kulture.

Takođe je naglasio da se Zakonom opolitičkim strankama prvi putuređuje i pojam političke stranke nacionalne manjine, što se možeposmatrati u kontekstu pozitivnihmera države prema pripadnicima nacionalnih manjina i dobre prakseza njihovo učešće u političkom životu.

Kada su u pitanju prava LGBT populacije, ministar je ukazao da jeSrbija na tom polju učinila pomak iostvarila dobre rezultate.

On je napomenuo da je Ministarstvopravde i državne uprave bilo nominovano za nagradu „Duga“ odstrane „Gej strejt alijanse“ i da ministartvo ima aktivne razgovore

sa predstavnicima LGBT organizacija.

Komesarka se sastala i sa premijerom DačićemDačić je u razgovoru sa visokom

komesarkom Ujedinjenih nacija zaljudska prava Navi Pilaj upozorio daje u prva četiri meseca ove godinezabeleženo 60 etnički motivisanihnapada i posebno ukazao na težak

10Minority News

Aktuelno

Pozitivan je znak što vlasti pristupaju pitanjima ljudskih prava namiran i pragmatičan način.

Glavna prepreka rešavanju problema nije uvek nedostatak resursa,već nepostojanje koncentrisanih napora svih nadležnih.

Napredak Srbije u oblasti ljudskih prava je priznat u januaru kada je Srbija uspešno prošla kroz drugi krug procesa provere stanja ljudskihprava od strane Saveta UN za ljudska prava, koji podrazumeva implementaciju odredbi Akta o poštovanju ljudskih prava.

Od 144 preporuke upućene Srbiji, ona je prihvatila 139. Srbija jeusvojila značajne zakone i standarde u oblasti poštovanja ljudskihprava, a ohrabruje i činjenica da jednu trećinu poslanika čine žene.

Efikasna implementacija ostaje ozbiljan izazov iz više razloga kao štosu nedovoljna koordinacija i resursi, a problem su i nedostatak pristupa pravdi, spori sudski procesi i veliki broj parnica.

Apelujem na vladu da jasno definiše agendu i prioritete po pitanjuljudskih prava i predlažem da se ona zasniva na preporukama UN.

Izjave visoke komesarke UN tokom posete Srbiji

n

n

n

n

n

n

Država na organe manjinske samouprave prenela značajan deo svojih nadležnosti

Srbija je na polju prava LGBT populacije učinila pomak i ostvaruje dobre rezultate

položaj 200.000 interno raseljenihlica iz južne pokrajine, koji nemajumogućnost održivog povratka.Premijer Srbije je istakao da je u ovojgodini evidentirano svega 47 individualnih povratnika, zbog čegaće, dodao je, Srbija biti prinuđena dazatraži dodatnu pomoć EU kako bi seefikasnije rešavali problemi povratkainterno raseljenih lica.

Ivica Dačić je naglasio da je bezbe-donosna situacija na Kosovu i daljeveoma krhka, a da posebno zabrin-javaju učestali incidenti.

Posetila i Kancelariju za ljudska imanjinska pravaDirektorka Kancelarije za ljudska imanjinska prava Suzana Paunović se,sa saradnicima, sastala sa visokomkomesarkom za ljudska prava UN,Navi Pilaj u Palati Srbija. Visokakomesarka je u svom obraćanjuodala priznanje Kancelariji za ljudskai manjinska za unapređenje stanjaljudskih prava u Srbiji, ističući aktivnosti vezane za donošenjeStrategije za borbu protiv diskrimi-nacije i akcionog plana za njenosprovođenje.

Posebno je istaknuto datreba raditi naunapređenju položajaprava osoba sa inva-liditetom i pripadnikaromske populacije, kaoi ulaganju dodatnih na-pora u borbi protivdiskriminacije pripad-nika LGBT populacije.Gospođa Pilaj jeponudila pomoć u daljem unapređenjurada Kancelarije za ljudska i manjin-ska prava.

Pilaj je istakla da je Srbija zabeležilavidan napredak u ostvarivanju ljud-skih prava i insistirala na promocijikulture ljudskih prava kao politike

vlasti na svim nivoima. Prema njenimrečima Srbija je uspešno prošla krozdrugi ciklus Univerzalnog perio-dičnog pregleda o stanju ljudskihprava u Srbiji, i dalje treba raditi na

uspostav l jan ju delotvornih meha-nizama za sprovo-đenje usvojenihpreporuka.

Visoka komesarkaje pohvalila na-pore i rezultateKancelarije za ljud-ska i manjinskaprava koji se pre-duzimaju u afirma-ciji ljudskih i

manjinskih prava u zemlji, ističući i daje čula dosta pohvala na račun Kance-larije.

Direktorka Suzana Paunović je informisala Visoku komesarku zaljudska prava UN o dosadašnjim aktivnostima, ističući da je Kance-

larija od svog osnivanja pokrenula ve-liki broj aktivnosti usmerenih na pro-mociju ljudskih i manjinskih prava,kao i aktivnosti usmerenih nasprovođenje antidiskriminacionihpolitika u srpskom društvu. Premarečima direktorke, uspostavljena jekvalitetna saradnja sa min-istarstvima u Vladi, nezavisnim reg-ulatornim telima u Srbiji i brojnim međunarodnim or-ganizacijama, pre svega kancelari-jom UN-a, Savetom Evrope iDelegacijom EU u Srbiji.

Direktorka Kancelarije uručila je visokoj komesarki Zakon o zabranidiskriminacije koji je prvi put u Srbijipreveden na Brajevo pismo, iporučila da će Kancelarija insistiratina uspostavljanju standarda za dos-tupnost zakona i drugih dokumentapripadnicima osetljivih grupa.

Komesarka posetila i Kosovo Visoka komesarka UN za ljudskaprava Navi Pilaj je u razgovoru s

11Minority News

Aktuelno

Visoka komesarka jepohvalila napore i

rezultate Kancelarije zaljudska i manjinska

prava koji se preduzimaju u

afirmaciji ljudskih imanjinskih prava u

zemlji, ističući i da ječula dosta pohvala

na račun Kancelarije

Bezbedonosna situacija na Kosovu i dalje veoma krhka

Uspostavljena je kvalitetna saradnja sa ministarstvima u Vladi, nezavisnim regulatornim telima u Srbiji i brojnim međunarodnim organizacijama

kosovskim zvaničnicima ukazala navažnost popravljanja loših zakona i diskriminatorskih praksi,i zauzimanja čvrstog stava protiv svihoblika govora mržnje.

Napredak u nediskriminaciji i toler-anciji svih manjina, uključujući Srbe,Aškalije, Egipćane, Gorance i drugegrupe koje žive na Kosovu, važan jepokazatelj toga, kako je rekla, koliko„su rane društva zalečene, a koliko jejoš ostalo da bude učinjeno”.

„Žrtve takve diskriminacije i zlostavl-janja uključuju različite manjine, onerazličite seksualne orijentacije, one snekim fizičkim ili mentalnim inva-liditetom, one s različitim stavovimao veri, religiji, politici ilidrugim pitanjima”,rekla je Pilaj na konfer-enciji za novinareodržanoj u Prištini,povodom Međunarod-nog dana izbeglica.

Pilaj je rekla da je u raz-govoru s kosovskimzvaničnicima ukazalana veći značaj kvalitetazakona i politika uodnosu na brzinukojom se usvajaju.

„Potrebno je da postoje čvrsti os-novni zakoni, u skladu s među-narodnim standarima u oblasti ljud-skih prava, i oni moraju da buduupotpunjeni dobrim podzakonskimaktima i u potpunosti primenjeni”,rekla je Pilaj.

Ona je ukazala na važnost obezbe-đivanja nezavisnosti sudstva i izrazilazabrinutost u vezi sa slabim instituci-jama vladavine prava, predugimpritvorima pre podizanja optužnice,nagomilavanjem sudskih predmeta,nepoverenje u sudstvo i neizvršavan-jem sudskih odluka.

Takođe je izrazila zabrinutost zbogpokušaja Udruženja ratnih veteranaOslobodilačke vojske Kosova i nekih

poslanika da spreče hapšenja bivšihčlanova OVK koji su navodnoumešani u ratne zločine.

„Ratni zločin je ratni zločin i svako koga je počinio, bio prijatelj ili nepri-jatelj, mora da bude izveden pred licepravde. Pravda za jednu stranu jedugoročno samo kontraproduktivnakao flagrantno kršenje ljudskihprava”, kazala je Pilaj.

Još jedan ozbiljan propust usprovođenju pravde na Kosovu nakoji je Pilaj ukazala jeste nedostataksnažnog sistema zaštite žrtava i svedoka.

„To je od suštinske važnosti da bi sezadobilo poverenježrtava i svedokakako bi mogli dasvedoče u slučaje-vima korupcije navisokom nivou, or-ganizovanog krimi-nala i ratnih zlo-čina”, istakla jekomesarka UN i do-dala da je važnonastaviti napore urešavanju pitanjanestalih osoba.

Pilaj je rekla da je potrebna boljasaradnja među svim državnim inevladinim institucijama koje sebave pitanjima ljudskih prava i da svetreba da rade u istom cilju, a to je daomoguće da ljudska prava postanurealnost za svakog i time ojačaju

osnov za mir i bezbednost i ekonom-ski i društveni razvoj.

Ona je navela da je ohrabrena nedavnim Briselskim sporazumomBeograda i Prištine i nastavkom dijaloga, kao i novim korakom u tomprocesu - razmenom oficira za vezu.„Pozdravljam to što je cilj sporazumai da poboljša vladavinu prava i ljud-ska prava za sve na severu Kosova”,rekla je Pilaj, izrazivši i zabrinutostzbog planova o usvajanju zakona oamnestiji i uređenja pravosuđa poetničkim linijama.

Pilaj je ukazala na potrebu da se većapažnja usmeri na pitanja ljudskihprava u budućim pregovorimaBeograda i Prištine.

Komesarka UN je istakla da posledicesukoba na Kosovu, posebno sukobavođenih uglavnom po etničkim i ver-skim linijama, još nisu u potpunostirešene i da je potrebna saradnjaposebno s Beogradom kako bi senašla sveobuhvatna rešenja za sveoni koji su prisilno raseljeni 1990-ihgodina.

Pilaj je tokom posete Kosovu razgo-varala s predstavnicima izvršnih i sud-skih vlasti i parlamenta, kao i sombudsmanom i članovima civilnogdruštva. Posetila je i opštinuGračanica i Centar za učenje „Balkanski suncokreti” u KosovoPolju za decu romske nacionalnosti,Aškali i egipatske manjine.

12Minority News

Aktuelno

Potrebno je da postoječvrsti osnovni zakoni, u

skladu s međunarodnim standarima u oblastiljudskih prava, i oni

moraju da budu upotpunjeni dobrim

podzakonskim aktima iu potpunosti primenjeni

NAVI PILAJ

Pilaj je rekla da je potrebna bolja saradnja među svim državnim i nevladinim institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava

13

Centar za neformalnu edukaciju Jevrejske opštine Beograd već tradicionalno obeležava Međunarodni dan deteta,manifestacijom pod nazivom: "Deca - deci"

Iz jevrejske zajednice

entar za neformalnu edukaciju Jevrejske opštine Beograd već tradicionalno obeležavaMeđunarodni dan deteta, manifestacijompod nazivom: "Deca - deci".

Ovogodišnja manifestacija, osma po redu, koja se tradi-cionalno održava na Trgu Republike, održana je u subotu2. juna, u velikoj sali Jevrejske opštine Beograd zbog rizikaod vremenskih nepogoda.

Ministar kulture i informisanja, gospodin BratislavPetković, otvorio je manifestaciju i obratio se deci iprisutnima uz tople pozdrave i reči podrške.

Na oduševljenje svih prisutnih, Manifestaciju su podržaleSaška Janković i Sanja Dimitrijević, finalistkinje PrvogGlasa Srbije, koje su zajedno sa decom otpevale nekolikopesama, kao i glumica Dragana Mićalović, koja je prisutne

podsetila da iako možda različiti, treba da se volimo imeđusobno poštujemo, jer je to najvrednije u životu.

Manifestaciju su podržali: svetska humanitarna jevrejskaorganizacija JDC, Grad Beograd, opština Stari grad, kao ibrojne domaće kompanije, društvo za ugostiteljstvo, tr-govinu i usluge “Sweet&Salty”, pekara “Toma”, "SladoledMajstor”, Diplomat Catering, “Doncafe”, “Bnei Brit” ložaSrbija 676, kompanija “Coca cola Hellenic”, “Kafanče”,Makijaveli d.o.o., “Kancelarija”, Halal agencija Islamskezajednice Srbije i mnogi drugi.

Ućešće na manifesticiji je uzelo 300 dece različitih nacionalnih manjina, iz svih krajeva Srbije, Rusini, Slovaci, Bošnjaci, Mađari, Rumuni, Romi, Jevreji, kao ideca ometena u razvoju i deca iz Doma za decu bezroditeljskog staranja.

Međunarodni dan deteta "Deca-deci"

Minority News

C

Koncert hora Braća Baruh i Izraelskog hora Adi

U subotu 22. juna u velikoj sali Jevrejske opštine Beograd održan je koncert Izraelskog omladinskog hora Adi i Srpsko-jevrejskog pevačkog društva- hora Braća Baruh

subotu 22.06.2013.g. u Dimitrovgrаdu jeodržаnа redovnа sednicа Nаcionаlnogsаvetа bugаrske nаcionаlne mаnjine, nаkome su rаzmаtrаni i odobreni finаnsijski

izveštаj zа 2012. g. i finаnsijski plаn zа 2013.g, kаo iizveštаj o rаdu Izvršnog odborа.

Nа sаstаnku je usvojenа odlukа u sklаdu sа Zаkonom onаcionаlnim sаvetimа, kojom se utvrđuju trаdicionаlninаzivi nаseljenih mestа u opštinаmа Dimitrovgrаd iBosilegrаd. Nаzivi, koje je odredio Nаcionаlni sаvet, seprimenjuju u službenoj upotrebi zаjedno sа nаzivimа nа

srpskom jeziku. Odlukа će biti objаvljenа u Službenomglаsniku.

Nаcionаlni sаvet je usvojio Plаtformu zа zаštitu prаvаbugаrske mаnjine u Srbiji. Ovаj dokument je pripremljenod strаne Nаcionаlnog sаvetа, KIC "Bosilegrаd", KIC"Cаribrod", političkih pаrtijа i svih grаđаnskih udruženjаBugаrа u Srbiji. Usvаjаnje Plаtforme imа zа ciljprevаzilаženje neslаgаnjа među strаnаkаmа iorgаnizаcijаmа, koje štite prаvа i identitet bugаrskenаcionаlne mаnjine. Dokument sаdrži minimumsаglаsnosti potpisnikа u zаhtevimа i аktivnostimа istih u

vezi sа interesimа mаnjine.

Nаcionаlni sаvet je usvojio i Strаtegijuzа obrаzovаnje nа bugаrskom jeziku,vаžаn dokument, koji аnаlizirа stаnje uobrаzovаnju bugаrske mаnjine idefiniše strаteške ciljeve Nаcionаlnogsаvetа u oblаsti obrаzovаnjа.

Sаvet je rаzmаtrаo situаciju i problemeIzdаvаčke ustаnove "Brаtstvo" iprihvаtio ostаvku dosаdаšnjeg v.d.direktorа, Momirа Todorovа, а nа njegovo mesto je imenovаn MilаVаsov, bivši urednik čаsopisа "Most" i"Drugаrče."

Zasedao Nаcionаlni sаvet bugаrske nаcionаlne mаnjine

d 15. do 23 . junа u Kuli je održаn 55.Republički festivаl аmаterskih pozorištа Sr-bije, nа kome je, pored pozorišnih аnsаmbаlаiz Šаpcа, Stаre Pаzove, Jаše Tomićа, Velike

Plаne i Vаljevа, učestvovаlo i аmаtersko pozorište''Hristo Botev'' iz Dimitrovgrаdа sа predstаvom ''Kučkа''bugаrske аutorke Teodore Dimove, u režiji SlobodаnаAleksićа.

Amаteri iz Dimitrovgrаdа su dobili ne sаmo simpаtije ikomplimente žirijа i publike, već i dve nаgrаde: Sonjа Videnov zа nаjbolju žensku sporednu ulogu iBorjаnа Lаzаrovа – nаgrаdu glumicа večeri – zа uloguAleksаndre u istoj predstаvi.

Prvo mesto i Zlаtnu plаketu dobio je аutorski projekаtMiroslаvа Kožikа u izvođenju pozorištа iz Stаre Pаzove.Nа istаknute pozorišne stručnjаke poput profesorа RаškаJovаnovićа , utisаk je ostаvio scenski govor i ujednаče-nost аnsаmblа pozorištа ''Hristo Botev'', kаo i sаvremenipristup u predstаvljаnju trаgedije brаtа i sestre. Temа,kojа je u pozorištu prisutnа od dаvninа.

Pozorište iz Dimitrovgrаdа je i 2007.g. bilo među 8nаjboljih nа Festivаlu u Kuli, аli ove godine to se dogodilosа predstаvom nа bugаrskom jeziku.Zа dimitrovgrаdske glumce nemа odmorа, jer ih uskoroočekuje gostovаnje u bugаrske grаdove Jаblаnicа, Knežаi Sevlievа s predstаvom ''Nemа dаde, nemа bаte”.

Dve nagrade za glumce iz Dimitrovgrada na Festivalu u Kuli

14Minority News

Iz bugarske zajednice

U

O

petаk 28. Junа, Dimitrovgrаd je posetiozаmenik zаštitnikа grаđаnа Miloš Jаnković,sа prаvnim timom ove institucije . Cilj poseteje predstаvljаnje inicijаtive „Promocijа ljud-

skih i mаnjinskih prаvа zа intenzivniji kontаkt grаđаnаsа zаštitnikom grаđаnа“, kojа će se, uz finаnsijskupomoć vlаde Krаljevine Norveške, nаredne dve godinesprovoditi u 15 opštinа u Srbiji, među kojimа je iopštinа Dimitrovgrаd. Ovа inicijаtivа je nаstаvаkprojektа ''Elektronski pristup zаštitniku grаđаnа'' iz2011. godine.

Tim zаštitnikа grаđаnа je u vremenu od 10:00 do 14:00sаti primаo pritužbe grаđаnа u prostorijаmа Nаrodnebiblioteke ''Detko Petrov'', kojа učestvuje u reаlizаcijiprojektа.

Zаmenik zаštitnikа grаđаnа Miloš Jаnković je rekаo, dаje mаli broj grаđаnа, tokom 2012.g. zаtrаžio prаvnupomoć ombudsmаnа sа teriotorije Pirotskog okrugа,ukupno 100, a od togа 50 iz Dimitrovgrаdа.

Nа pitаnje : “Koji su rаzlozi zа to?” Jаnković je odgovorio:“Jednа mogućnost je dа je ovde sve tаko dobro, pаgrаđаni nemаju potrebu dа se žаle. Drugа mogućnostje dа grаđаni nemаju poverenje u mogućnost zаštite njihovih prаvа. Nа nаmа je dа prikаžemo grаđаnimа kojimehаnizmi zа zаštitu njihovih prаvа postoje.”

Po pitаnju kršenjа mаnjinskih prаvа, zаmenikombudsmаnа je rekаo dа Srbijа imа dobre zаkone utom pogledu, аli je problem u tome što se zаkonskeodredbe u velikoj meri ne poštuju i dа je obаvezаpopulаcije je dа se izbori zа svojа prаvа, kojа postoje uZаkonu, kаo i dа on misli dа, kаdа su u pitаnju prаvаnаcionаlnih mаnjinа, Srbijа prednjаči u Evropi.

Nа opаsku o brojnim neprаvilnostimа kod privаtizаcije,Jаnković je odgovorio:“Pitаnje privаtizаcije je problem s kojim se bаvi zаštitnikgrаđаnа, jer je veliki broj grаđаnа u celoj Srbiji u timprivаtizаcijаmа oštećen, pа bili oni Srbi, Bošnjаci,Bugаri, Mаđаri, Slovаci... Tu nemа identitetа ponаcionаlnoj pripаdnosti. Njih sve objedinjuje jednа istаstvаr, а to je - siromаštvo”.

Oko tridesetаk gаrđаnа Dimitrovgrаdа je podnelo svojepritužbe zаmeniku zаštitnikа grаđаnа i to nа stečаjnepostupke, nа rаd sudа, а jednа pritužbа je bilа iz oblаstipolitičkog delovаnjа.

I ubuduće grаđаni Dimitrovgrаdа će moći dа ostvаrekontаkt sа prаvnim timom zаštitnikа grаđаnа i zаtrаžepomoć putem video linkа, dvа puta nedeljno, u sredu ičetvrtаk, od 9 do 11 sаti u prostorijаmа Nаrodne biblioteke, ukoliko smаtrаju dа su im ljudskа i mаnjinskаprаvа ugroženа.

15Minority News

Iz bugarske zajednice

Zamenik zaštitnika građana u Dimitrovgradu

U

Zbornik »Hrvati u Vojvodini: Identitet(i), procesi i društvene aktivnosti« predstavljen je u Subotici prošlogapetka, 31. svibnja, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U zborniku se nalazi jedanaest radovakojima se s povijesnog, političkog, pravnog i sociološkog stanovišta sagledavaju vojvođanski Hrvati, a riječ je o

sunaklad-ničkom projektu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba. Uredili su ga Mario Bara i Aleksandar Vukić, uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

a subotičkom predstavljanju o zborniku su gov-orili savjetnik predsjednika Republike Hrvatskei politolog prof. dr. sc. Siniša Tatalović, politologprof. dr. sc. Čedomir Čupić iz Beograda, poli-

tolog prof. dr. sc. Boško Kovačević i ravnatelj ZKVH-a,Tomislav Žigmanov, obojica iz Subotice.

Prof. dr. sc. Siniša Tatalović je naveo kako istraživanja kojase tiču manjina nastalih raspadom Jugoslavije, među kojespada i hrvatska manjina u Srbiji, nemaju dugu tradiciju.Hrvatska manjina u Srbiji je dugo vremena tražila svoj status suočavajući se s različitim problemima.

„Ovaj projekt je pokazao kako se u Subotici i Vojvodinistvara znanstvena infrastruktura koja će moći nastavitislična istraživanja i osvijetliti različite aspekte životaHrvata u Vojvodini“, ocijenio je prof. dr. sc. Siniša Tatalović.

„Djelo je nastalo kao rezultat potrebe da se tematizacijau području znanosti, kada je riječ o hrvatskoj zajednici uVojvodini, usustavi i osnaži. U Zborniku se iz višeznanstvenih disciplina referira na određene identitetskesastavnice, pokušavaju se doznačiti određene vrste identitetskih prijepora koji postoje unutar hrvatske zajed-nice, napose kada je riječ o Bunjevcima. Također susagledani pokušaji unutar hrvatske zajednice u svezi s ar-tikuliranjem interesa i izgradnjom institucionalne infrastrukture“, istaknuo je Tomislav Žigmanov.

Autori su u Zborniku identificirali jedan broj problemakoji prate Hrvate u Vojvodini, rezimirao je prof. Čedomir

Čupić. „Otvorenost autora da priopće probleme javnostiu objema državama omogućuje njihovo bolje razumije-vanje, ali i rješavanje. Ovaj je zbornik i prilog formiranjusvijesti i samosvijesti o suživotu, odnosno o onima koji snama žive, o njihovim sličnim ali i različitim problemimas kojima se suočavaju. Upravo u tim sličnostima i raz-likama ogleda se bogatstvo jednoga života. Tamo gdjedobro funkcioniraju sličnosti i razlike i gdje razlike nedovode do loših posljedica, tamo se život proširuje, pro-dubljuje i što je najvažnije, obogaćuje“, istaknuo je prof.Čupić.

Formiranjem novih država nakon raspada Jugoslavije, iHrvatska i Srbija, a posebice Srbija, potrudile su sestvoriti nacionalne, a ne građanske države. U takvim jeokolnostima bilo veoma teško „smjestiti“ manjine, a osobito novu manjinu poput hrvatske, istaknuo je prof.Boško Kovačević. „Zna se da nacionalna država imaograničenja kada je riječ o različitostima. I tu leži prob-lem, kako u skučenim uvjetima formirati i usustavitivrstu kolektivnog identiteta manjinske zajednice naetno-nacionalnoj ravni. Jedno je kada manjina postojidesetljećima, a drugo kada jedan narod od jučerpostane manjina. Ona se mora formatirati i dimenzio-nirati. To su veliki problemi.“

Zbornik su izdali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iInstitut za migracije i narodnosti iz Zagreba, uz potporuDržavnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a uredili su gaMario Bara i Aleksandar Vukić. Zbornik čini jedanaestradova kojima se s povijesnog, političkog, pravnog i soci-ološkog stanovišta sagledavaju vojvođanski Hrvati.

Predstavljanju zbornika, pored predstavnika hrvatskihmanjinskih institucija, prisustvovali su i veleposlanik Re-publike Hrvatske u Beogradu mr. sc. Željko Kuprešak, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. MarinKnezović i pravna savjetnica u HMI Dijana MašalaPerković, zamjenik predstojnice Državnog ureda zaHrvate izvan Hrvatske Petar Barišić, generalni konzul RHu Subotici Dragan Đurić, podtajnik u Pokrajinskomtajništvu za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednicemr. sc. Mato Groznica, zastupnik u Narodnoj SkupštiniRepublike Srbije Petar Kuntić i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić.

U Subotici predstavljen zbornik „Hrvati u Vojvodini...“

Iz hrvatske zajednice

N

16Minority News

Ovaj projekt je pokazao kako se u Subotici i Vojvodini stvara znanstvena infrastruktura koja će moći nastaviti slična istraživanja i osvijetliti različite aspekte života Hrvata u Vojvodini

adni susret na kojemu su sudjelovaličlanovi gotovo 30 udruga, od njihčetrdeset, te predstavnici Hrvatskoga na-cionalnog vijeća i NIU

„Hrvatska riječ“, organizirao jeZavod za kulturu vojvođanskihHrvata (ZKVH). Pozdravne riječiprisutnima su uputili prof. Tomis-lav Žigmanov, ravnatelj Zavoda,Darko Sarić Lukendić, predsjednikIzvršnog odbora Hrvatskog na-cionalnog vijeća te Petar Barišić,zamjenik predstojnice Državnogureda za Hrvate izvan RH.

„Strategija u području kulture između ostaloga trebadati odgovor na ključno pitanje – što mi zapravo že-limo od hrvatskog kulturnog prostora u Srbiji, kako bi

onda spram tih naših želja i djelovali u budućnosti“,kazao je predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić.

„Je li to povećanje broja udruga, osnaži-vanje manifestacija u smislu njihovekvalitete i brojnosti, želimo li poticati os-nutak udruga i tamo gdje je mali brojHrvata? To su sve pitanja s kojima ćemose suočiti i mislim da je oko tih pitanjavažno da postignemo konsenzus“, kazaoje Sarić Lukendić.

„Mi smo ranjena zajednica. 1990-ih smobili objekti etničkoga čišćenja, a mladi,

školovani i sposobni ljudi kontinuirano su odlazili. Mismo zajednica koja je do 1990. godine bila konstitu-tivni narod, a status nacionalne zajednice19

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizirao je u subotu, 1. lipnja, u Monoštoru radni sastanak s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga. Tema sastanka bila je

Kulturna strategija Hrvata u Srbiji za razdoblje od 2013. do 2020. godine, dok je cilj skupa bio da se zajedničkidefiniraju sadržaji ovoga dokumenta, a bilo je riječi i o obilježavanju stoljetnih obljetnica hrvatskih velikana u

Vojvodini tijekom 2013. godine.

Održan prvi ovogodišnji radni susret predstavnika hrvatskih kulturnih udruga

R“Strategija u području

kulture između ostalogatreba dati odgovor na

ključno pitanje – što mizapravo želimo od

hrvatskog kulturnogprostora u Srbiji”

Darko Sarić Lukendić

Iz hrvatske zajednice

17 Minority News

Mi smo ranjena zajednica. 1990-ih smo bili objekti etničkoga čišćenja, a mladi, školovani i sposobni ljudi kontinuirano su odlazili

dobili smo tek 2002. godine. Tek tada nam je priznatstatus nacionalne manjine, pa institucionalnaneizgrađenost svoje posljedice ima i u kulturi“.

U Vojvodini djeluje oko 40 hrvatskih udruga kulturekoje se razlikuju po misiji, vrstama programa, institu-cionalnim kapacitetima i lokaciji. Te udruge orga-niziraju najviše programa, a imaju najmanje novca. Sdruge strane, institucije koje se financiraju od stranedržave imaju mali broj sadržaja koji se odnose na

hrvatsko kulturno naslijeđe.

Djelovanje velikog broja hrvatskih udruga kulture jeatomizirano, tj. organiziraju se mahom lokalni kulturnidogađaji. Manjkaju sadržaji koji prikazuju veće cjeline,događaji izvan značaja lokalne sredine i slično. Zatose ovom prilikom razgovaralo o potrebi stvaranjaokvira za regionalnu suradnju, o stvaranju asocijacijehrvatskih udruga kulture, dakle stvaranja svijesti ojedinstvenom kulturnom prostoru, kaže Žigmanov.

Ravnatelj ZKVH-a je u svome uvodnome izlaganju pojasnio kakoKulturna strategija Hrvata u Srbiji treba biti temeljni dokumentHNV-a.

Ona mora sadržavati dva bitna elementa: 1) glavne značajke kulturne scene hrvatske zajednice, 2) te dati smjernice njezina razvoja.

Kultura u manjinskim nacionalnim zajednicama se mora razumijevati u jednom užem značenju, kao individualnoduhovno stvaralaštvo, prije svega u području znanosti, umjet-nosti i tvoračkih umijeća, koje za posljedicu ima neku vrstu ma-terijalnih tragova.U ta tri područja nastaju djela o ostaju posljedice koja su važnaza identitetski prostor Hrvata u Vojvodini. Kada su u pitanju cil-jevi Kulturne strategije oni moraju okupljati oko dvije najvažnijecjeline – razvoja kulturnog stvaralaštva i razvoja aktivnosti naočuvanju kulturne baštine

U 3 područja nastaju djela o ostajuposljedice koja su važna za identitetski

prostor Hrvata u Vojvodini

Tomislav Žigmanov

Iz hrvatske zajednice

18 Minority News

Radni susret završio je otvorenjem izložbe slika Stipana Kovača iz Monoštora. Na susretu su bili nazočni i pred-stavnici hrvatskih institucija - ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) mr. sc. Marin Knezović i pravna savjetnicaHMI Diana Mašala Perković, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske PetarBarišić, te generalni konzul Dragan Đurić i konzul Neven Marčić iz Generalnog konzulata RH u Subotici.

Izložba slika Stipana Kovača

U Vojvodini djeluje oko 40 hrvatskih udruga kulture koje se razlikuju po misiji, vrstama programa, institucionalnim kapacitetima i lokaciji

avršena je šesta školska godina po redu kako se u osnovnim školama od I do VIII razreda u Subotici,Somboru i okolnim selima može izučavati izborni predmet Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Ove 2012/13. ovaj predmet pohađalo je 328 dece u 13 osnovnih škola. Učitelji setrude da nastava bude zanimljiva i raznovrsna, broj zainteresovane dece raste svake godine. Najveći

broj učenika, i to njih 100, za ovaj predmet opredelio se u Tavakutu kod učiteljice Mirjane Savanov u Osnovnojškoli „Matija Gubec“. Mirjana Savanov je i predsednica Odbora za obrazovanje u Nacionalnom savetubunjevačke nacionalne manjine iz Subotice i sa njom smo porazgovarali o inovativnim metodama nastavebunjevačkog govora ali i prezentacije etno-kulturnih sadržaja široj zajednici.

Iz bunjevačke zajednice

19 Minority News

Kako ste došli na ideju o etno postavci astala u vašojškoli?U okviru izborne nastave Bunjevački govor sa elemen-tima nacionalne kulture, u delu koji se odnosi na ele-mente nacionalne kulture, postoji lekcija pod nazivomBunjevačka tradicionalna ila (jela). Obično sam sa decompripremala jelo u školskoj kuhinji. To je bio posebandoživljaj za decu. Cilj takve praktične nastave je bio dadeca što kvalitetnije upoznaju bunjevačka jela. Oveškolske godine sam došla na ideju za nastavubunjevačkog, kada se obrađuju bunjevačka jela, da i decai ja donesemo pripremljenih jela. Pošto radim sa velikimbrojem dece u svakoj grupi, to je doprinelo da i sto budebogat i raznovrstan. Kad postavimo sto onda deci govorim o značaju trpeze za jednu porodicu, govorim imo hlebu i o tom ko seče hleb i na koji način. Ako imamogoste na času onda na svako jelo stavimo ceduljicu sanazivom. Govorimo o tom kako su se nekada pripremalenamirnice od koji se pravilo jelo i kakva je bila uloga ženeu domaćinstvu. Obično obučem i bar dve curice u sefir(tradicionalni bunjevački matrijal), koje tog dana imajuulogu reduše (žena koja priprema hranu ipostavlja trpezu). Deca su obično veoma zado-voljna kad na ovakav način organizujem nastavu.Ova ideja se dopala i mojim kolegama, pa smosvi zajedno, odeljenja niži razreda, sa svojimučiteljicama i roditeljima postavili velikibunjevački sto jednom prilikom kad su nam ugostima bili drugari iz jedne subotičke škole. Mismo bili veoma ponosni na naš bogato postavl-jeni sto, a gosti su bili prezadovoljni.

Šta taj etno sto nudi sve posmatračima i degus-tatorima?Bunjevački astal predstavlja očigledno sredstvou nastavi jer kad se uči o jelima najbolje ih jevideti napravljene, a još je bolje kad mož jelo iprobati. Bunjevački astal se ne gleda, sa njegase jelo jede i onda je to pravi doživljaj, puno boljinego da se samo gleda sa slika. Bunjevački astalpruža sliku jednog naroda i njegove tradicionalnekuhinje. Etno astal omogućava da na najbolji

moguć način upoznamo kulinarske veštine jednog naroda.

Kako su drugi reagovali na njegovo postavljanje?Bunjevački astal je naišao na podršku kako dece iroditelja, tako i kolega sa kojima radim. Ideja je veomadobra i originalna. Bunjevački astal daje mogućnost svimakoji nas posete da upoznaju tradicionalna jela Bunjevaca i Tavankuta.

Koji su vam dalji planovi u razvijanju upoznavanja okoline sa bunjevačkim etno blagom?Bunjevačko etno blago se već odavno kod nas u Tavankutu veoma lepo prikazuje i to u školi putem radionica i u kulturno-umetničkim društvima, kao i u ostalim udruženjima koja postoje u Tavankutu. Ono štoprikazujemo, posetiocima je nešto novo i nepoznato, avredno, a mi Tavankućani živimo svoju tradiciju i običajetako što sve to primenjujemo u svakodnevnom životu.Bunjevački astal je samo jedna karika našeg bunjevačkogetno blaga, čime se veoma ponosimo.

Učiti se može i preko gastronomije

ZSuzana Kujundžić Ostojić

Bunjevačka ila u školama

Iz bunjevačke zajednice

20Minority News

ponedeljak 10. juna, u posetu Bunjevačkomnacionalnom savetu bila je Ana Popovicki,istraživačica na projektu Pokrajinskog ombudsmana, kako bi razgovarala sa ženama

koje su uključene u rad Saveta, a sve u cilju procenepoložaja žena u savetima nacionalnih manjina. Sastanku su prisustvovale tri članice Saveta, i toNevenka Bašić Palković, Etela Jerinkić i Kata Kuntić, odukupno osam žena koliko je sad uključeno u rad Savetabunjevačke nacionalne manjine.

Tom prilikom članice Saveta su na osnovu pitanja i anketnog listića iznele svoja mišljenja u vezi položaja ženau BNS i došle do zaključka da je položaj žena bolji, jer sadveć 30% sastava Saveta čine žene, koje su ujedno maksimalno angažovane po svim pitanjima koja se tičučetiri osnovne oblasti koje pokriva Nacionalni savet.Takođe je saopšteno da je danas situacija bolja, u odnosuna prvi sastav BNS, a pored toga žene su na funkcijipredsednika i potpredsednika Izvršnog odbora, tepredsednika Odbora za obrazovanje. Pitanja su se kretalaupravo u cilju poboljšanja položaja žena u BNS, kao što jepitanje sledećih izbora i eventualnog povećanja broja

žena u Savetu, te pitanja koja se tiču raznih interesovanjai problema koji tište žene u svim nacionalnim savetima.

Položaj žena u savetima nacionalnih manjina

U

redstavnica Nacionalnog saveta bunjevačkenacionalne manjine, Nevenka Bašić Palković,kustos i bibliotekar savetnik, bila je na sas-tanaku održanom u Etnografskom muzeju u

Beogradu, 7. juna 2013. godine, na poziv Etnografskogmuzeja u Beogradu i Nacionalnog komiteta za nemater-ijalno kulturno nasleđe Republike Srbije. Kao članica

Komisije za zaštitu kulturne baštine Bunjevaca, koja jeformirana u okviru Nacionalnog saveta bunjevačke na-cionalne manjine, prisustvovala je predstavljanju ele-menata nematerijalnog kulturnog nasleđa i uručenjudokumenata o prvom upisu u Nacionalni registar ne-materijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

Samo da podsetimo, Narodna skupština Republike Srbijeratifikovala je Konvenciju o očuvanju nematerijalnogkulturnog nasleđa 5. maja 2010.god. Istog dana ratifiko-vana je i Okvirna konvencija Saveta Evrope o vrednostikulturnog nasleđa za društvo. Centar, odnosno Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđeformiran je pri Etnografskom muzeju u Beogradu, a njegov predsednik je Saša Srećković, muzejski savetnik.

Na ovom svečanom predstavljanju, Nacionalni komitetza nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbijeuputio je poziv za dostavljanje novih predloga za drugiciklus upisa na Listu nematerijalnog kulturnog nasleđa,uz odgovarajuću propratnu dokumentaciju. Ovo je prilikada Bunjevci dostave listu svojih predloga za upis, jer jepotrebno da zaštitimo kompletno bunjevačko kulturnonasleđe. U tom pogledu odmah su otpočele odgovaraju-će aktivnosti u Nacionalnom savetu bunjevačke nacionalne manjine.

P

Predstavljena Lista nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije

Iz romske zajednice

21Minority News

obzirom na to da su Romi jedna od najugroženijih društvenih grupa u Srbiji, ciljdržave je da udruženim naporom društva unapredi njihov položaj da bi se smanjile

nejednakosti koje postoje izmedju 150.000 pripadnikaromske nacionalnosti i ostatka stanovništva - istakla je potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracijeSuzana Grubješić na seminaru "Socijalno uključivanjeRoma i Romkinja u Srbiji“ održanom 18. juna uBeogradu.

Ona je takođe istakla da je unapređenje položaja Romaznačajno pitanje i kada je oEvropskoj uniji reč.

“Srbija je dužna da unapredi socijalno-ekonomski položajRoma da bi imali ista prava kaoi ostali gradjani zato što će na tajnačin da osigura da i oni dopri-nesu ekonomskom razvoju zem-lje, ali i koriste dobrobiti razvoja ievropske integracije Srbije”, istakla je Grubješić, ali i naglasila da socijalno uključivanje Roma ne može da sezavrši jednim ili sa nekoliko projekata jer su problemi veliki pa je neophodan dug proces i trajna posvećenostda se reši.

Prema njenim rečima Srbija ulaže veliki napor da, osimfinansiranja iz budžeta, projekte koji pomažuunapređenju položaja romske manjine finansira iz IPAfondova i na druge načine. Osim toga seminar "Socijalnouključivanje Roma i Romkinja u Srbiji“ se organizuje utrenutku kada je unapređenje položaja Roma značajnatema i za zemlje članice EU, kao i za sve zemlje kandidatei potencijalne kandidate.

Direktor Generalnog direktorata za proširenje Evropskekomisije Pjer Mirel rekao je da je mnogo učinjeno na unapređenju položaja Roma, ali da su problemivišestruki i duboko ukorenjeni i da lokalnim samo-upravama nije lako da nađu rešenja za preseljenje Romaiz nehigijenskih naselja.

“Svedoci smo da u Srbiji postoji nova energija i saradnjaVlade, grada Beograda i Nacionalnog saveta romske na-cionalne manjine što ukazuje da će i ubuduće zajedno darade da se poboljša položaj Roma. Nadam se da će VladaSrbije, kao što se suočila sa teškom odlukom o Kosovu iMetohiji, raditi na unapredjenju položaja Roma,” rekaoje Mirel.

Poslanik i predsednik Saveta za unapređenje položajaRoma Srdjan Šajn naglašava da će uskoro moći da se kažeda Srbija ima institucionalni okvir za proces integracijeRoma, ali da je još neophodno raditi na tom polju, pa ćese Savet ozbiljno da se bavi monitoringom tog procesa .

“Važno je da se na lokalnom nivou angažuju svi resursi zaintegraciju Roma, a da posebna pažnja mora da seposveti opštinama Preševo i Bujanovac, kao i Sandžaku iizbeglim Romima,” rekao je Šajn i naglasio da Srbija

pokazuje da misli evropski, da jeopredeljena za evropske integracije,ali i da je i za Srbiju i za Rome važnodobijanje datuma za početak pregovora. Da postoji politička volja države da sepomogne romskoj zajednici smatra ipredsednik Nacionalnog savetaromske nacionalne manjine VitomirMihajlović.

“Napravljen je korak ka rešavanjuproblema, ali dinamika nije onakva

kakva je očekivana. Jer, Romi se i dalje suočavaju samnogim problemima, poput nezaposlenosti, budući daoko 99 odsto te populacije nije u radnom odnosu. Osimtoga veliki broj dece nije obuhvaćen obrazovnim siste-mom, Romi se suočavaju sa diskriminacijom i nisu potpuno integrisani u društvo,” tvrdi Mihajlović.

Zamenica gradonačelnika Beograda Tatjana Pašić istaklaje da je u Beogradu 303 romske porodice, odnosno oko1.300 Roma, dobilo lična dokumenta i zdravstvene knjižice i da je u poslednje četiri godine upisano 411djaka romske nacionalnosti u škole.

Socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Srbiji

Potrebno vreme i posvećenost

S

“Cilj države je da udruženim naporom društva unapredi položaj Roma da bi se smanjile nejednakosti koje postoje izmedju 150.000 pripadnika romske nacionalnosti i ostatkastanovništva”

Srbija je dužna da unapredi socijalno-ekonomski položaj

Roma da bi imali ista prava kaoi ostali gradjani zato što će na taj

način da osigura da i oni doprinesu ekonomskom razvoju

zemlje, ali i koriste dobrobitirazvoja i evropske integracije

Srbije

Iz romske zajednice

22Minority News

acionalni savet romske nacionalne manjine usaradnji sa Kancelarijom za ljudska i manjinskaprava, Kancelarijom za inkluziju Roma Vojvo-dine i Ministarstvom prosvete, i ove godine

primenjuju mere afirmativne akcije za upis romskihučenika u srednje i na više škole i fakultete. Način prijavljivanja romskih učenika za upis pomoćumera afirmativne akcije je isti kao i prethodnih godina.Kandidati za upis u srednje škole i fakultete trebalo bi da

se jave kancelariji Nacionalnog saveta romske nacionalnemanjine u Beogradu, Kancelariji za inkluziju Roma Vo-jovodine u Novom Sadu, regionalnim kancelarijama Na-cionalnog saveta u mestima u kojima žive ili romskimnevladinim organizacijama koji dostavljaju podatkeKancelariji za ljudska i manjinska prava. Kancelarija za ljudska i manjinska prava prikuplja podatkeo učenicima koji bi trebalo da se upišu u srednje škole,obrađuje ih i dostavlja Ministarstvu prosvete do 15. av-gusta 2013. godine. Svi učenici koji ispunjavaju uslove zaprimenu mera afirmativne akcije biće obavešteni, dok ćese rešenja Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkograzvoja, dostavljati naknadno.Kada je reč o budućim studentima Kancelarija za ljudskai manjinska prava je u obavezi da nadležnom ministarstvudostavi spiskove studenata do 25. jula 2013. godine, zaprvi, a do 23. septembra 2013. godine za drugi upisni rok. Mere afirmativne akcije za pripadnike romske nacionalnemanjine primenjuju se u Srbiji od 2003. godine na osnovuZakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina,Strategije za unapređivanje položaja Roma u Republici Sr-biji i Akcionog plana za sprovođenje Strategije zaunapređivanje položaja Roma u Republici Srbiji, a od2009. godine i Zakona o osnovama sistema obrazovanjai vaspitanja. Cilj afirmativnih mera upisa romskih učenika je da sepoboljša dostupnost školovanja romskih učenika. Porezultatima poslednjeg popisa, u Srbiji živi oko 150 hiljadaRoma, mada se procenjuje da ih je petostruko više. Samopet odsto Roma ima stalni posao, a više od 80 odsto ih jenepismeno. Zahvaljujući merama afirmativne akcije, iz godine u god-inu ova slika se poslednjih godina poboljšava.

Mere afirmativne akcije za upis učenika u srednje i studenata na više škole i fakultete

Prijavljivanje za upis u srednje škole i na fakultete u toku

ef Delegacije Evropske unije u Srbiji VensanDežer i šef Misije OEBS u Srbiji PeterBurkhard potpisali su 18. juna sporazum osaradnji na projektima unapređenja

položaja Roma vredan 4,8 miliona evra. Oni su, posle potpisivanja ugovora, istakli da će novacda se iskoristi da se poboljša zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje i uslovi stanovanja romskemanjine u Srbiji.I Evropska unija i Evropska komisija izuzetno su zainteresovane za unapredjenje položaja Roma štopotvrđuje i podatak da je poslednjih godina EU u Srbijiza te namene izdvojila 15 miliona evra ali i da DelegacijaEU u Srbiji saradjuje sa svim opštinama da se pronadjesmeštaj za ugroženi deo stanovništva.

Š

Potpisan Sporazum o saradnji na projektima unapređenja položaja Roma

N

redsednik Skupštine grаdа prof. dr SinišаSević primio je u grаdskom pаrlаmentupredsednikа Sаvetа grčke nаcionаlnemаnjine dr. med Hristosа G. Aleksopulosа i

sа njim rаzgovаrаo o аktivnostimа ovog Sаvetа, аli imogućoj sаrаdnji novosаdskih i grčkih institucijа iustаnovа.

Predsednik Skupštine Novog Sаdа i predsednik Sаvetаgrčke nаcionаlne mаnjine dogovorili su dа se u nаrednomperiodu održi sаstаnаk sа predstаvnicimа iz rаzličitihoblаsti, pre svegа privrede, kаko bi se sаgledаlаmogućnost o sаrаdnji novosаdskih i grčkih privrednikа.

Među potencijаlnim privrednim vezаmа oznаčene su аk-tivnosti Novosаdskog sаjmа i sаjmа u Solunu, kаo isаrаdnjа nа nivou novosаdskih i grčkih fаkultetа.

- Svаkа sаrаdnjа je znаčаjnа i cilj nаm je dа jаčаmo vezuizmeđu dvа nаrodа, kojа je trаdicionаlnа dobrа i jаkа -kаzаo je prof. dr Sević.

Tokom dаnаšnjeg rаzgovorа istаknutа je i spremnost dаse sаgledаju mogući zаjednički projekti, čijа bi sereаlizаcijа ostvаrilа preko fondovа Evropske unije, što ćetаkođe biti jednа od temа nаrednog sаstаnkа.

“Novi Sаd je prаvio velike korаke, posebno u energetskomsektoru i IT sektoru i trebа videti kаko ostvаriti sаrаdnjuu ovim i drugim poljimа,” precizirаo je dr. med Aleksop-ulos.Nаcionаlni sаvet grčke nаcionаlne mаnjine osnovаn jeаvgustа 2004. godine sа sedištem u Beogrаdu, а Sаvetimа zа cilj širenje аfirmаcije grčke zаjednice u Srbiji.

Iz grčke zajednice

23Minority News

P

Prof dr Sević primio predsednika Saveta Grčke nacionalne manjine dr med. Hristosa Aleksopulosa

Moguća saradnja na polju privrede i visokoškolskog obrazovanja

estivаl ukrаjinske kulture „Kаlinа-2013“kаo nаjvećа mаnifestаcijа ukrаjinskezаjednice u Srbiji, održаn je 8. i 9. junа2013. godine u Kuli. Nа Festivаl „Kаlinа“

ove godine tokom dvа dаnа, održаne su brojnemаnifestаcije, kаo što su: etno-izložbа kаo i izložbаumetnikа nаše zаjednice, gde je ujedno bilo iotvаrаnje festivаlа, prezentаcijа ukrаjinske kuhinje,tаkmičаrski progrаmpevаčа-аmаterа i svečаnikoncert festivаlа.

8. junа od 17 čаsovа, uGаleriji Kulturnog centrа uKuli održаnа je svečаnаceremonijа otvаrаnjа 10.Festivаlа ukrаjinske kulture„Kаlinа“, u okviru koje jeotvorenа i izložbа slikа ifotogrаfijа umetnikа BorisаBilenjkog iz Vrbаsа.

I ime orgаnizаtorа predsednik Nаcionаlnog sаvetаukrаjinske nаcionаlne mаnjine Jozo Sаpun pozdrаvioje prisutne, čestitаo prаznik ukrаjinske kulture i poželeosvim učesnicimа festivаlа mnogo uspehа, nаkon čegаje svečаno otvorio festivаl.

Ambаsаdor Ukrаjine u Republici Srbiji Viktor Nedopаssrdаčno je pozdrаvio sve povodom otvаrаnjа glаvne

mаnifestаcije godine – Festivаlа ukrаjinske kulture„Kаlinа“.Sа umetnikom Borisom Bilenjkim, prisutne je upoznаonаrаtor festivаlа Vаsilj Dаcešen, nаkon čegа su prisutniimаli priliku dа se upoznаju sа njegovim delimа, i sаizložbom eksponаtа ručnih rаdovа, nаrodnogstvаrаlаštvа ukrаjinske nаcionаlne zаjednice.

Od 18 čаsovа u klubu kul-turnog centrа predstаvljenа sujelа ukrаjinske nаcionаlnekuhinje.

Prezentаciju je otvorilа KаćаKljučkovskа, ukаzujući dа seukrаjinski kuhinjа ističe svojomoriginаlnošću, i dа su mnogаjelа postаlа specijаliteti drugihnаrodа, kаo što su boršč ipiroge. Ujedno je pozvаlа sveprisutne nа degustаciju

trаdicionаlnih jelа ukrаjinske kuhinje, koji sepripremаju u ukrаjinskim kućаmа u Srbiji, i to boršč,terćuh, golubec i piroge. Recepte ukusnih jelа prisutnisu dobili u brošuri kojа je specijаlno objаvljenа zаfestivаl "Kаlinа - 2013."

Neizostаvni deo Festivаlа ukrаjinske kulture „Kаlinа“jeste tаkmičаrski progrаm, u kojem su se izvođаči izKule, Vrbаsа, Inđije, Novog Sаdа, Sremske Mitrovice i

Iz ukrajinske zajednice

24Minority News

10. FESTIVAL UKRAJINSKE KULTURE “KALINA“

F

Slаvonskog Brodа tаkmičili zа nаjlepši glаs Festivаlа„Kаlinа-2013“. U tаkmičаrskom progrаmu ove godineizvedeno je 14 ukrаjinskih pesаmа. Žiri u sаstаvuIsidorа Nedović, Tаnjа Knežević i Oleg Gаftkovič imаoje težаk zаdаtаk pri izboru nаjboljih izvođаčа.

Tаkmičаrski progrаm ove godine prаtio je orkestаrFestivаlа ,,Kаlinа“ pod rukovodstvom Jаroslаvа Kulebe.Pevаči su se mаrljivo pripremаli zа ovаj nаstup u Kul-turnom centru u Kuli gde su se čule prekrаsneukrаjinske pesme i odjekivаli gromoglаsni аplаuzioduševljenih gledаlаcа.

Žiri je izаbrаo pobednike:

I mesto – duet Sofijа Mučenski i Helenа Sаbаdoš sаpesmom „Oй u višnevomu sаdu“;

II mesto – Mihаjlo Letvenčuk i Ivаn Leščešen sа pes-mom „Oй tаm nа gorі“ ;

III mesto – Ivаn Sаlonski, koji je otpevаo pesmu „Nіčяkа mіsяčnа, яsnая, zorяnа“ .

Gledаoci su imаli mogućnost dа tokom pаuze (dok ježiri zаsedаo) uživаju u čаrobnom nаstupu Nаrodnogаmаterskog аnsаmblа ,,Zbirаž“ Ternopiljske oblаsti,Ukrаjinа.

Već desetu godinu zаredom Festivаl ukrаjinske kulture„Kаlinа“ okupljа ljubitelje ukrаjinske kulture ne sаmosа ovih prostorа, već i iz susednih držаvа Bosne i Herce-govine i Hrvаtske.

Drugog dаnа Festivаlа ukrаjinske kulture „Kаlinа“priređen je svečаni koncert, koji je održаn nа sport-skom terenu OŠ ,,Isа Bаjić“. Nа svečаnom koncertufestivаlа učestvovаlа su kulturno-umetničkа društvа izSrbije: KUD „Ivаn Senjuk“ iz Kule, KPD „Kаrpаti“ izVrbаsа, UKC „Kobzаr“ iz Novog Sаdа, DNUK„Kolomejkа“ iz Sremske Mitrovice, KUD „Kаlinа“ izInđije, kаo i folklorni аnsаmbl Domа kulture iz Sivcа.

Tаkođe, nа svečаnom koncertu nаstupilа su društvаKPUU „Červonа kаlenа“ iz Lišnje, Republikа Srpskа iUKPD „Ukrаjinа“ iz Slаvonskog Brodа, Hrvаtskа.

Pesme su se smenjivаle igrаmа, čule su se ukrаjinskemelodije, а gledаoci su nаgrаđivаli izvođаčegromoglаsnim аplаuzimа. U drugom delu održаn jedvočаsovni koncert gostiju iz Ukrаjine – dečijeg аn-sаmblа igre ,,Orhidejа“ i nаrodnog аmаterskog аn-sаmblа ,,Zbirаž“.

Nа 10. Festivаlu ukrаjinske kulture „Kаlinа“ jošjedаnput je potvrđeno, dа Ukrаjinci nа ovimprostorimа u ne bаš lаkom vremenu izdržno čuvаjusvoju kulturu i trаdiciju. Festivаl „Kаlinа“ postаo jeznаčаjаn prаznik ukrаjinske nаcionаlne zаjednice u Srbiji. Jаroslаv Kulebа

Iz ukrajinske zajednice

25Minority News

osle višegodišnjih priprema, na čemu je radioi Nacionalni savet Rusina u prošlom sazivu,krajem prošlog meseca u Vukovaru je pot-pisan Protokol o saradnji radi očuvanja iden-

titeta rusinske nacionalne manjine u Republici Srbiji irusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Pro-tokol su, upravo na programima obeležavanja DanaRusina u Hrvatskoj, potpisali predsednik Nacionalnogsaveta Rusina Slavko Rac i predsednik Koordinacijerusinske nacionalne manjine u RH, kao najvišegpredstavničkog tela kulturne samouprave te manjine ususednoj državi, Joakim Erdelji.

Kako je istaknuto, to je istorijski događaj za Rusine naovim prostorima, koji danas žive u dve države (u bivšojSFRJ je bilo oko 25 hiljada pripadnika rusinske narodnostiu svim tadašnjima republikama), pre svega zbog prisutnetendencije velikog opadanja broja Rusina u RepubliciHrvatskoj, odnosno sve manjeg izjašnjavanja kao Rusinazbog raznih faktora. Prema poslednjem popisu iz 2011.god., kao Rusini su se u Hrvatskoj izjasnili manje od 2 hil-jade građana, a na prostore u današnjoj Hrvatskoj počelisu se doseljavati pre više od 180 godina upravo iz mestau Vojvodini, tako da su svojevrsna „dijaspora dijaspore“Rusina u Srbiji.

S obzirom na autohtonost na ovim prostorima (u Vojvod-

inu su se prvi Rusini počeli doseljavati još od 1745. go-dine), Rusini u Srbiji imaju svoje ustanove i institucije usvim oblastima važnim za očuvanje jedne nacionalne za-jednice, i upravo preko njih će se sprovoditi potpisanisporazum o saradnji u obrazovanju, kulturi, informisanjui očuvanju rusinskog jezika i pisma u obe države. Svakako,ta saradnja nije počela ovim Protokolom, postojala je dosada, postoji i sada veoma bliska razmena raznih kul-turnih i sportskih programa, KUD iz Hrvatske redovnoučestvuju na značajnijim festivalima Rusina u Srbiji iobratno, postoje i mnoge rodbinske i prijateljske veze...Jedan od glavnih ciljeva Protokola je i podsticajprekogranične saradnje, s obzirom da Republika Hrvatskaubrzo postaje članica Europske unije, tako da se planiraizrada zajedničkih projekata za konkurisanje u europskefondove. Interesantno je da će, ulaskom Hrvatske u EU,od ove godine većina Rusina u srednjoj Europi biti u tojeuropskoj zajednici, pošto Rusini žive i priznati su kao na-cionalna mnajina i u Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj,Češkoj, Rumuniji, kao i u Ukrajini i Srbiji, i iz tih zemalajsu se i doselili na ove prostore.

Pored pomenutih predsednika Nacionalnog savetarusinske nacionalne manjine u Srbiji i Koordinacijerusinske nacionalne manjine u Hrvatskoj, potpisivanjuProtokola prisustvovali su i drugi članovi ovih organa, kaoi mediji iz obe države. M. Zazuljak

Vesti iz rusinske nacionalne manjine u Srbiji

Iz rusinske zajednice

26Minority News

POTPISAN PROTOKOL O JOŠ BLIŽOJ SARADNJI RUSINA U SRBIJI I RUSINA U HRVATSKOJ

P

Gložanu 1. juna 2013. godine održan je 43.tradicionalni festival folklora „Tancuj, tan-cuj...“. Takmičarski sadržaj festivala je bio

podeljen na tri dela: u Domu kulture je održan koncertpevačkih grupa i orkestara a na sceni amfiteatra je bioposlepodnevni i večernji koncert folklornih grupa kojisu u okviru direktnog prenosa pratili i gledaoci RT Vo-jvodina.

Ovaj najmasovniji festival Slovaka u Vojvodini je okupioveliki broj učesnika iz 19 slovačkih sredina regionalnozastupljenih iz Srema, Banata i Bačke uz učešćegostujućih ansambala iz Ðurđeva, Maglića, Novog Sada,Iloka (Hrvatska) i Očove (Slovačka).

Festival je ove godine u skladu sa Ugovorom omeđusobnim pravima i obavezama osnivača i organiza-tora festivala organizovan prema novom modelu. Timeje dobio nove organe: Organizaciono-upravni savet, Pro-gramski savet i koordinatora, mada je u mnogome po-mogao i Pripremni odbor iskusnih domaćina –Gložančana. Time je osigurana ne samo finansijska,nego i organizaciona stabilnost ovog festivala. Pokazalose dakle da je teorija bila odlično sprovedena u praksi,odnosno i organizacija ovogodišnjeg festivala je bila nazavidnom nivou.

Na početku prvog koncerta folklornih grupa pristutnesu svečano pozdravili: Jan Bohuš, predsednik SavetaMesne zajednice Gložan i pokrajinski poslanik, Pavel

Marčok, predsednik Opštine Bački Petrovac i AnaTomanova Makanova, predsednica Nacionalnog savetaslovačke nacionalne manjine i potpredsednica Skupštine AP Vojvodine.

Pobednici u kategoriji folklornih grupa su mladiPivničani, članovi SKUD-a „Pivnica“ – folklorni ansambl„V pivnickom poli“ koji će slovački vojvođanski folklorda predstavljaju na festivalu folklora „Slávnosti podPoľanou“ u Ðetvi (Slovačka Republika).

U

Iz slovačke zajednice

27Minority News

Festival “Tancuj, tancuj…”

Foto: Stevan Lenhart

periodu od 6. do 9. juna 2013. god. Stara Pa-zova je bila domaćin 20. Smotre slovačkogdečijeg pozorišnog stvaralaštva „3xĎ“. Ovaj

veliki pozorišni praznik malih glumaca svojim pris-ustvom su uveličali: Ana Tomanova Makanova,predsednica Nacionalnog saveta slovačke nacionalnemanjine koja je u svom govoru između ostalog istaklada „gluma predstavlja jednu veliku umetnost“.

U ime Opštine Stara Pazova prisutne je pozdraviopredsednik Đorđe Radinović a u ime Zavoda za kulturuvojvođanskih Slovaka lepe reči svima je uputila direktorkaMilina Sklabinski. U ime SKUD-a „heroj Janko Čmelik“ uStaroj Pazovi – podstaknut dvadesetom godišnjicom ovesmotre, govorio je Aleksandar Bako, glumac i reditelj,jedan od osnivača ove značajne pozorišne manifestacije.Smotru je otvorila svestrana mlada umetnica EmaKočišova iz Stare Pazove.

U takmičarskom delu je nastupilo trinaest predstava presvega iz osnovnih škola i pojedinih slovačkih kulturno-umetničkih, odnosno kulturno-prosvetnih društava u Vo-jvodini.

Smotra je imala dobro osmišljenu četvorodnevnu kon-cepciju koju su vredno pripremali ne samo domaćininego i Organizaciono-upravni savet smotre, koordinatorHana Majerova, Zavod za kulturu vojvođanskih Slovakakao jedan od organizatora. U okviru svečanog zatvaranja9. juna 2013. god. dodeljene su brojne nagrade. Svaka odpredstavica je imala svoje nagrađene predstavnike apredsednica žirija Zuzana Tarnociova, inače dugogodišnjaglumica iz Bačkog Petrovca, je istakla da je zajedno sa svo-jim kolegama Miroslavom Fabrijem, glumcem SNP izNovog Sada i Janom Makanom, rediteljem iz Novog Sada– imala veoma tešku i odgovornu ulogu da izdvoji najus-pešnije učesnike.

Konačna odluka žirija je bila u sledećem sastavu: prvomesto – Zlatnu plaketu je osvojio pozorišni ansambl iz Os-novne škole „Bratstvo“ iz Aradca za predstavu „Pe-peljuga“. Drugo mesto – Srebrna plaketa je pripalapredstavi „Paća i pirati“ KUD-a „Petrovačka družina“ izBačkog Petrovca a trećem mestu – Bronzanoj plaketi suse obradovala deca iz SKPD „Đetvan“ iz Vojlovice za pred-stavu „Ružno pače vojlovačko“.

Iz slovačke zajednice

28Minority News

Festival “3xĐ”

U

Iz slovačke zajednice

29Minority News

d 20. do 23. juna 2013. god. uKisaču je održan 20. dečiji festi-val folklora „Zlatá brána“.

Centralni deo festivala je bio dana 23.juna na sceni zamka na kojoj su pes-mom, plesom ili igrom nastupili ansambliiz Kisača, Vojlovice, Kulpina, Erdevika,Slankamenačkih Vinograda, Selenče,Janošika, Luga, Bačkog Petrovca, Hajdučice,Boljevaca, Stare Pazove, Šida, Dobanovaca,Soljana i Iloka iz susedne Hrvatske, Batajnice,Stepanovićeva, Padine, Bačke Palanke, Aradca,Gložana, Kovačice, Pivnica i iz gostujućeg Lip-tovskog Mikulaša iz Republike Slovačke.

U okviru svečanog otvaranja ovog festivalaprisutne su pozdravili:

potpred-sednica Skup-štine APV ipredsednica NSSNMAna Tomanova Makanova,savetnik Ambasadora Slovačke Republike uBeogradu Jozef Sabo, predsednik Saveta Mesnezajednice Kisač Jan Slavik, direktorka KIC Kisač idirektorka festivala Ana Hrćan Leskovac a festivalje otvorio Mihal Martinko, đak generacije2012/13. šk. god. OŠ „Ljudevit Štur“ u Kisaču.

Moderatori festivala su bili: Miroslav Kolar, HanaKatarina Đurovkova, Kristian Križan, Ema Francis-tiova, Aleksandar Kolar, Jana Marčokova i DanielMihalj. Scenario su napisali Svetlana Gaškova i JanPrivizer a režiju su odradili Svetlana Gaškova i IvanPrivizer .

Stručni žiri je bio u sledećem sastavu:Ervin Malina,

Ana Medveđova Gaškova i Jaroslav Gabrinji.

Prema njihovom mišljenju najus-pešniji su bili članovi

Dečijeg folklornog ansambla„Ratolesť“ iz Pivnica

koji će sledeće godine dareprezentuju slovački folklor iz

naše zemlje u Dulovcima uSlovačkoj.

Ovo nagradno putovanjeće da finansira Nacionalnisavet slovačke nacionalnemanjine.

Drugo mesto je osvojio Dečijifolklorni ansambl „Hajiček“ iz Luga

a treća su bila deca iz Kisača –dečiji folklorni ansambl

„Slniečko“.

20. festival dečijeg folklora „Zlatá brána“

O

Najuspešniji su biličlanovi Dečijeg folklornog ansambla „Ratolesť“ iz Pivnica koji će sledeće godine da reprezentujuslovački folklor iz našezemlje u Dulovcima uSlovačkoj

Kovačici su se u petak u podne sreli mladi au-tori rubrike "Rozlety" časopisa "Vzlet". Nakonobilaska mesta, posete Galeriji naivne umet-

nosti i Gimnaziji "Mihajlo Pupin", otvorena je izložbailustracija autora rubrike "Rozlety". Posle toga, podprocvetalim mirišljavim lipama, na dvorištu kovačičkegimnazije, začula se truba Miroslava Ponjičana iz Kisača.Prisutnima su se obratili najpre domaćin ovogodišnjemanifestacije - direktor gimnazije Pavel Roharik, a zatimi potpredsednica Saveta Mesne zajednice ZuzanaLenhart i glavni i odgovorni urednik časopisa "Vzlet" Stevan Lenhart.

Užitak uz pisanu reč posetiocima su pružili autori rubrike"Rozlety", koji potiču iz nekoliko vojvođanskih mesta:Kovačice, Padine, Kisača, Selenče i Bačkog Petrovca.Raspoloženju je doprineo i muzički duet Kristijan Hekelj i

Danijel Valovec. Takođe su po tradiciji posetioci imali pri-like da prisustvuju razgovoru sa afirmisanim piscem, ovogputa Martinom Kasardom iz Slovačke republike.

Protiv junske vrućine borili su se svojom muzikom i ben-dovi Oluja i Omnipotence. Autore kako poezije tako ilikovnih radova ocenjivala su dva žirija. Književni žiri bioje u sastavu: Zuzana Čižik, Eva Taubert i Andrea Spevak,dok su likovne radove ocenjivali: Elena Tomaš, Pavel Kozai Marina Bireš.

Kada govorimo o književnom stvaralaštvu u proteklomperiodu, u rubrici "Rozlety" objavljeno je 55 pesama odukupno 22 autora i jedna proza. Očigledno postoji in-teresovanje za poeziju i kod mladića, ali je zastupljen malibroj mesta. Autori koji pišu potiču iz: Selenče, Padine,Kisača, Kovačice, Janošika, Pivnica, dok su neki od njih

potpisani skraćenicom GJK, što govori da jereč o učenicima Gimnazije "Jan Kolar" sadomom učenika u Bačkom Petrovcu. Međuautorima je i beogradska studentkinjaslovačkog jezika srpske nacionalnosti.

Kako je navedeno u izveštaju stručnog žirijaza književno stvaralaštvo, rubrika "Rozlety"ne stari. "Rozlety" donose mnoga zanimljivarazmišljanja, lepe reči ljubavi, mlade snove,želje, ali i konfrontacije sa realnošću. Među autorima ističu se dve devojke izKisača, čije pesme su neklasične, predstavl-jaju igru reči, misli i forme. Jedna od njih jeprošlogodišnja pobednica Ivana Vozar adruga je Svetlana Gaško – Aranea. Premarečima žirija, njeno stvaralaštvo je drugačije,otvara nove probleme, nove teme, autorkastvara po malo revoltirano i proničečitaočima u podsvest. Upravo zbog ovakvogautorskog stava, koji izdvaja Svetlanu Gaškood ostalih , osvojila je ovogodišnju Nagradu"Rozlety" za poeziju.

Kada je reč o likovnim radovima, premarečima članova žirija ima zanimljivih i savre-menih radova. Svaki autor ima svoj ličnipečat. Ilustracije Vladimira Mikuša iz Kovačicesu međutim ostavile najveći utisak, pre svegagrafikom, koloritom i originalnim rukopisom.Njegovo stvaralaštvo direktno komunicira sapublikom, nudi kreativna rešenja, ali i pričepune simbolike, oblika i boja. Upravo zato jezaslužio Nagradu "Rozlety" za najbolji likovnirad u prethodnom periodu.

Iz slovačke zajednice

30Minority News

42. omladinska akcija "Susret pod lipama"

U

Radi se o sljedećim udžbenicimaIzdavačke kuće ’’Klett iz Beograda’’ ito: ,,Igra brojeva i obliika 1, udžbeniki radna sveska, matematika’’,,,Čarobni svijet muzike’’ i ’’Svijet umojim rukama’’ za 1. razred osnovneškole i to su prvi u nizu odobrenihudžbenika u projektu besplatnihudžbenika za učenike osnovnih školau Sandžaku koji će od 1. septembranastavu pohađati na bosanskomjeziku.

Pored bošnjačke nacionalne zajed-nice, na sastanku Komisije Min-istarstva prosvjete odobreni su iudžbenici za prvi razred osnovneškole za nastavu na albanskom, ukra-jinskom i hrvatskom jeziku.

Vlada Republike Srbije je svojimposebnim zaključkom uvrstila kom-plet udžbenika za prvi razred os-novne škole za nastavu nabosanskom jeziku od 1. septembra2013. godine u projekat besplatnih

udžbeničkih kompleta za pripadnikebošnjačke nacionalne zajednice.

Bošnjačko nacionalno vijeće uputiloje projekat Bakiru Izetbegoviću, članuPredsjedništva BIH, MehmetuBozaju, ambasadoru RepublikeTurske u Srbiji, i Vensanu Dežeru, šefuDelegacije EU i bošnjačkim instituci-jama u Sarajevu: Bošnjačkoj zajednici kulture “Pre-porod”, Vijeću Kongresa bošnjačkihintelektualaca, Udruženju građanaporijeklom iz Sandžaka, kojim sepredviđa obezbjeđivanje besplatnihkompleta udžbenika za učenike 5.razreda osnovne škole koji ćepohađati nastavu na bosanskomjeziku od 1. septembra školske2013/2014. godine.

31Minority News

Besplatni udžbenici na bosanskom jeziku

Iz bošnjačke zajednice

elegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća kojusu sačinjavali predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća gospodin Esad Džudžević,Redžep Škrijelj, šef Resora za visoko obrazo-

vanje na bosanskom jeziku i Elijas Rebronja, predsjednikOdbora za obrazovanje na bosanskom jeziku održali sudanas, u Velikoj sali Medija centra u Beogradu, konfer-enciju za novinare na temu ’’Uvođenje nastave nabosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnimustanovama’’.

Predsjednik Vijeća Esad Džudžević dao je generalnu oc-jenu da ova Vlada Republike Srbije olakšava a ne otežavaostvarivanje prava Bošnjaka u Republici Srbiji. Također jerekao da sva međunarodna i domaća istraživanjapokazuju da će uvođenje nastave na bosanskom jezikusmanjiti etničku distancu između Bošnjaka i Srba ulokalnim zajednicama u Sandžaku. Predsjednik Odboraza obrazovanje u Vijeću Elijas Rebronja istakao je da je 33udžbenika predato na odobravanje Ministarstvu prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja i da je 13udžbenika odobreno, a da su ostali udžbenici u faziodobravanja. Gospodin Rebronja govorio je o preliminarnim rezultatima anketiranja roditelja o izborumodelu nastave u narednoj školskoj 2013/2014. godini u

školama u Sandžaku. U Novom Pazaru od 1698 anketi-ranih roditelja, 1188 odnosno 70% anketiranih roditeljaodabralo je nastavu na bosanskom jeziku za prvi i četvrtirazred osnovnih škola, a 510 odnosno 30% nastavu nasrpskom jeziku. U Sjenici 90% roditelja je zaokružilobosanski jezik, a u Tutinu 98% roditelja odlučilo da će njihova djeca od 1. septembra pohađati nastavu nabosanskom jeziku. Redžep Škrijelj, šef Resora za visokoobrazovanje u Vijeću rekao je da je uvođenjem nastavena bosanskom jeziku bošnjačka populacija počastvovanatime što će biti privilegovana učenjem dva jezika i dvijekulture i biti jedan od ključnih segmenata koji će pomoćiRepublici Srbiji da uđe u porodicu demokratskih državaEvrope. Gospodin Škrijelj je posebno naglasio da se implementacijom nastave na bosanskom jeziku jača pozicija Bošnjaka u Republici Srbiji i time država pokazujeda se mijenja njen odnos prema bošnjačkoj populacijikada je u ranijim godinima bio prisutan progon i odlivstanovništva u Sandžaku. Na kraju, učesnici konferencijesu istakli opšte zadovoljstvo zbog postignutih rezultatana relaciji Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkograzvoja i Bošnjačko nacionalno vijeće.

Uvođenje nastave na bosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnim ustanovama

D

a prvom sastanku Komisije Ministarstva prosvjete, nauke i tehno-loškog razvoja za realizaciju Projekta ’’ Besplatni udžbenički kom-pleti za pripadnike nacionalnih manjina za koje seobrazovno-vaspitni rad ostvaruje na maternjem jeziku u I, II, III i

IV razredu osnovne škole u školskoj 2013/14. godini’’, održanog 21. juna2013. godine odobrena su prva 3 udžbenika za prvi razred osnovne školena bosanskom jeziku za predmete matematika, muzička kultura i likovnakultura.

N

32Minority News

Iz bošnjačke zajednice

Sastanak sa gradonačelnikom Novog Pazara

Ispred Bošnjačkog nacionalnog vijećaprisustvovali su: Muratka Fetahović,šef Resora za obrazovanje na bosan-skom jeziku, Elijas Rebronja, pred-sjednik Odbora za obrazovanje nabosanskom jeziku i Aida Smajović,koordinator u Glavnom uredu Vijeća.

Delegacija Vijeća upoznala jeprisutne o rezultatima anketiranjaroditelja o modelu nastave za školsku2013/2014. godinu, sertificiranjuprofesora, nastavnika i vaspitača i za-vršnim konsultacijama obavljenim sapomoćnicom ministra prosvjete,nauke i tehnološkog razvoja VesnomFilom oko početka nastave na bosan-skom jeziku od 1. septembra.

Predsjednik Odbora za obrazovanjena bosanskom jeziku Elijas Rebronjarekao je da su udžbenici predati naodobravanje Ministarstvu prosvjete,nauke i tehnološkog razvoja, i da jezakonska procedura odobravanjaušla u završnu fazu. Gospodin Re-bronja je istakao da su 33 udžbenikapredata na odobravanja, a do sad je13 udžbenika dobilo saglasnost min-istra prosvjete.

Muratka Fetahović, šef Resora zaobrazovanje na bosanskom jezikuupoznala je gradonačelnika i direk-tore osnovnih i srednjih škola o rezul-tatima uspješno sprovedenepripremne nastave na bosanskom

jeziku koja je počela 21. februara u 9 obrazovno-vaspitnih ustanova uNovom Pazaru, Tutinu i Sjenici.

Predstavnici Vijeća su informisaliprisutne da je Vlada Republike Srbijeposebnim zaključkom obezbijedilabesplatni komplet udžbenika za sveđake koji će od 1. septembrapohađati prvi razred osnovne škole unastavi na bosanskom jeziku.

Na kraju, Delegacija Bošnjačkog na-cionalnog vijeća je istakla da je dobilačvrsta obećanja u razgovorima saVensanom Dežerom, šefom Dele-gacije EU, Bakirom Izetbegovićem,članom Predsjedništva BIH, Mehme-tom Bozajem, ambasadorom Repub-like Turske u Srbiji i bošnjačkiminstitucijama u Sarajevu da će sviučenici koji će od 1. septembrapohađati peti razred na bosanskomjeziku dobiti besplatan kompletudžbenika.

Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnogvijeća održan je sastanak između pred-stavnika Vijeća i predstavnika obrazovnovaspitnih ustanova ’’Nahla’ na kojem su pred-

stavnici vrtića ’’Nahla’’ upoznati sa procesom uvođenjanastave na bosanskom jeziku i pripremama koje jeVijeće sprovelo u cilju obezbjeđivanja udžbenika zapredškolski pripremni program.

Predstavnici vaspitno-obrazovnih ustanove ’’Nahla’’Muzafera Muratović, direktorica ovih vaspitno-obra-zovnih ustanova i Dževada Zejnelovića, sekretara Islamskezajednice Srbije su informisani od predstavnika Vijeća Eli-jasa Rebronje, predsjednika Odbora za obrazovanje nabosanskom jeziku i Aide Smajović, koordinatora uGlavnom uredu Vijeća, da se u nastavi na bosanskomjeziku mogu koristiti jedino udžbenici koji su prevedenina bosanski jezik i da u tom procesu mogu učestvovatisve izdavačke kuće sa teritorije Republike Srbije koje sudobile mišljenje na svoje udžbenike i na iste dobilerješenja za upotrebu u nastavi na bosanskom jeziku odMinistra prosvjete Republike Srbije.

Predstavnici obrazovno - vaspitnih ustanova ’’Nahla’’ suizrazili zadovoljstvo što po prvi put djeca u predškolskompripremnom programu mogu učiti iz udžbenika čiji susadržaji iz bošnjačke kulture, tradicije, prošlosti i duhabosanskog jezika.

U

a poziv gradonačelnika Novog Pazara Meha Mahmutovića, pred-stavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća prisustvovali su na sas-tanku na temu ’’Uvođenje i pripreme nastave na bosanskomjeziku od 1. septembra’’. Na sastanku su pored delegacije Vijeća

i gradonačelnika Mahmutovića prisustvovali i direktori osnovnih i srednjihškola u Novom Pazaru.

N

Udžbenici i za predškolce

33Minority News

Iz bošnjačke zajednice

Na osnovu detaljne analize doku-mentacije svih projekata, Vijeće jedonijelo mišljenje, a Ministarstvo kul-ture i informisanja donijelo je Odlukuda se u oblasti kulturne djelatnostibošnjačke nacionalne zajednice u Re-publici Srbiji, po raspisanom javnomkonkursu Ministarstva kulture i in-formisanja radi prikupljanja prijed-loga za finansiranje ili sufinansiranjeprojekata u kulturi, kao i projekataumjetničkih, odnosno stručnih inaučnih istraživanja u kulturi za 2013.godinu, finansiraju, odnosno sufinan-

siraju slijedeći projekti:

1. Kulturni centar Novi Pazar –Likovna kolonija ’’Sandžak inspiracijaumjetnika 2013’’ – 100,000 dinara.2. Kulturni centar Novi Pazar – Našenarodno kulturno blago – 100,000 dinara.3. Bošnjačko nacionalno vijeće –Sandžački književni susreti SAKS 2013– 200,000 dinara.4. Bošnjačko nacionalno vijeće –Festival sandžačke sevdalinke FESS2013 – 200, 000 dinara.

5. Bošnjačko nacionalno vijeće –Smotra bošnjačkih nacionalnih igaraSBONI 2013 – 200,000 dinara.6. Bošnjačko nacionalno vijeće –Časopis za kulturu i društveni životBošnjaka ’’Bošnjačka riječ’’ – 400,000dinara.7. Sandžačko udruženje likovnih umjetnika (SULU) – Godišnja izložbaSULU – 50,000 dinara.8. Dom kulture Prijepolje – ’’Danibošjačke kulture’’ – 200,000 dinara.9. Dom kulture Prijepolje – ’’Po-zorišna tromeđa’’ Pozorišni susreti natromeđi – 100,000 dinara.

Bošnjačko nacionalno vijeće je,analizirajući svaki projekat ponaosob,a imajući u vidu predviđenu sumunovca za sufinansiranje, dalo pozi-tivno mišljenje svim pristiglim zahtje-vima (ukupno 13).

Poseta delegacije BNV u Prijepoljuelegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća načelu sa predsjednikom Vijeća EsadomDžudževićem posjetila je danas PU ’’MišaCvijović’’, OŠ ’’Svetozar Marković’’ i Gimnaziju

u Prijepolju gdje su održani javni časovi na bosanskomjeziku.

Delegacija Vijeća u sastavu: Esad Džudević, predsjednik,Redžep Škrijelj, šef Resora za visoko obrazovanje na

bosanskom jeziku, Elijas Rebronja, predsjednik Odboraza obrazovanje na bosanskom jeziku, Admir Mušović, šefResora za međunacionalne odnose i omladinu i FarisaFetahović, članica autorskog tima za izradu udžbenikaprisustvovali su javnim časovima i tom prilikom uručilainteraktivne table koje je Vijeće obezbijedilo od Turskerazvojne agencije (TIKA).

Razgovarano je o procesu implementacije nastave nabosanskom jeziku koja će se realizirati od 1. septembra2013. godine u Prijepoljskim obrazovno –vaspitnim us-tanova i tom prilikom izvršili tehničke pripreme kako binastava na bosanskom jeziku što kvalitetnije počela odnaredne školske 2013/2014. godine.

Posebno je istaknut problem besplatnih udžbenika unižim razredima osnovnih škola i mogućnosti da jeučenici koji će učestvovati u nastavi na bosanskom jezikudobiju besplatne udžbenike poput svih ostalih. Sa direk-torima obrazovno-vaspitnih ustanova dogovoren je inačin sertificiranja nastavnika koji će raditi u nastavi nabosanskom jeziku.

Planirano je i održavanje javne tribine na temu’’Uvođenje nastave na bosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Prijepolju’’ u Domu kulture sapočetkom u 19h.

D

Pozitivno mišljenje za projekte skladu sa zahtjevom Ministarstva kulture i informisanja, a na osnovu zaključka sa zajedničke sjednice Odbora za kulturu i Odbora za informisanje, Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnogvijeća razmatrao je projekte koji su dostavljeni Vijeću od Mini-

starstva kulture o dodjeli sredstava za sufinansiranje projekata u oblastikulturne djelatnosti bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji, poraspi sanom javnom konkursu od 27. oktobra 2012. godine radi prikupljanjaprijedloga za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi za 2013. godinu.

U

Publikaciju finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda i misija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove Vlada i organizacija

koje finansiraju ovaj projekat.