mirjana radetic paic

7/23/2019 Mirjana Radetic Paic

1/12

NEKA

OBILJEZJAOBITELJI

I RODITELJA

KAO

RrzreNrH

innnENrKA

zApoJAVU

r RAZVoJ

poREMECAJA

u

poNASrxlu

DJECE

r MLAnnzt

Primljeno:

svibanj

2002.

Prihva6eno:

listopad

2002.

Uvod

Obitelj odnosno

roditelji

imaju

izuzetno

mjesto

u

procesu

formiranja

i

razvoja

mlade

osobe. To

je

prvo

okruZenje

u

kojemu

mlada

osoba

Zivi

i

u

kojem

postoje

velike

mogu6nosti

u

procesu

odgo-

ja.

Obiteljski

odgoj ovisi

o mnogo

dimbenika

od

kojih

neki

mogu

biti

rizidni

za

pojavu

i razvoj

poremedaja

u

pona5anju

djece

i mladeZi,

posebice

kada nisu

zastupljeni

nuZni

uvjeti

za

ostvarivanje

pozitivne

uloge

obitelji. Dakle,

obiljeZja

obitelji

odnosno roditelja

kao

rizidni

dimbenici

mogu

ude-

cati

na

pojadanu

vjerojatnost prvog

pojavljivanja

budu6ih

poreme6aja

u

pona5anju

djece

i

mladeZi,

Ovo istralivanie

imalo

je

za

cilj utvrditi

veze

izmedu

poreme(aja

u

ponaianju

d.jece

i mladeii

otlnosno rizika za po1at'u

i razvoj

takvog

ponaian.ja

i

po.jedinih

obiljeija

obiteljilroditelia,

te

utvrditi

njihot,u

prediktivnu

vrijeclnost.

St,rha istrali-

van.ia

pot'ezana

je

s

planiranjem

adekvatnih intervenciia

za

obitelii

i

roditelje

djet'e

i mladeii

u

riziku

ili

s

ve( ispolieninr

poremefu.iima

u

ponaianiu

l4rada

Pule

temeljem

dobivenih pokazatelja.

Pri

tome

se testira

hipoteza ko,jom

se

pret-

postavlia posto.ianie

statistit\ki

znat'a.jne povezanosti

po.jedinih

obilieiia

obiteliilroditelja

i

rizika za

pojavu

i

razt,o.j

poreme(aia

u

ponaianju

u

uxtrku djece,

maloljetnika

i mladih punoljetnika

(N=100)

koji

su

bili

u tretmanu

Centra

za

sot'ijalu

skrb Pula

od 01.01.1998.g.

do 30.06.1999.g.

U

istralivanju

je

koriiten

Formular

za

prot'jenu

riziinostilpotreba

ispitanika

autora

Hoge

i

Andrew.s

(1994),

a

dobiveni

podaci

obradeni

su regresijskom

analizom

gclje

prediktot.ski

skup

varijabli

iini

deset

variiabli podru{ja

obiteljlroditelji,

a kriteri.jsku

varijablu

t'ini

ukupna prosudba

rizika za

po.jat'u

i

rozvo.i

porentefuja

u

ponaian.ju.

Dobiveni

rezultati

pokazuiu

da

se

postavljena

hipoteza

mole prihvatiti,

a s aspekta

uspjeine predikt'ije

poreme(aja

u

ponaianju

djet'e

i mladeii

grada

Pule

statistitku znatajnost pokazale

su

variiable

emot'ionalni problemilpsihijatrijski

slutYa.ievi

u obitelii, pot'ijest

kroniinog

kriminalnog ponaianja

i zlostavljanje

od strane

oca. Rezultati

daju smjernice

za

pret'entivno

i

tretmansko

stru(no djelovanje

u odnosu

na timbenike

rizika

na

podt'uiju

obiteljlroditelji

za

obitetji i roclitel-

ie

djete

i

mladeii

u

riziku

ili

s

poremefujima

u

ponaianju

grada Pule,

te s

tint

u

vezi

predlaganje tetman.skih programa

uz mogu(nost

njihove

evaluacije.

Kljuine

ijeii:

obiteljlroditel.ji,

rizici

za

poreme(a.je

u

ponaianju,

grad

pula

Izvorni

znanstveni

rad

UDK:

376.5

te

njihovo

napredovanje.

Nepovoljni

utjecaji

obitelji i

roditelja pripisuju

se

mnogobrojnim

dimbenicima,

a najde56e

se radi

o lo5im

socioeko-

nomskim prilikama,

strukturalnoj

deficijentnosti

ili

o kvalitativnoj

deficijentnosti

(lo5i

meduljudski

odnosi,

sociopatolo5ke pojave

i

sl.).

Op6e

je

poznato

da

su

poreme6aji

u

pona5anju

kompleksni,

te

uvjetovani

bio-psiho-socijalnim

dimbenicima,

no

i

oni vezani

za obitelj

odnosno

roditelje

takoder

su viSedimenzionalni

i

slojeviti.

Stoga

autori Zeanah,

Boris

i Larrieu

(1997

-

prema

Scheithauer

i

Petermana,

1999)

identifici-

raju

dimbenike

za razvoj

djeteta

tijekom

prve

tri

godine

Livota

unutar slijede6ih

skupina:

133

*

Centar za socijalnu

skrb

Pula


2/12

Radeti6-Paid,

M.: Neka obiljeZja

obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika

za

pojavu

i razvoj

poremecaja

u

pona5anju

djece i

mladeZi

.

biolo5ki

dimbenici

(raniji

porod,

mala

poro-

dajna teZina,

negativne

prehrambene

i

druge

navike majke

i

sl.),

.

dimbenici

unutar interakcije

roditelj-dijete

(nesigurno-izbjegavaju6e

ponaSanje,

nesi-

gumo-ambivalentno

pona5anje,

iskustvo dez-

organiziranog odnosa,

negativno

pona5anje

majke

prilikom

njege djeteta,

psihidke

smetnje

roditelja), te

.

obiteljski

i

socijalni dimbenici

(konflikti

medu

roditeljima, neujednadenost odgojnih

postupa-

ka,

kaZnjavanje djeteta,

nasilje i

zlouporaba

djeteta

u obitelji, vrlo mladi roditelji,

niski

socio-ekonomski

status

i

sl.)

Utjecaje nepovoljnih

obiteljskih

prilika

na

pona5anje

mlade

osobe

koja u

njoj

Zivi mogu6e

je

potvrditi

mnogobrojnim istraZivanjima. IstraZiva-

nja

pokazuju

da

obiteljsko

okruZenje

u

najSirem

smislu

u

razliditim Zivotnim okolnostima

ima

znaEajan udinak na dijete.

Kv alite ta o

bite lj skih

o

dno s a

Ponaianje

roditelja

neizbjeZno

ostavlja

nega-

tivne

posljedice

na djecu.

Djeca

po

prirodi

stvari

imitiraju takva

pona5anja

i osjetljivi

su

na ozra(je

koje

vlada

u

kudi. Roditelji

koji

nisu

u stanju

pokazati

ljubav,

po5tenje,

altruizam,

ljubaznost,

bilo

medusobno,

bilo

prema

djeci, ne

mogu

odekivati

ni

drugadije

pona5anje

od

svoje djece.

Stoga

autori

Maccobi i Martin

(1983

-

prema

Raboteg-Sar ie

i

Bra$a-Zganec,

2000)

ukazuju

na

vaZnost

toplog

i

prihva6ajudeg

roditeljstva na

djedji

psihidki

razvoj.

Williams,

Ayers,

Arthur

(1997

-

prema

BaSi6,

2000)

kada se

radi o

istraZivanju

rizidnih

dim-

benika

u

razvoju

poremedaja

u

pona5anju

na stra-

ni

obitelji

istidu rizidne dimbenike

vezane

zapro-

bleme

u obitelji,

obiteljske

konflikte

i

obiteljsku

povijest

visokorizidnog

pona5anja.

U

istraZivanju djetetove

izloZenosti supruZni-

dkoj agresiji

i

njene direktne

i

dugotrajne udinke,

Margolin

i

John

(1997

- prema

Kovdo,

2000)

utvrdili

su da

postoje

dvije teorije o

izvoru

utje-

caja

kada dijete Zivi okruZeno

interpersonalnim

nasiljem. Prva teorija

istide direktne

traume te

izloZenosti. Udinak takve

izloLenosti

(slu5anje

ili

direktno

prisustvovanje

nasilju)

vedi

je

Sto

je

dijete

vi5e

povezano

sa Zrtvom takvog

nasilja

i

5to

je

fizidki bliZe tom

dogadaju.

Druga teorija

odnosi se na

prirodu

odnosa

roditelj-dijete u

obiteljima

s

prisustvom

interpersonalnog nasilja.

Bradni

konflikti

su, bez obzira

da

li

ukljuduju

nasilje

ili

ne,

povezani

sa

slabim

roditeljevanjem.

Takvi

se

roditelji

svadaju

oko

pona5anja prema

djeci,

Sto

se nesumnjivo

odraZava i

na djecu.

Odevi

koji fizidki maltretiraju

svoje supruge isto

se

tako

pona5anju

i

prema

svojoj djeci.

Isti

autori

(1997

-

prema

Kovdo, 2000)

su

ana-

lizirali kako

bradna agresija utjede

na

djetetovu

prilagodbu,

videnu djetetovim odima, te do5li

do

slijede6ih rezultata:

.

bradna agresija

direktno

utjede

na

roditelje-

vanje,

.

bradna agresija ima donekle

razlilite

udinke

na

djetetovu

prilagodbu,

.

bradna agresija

i

konstrukti roditeljevanja

obja5njavaju

znatno vi5e varijance samoiska-

zane

pilagodbe

kod

djedaka

nego kod

dje-

vojdica.

U

istraZivanju

provedenom

1987.

g.

na

uzorku

od

18 226 isptanika smje5tenih

u

l8

institucija za

resocijalizaciju u

Americi,

dobiveni

podaci

su

pokazali

da su

kod vi5e od

polovine

ispitanika

dlanovi obitelji takoder

bili u ustanovama barem

jedanput,

a

ve6ina

ispitanika

je

rasla

sa

samo

jed-

nim roditeljem

(U.S.

Department of

Justice,

1988

-

prema

Papalia

i

Olds,

1992).

Uz

navedeno

znalajan

prediktor pojave

delinkventnog

pona5anja

u obitelji

je

obiteljski

nadzor

i

disci-

plina

djeteta.

Antisocijalna

pona5anja

u

mladosti

su usko povezana

s

nesposobno56u

roditelja

da

primjeduju

Sto

njihova djeca rade

i s

kim.

U

literaturi

se

roditelji s

emocionalnim

pro-

blemima i

roditelji

s

psihidkim

te5ko6ama

znadaj-

no

identificiraju kao

rizidni

dimbenici

za

rast

i

razvoj djeteta

(Laucht

i

sur., 1998; Zeanah,

Boris

i Larrieu,

1997

-

prema

Scheithauer

i Petermann,

1999).

Takvi roditelji

nerijetko zanemaruju svoje

roditeljske

obveze,

nedosljedni

su

u odgojnim

postupcima,

nisu u stanju

pokazati

ljubav i

razu-

134


3/12

Hrvatska

revijaza

rehabiliracijska

istraZivanja

2002,Yo|

38, br. 2,

str. 133-144

mijevanje,

kvalitetno

komunicirati

i

nadziratt

svoje dijete,

a

cijela

obitelj

je

uglavnom

karakter-

izirana

naru5enom

dinamikom

odnosa,

destim

sukobima,

te

zanemarivanjem

i zlostavljanjem

djeteta.

S tim

u vezi

zlostavljanje

djece

i

maloljetnika

je

identificirano

kao

dimbenik

koji

pogoduje

i

do-

prinosi

pojavi

i razvoju poremedaja

na

podrud-

jima

neurolo5kog

i

intelektualnog

razvoja,

Skol-

skog

uspjeha

i Zivotnih

odekivanja,

socio-emo-

cionalnog

razvoia,

socijalnih

odnosa

i

pona5anja,

te

mentalnog

zdravlja

u

cjelini

(Ajdukovi6,

2001).

Uz

navedeno

u

literaturi

autori istidu

i

problem

medugeneracijskog

prijenosa

nasilja

u

obitelji koji je

obidno u

vezi

s

autoritarnim

odgo-

jem,

te

sadomazohistidkom

lidnosti

roditelja,

najde56e

oca

(Petak,

1989;

Margolin

i

John,1997

- prema

Kovdo,

2000;Ajdukovid,

2001).

U istraZivanjima

se takoder

javljaju

visoke

korelacije

izmedu

kriminalnog

ponaSanja

rodite-

lja

i

poremeiaja

u

pona5anju

njihove

djece

(Bu-

janovi6-Pastuovi6,

1988;

Towberman,lgg2;

Pa-

palia

i

Olds, 1992;

Williams,

Ayers,

Arrhur,

1997

-

prema

Ba5ii,

2000).

Navedeno

se

ne

smije

pojednostavljeno

obja5njavati

nasljednim

obi-

ljeZjima lidnosti,

vei

snaZnim

negativnim

utjeca-

jem

takvih

roditelja

i

njihove

smanjene

sposob-

nosti

da

svoju

djecu

socijaliziraju

na pravilan

nadin.

Autori

Rutter

i

Giller

(1983)

tvrde da

je

obiljeZje

kriminalnog

pona5anja

roditelja

naj-

znadajnije

povezano

s

pojavom

istog

pona5anja

kod

njihove

djece,

no

smatraju

da

se

vi5e radi

o

modelu

antisocijalnog

pona5anja

odnosno

nji-

hovim

tolerantnim

stavovima prema

neprih-

vatljivom

pona5anju,

nego li

direktnog poticanja

svoje djece

na

kriminalno

ponaSanje.

Na uzorku

osudenih

osoba

od

18 do

24

godine

Vrgod

(1988)

nalazi

daje

topao

ibrllan

odnos

oca

uZivalo

tek

oko

polovice

ispitanika.

Kod

213

ispitanika

utvrdeno

je

prisustvo

fizidkog

kaLnja-

vanja

od strane

roditelja,

od dega

znalan

dio

na

okrutan

nadin,

a

odreden

broj

bio

je

vrlo

grubo

poniZavan

i

zlostavljan.

U

nas vr5ena

istraZivanja

rijetko

su

zahva6ala

stil roditeljskog

odgoja

i

osrale varijable

koje

ukazuju

na

sloZenije procese

u

obitelji,

ve6

se

teZi5te

vi5e

stavljalo na

sociodemografska

obi-

ljei.jai patolo5ke

pojave

u obitelji.

U

posljednjem

desetlje6u

nastoje

se dobiti podaci

o stilu

roditeljskog

odgoja i

ostalim

znadajnim

obiljeZji-

ma

obiteljskog

okruZenja

i

to

neposredno

od

samih maloljetnika.

IstraZivanje provedeno

na

uzorku

Sti6enika

Centra

za odgoj

djece

i

mladeZi

i udenika

jedne

osnovne

Skole

u Zagrebu

u dobi

od 13

do 16 go-

dina imalo

je

za

cilj

utvrditi

obiljeZja

odgojnih

postupaka

roditelja

nedelinkventnih

djedaka

i

djevojdica,

te udio varijance

roditeljskih

postupa-

ka u

objainjenju predelinkventnog

i

delinkven-

tnog

pona5anja (Ajdukovi6,

l99O

-

prema

Ajdu-

kovi6

i

Delale, 2000). Rezultati

istraZivanja

su

pokazali

da djedaci

i djevojdice

koji

su u rrermanu

zbog

poreme6aja

u

pona5anju

percipiraju

svoje

roditelje

kao hladnije,

agresivnije,

indiferentnije

i

sklonije

zanemarivanju

u odnosu

na

svoje nede-

linkventne

vrSnjake,

te se zakljuduje

da

su nead-

ekvatni

odgojni

postupci

roditelja povezani

s ne-

prihvatljivim

ponaSanjem

djece.

Ipak,

u

istraZi-

vanju,

varijable

odgojnih

postupaka

roditelja

nisu

bile

visoko

povezane

sa

samoiskazanim

delin-

kventnim

pona5anjem

ispitanika.

Autorice

BaSi6

i

ZIZaU

t1994)

ispitivale

su

prediktivnu

vrijednost

komunikacije

u

obitelji na

pona5anje

484

djedaka

i

djevojdica

starije

osnov-

no5kolske

dobi. Rezultati

su

pokazali

da

je

mogu-

6a

predikcija

ponalanja

djece

preko

obiljeZja ko-

munikacije

u

obitelji

odnosno nedostatna

i neis-

krena

komunikacija,

nedostatak

zajedni5tva,

kri-

tiziranje,

omalovaZavanje

i

slidni

oblici

pona-

Sanja

povezani

su s razliditim

odstupanjima

u

pona5anju

djece.

Pri

ispitivanju

odnosa

obiteljskih

prilika

ado-

lescenta

i njihovih

konativnih

osobina

autorice

Ba5i6 i

Lebedina-Manzoni

(1998)

utvrdile

su

znadajnu

vezu

izmedu

loleg

obiteljskog

funkcio-

niranj

a

(

sv

ade, fizidko

r

azr

a( unav

anj

e, zanemari-

vanje i

sl.)

i niske

razine

socijalizacije

kod

ado-

lescenta

ukljudujudi

agresivnost

i

disociranost.

Pokazalo

se i

da su

obiteljski

odnosi

istodobno

dinitelji

za5tite

tj. ukoliko

su

pozirivni

ublaZavaju

mogu6e

poreme6aje

konativnog

funkcioniranja

adolescenta.

leq


4/12

Radetid-pai6,

M.:

Neka obiljeZja

obitelji

i roditelja

kao

rizidnih dimbenika

za

pojavu

i razvoj

poreme6aja u

ponaianju djece

i mladeZi

Na

uzorku

od 5947

maloljetnih

podinitelja

kaznenih

djela

na

podrudju

Republike

Hrvatske

kojima

je

izredena

neka

sankcija

ili

je

postupak

obustavljen

iz

razloga

svrhovitosti,

autorica

Kovdo (1999)

nalazi

42Vo

malolietnika

u

dijim

su

obiteljima

odnosi

poreme6eni

i to

u

13,7

Vo ttz

prisustvo

fizidkog

razradunavanja.

U

ispitivanju

uloge

roditeljskih

odgojnih

pos-

tupaka

u razvoju

problematidnog

pona5anja djece

u ranoj

adolescenciji

(Raboteg-5ari6

i

Braj3a-

l,ganec,

2000),

na

uzorku

287

udenika

6.

i

7.

razreda

iz cjelovitih

obitelji,

pokazalo se

da

su

slabiji

roditeljski

nadzor

i

manja

podr5ka

koje

roditelji

pruZaju djeci

povezani sa

svim

oblicima

neprimjerenog

pona5anja

djece,

udestalijim

prob-

lematidnim

pona5anjem

u

Skoli,

devijantnim

pona5anjem,

pu5enjem

i

uzimanjem

alkohola.

U

istraZivanju

koje

je

u

Republici

Flrvatskoj

provedeno

1990.-1992.

g.

(Pednik, 1993

-

prema

Pednik,

2001)

ispitivan

je

doprinos

dimbenika

rizika

i

za5tite

u

obja5njenju

zlostavljanja

i

zane-

marivanja

djece

u

obitelji

odnosno

ta

su se

pona5anja

poku5ala

povezati s individualno-psiho-

lo5kim,

socio-demografskim

obiljeZjima

roditelja,

te odredenim

stresorima

koji

su

prisutni u

obitelji-

ma.

Posredno,

temeljem

poznavanja

tih

obiljeZja

mogude

je

suditi

i

o

budu6em

pona5anju

zlostav-

ljane

i

zanemarivane

djece

i maloljetnika.

Rezulta-

ti su

pokazali da

je

temeljem

poznavanja odre-

denih

rizidnih

dimbenika

mogu6e

gotovo

u

pot-

punosti

razlikovati

roditelje

koji zlostavljaju

i

zanemaruju

djecu

od

onih

koji

to

ne dine.

Najde56e

se

radilo

o

rizidnim

dimbenicima

vezanim

za

vi5e-

struke

korisnike

centara

za

socijalnu

skrb

i

nezado-

voljstvo

roditelja

djetetom

i

samim

sobom.

Ostaln

obilieiia

obitelii

i

roditelia

kao

riziinih

iimbenika

U

literaturi

(Illingworth,

1983)

se

govori o

psi-

holo5kim

posljedicama

na dijete

zbog separacije

od

majke

ili oca

u

ranom

djetinjstvu.

Autor

je

doSao

do

podataka da

duga

separacija

od

majke u

tom

razdoblju

u

starijoj

dobi

moZe

dovesti

do

poremedaja u

pona5anju

i

nesposobnosti

davanja

ili

primanja

osje6aja.

Isti

je

sludaj

i

sa

odevima.

Nedostatak

ljubavi

u djetinjstvu

na

taj

nadin

moZe

imati

posljedice

i

na

slijede6u

generaciju.

Razlidite

studije

o

samoubojicama,

ovisnicima

o

drogama

i

alkoholu,

pokazale su

da su

skoro

svi

ispitanici

ostali

bez

roditelja

zbog

razvoda,

smrti

ili

slidnih

situacija.

Autorica

Towberman

(1992)

u

istraZivanju

najznadajnijih

obiljeZja

skupine

visoko

rizidnih

maloljetnih

delinkvenata

nalazi

takva

obiljeZja

preteZno upravo

u obiteljskom

okruZenju.

Rezultati

studije

ukazuju

na

zna(aj

slijededih

obiljeZja:

Zivot

maloljetnika

samo

s

majkom,

roditelj

ili

rodak

s

kriminalnom

pro5lo56u,

ranije

zanemarivanje

ili

zlostavljanje,

disfunkcionalna

obitelj,

niZi socio-ekonomski

status

i slidno.

U

najnovijoj

analizi

586

ispitanika

iz evidenci-

ja

centara

za

socijalnu

skrb

na

podrudju

Republike

Hrvatske,

autorica

Koller-Trbovi6

(2001) primje6uje

da

su

rizidni

dimbenici

u

obitelji

ispitanika

najde56e

vezani uz

financijske

i

stambene

probleme,

roditelje

koji

ne

suraduju,

bradne

probleme

roditelja,

alkoholizam

i obitelj-

ske

traume,

te

emocionalne

odnosno

psihijatri-

jske

probleme roditelja.

Zlostavljanje

djeteta

po-

javljuje

se

u obiteljima

l07o

ispitanika,

a ostala

obiljeZja

obitelji

procijenjena su

ispod

107o.

I

mnoga

druga

istraZivanja,

ranije

uglavnom

strukture obitelji

i

socio-ekonomskih

prilika, a

u

novije

vrijeme

kvalitete

obiteljskih

odnosa,

argu-

mentirala

su tezu

o

znadajnoj

povezanosti obitelj-

skih

prilika i

roditeljstva

i

poreme6aja

u

pona5anju

u naj5irem

smislu,

a

koja

su

rezultirala

vrlo

vrijed-

nim

spoznajama.

U ovom

radu se

postavlja

pitanje

koje

su

to

pojedine

odnosno

konkretne

varijable

podrudja

obitelj/roditelji

koje

statistidki

znadajno

doprinose

predikciji

poremedaja

u

ponalanju

u

svrhu

planiranja adekvatnih

intervencija

za obitelji

djece

i

mladeZi

u

riziku

ili

s

ve6

ispoljenim

pore-

medajima

u

pona5anju

grada

Pule.

Naime,

u

istraZivanju

provedenom

za

podrudje

grada Pule

(Radeti6-Pai

e,

2/U0.-l)

s ciljem

utvrdivanja

podrudja

rizikalpotreba

procijenjenih

od strane

strudnih

dje-

latnika

Centra

za socijalnu

skrb

Pula

temeljem

kojih

se

moZe

predvidjeti

rizidnost

za

pojavu

i

razvojporemedaja

u

pona5anju

upravo

se

podrudje

obiteljskih

prilika/roditeljstva

pojavljuje

kao

znalajan

prediktor takvog

pona5anja.

136


5/12

Hrvatska

revijaza

rehabilitacijska

istraZivanja

2002,Yol

38,

br.2, str. 133-144

Cilj,

svrha, hipoteza

i

metode rada

IstraZivanje predstavlja

dio

ve6eg

istraZiva-

dkog

projekta pod nazivom

Modeli

intervencija

u svrhu

prevencije

poreme6aja

u

pona5anju

djece,

mladih i

odraslih

u Republici

Hrvatskoj

kojeg

je

realizirao

Odsjek za

poremeeaje

u

pona5anju

Edukacijsko-rehabilitacijskog

fakulteta

Sveudili-

StauZagrebu

(glavni

istraZivad

bila

je

prof.

dr.sc.

Josipa BaSi6)

u razdoblju

od

1996.-2000. g.

Projekt

se

provodio

uz

potporu

Ministarstva

znanosti

i tehnologije

i

Ministarstva

rada

i soci-

jalne

skrbi.

Cilj, svrha

i

hipoteza

istraiivanja

Ovo istraZivanje

ima za

cilj

utvrditi

veze

izmedu poreme6aja

u

pona5anju

djece i mladeZi

odnosno

rizika

za pojavu

i razvoj

takvog

pona5anja

i

pojedinih

obiljeZja

obitelji/roditelja,

te utvrditi

njihovu

prediktivnu

vrijednost.

Svrha

istraZivanja

povezana

je

s

planiranjem

adekvatnih

intervencija

za obitelji

i roditelje

djece i mladeZi

u

riziku

ili

s

ve6 ispoljenim

poreme6ajima

u

pona5anju

grada

Pule

temeljem

dobivenih

pokazatelja.

Pri tome

se

testira

hipoteza

kojom

se

pretpostavlja

postojanje

statistidki

znatajne

povezanosri

pojedinih

obiljeZja

obirelj i/rodirelja

i

rizlka

za

pojavu

i razvoj poreme6aja

u

pona5anju

djece

i

mladeZi

grada

Pule.

Uzorak ispitanika

IstraZivanjem

je

obuhva6en

uzorak

od 100

ispitanika

(djece,

maloljetnika

i mladih punoljet-

nika) koji

su

bili u

tretmanu

Centra za

socijalnu

skrb

Pula

od

01.01.1998.9.

do

30.06.1999.9. U

istraZivanju

rizidnosti

djece

i mladeZi grada

Pule

krenulo

se

od

podataka

Centar

za

socijalnu

skrb

Pula

obzirom

da

on, na

razini lokalne

zajednice,

ima

najpotpunije

informacije

o djeci

i mladeZi

u

riziku

ili

s

ve6

ispoljenim

poremedajima

u

pona5anju.

Na taj nadin

se

definiraju

potrebe

pop-

ulacije

koja

ulazi

u

interes

Centra za

socijalnu

skrb Pula

kao najodgovornijeg

na

podrudju

lokalne

zajednice

za

poduzimanje

odredenih

intervencija

u

sludaju

pojave

problema

djece

i

mladih,

obitelji,

braka i

slidno,

ali

i

ukupne

potrebe

rizidne

populacije

na

razini

lokalne

zajednice.

Sukladno

uputama

o nadinu

ispunjavanja

upit-

nika

svi

su ispitanici podijeljeni

u 3

slijede6e

skupine prema

dobi, te

je

od svake

skupine obuh-

va6en

svaki tre6i

ispitanik:

.

djeca od

1l

dol4

godina

(217o),

.

maloljetnici

od

l4

dol8

godina

(46Eo)

i

.

mlade

punoljetne

osobe

od

l8

do 23

godine

(33Vo).

Obzirom

na spol ispitanika

u uzorku

se

nalazi

94

ispitanika

i

6 ispitanica.

Uzorak varijabli

Snimanje

rizikalpotreba

djece i

mladeZi,

u

ovom

istraZivanju,

udinjeno

je

Formularom

za

procjenu

rizidnosti/potreba

ispitanika

(izvorno:

The

Youth

Level

of Service/Case

Management

Inventory)

autora Hoge,

R.D. i

Andrews, D.A.

(1994,

1996).

Instrument

je

razvijen

na

general-

noj teoriji

koja implicira

Sirok niz

osobnih

i

situ-

acijskih

dimbenika

(osobne,

kontekstualne

i

sis-

temske

varijable

u

analizi kriminalne

aktivnosti)

u determinaciji

kriminogenog pona5anja

mladih,

tj.

ovaj upitnik

integrira

sve

dostupne informaci-

je

i temeljem

njih

procjenjuje

razinu

rizikalpotre-

ba

djece i

maloljetnika

s

poreme6ajima

u

pona5anju.

Sastoji

se

od Sest

dijelova,

a za

potrebe

ovog rada

odzna(,aja

su drugi i tre6i

dio.

Podrudje

obitelj/roditelji

u Formularu

za

proc-

jenu

rizidnosti/potreba

ispitanika

definirano

je

kao podrudje

posebne

skrbi. Radi

se o nizu vari-

jabli

koje

mogu

biti relevantne

za

odluku

o inrer-

venciji,

a

koje

ne moraju

biti

nuZno povezane

s

kriminalnom

aktivno56u.

Mnoge

od

varijabli

u

ove dvije

skupine

definiraju podrudje

tzv.

dimbe-

nika

odgovornosti.

Prvi

set

tih

varijabli

ima veze

s

obiteljskim

okolnostima/dinamikom

i roditeli-

stvom.

Prediktorski

skup varijabli

dine

slijede6e vari-

jable

podrudja

obitelj/roditelji

:

l.

povijest

kronidnog

kriminalnog pona5anja

2.

zlouporaba

droga-alkohola

3. emocionalni

problemi/psihijatnjski

sludajevi

tJt


6/12

Radeti6-pai6,

M.: Neka

obiljeZja

obitelji

i roditelja

kao

rizidnih

dimbenika

za

pojavu

i razvoj

poreme6aja u

ponaianju djece

i mladeZi

4. znalajnrje

obiteljske

traume

(posebno)

5.

nekooperativni

roditelji

6.

bradni

problemi

7.

zlostavljanje

od

strane

oca

8. zlostavljanje od

strane

majke

9.

financijski/stambeni

problemi

10.

problemi manjinskih

kultura/etnidkih

zajed-

nica

Kriterijsku

varijablu

dini

varijabla

rizika

za

pojavu

i

razvoj

poreme6aja u

pona5anju odnosno

ukupna

prosudba

rizika

za

pojavu

i

razvoj

takvih

poreme6aja.

Dakle,

na

temelju

postojanja

nepo-

voljnih

okolnosti

u

pojedinim

varijablama

koje

opisuju

podrudje

obitelj/roditelji

nastojati

6e

se

predvidjeti

rizidnost

takvih

okolnosti

za

pojavu

i

razv

oj

poremedaja u

pona5anju u djece

i

maloljet-

nika.

Prije

primjene na

definiranom

uzorku

ispitani-

ka za

istraLiv anje

u

Republ ic

i

Hrv

atskoj

provede-

no

je

pilot istraZivanje

na

probnom

uzorku

Centara

za socijalnu

skrb

Zagreb

-

uredi

Centar

i

Sesvete,

programom

RTT-7

(Momirovi6,

1983

-

prema

Gale3ev

i sur.,

1992)

kojim

su

dobivene

zadovolj

avaj

ude

mjerne

karakteri

stike

Formulara

za primjenu

u

na5im

uvjetima (Koller-Trbovi6,

2001).'

Metoda

obrada

podataka

U

obradi

podataka

je

kori5tena

regresijska

analiza

kao

multivarij

atna

metoda

obrade

podata-

ka

kojom

se

utvrduje

prognostidka

valjanost

skupa

prediktorskih

varijabli

(prema

Kovadevi6,

Standi6,

Mejov5ek,

1998).

Prikupljeni

podaci obradeni

su

na Edukacijsko-

rehabilitacij

skom

fakultetu,

S

veudili3ta

u Zagr

ebu,

programom

Multipla

regresij

ska

analiza

.

N aiin

prikupliania

podatakn

IstraZivanje

je

provedeno

tijekom

1999.9.

u

Centru

za socijalnu

skrb

Pula,

na nadin

da

je

autor

ovog

rada

ispunjavao

Formular

za

procjenu

rizidnosti/potreba ispitanlka

za svakog

ispitanika

koji

je

ulao

u

uzorak

sukladno

uputama

o nadinu

ispunjavanja

upitnika.

U

tu svrhu

kori5tena

su

izvje56a

Centra

za socijalnu

skrb

Pula, dije

su

intervencije

usmjerene

prije

svega

djeci

i mladeZi

u

riziku

ili

s

vei

ispoljenim

poreme6ajima

u

pona5anju

i

njihovim

obiteljima.

Rezultati

istraiivanja

Regresijska analiza udinjena

je

na

predik-

torskom

skupu

varijabli

podrudja

obitelj/roditelji

iz

Formulara

za

procjenu rizidnosti/potreba

ispi-

tanika

i

kriterijske

varijable

rizika

za

pojavu

i

razvoj

poreme6aja

u

pona5anju ispitanika

izuzor-

ka

grada

Pule.

Radi

se

o 9 od

l0

varijabli

podrudja

obitelj/roditelji

obzirom

da

je

varijabla

Tablica

7.

O

snovne

statistiike

vrii ednosti

predi

ktorskog

skupa

varijabli

podruiia

obireljlroditelji

Naziv

Aritmetidke

Standardne

REZULTATI

sredine

deviiacije

Minimalni

Maksimalni

08R001

.2

.4

.0000

1.0000

0BR002

.13

.34

.0000

1.0000

08R003

.51

.5

.0000

1.0000

08R004

.3'l

.46

.0000

1.0000

08R005

.15

.36

.0000

1.0000

08R007

.51

.5

.0000

'1.0000

08R008

.12

.32

.0000

1.0000

08R009

.01

.1

.0000

1.0000

08R010

.17 .38 .0000

1.0000

I

U tijeku

je

rad na

srandardizaciji

Formulara

za

procjenu rizidnosti/potreba

ispitanika

za Republiku

Hrvatsku

(Nikoli6

i

sur.'

2002)

gdje

su

analizirane

njegove

metrijske

karakteristike

i norme

obzirom

da su originalne

norme

temeljene

na relativno

malom uzorku

teZih

deiinkvenata

iz

jedne

jurizdikcijske

provincije u Kanadi

(Hoge

i Andrews,

I

994),

te

ih

je

potrebno

provjeravati. Rezultati

su ukazali

na

dobre

mjeme

karakteristike

Formulara

u naSim

uvjetima

5to

opravdava

njegovo

kori5tenje

u

znanstvene,

praktidne i edukacijske

svrhe'

Obzirom

na

norrne za

procjenu odredene

nzine rizika

rezultati

pokazuju razlike

u

odnosu

na originalne

norme.

Naime,

procjene

rizidnosti/potreba

izvrSene

su

na temelju

uzorka

ispitanika

u na5im

uvjetima,

te

stoga dolazi

do

odstupanja

u norrnama

i procjenama

rizidnosti

na temelju

prve

glavne komponente

i

Burtove

komponente

obzirom

da

su radene

u drugadijim

socio-kultumim

okolnostima'

Zbog

navedenog

je

za konadno

definiranje

normi

za

procjenu

razina

rizika

potrebno

izvriiti

dodatne

provjere. Za

potrebe ovog

rada

koriStene su

originalne

norme

sto

moZe utjecati

na

objektivnost

pojedinih rezultata.

138


7/12

Hrvatska

revijaza

rehabilitacijska

istraZivanja

20O2,Yol

38,

br.

2,

str. 133-144

Tablica

2. Matrica

korelacija prediktorskog

skupa varijabli podrutja

ohiteljlroditelji

08R001

OBROOg

MRfiO

mR001

08R002

08R003

OBRM4

08R005

08R007

08R008

08R009

1.00000

.17841

.'t9004

.04324

-.07001

.14003

-.03077

-.05025

-.09318

08R002

.17841

1.mmo

.02201

.19095

.17071

.20045

-.14275

-.03885

.14170

08R008

-.03077

-.14275

-.00739

-.18098

-.06895

.30040

1.m000

-.037't'l

-.00328

0BR0m

08R004

08R005

08R007

.19004

.04324

-.0700't

.'t4003

.02201

.19095 .17071

.20045

1.00000

.13798

-.03641

.07963

.13798

1.00000

.44507

.18123

-.03641

.44507

1.00000

.07563

.07963

.'t8123

.07563

1.flXno

-.00739

-.18098

-.06895

.30040

.09851

-.06737

-.04222

-.10253

-.19544

j5714

.10811

-.03568

-.05025

-.09318

-.03885

.14170

.09851

-.'t9544

-.06737

j5714

-.04222

.108't1

-.10253

-.03568

-.03711

-.00328

1.00000

-.04548

-.04548

1.00000

OBRO06 odnosno

varijabla

bradni

problemi

kon-

stanta,

odnosno

bez

procjene

nepovoljnih

okol-

nosti

kod

obitelji/roditelja

ispitanrka

iz

uzorka,

Sto moZemo pripisati

nedovoljnom

uvidu u

ovo

podrudje

obitelj

skog funkcioniranja

kao relativno

nedostupnom

prosudbi

strudnjaka.

U tablici

l.

prikazane

su osnovne

statistidke

vrijednosti

varijabl

i

podrudja

obitelj/roditelj

i

koje

dine

prediktorski

skup varijabli.

Uodava

se da

su

prosjedne

vrijednosti

u varijablama

razlidite

s

posebnim

odstupanjem

varijable

OBROO9

(vari-

jabla

financijski/stambeni

problemi

)

u

pozi-

tivnom

smjeru

(manji

broj nepovoljnih

okolnos-

ti),

te varijable

OBROO3

(varijabla

emocionalni

problem

i/psihijatrij

ski sl udajevi)

i

OB

RO07

(var-

ijabla

zlostavljanje

od strane

oca) u negativnom

smjeru

(ve6i

broj

nepovoljnih

okolnosti).

Medutim, prosjedne

vrijednosti

varijabli

su

rela-

tivno

niZe

u

odnosu

na

maksimalno

mogu6i

broj

nepovoljnih

okolnosti

kod ispitanika

iz

uzorka.

Navedeno

se

moZe

smatrati

pozitivnim

ukoliko

se uistinu

radi

o

postojanju

relativno

manjeg

broja nepovoljnih

okolnosti

u

promatranim

vari-

jablama,

a

ne

o brojdano

manjim

prosudbama

uslijed nedovoljnog

uvida

u

nepovoljne

okolnos-

ti.

Minimalni

rezultati

unutar prediktorskog

skupa, koji govore

o

nepostojanju

niti

jedne

nepovoljne

okolnosti,

prisutni

su kod

svih vari-

jabli

podrudja

obitelj/roditelji

Sto se

takoder

moZe

smatrati

pozitivnim

obzirom

da to moZe

upu6ivati

na

postojanje

jakosti

u

svim

varijabla-

ma, ali

samo ako

se radi

o

poznavanju

nepo-

voljnih

odnosno

povoljnih

okolnosti

odredenih

varijabli.

U

sludaju kriterijske

varijable

minimalni

rezultat

je

l, a maksimalni

3.

Korelacije prediktorskog

skupa

varijabli

po-

drudja

obitelj/roditelji

prikazane

su

u

tablici 2.,

a

sve

dobivene

vrijednosti statistidki

su

znadajne na

razini

od

P=

.05

i

kre6u

se od -.003

do .45. Naj-

niZa

korelacija

od

-.003

dobivena

je

na

varijabli

OBROO8

koja

opisuje varijablu

zlostavljanje

od

strane majke,

a

najvi5a

od

.45 dobivena

je

na var-

ijabli

OBROO4

koja opisuje varijablu

znadajnije

obiteljske

traume

(posebno).

Regresijska

anahza

(tablica

3.)

prediktorske

vrijednosti

varijabli podrudja

obitelj/roditelji

za

rizik

za

pojavu

i

razvoj poremedaja

u

pona5anju,

na razini

znadajnosti p=

.05, urodila

je

sa

sta-

Tablica

3. KoeJicijenti

multiple

re

gresije

prcdiktorskog

skupa vari.jahli podru[ia

obileljlxtditelji

i

kriterija rizika

139


8/12

Radeti6-Paii,

M.:

Neka

obiljeZja

obitelji i

roditelja

kao rizidnih

dimbenika

za

pojavu

i

razvoj

poreme6aja u

ponaianju djece

i mladeZi

tistidki

znadajnom,

ali

relativno

osrednjom

povezanosti

varijabli

prediktora

s

kriterijem,

dime

je

pokriveno

347a

zajednidke

varijance.

Drugim

rijedima, na temelju

poznavanja

varijabli

podrudja

obitelj/roditelji

mogu6e

je

predvidjeti

rizidnost

daljnjeg

pona5anja

ispitanika

iz tzorka

dime

je

potvrdena

postavljana hipoteza.

Korelacije

prediktorskih varijabli

s

kriteri-

jskom

varijablom

(tablica

4.)

pokazuju da sve

varijable

prediktorskog skupa

osrednje

sudjeluju

u

povezanosti

s

kriterijem.

NajviSa

korelacija

bi-

ljeZi

se na

varijablama

OBROO3

i OBROO7

odnosno

varijablama

emocionalni

problemi/psi-

hijatrijski sludajevi

i zlostavljanje

od strane

oca.

Parcijalne

korelacije

(korelacije

prediktorskog

skupa

varijabli

i

kriterijske varijable

kada

se

iz

prediktorskog skupa

varijabli

eliminira

sve

ono

Sto

je

zajednidko

s ostalim

varijablama)

su

najvi5e

na varijablama

OBROO3,

OBRO0I

i

OBROO7

(emocionalni

problemi/psihijatrijski,

sludajevi

povijest

kronidnog

kriminalnog

ponaSanja

i

zlostavljanje

od strane

oca).

Standardni

regresijski

koeficijenti

najvi5i

su, a

ujedno

i statistidki

znadajni

na razini od

p=

.05,

na varijablama

OBROO3,

OBROOl

i OBRO07.

Ostale

varijable

prediktora takoder

sudjeluju

u

definiranju

latentnog

kriterija,

no nisu statistidki

znadajni

prediktori kriterijske

varijable.

Dakle,

regresij

skoj funkcij

i

svoj

im

proj

ekcij

ama

naj

v

i 5e

pridonose

varijable

emocionalni

problemi/psihi-

j

atrij ski

sludajevi

povijest kronidnog

kriminalnog

pona5anja

i

zlostavljanje

od

strane

oca, a

ostala

podrudja

pojedinadno znadajno

ne

predvidaju

kri-

terij,

ali su svojim

varijancama

manjim

djelom

pridonijele prediktorskoj vrijednosti

skupa

vari-

jabli

obitelj/roditelji.

Diskusija

rezultata

Dobiveni

rezultati

pokazuju da se

hipoteza,

kojom

se

pretpostavljalo

da

6e

postojati

statistidki

zna(ajne

povezanosti

pojedinih obiljeZja

obitelji/roditelja

i

rizrka za

pojavu

i

razvoj

poreme6aja

u

pona5anju, moZe

prihvatiti. S

aspekta

uspjeSne

predikcije

poreme6aja

u

pona5anju djece

i

mladeZi

grada

Pule statistidku

znadajnost

pokazale su varijable

emocionalni

problemi/psihijatrijski

sludajevi

u obitelji,

povi-

jest

kronidnog

kriminalnog

pona5anja i zlostav-

ljanje od

strane

oca,

no treba uzeti

u

obzir

i da

pojedinadne

nepovoljne

okolnosti uglavnom

ne

dovode

do

razvoja

poreme6aja

u

ponalanju.

Do

slidnih

rezultata

do5lo

se

i

u

drugim

istraZivanji-

ma, mada se

pri

usporedivanju

rezultata

mora

voditi

raduna

o

razll(.itim socio-kulturnim

okol-

nostima

u

kojima

su

provedena.

Navedena

obiljeZja

obitelji/roditelja

znadajne

su smjernice

u

planiranju

adekvatnih

kako

pre-

ventivnih tako

i tretmanskih

intervencija

prema

Tablica

4, Mubipla

regresijska analiza

za

kriterij

rizikrt

Red.

var.

08R001

08R002

08R003

08R004

08R005

08R007

0BR008

0BR00s

08R010

lGrchciJe

$

ldbr.

.288

.093

.347

.247

.177

.347

.190

.067

.055

Tfr'

r

.004

.362

.001

.013

.075

.001

.056

.514

.587

Parcfalne

lorelaciie

.223

-.036

.276

.096

.127

.212

.143

.096

.112

Shndardni

rwrcsijski

loeficileflti

Determ.

pred.

U%

b.bv

I

-.364

10.062

2.829

2.538

8.169

2.982

.657

.659

Grffia

re$6.

loef.

.090

.093

.091

.103

.097

.096

.095

.087

.090

Znd,,.

bila

.233

-.039

.290

.114

.144

.235

.157

.098

.119

.011

.654

.002

.267

.139

.016

.096

.zo I

.187

140


9/12

Hrvatska revijaza

rehabilitacijska

istraZivanja

2O02,YoI

38,

br.2, str. 133-144

obiteljima i roditeljima

djece i mladeZi u riziku ili

ve6

ispoljenim

poreme6ajima

u

pona5anju grada

Pule. Prije

svega

treba se raditi o edukacijskim,

a

ne

represivnim

intervencijama

odnosno interven-

cijama

koje

ohrabruju roditeljske interakcije

i

jadaju

prosocijalne

vrijednosti

u

obitelji

kao

primjerice

Skola za roditelje

ili redaj kvalitetnog

roditeljstva,

a

kod

ve6ih

problema

treninzi

roditeljskih

vje5tina

i razliditi

suporrivni

progra-

mi

(Radeti6-Pai(,2001).

Medutim, pri

tome

je

potrebno

usmjeriti

pozornost

i

na

ostale segmente

obiteljskog

Livota koje

nije

mogu6e mijenjati

obrazovanjem

roditelja,

a nesumnjivo

utjecu na

cjelokupnu

obiteljsku

klimu.

Po

uzoru

na

razlidite forme

i

programe rada

s

djecom i mladeZi

s

poreme6ajima

u

ponaSanju

i

njihovim

obiteljima,

razvijenih

zadnjih

desetak

godina

u Europi

(Nizozemska,

Njemadka

i

Svic-

arska)

koje

se rukovode

nadelom diferencijacije

tretmana u

odnosu

na

diferencijaciju

potreba

korisnika

pomo6i,

moZe

se razmi5ljati

o

planira-

nju

novih

oblika

posebne

tzv. socijalnopedagoSke

pomo6i

kod

ku6e

odnosno

pomo6i

obitelji

u

obitelji

(Koller-Trbovi(

1996,1999;

Fanger i

sur.

1998).

Najprisutnijim

oblicima rada

s obitelji

su

Video Hometraining,

Direktivna

terapija, Inten-

zivna

pomo6

obitelji, Smje5taj kod

ku6e, Socijal-

nopedagoSka pomo6

obitelji, Families

First

dija

je

polazi5ta

u

radu

vrijedno posebno

istaknuti.

To

su

slijedede

teorijske vodilje:

.

djeca najbolje

rastu u

obitelji,

.

sigurnost djeteta

u obitelji

je

najvaZnije

todka

pomo6i,

.

potrebno

je,

umjesto djeteta,

odstraniti

opas-

nost

u obitelji,

.

kori5tenjem

pozitivnih

snaga

obitelji

pomo-

6i

obitelji

da

si sama

pomogne,

uvaZavati norrne i vrijednosti

dlanova

obitelji i

pomagati

roditelje

i djecu kao kolege,

partnere,

kriza nudi

posebne

mogu6nosti za

promjenu,

ponudena

pomo6

u ovisnostije od

ciljeva koje

postavlja

pomagad

zajedno

s

dlanovima

obitelii...

U novije vrijeme

umjesto

na

rizidne

dimbenike

posebna

se

pozomost

usmjeruje

na

dimbenike

za5tite

u obitelji koji mogu

olak5ati suodavanje

s

te5ko6ama

odnosno

koji

pogoduju povoljnom

razvoju

djeteta

unatod

prisutnosti

rizidnih

dimbe-

nika. Iako izudavanje

dimbenika za5tite

u obitelji

prelazi

okvire ovog rada spomenimo

neke

od

za5titnih dimbenika

u

obitelji

koji

se

najde56e

spominju

(Koller-Trbovid

i sur,2001). To

su

ljubav

i

briga

za

dljete,

skladni odnosi u

obitelji i

kohezivna

obitelj,

umjereni stupanj

kontrole i

srdadna komunikacija,

emocionalno

topli i

podu-

pirudi

odnos

prema

djetetu,

disciplina i

nekaZnja-

vanje,

konzistentnost

u odgoju, uvaZavanje

djeteta,

bavljenje djetetom, zajednidke

aktivnosti,

zajed-

nidko provodenje

vremena,

vedro

ozra(je,

humor,

zainteresiranost

roditelja za

suradnju u

cilju dobro-

biti djeteta,

odgovorno i kompetentno

roditeljstvo,

pomo6

i

za5tita kroz

socijaln e veze

i

izvan

obitelji,

te

pozitivan

odnos s najmimje

jednim

roditeljem.

Dakle,

moZe se

zakljuditi

da,

temeljem

postav-

ljenog

cilja i

hipoteze, te

dobivenih

rezultata,

ovaj rad ima doprinos

u

definiranju

dimbenika

rizlka i potreba

odnosno

daje smjemice

za

pre-

ventivno

i

tretmansko strudno

djelovanje

u odno-

su na dimbenike rizika

na

podrudju

obitelj/rodi-

telji

za

obitelji i roditelje

djece i mladeZi

u

riziku

ili

s

poreme6ajima

u

pona5anju grada

Pule,

te

s

tim

u vezi

predlaganje tretmanskih programa

uz

mogu6nost

njihove

evaluacije.

141


10/12

Radeti6-Pai6,

M.: Neka obiljeZja

obitelji

i roditelja

kao

rizidnih dimbenika

za

pojavu

i razvoj

poreme6aja

u

ponaianju

djece

i

mladeZi

Literatura

Ajdukovif,

M.

(2001):

Utjecaj

zlostavljanja

i

zanemarivanja

u

obitelji

na

psihosocijalni razvoj

djece.

Dijete i

dru5tvo-dasopis

za

promicanje

prava

djeteta. 3,

l-2,59-'17.

Ajdukovi6,

M.

i

Delale,

E.

M.

(2000):

Stil

odgoja

u

obitelji

kao

dinitelj rizika

za5tite

u

razvoju

poreme6aja

u

ponalanju djece

i

mladeZi.

Rizidni

i

za5titni dimbenici

u

razvoju

poreme6aja

u

pona5anju

djece

i mladeZi.

Urednici

Ba5i6 J.

i

Jankovi6

J.

Povjerenstvo

vlade

RH

za

prevenciju

poreme6aja

u

pona5anju

djece

i

mladeZi

i

za5titu

djece

s

poreme6ajima u

ponaSanju .

Zagreb,

17l-187

.

BaSi6,

J. iZiLak

A.

(1994):

Znahj

komunikacije u

obitelji za

pojavu

poremedaja

u

pona5anju djece osnovno5kolske

dobi.

Kriminologija

i

socijalna

integracija.

2,

l,l-19.

Ba5i6,

J. i

Lebedina-Manzoni,

M

(1998):

Relacije

obiteljskih

prilika

i

nekih konativnih

osobina

udenika

-

adoles-

centa.

Revija

za

rehabilitacijska

istraZivanja.

34,

|,23-30'

BaSi6,

J.

(2000):

Rizidni

i za5titni

dimbenici u

razvoju

poreme6aja

u

pona5anju djece i

mladeZi: teorijsko

motri5te.

Rizidni

dimbenici

u

razvoju

poreme6aja

u

ponaianju djece

i

mladeZi. Urednici

BaSi6

J. i

Jankovi6 J.

Povjerenstvo

Vlade RH

za

prevenciju

poreme6aja u

ponaSanju djece

i

mladeZi

i

za5titu djece

s

poreme6ajima

u

pona5anju. Zagreb.

3l

-46.

Bujanovi6-Pasruovi6,

R.

(1988):

Obiteljske

prilike, pona5anje

i

Skolovanje

u doba

maloljetstva

mladih

punoljetnih

delinkvenata

uZagrebu

u

relaciji sa

socijalno-za5titnim

intervencijama.

Feneomenolo5ke

i

sociodemografske

karakteristike

mladih

punoljetnih

delinkvenata.

Fakultet

za defektologiju

Sveudili5ta

u

Zagtebu

i

Zavod

za

socijalni

rad

grada Zagreba.

Zagreb.

Fanger,

I.,

Moeller, S.

i Nachtigall-Kuschnick

(1998):

10

godina socijalnopedago5ke

pomo6i

obiteljima

u okrugu

Giftrom

(Njemadka

1987-1997).

Prijevod

N. Koller-Trbovi6.

Kriminologija

i socijalna

intregracija.

6,l,7l-'75.

Galesev

V., Nikoli6,

B.

i

Igri6,

L|

(1992):

Neke

metrijske

karakteristike

testa

-

.

Defektologija.23,

l-2,

129-139.

Hoge, R.D.

i

Andrews,

D.A.

(1994):

The

Youth Level

of

Service/Case

Management

Inventory:

Description

and

Evaluation. Carleton University. Depatment

of

Psychology. Ottawa, Ontario

Kls

586.

Hoge,

R.D. i Andrews,

D.A.

(1996):

Assessing

the Youthful

Offender:

issues and

tehniques.

Forensic

Psychiatry

and Psychology

Library. Carleton

University.

Ottawa.

Ontario.

Canada.

Illingworth,

R.

S.

(1983):

Il bambino a

scuola.

Guida

pediatrica

per

insegnanti.

Prijevod

sa

engleskog.

Giangiacomo

Feltrinelli

Editore.

Milano.

Koller-Trbovi6,

N.

(1996):

Nove forme

socijalnopedago5ke

pomo6i

obitelji

u

Nizozemskoj.

Hrvatska

revija

za

reha-

bilitacijska

istraZivanja.

32,

l,'7

3-79.

Koller-Trbovi6,

N.

(1999):

Nizozemska.

Odgoj

u

domovima-kako

dalje.

Ministarstvo

rada

i

socijalne

skrbi.

Zagreb.

185-197.

Koller-Trbovi6, N.

(1999): Nove forme

i

podrudja djelovanja socijalnih

pedagoga.

Kriminologija

i

socijalna

inte-

gracija.

7

,

1,93-103.

Koller-Trbovif,

N.

(2001):

Prosudba

rizika

i

potreba djece

i mladeZi

s

poremedajima u

pona5anju

u

svrhu

planira-

nja intervencija.lJ:

ZiLak,

Koller-Trbovi6,

Lebedina-Manzoni:

Od

rizika do intervencije.

Edukacijsko-rehabil-

itacij ski fakultet

Sveudi

I

i5te u

Zagrebu.

Zagreb,

37

-69

.

Koller-Trbovie

,N.,

Zl\ak,

A. i

BaSi6,

J.(2001):

Poremedaji u

pona5anju djece

i mladeZi-prevencija

i

tretman.

Dijete

i

dru5tvo.

Dijete

i dru5tvo, 3,3,319-340.

Kovadevi6,

V.,

Standi6,

V.

i Mejov5ek

M.

(

1998): Osnove

teorije

defektologije.

Fakultet

za

defektologiju

Sveudili5ta

u

Zagrebu,

Zagreb.

142


11/12

Hrvatska

rcvijaza

rehabilitacijska

istraZivanja

2O02,Yol

38,br.2,

srr. 133-1214

Kovdo,

I.

(1999):

Sociopatolo5ke pojave

u obitelji

maloljetnih podinitelja

kaznenih

djela u Republici

Hrvatskoj.

Hrvatski

ljetopis

ta kaznene

znanosti

i

praksu.

Hrvatsko

udruZenje

za

kaznene znanosti

i

praksu.

Zagreb,

6,

|

,

295-309.

Kovdo,

I.

(2000):

Sociopatolo5ki

oblici pona5anja

roditelja

kao

rizidni

dimbenici razvoja poremecaja

u

pona5anju

djece

i

mladeZi.

Rizidni

i

za5titni

dimbenici

u razvoju poreme6aja

u

pona5anju

djece i mladeZi.

Urednici BaSi6

J.

i

Jankovi6 J. Povjerenstvo

vlade

RH za prevenciju

poreme6aja

u

pona5anju

djece i

mladeZi

i

za5titu

djece

s

poreme6ajima

u

pona5anju

. Zagreb,

221

-232.

Laucht,

M.,

Esser,

G.

i

Schmidt,

M.

H.

(1998):

Risiko

-

und

Schutzfaktoren

der

freukindlichen

Entwickluns:

Empirische

Befunde.

Zeitschrift

fuer

Kinder

-

und

Jugendpsychiatrie,

26,6-20.

Nikoli6, B.,

Koller-Trbovi6,

N. iZtZaU,A:

(2001):

Metrijske

karakteristike

Formulara

za

procjenu

rizidnosti/potre-

ba

(FPRP).

Hrvatska

revijaza

rehabilitacijska

istraZivanja,38,

l, 103-119.

Papalia,

D.E.

i olds

S.w.

(1992):

Human

Developmenr.

McGraw-Hill,

Inc.

New

york.

Pednik,

N.

(2001):

Teorijski pristupi

obja5njenju

zlostavljanja

i zanemarivanja

djece. Dijete

i

dru5rvo.

3,l-2,33-59.

Petak,

O. (1989): Uloga odgoja

u

genezi

zlostavljanja

i

zanemarivanja

djece.

Socijalni rad.3

(29),

l-2, llg-123.

Raboteg-Sari

C, Z.

i

Brajla-Zganec

A.

(2000):

Roditeljski

odgojni postupci

i

problematidno

pona5anje

djece

u

ranoj

adolescenciji.

Rizidni

i

za5titni

dimbenici

u

razvoju

poreme6aja

u

pona5anju

djece i mladeZi.

Urednici

BaSi6

J.

i Jankovi6

J. Povjerenstvo

vlade

RH

za

prevenciju

poreme6aja

u

pona5anu

djece

i mladeZi

i za5titu

djece

s

poreme6ajima

u

pona5anju

. Zagreb.

155- 170.

Radeti6-Pai6,

M.

(2001):

Rizici

i

potrebe

-

polazi5ta

u

planiranju

preventivnih

intervencija

za

djecu i mladeZ

grada

Pule.

Okrugli

stol: Lokalna

zajednica

u

prevenciji

poreme6aja

u

pona5anju

djece

imladih

-

izvoriste

strategi-

je

prevencije

poreme6aja

u

pona5anju.

DrZavni

zavod za

za5titu

obitelji,

materinjstva

i mladeZi.

povjerenstvo

vlade

RH

za

prevenciju

poreme6aja

u

pona5anu

djece

i

mladeZi

i za5titu

djece s

poreme6ajima

u

ponasanju.

Zagreb.

Radni

materijal.

Pula.

Rutter,

M.

i

Giller,

H

(1983):

Juvenile

Delinquency.

Trends

and Perspectives.

Penguin

Books,

Middlesex.

Scheithauer,

H. i

Petermann,

F.

(

1999):

Zur

Wirkungsweise

von

Risiko

-

und Schutzfaktoren

in

der Entwickluns

von

Kindern

und Jugendlichen.

Kindheit

und Entwicklung.

8,

1,3-14.

Towberman,

D.B.

(1992):

National

Survey

of

Juvenile

Needs

Assesmenr.

Crime and

delinquency.

38, 2,230-238.

Vrgod,

I'

(1988):

Utjecaji

nekih

faktora

kvalitete

obiteljskih

odnosa

na intenzitet poreme6aja

u

pona5anju

mladih.

Fenomenolo5ke

i

sociodemografske

karakteristike

mladih punoljetnih

delinkvenata.

Fakultet

za defektologiju

Sveudili5te

uZagrebuiZavod

za

socijalni

rad

grada

Zagreba.Zagreb.

143


12/12

Radeti6-Pai6,

M.: Neka obiljeZja

obitelji

i roditelja kao

rizidnih dimbenika

za

pojavu i razvoj

poremedaja u

pona5anju

djece

i mladeZi

Some

family

and

parent

traits

as

risk

factors

for

the

appearance

and

development

of behavioral

disorders

of children

and

youths

Abstract

The

aim of this

researchwas

to

determine

the connections

between

the

disorders

in behavior

oJ

children

and

youths,

i.e. of

riskfor

the

appearance

and

development

of

such

behavior

and certainfamilylparents'

traits, and

determine

their

predictive value.

The

aim

of

the

research

is

related to

the

planning

of

adequate

interventions

with

respect to

J'amilies

and

parents

of children and

youths at risk or

with already

maniftsted

disorders

in behavior

in

the

city

of

Pula on

the basis

of

the

resulting

indicators.The

research tested

the

hypothesis

that

there

was

a statistically

signiJicant

connection

betvveen

certainfamilylparents'

traits

and

the

riskfor

the appearance

and

development

ofbehavioral

disorders

in

a sample of

chil-

dren, under-aged

youths

ancl

young

adults

(N=100)

treated

at

the

Center

for

Social

Care

Pula

from

01.01.1998. to

30.06.t999.

The

research used

the Form

The

Youth

Level of ServicelCase

Manag,ement

Inventory

by

Hoge and

Andrews

(1994),

and the regression

analysis

was used

for

the

processing of

the so

obtained

results

where

the

predicting,

set

of variables

was

represented

by

ten variables

from

the area

familylparents,

and

the

criterion

variable

was

represent'

ed by the

total

evaluation

of

the

risk

for

the

appearance

and

development

of

behavioral disorders.

The results

have shown

that

the hypothesis

can

be

adopted:

however,

from

the

(tspect

of

a successful

prediction

of the

behavioral

disord.ers

in children

and

youths

of

the

city

of

Pula

the

variable

of emotional

distresslpsychiatric

cases

in

the

family,

chronic

history

of

offence(s)

and

abuse

by

the

father

have

proven

to

be

of

statistical

importance.

The results

pro-

vide indications

for

actions

in

prevention

and

treatment

with

respect

to

the

factors

of risk aimed

at

familieslparents

for

the

families

and

parents

of

children

and

youths

at

risk or with

behavioral disorders

in

the

city of

Pula, and to that

effect

the

proposal

of

treatment

correlates

with

the

possibility of their

evaluation.

Key

words:

familylparents,

risks

for

behavioral

disorders,

city

of

Pula

mirjana radetic paic

Documents