mjere zaŠtite od elementarnih nepogoda i ratnih … · ureñivanju prostora ("narodne...

OPĆINA LJUBEŠĆICAPPUO

_________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________“Arhitekt atelje” d.o.o.

1

MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODAI RATNIH OPASNOSTI

Sadržaj:

1. UVOD2. OPĆENITO O OPĆINI3. BROJ, STRUKTURA I RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA4. STRUKTURA, KAPACITET I RAZMJEŠTAJ GOSPODARSKIH (privrednih i neprivrednih) DJELATNOSTI U PROSTORU5. KAPACITET, RAZMJEŠTAJ I NAČIN RADA MREŽE I OBJEKATA INFRASTRUKTURE6. ZONE UGROŽENOSTI OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I PROCJENA UGROŽENOSTI OD RATNIH OPASNOSTI7. RJEŠENJA ZA SKLANJANJE STANOVNIŠTVA I MATERIJALNIH DOBARA

1. UVOD

Svojim postavkama Prostorni plan ureñenja općine Ljubešćica značajno pridonosiostvarenju mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti kroz planiranuorganizaciju prostora, plan namjene površina, planirani razvoj infrastrukturnih sistema, tekroz mjere zaštite prostora općenito i smjernice za njegovo racionalno korištenje.

Kod planiranja mjera zaštite u ovom Planu polazi se od osnovnih načela i postavkiprostornog i urbanističkog planiranja, a koje se odnose na: razmještaj sadržaja i njihovukoncentraciju, gustoću izgrañenosti, koncentraciju ljudstva (stanovanje, rad), optimalnorješenje prometa, razmještaj magistralnih infrastrukturnih koridora, sistem evakuacionihputeva i dr.

Napomena: ove mjere su izrañene u skladu s obvezama iz PPŽ-a:

odredba 11.1.5. - citatDo donošenja novih propisa o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

potrebno je kod izrade planova nižeg reda u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivatiPravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju iureñivanju prostora ("Narodne novine" br. 29/83, 36/85 i 42/86, u dijelu koji nije u suprotnosti savažećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima), te osobito uvažavati činjenicu da se pretežitidio prostora Varaždinse županije ubraja u VII° seizmičnosti (po MCS), a krajnji istočni dio u VIII°MCS (što se iščitava i iz kartografskog prikaza 3: Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora.


_________________________________________________________________________________________


2

2. OPĆENITO O OPĆINI

Položaj Općine

Općina Ljubešćica se nalazi u sastavu Varaždinske županije, u njenom jugoistočnomdijelu. Jedna je od 22 općine i 6 gradova. Na zapadu graniči s Gradom Novi Marof, na sjeverus Gradom Varaždinske Toplice, a južno i istočno sa susjednom Koprivničko-križevačkomžupanijom.

Položaj Općine u Županiji

Osnovna organizacija prostora

Općina je izduženog oblika u smjeru zapad-istok (dim. cca 9,6 x 6,3 km).Idući od zapada prema istoku organizacija njenog prostora sagledavana je kroz tri

prostorne cjeline, specifičnih reljefnih karakteristika:- sjeveroistočni nizinski predio uz rijeku Bednju,- središnji dio (pitomi i vinorodni brežuljci koji se protežu od jugozapada prema

sjeveroistoku),- jugoistočni dio (obronci Kalničkog gorja).

Navedene reljefne karakteristike utjecale su na razvoj prometnih pravaca u Općini, atime i na formiranje i razvoj naselja.


_________________________________________________________________________________________


3

Nizinski dio Općine karakterizira najviši stupanj urbanizacije. Tu se nalazi najveći diograñevinskog područja, najveća koncentracija gospodarskih subjekata i centralnih sadržaja,prometnih tokova i ostale značajne infrastrukture.

Naselja Ljubešćica, Kapela Kalnička i Rakovec su se u svom nizinskom dijelu sjedinilau jednu izduženu grañevnu formu.

Prostor izvan izgrañenih dijelova naselja predstavlja mozaik poljoprivrednog zemljišta.

Središnji brežni dio Općine karakterizira izrazita vizualna živopisnost, krajobraznaraznolikost i reljefna razgibanost nižih obronaka Kalničkog gorja. Naselja u tom dijelu Općinesu izrazito ruralna, prate doline potoka ili pak su razasuta po bregima, s interpoliranim vikendsadržajima. Izvan grañevinskih područja nalazi se “mozaik” mješovitog poljoprivrednogzemljišta (voćnjaci, vinogradi, šume i šumarci, livade, vrtovi).

U ovom prostoru se nalaze postojeći i planirani kamenolomi (izuzev Hruškovca kojidijelom spada u najviši dio Općine).

U ovom dijelu Općine nema značajnije infrastrukture.

Jugoistočni dio Općine je vizualno ujednačen i umiren brdski šumski predio sjevernihobronaka Kalnika. Ovaj prostor je nenaseljen, bez infrastrukture, izuzev pokoje prometnice.

Čitavo ovo područje je zaštićeno u kategoriji zaštićeni krajolik.

Prema osnovnoj namjeni prostora područje Općine se dijeli na:

a) grañevinska područja naselja, naseljeni prostor b) izgrañene površine izvan grañevinskog područja c) neizgrañene površine izvan grañevinskog područja.

a) Grañevinska područja naselja

Grañevinska područja naselja utvrñivana su u skladu s obvezama iz planova višeg reda iciljevima prostornog razvoja i ureñenja ovog prostora, a u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, izgrañenost, iskorištenost i gustoću izgrañenosti, obilježjanaselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

Kao polazišta kod definiranja novih granica grañevinskog područja uzeta su dvapodatka: izgrañeni (zaposjednuti) dio grañevinskog područja i postojeće (dosad važeće)granice prema PP (bivše) općine Novi Marof, čije postojanje nije moguće zanemariti.

Analizom izgrañenosti i iskorištenosti dosadašnjih grañevinskih područja zaključenoje da u naseljima Općine postoje rezerve u grañevinskom području za trostruko višestanovnika od planiranog broja. Obzirom na navedeno, utvrñeno je da se postojeće granice unačelu ne smiju proširivati, već ih treba smanjiti.

U slijedećoj tablici daje se numerički prikaz površina ovim Planom utvrñenihgrañevinskih područja za svako pojedinačno naselje i za Općinu ukupno, komparativno sprikazom površina prema dosadašnjem prostornom planu.


_________________________________________________________________________________________


4

Tablica 1

Površine grañevinskih područja (ha)

r. br. NASELJEprema dosad

važećem PPbO NoviMarof

planiranoprema PPUOLjubešćica

1. Kapela Kalnička 37,4 38,4 2. Ljubelj Kalnički 39,6 26,1 3. Ljubelj 14,2 12,0 4. Ljubešćica 237,2 234,0 5. Rakovec 36,6 26,3 U k u p n o : 365,0 336,8

Ovim Planom ukupno su smanjena grañevinska područja za cca 8 %, tj. za 28,2 ha.Predložena smanjenja grañevinskog područja se u većini slučajeva odnose na predubokegrañevinske parcele, na velike neizgrañene i u odnosu na postojeću i planiranu infrastrukturudislocirane zone, zatim na šumarke i područja uz vodotoke.

b) Izgrañene strukture izvan grañevinskog područja

Odredbama Zakona o prostornom ureñenju odreñene su grañevine koje je mogućegraditi izvan greñevinskog područja. To su objekti infrastrukture (prometne, energetske,komunalne i dr.), zdravstveni i rekreacijski objekti, objekti obrane, objekti za istraživanje iiskorištavanje mineralnih sirovina, te stambeni i gospodarski objekti za vlastite potrebe ipotrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Ovim Planom je postojeća i planirana izgradnja izvan grañevinskog područjauglavnom definirana na već angažiranom prostoru, u skladu s planskom postavkom da seznačajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetupoljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Postojeće namjene izgrañenih struktura izvan grañevinskih područja naselja su:- groblje (u Kapeli Kalničkoj)- športski tereni, nogometna igrališta (u Ljubešćici i u Ljublju Kalničkom)- kamenolomi Špica, Hruškovec i Jazvina- površine infrastrukturnih sustava (prometnice, lokalni vodovodi, trafostanice i dr.)

Planirane namjene izvan grañevinskog područja su:- groblje (u Ljubešćici)*- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacija dijabaza “Žulinec”)- športsko-rekreacijska namjena- prateći ugostiteljsko-turistički sadržaji- planirane površine infrastrukturnih sustava (autocesta, meñunarodni plinovod, ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda i dr.).- izgradnja u funkciji poljoprivrede

*Postojeće groblje u Ljubešćici* je prema dosad važećem planu bilo unutar grañevinskogpodručja. Ovim Planom ono se stavlja izvan grañevinskog područja, kao što je i groblje uKapeli Kalničkoj.


_________________________________________________________________________________________


5

c) Neizgrañene površine izvan grañevinskog područja

U ove površine ubraja se:- šume isključivo osnovne namjene- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište- vodne površine.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

(Grañevinska područja naselja, izgrañene strukture izvan naselja, neizgrañene površine izvan naselja (poljoprivredne, šumske, vodne),

ostale površine (infrastrukturni sustavi)

Tablica 2Red.broj

Naziv županije VARAŽDINSKA ŽUPANIJANaziv općine

OPĆINA LJUBEŠĆICAOznaka Ukupno

ha

% odpovršineOpćine

stan/haha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJAZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Grañevinska područja ukupnoizgrañeni dio GP ukupno

GP

336,8150,8

9,54,2

5,8212,99

1.2. Izgrañene strukture izvan grañ. područja- eksploatacijsko polje (kamenolom)ukupno

E 115,2 3,2 17,00

1.4. Šumske površine – gospodarske namjene*ukupno

Š 2.090,2 58,8 *1,07

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine*ukupno

PŠ 976,1 27,4 *0,50

1.6. Vodne pov.– Bednja (pojas širine 22 m)*ukupno

V 17,6 0,5 *0,01

1.7. Ostale površine - infrastrukturni sustavi*ukupno- groblja- prometni koridor autoceste širine 40 m

ISG

20,11,318,8

0,6 *0,01

Općina ukupno 3556,0 100 0,55 *1.82

Napomena: Podaci o površinama dobiveni su digitalnim postupkom iz kartografskepodloge u mj. 1:25.ooo “Korištenje i namjena površina”.

Za izračun gustoće naseljenosti stan/ha i ha/stan* uzet je broj stanovnika iz popisa 2001.g.(1.959 stanovnika).


_________________________________________________________________________________________


6

3. BROJ, STRUKTURA I RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA

Površina Općine je 35,56 km2.(**podatak dobiven digitalnim postupkom iz kartografske podloge u mj. 1:25ooo)

Prema Popisu iz 2001. godine Općina Ljubešćica ima 1.959 stanovnika (što je oko1,06 % od ukupnog broja stanovnika Županije).

Gustoća naseljenosti na području Općine je 55 stanovnika/km2 (znatno niža odgustoće naseljenosti Županije koja iznosi 146,5 st/km2, a niža i od republičkog prosjeka koji je78,4 stanovnika po km2).

U sastavu Općine nalazi se 5 naselja: Kapela Kalnička, Ljubelj Kalnički, Ljubelj,Rakovec i Ljubešćica, koja je ujedno i sjedište Općine.

Demografski podaci za Općinu prema popisu 1991.i popisu 2001. g.:

Tablica 3

1991. 2001.broj stanovnika 2.116 1.959kretanje br. stanovnika 1981/91.g. i 1991/2001–indeks

98,3 92,6

gustoća naseljenosti (st/km2) 59,4 55,0prosječna starost 36,9 37,7dobna struktura stanovništva – indeks starenja 64,8 77,1broj naselja 5 5prosječna veličina naselja prema br. stan. 423,2 391,8broj domaćinstava 671 640broj domaćinstava bez poljopr. gospodarstva 118 69broj samačkih domaćinstava 124 147zaposleno aktivno stanovništvo* 699 *650% zaposlenog aktivnog stanovn. u ukupnom stanovn. 33,0 % 33,2 %broj radnih mjesta u Općini (podatak od 31.3.2000. g.) 155aktivno poljoprivredno stanovništvo 144 56uzdržavano poljoprivredno stanovništvo 44 34ukupno poljoprivredno stanovništvo 188 90% poljoprivrednog stanovništva u ukupnom st. 8,9 % 4,6 %- konačni podaci iz Popisa 2001.g. dobiveni iz Odsjeka za statistiku u Varaždinskoj županiji- *prema popisu iz 2001. u Općini ima 777 aktivnog stanovništva od čega je 650 zaposlenih

Dio navedenih prosječnih vrijednosti demografskih pokazatelja iz 1991. i 2001. g. u

Općini Ljubešćica je nepovoljniji od onih u Županiji i Državi, no nizak postotakpoljoprivrednog stanovništva, a prosječan postotak aktivnog stanovništva u ukupnomstanovništvu govori u prilog procesu urbanizacije i odreñenom društveno-gospodarskompotencijalu ovog prostora.

Iako je iz “Priopćenja” Državnog zavoda za statistiku RH razvidno da je u posljednjihdesetak godina prisutan negativan proces u prirodnom kretanju stanovništva u Općini,projekcije ovog Plana za 2020.g. govore u prilog zaustavljanja negativnih demografskihprocesa, što može biti ostvareno samo uz strateški postavljene, koordinirane i usmjeravaneaktivnosti, kako na razini Države, tako i na razini Županije i Općine.


_________________________________________________________________________________________


7

4. STRUKTURA, KAPACITET I RAZMJEŠTAJGOSPODARSKIH (privrednih i neprivrednih) DJELATNOSTI

U PROSTORU

a) Gospodarske (privredne) djelatnosti u prostoru

RUDARSTVO

Na području Općine Ljubešćica, izvan grañevinskog područja, nalaze se aktivnikamenolomi “Hruškovec”, “Hruškovec IV– Jazvina” i “Špica”, koji u skladu sa zakonskomregulativom vrše rudarske radove.

Rudarskom djelatnošću na području Općine se bavi dioničko društvo “Kaming” d.d.Ljubešćica.

Kamenolom “Špica” se nalazi na području naselja Ljubešćica. Eksploatacijsko poljeje odobreno 1993. g. i zauzima površinu od 47 ha. Kamen vapnenac koji se ovdje eksploatirase prvenstveno koristi kao tehničko-grañevinski materijal. Godišnja proizvodnja iznosi 150-180.000 m3 finalnih proizvoda, što uz utvrñene rezerve pruža mogućnost dugoročneproizvodnje. Kamenolom “Hruškovec” se nalazi na području naselja Ljubelj Kalnički, južno odpotoka Ljubelj, u kontaktnom području zaštićenog krajolika užeg područja Kalnik. Površinaovog eksploatacijskog polja je 56 ha (odobrenje iz 1989. g), odnosno 57,09 ha prema zadnjemproširenju eksploatacijskog polja odobrenom 1996. g.). Godišnja proizvodnja kamena uovom kamenolomu iznosi 80-100.000 m3, uglavnom za agregate koji se koriste za završnehabajuće slojeve na autocestama, što je vrlo usko područje primjene.

Kamenolomu “Hruškovec” pripada i odobreno eksploatacijsko polje “Hruškovec IV-Jazvine” u površini od 15,7 ha. (Dio te površine se nalazi na području susjedne Koprivničko-križevačke županije.)

S obzirom da su sva nalazišta ograničenog kapacitete, a uložena sredstva umehanizaciju, prateće pogone, ljudstvo i organizaciju jedne tako zahtjevne djelatnosti znatna,tvrtka “Kaming” je dala prijedlog da se ovim Planom predvidi mogućnost otvaranja novog,zamjenskog eksploatacijskog polja na lokaciji “Žulinec”, površine cca 24,5 ha (provjereninalaz dijabaza), koja bi s vremenom zamijenila eksploatacijsko polje “Hruškovec” i“Hruškovec IV– Jazvina”. Planom se ova lokacija prihvaća.

Otvaranje novih kamenoloma treba izvesti prema propisanoj proceduri u skladu saZakonom o rudarstvu, Zakonom o grañenju, Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom oprostornom ureñenju, uz obaveznu izradu studije utjecaja na okoliš i projekata s razrañenimmjerama zaštite okoliša i programima tehničke i biološke sanacije ili rekultivacije.

INDUSTRIJA, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

Drvna industrija na području Općine ima dugu tradiciju. Od značajnih industrijskihpostrojenja tu se danas nalaze pogoni za obradu drva “Kircek”, te stolarije Cinzek, Žugec,Štriga, Legin i drugi. U ovoj djelatnosti je zaposlen značajan broj radnika, a u planu jeproširenje kapaciteta i zapošljavanje novih radnika.


_________________________________________________________________________________________


8

U sklopu tvrtke “Kaming” razvija se proizvodnja betonske galanterije itermoizolacijskih i završnih žbuka. “Kaming” trenutno zapošljava cca 100 radnika, dijelom urudarstvu, dijelom u grañevinskoj industriji i takoñer planira proširenje kapaciteta.Grañevinarstvom i pratećim djelatnostima se na području Općine bavi znatan broj obrtnika itvrtki (Hoyan, Interijer-Ivanušec, Interijer-Sakač, Ae-invest, Betonara Kontrec, Elektro-Kontrec, Sakač d.o.o., obrt Gotić i drugi).

U svim dijelovima Općine, interpolirano u mješovitu, pretežito stambenu izgradnjupostupno se razvija malo i srednje poduzetništvo – privatna inicijativa novijeg datuma. Osimu spomenutoj drvnoj i grañevinsko-instalaterskoj djelatnosti, razvija se i kao prevoznički,metaloprerañivački, tekstilni, prehrambeni i drugi obrti i tvrtke, razni servisi, radionice,trgovine (“Trgonom” s 30-ak zaposlenih) i slično.

Ovim Planom definirane su unutar grañevinskog područja gospodarske zone zasmještaj poslovnih grañevina, industrijskih pogona (proizvodnja s pratećim sadržajima),servisnih i zanatskih radionica, pilana, skladišta, te ostalih pratećih grañevina. U ovim zonamamogu se locirati i veliki trgovački kompleksi (veleprodaja, robne kuće, trgovački megapark isl.). Ovakve zone definirane su u skladu sa zahtjevima lokalne sredine i uz suglasnostčelništva Općine u naseljima Ljubešćica i Kapela Kalnička.

Velika gospodarska zona definirana je uz kamenolom “Špica” u naselju Ljubešćica(pov. cca 15,1 ha). Ova zona obuhvaća postojeće poslovne i proizvodne zgrade i pogone“Kaminga”, a slobodan dio je predviñen za proširenje proizvodnje u smislu daljnje finalizacijekamenih agregata. Za potrebe ove industrije već je izgrañena 1 trafostanica, a postoji i svaostala potrebna infrastruktura, izuzev odvodnje. Problem odvodnje otpadnih voda za čitavuzonu trebalo bi rješavati zajedno s kanalizacijom južnog dijela naselja, iako postoji mogućnosti individualnih rješenja.

Uz državnu cestu, prije Ivanovog polja definirane su ovim Planom tri manjegospodarske zone: zapadno od državne ceste zona površine cca 3,1 ha i istočno (uz LC 25150)zone površine cca 3,1 i 1,6 ha. S obzirom da ih dijeli samo cesta, mogle bi se smatrati jednomzonom. Dio zone koji se nalazi zapadno od državne ceste je već dijelom zaposjenut pogonima“Hoyan”, a i proširenje zone je većim dijelom namijenjeno istom korisniku. Zona s istočnestrane ceste predviñena je uglavnom za potrebe grañevinske, drvno-prerañivačke i elektroindustrije.

Gospodarska zona oformljena u sjeverozapadnom dijelu naselja Kapela Kalnička jepovršine cca 7,0 ha. Ova zona je zasad potpuno slobodna, a predviña se za razne korisnike.Zona predstavlja svojevrsni tampon izmeñu mješovite pretežito stambene namjene i autoceste.

Sve zone imaju zadovoljavajuće uvjete priključivanja na potrebnu infrastrukturu.

Osim u navedenim zonama ista namjena, ali u manjem obimu moguća je i unutarmješovitih, pretežito stambenih zona u naselju.

Osim osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj ovih djelatnosti, preostale potencijalnemogućnosti Općine nalaze se u prisutnoj koncentraciji stanovništva i u raspoloživoj radnojsnazi koja bi se, na temelju planske analize razvoja pojedinih djelatnosti mogla usmjerenoobrazovati.


_________________________________________________________________________________________


9

POLJOPRIVREDAZa razvoj Općine poljoprivreda predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost.

- poljodjelstvo

Značajan dio područja Općine (27,4 %) zauzima “mozaik” mješovitogpoljoprivrednog i šumskog zemljišta (manje oranice, vinogradi, voćnjaci, livade, pašnjaci,šumarci).

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivrednaproizvodnja i nerazvijeno tržište, nužno je koncipirati strateške proizvodne programe koji ćeomogućiti razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poduzetništva razvijajućisuvremeno, djelotvorno, konkurentno i ekološki čisto poljodjelstvo, uz organiziranu suradnjus gospodarskim subjektima prehrambene industrije.

Dislociranost većeg dijela Općine od jačih cestovnih pravaca i željeznice predstavljapovoljnost za poljodjelstvo u smislu zaštite od zagañenja, ali nepostojanje kanalizacije unaseljima predstavlja zagañivače koje treba ukloniti i sanirati.

U brežnim dijelovima Općine postoje preduvjeti za osnivanje eko-zona. Proglašavanjepodručja eko-zonom znači kontrolu svih sredstava koja bi se koristila u poljoprivrednojproizvodnji (sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i sl), ali i izdavanje certifikata kojima sepotvrñuje da su proizvodi, prvenstveno hrana, proizvedeni na biološko-dinamički način.

Takav bi program morao imati podršku s državne i županijske razine, jer su u prvojfazi takve proizvodnje potrebna velika ulaganja.

- stočarstvo

Postojeće farme koje se nalaze u grañevinskom području ili u njegovoj neposrednojblizini ne mogu se dalje širiti, već ih ovisno o kapacitetu treba dislocirati na propisnuudaljenost od prometnica i zona stanovanja. Daljnje bavljenje uzgojem stoke (u manjemobimu) unutar individualnih domaćinstava u grañevinskom području moguće je uz uvjetedefinirane provedbenim odredbama ovog Plana. Odredbama ovog Plana posebno su definiraniuvjeti za izgradnju farmi izvan grañevinskog područja.

Poželjno je otvaranje atraktivnih farmi (konji, fazani, patke), koje bi se uklopile uponudu lovnog i seoskog turizma.

ŠUMARSTVO

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od posebnog društvenoginteresa koji se realizira na način propisan Zakonom o šumama. Tim Zakonom utvrñeno je dašumskim prostorom u RH gospodari (upravlja) institucija “Hrvatske šume” d.o.o. Na područjuVaraždinske županije nadležna je Uprava šuma Podružnice Koprivnica.

Područje Općine Ljubešćica obiluje šumskim pokrovom. Šume zauzimaju 58,8 %površine, i to su uglavnom šume gospodarske namjene.

Dio šuma u ovoj Općini se nalazi pod državnom upravom (cca 30 % svih šuma), apreostali dio je u privatnom vlasništvu. Državnim šumama na području ove Općine gospodareŠumarije: Križevci, Varaždin i Ludbreg.

Šumarstvo je na području Općine zbog obujma i kvalitete šumskog fonda značajnagospodarska djelatnost.


_________________________________________________________________________________________


10

LOVIŠTA I UZGAJANJE DIVLJAČI

U skladu sa Zakonom o lovu na području Varaždinske županije ustanovljena su lovišta(1-30), u svrhu uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači, odnosno racionalnog korištenja svihprirodnih i drugih potencijala za razvoj lova i lovnog gospodarstva.

Veći dio Općine Ljubešćica spada u otvoreno zajedničko lovište br.26, kojimgospodari Lovačko društvo “Vepar” iz Ljubešćice.

Manji jugoistočni dio Općine (južno od LC 25149, a istočno od LC 25150) spada uotvoreno državno lovište Kalnik koje je putem javnog nadmetanja predano na upravljanje uprivatne ruke “Areni” iz Križevaca.

Lovište br. 26 spada u brdsko-panonska lovišta, predviñena prvenstveno za uzgojobične srne i sitne divljači (zec, fazan, trčka, divlja patka, prepelica i dr.).

Prosječna nadmorska visina na području ovog lovišta je 300 m/nm.Državno lovište Kalnik, čiji manji dio se nalazi na području ove Općine spada u

brdska lovišta, predviñena prvenstveno za uzgoj krupne divljači (jelen obični, divlja svinja,srna obična).

Sam zemljopisni položaj i oblik ovih lovišta, konfiguracija terena, ekspozicijazemljišta, bujan biljni pokrov (hrana), povoljne hidrografske prilike (pitka voda), šumskepovršine i šumarci (zaklon) daju ovim lovištima dobre uvjete za prirodni razvoj i uzgoj raznihvrsta divljači.

Kroz izrañene “Lovnogospodarske osnove” daju se osnovni podaci o pojedinimlovištima (opis prirodnih značajki, prikaz vrsta i broja divljači, tehnička opremljenost) i načingospodarenja s divljači i lovištem u sklopu kojeg su date mjere zaštite divljači, mjereočuvanja i poboljšanja staništa, mjere ureñivanja lovišta, briga o životinjskim vrstama.

Lovištima (bilo privatnim, bilo državnim) treba i nadalje gospodariti u skladu sLovnogospodarskim osnovama i Programima zaštite divljači izvan lovišta, a koje trebaredovito obnavljati i po potrebi dopunjavati.

Razvoj lovstva u narednom razdoblju treba vezati uz razvoj kontinentalnog turizma, zakoji na ovom području postoje povoljni uvjeti.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Uvjete za razvoj turizma na području Općine čine:- prisutnost voda tekućica (prikladno za ribolov, šport i rekreaciju),- interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači (lovni turizam, streljaštvo),- prirodna baština: zaštićeni krajolik Kalnika, stijena Kamenac (planinarenje,

slobodno penjanje),- povijesni spomenici, tradicionalna arhitektura, stari obrti- manifestacije (proštenja, blagdani, posebni dani) i dr.

Svi ti uvjeti su još uvijek prilično slabo iskorišteno, ali kao potencijal mogupredstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja.

Dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti lokalnog je značaja (manjiprivatni ugostiteljski objekti), tj. nije dostignuta razina prometa koja bi bila od većeggospodarskog značaja.

Područje ima predispozicije za razvoj izletničkog, športsko-rekreacijskog, seoskog ilovnog turizma. Pretpostavlja se posjet individualnih posjetitelja, za koje treba organiziratiponudu sitnijeg mjerila.


_________________________________________________________________________________________


11

b) Društvena infrastruktura – neprivredne djelatnosti*(* uvjetno, jer danas i ove djelatnosti kroz privatizaciju i način upravljanja sve višedjeluju na principu tržišnog poslovanja )

Društvena infrastruktura, takoñer kao skupina središnjih uslužnih funkcija, najuže jepovezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojempostiže se viši i bolji standard i kvaliteta života.

To su:

a) javne službe i uprava (locirani u sjedištu Općine)

b) odgoj i obrazovanje (OŠ u Ljubešćici)Potiče se otvaranje ustanova predškolskog obrazovanja (dječji vrtići, jaslice).Treba nastaviti aktivnosti na izgradnji športske dvorane.Ne planira se otvaranje novih škola.

c) vjerske zajednice (župa Majke Božje Snježne u Ljubešćici).Ova župa pokriva područje čitave Općine (izuzev manjeg dijela naselja LjubeljKalnički koji spada pod župu Svibovec) i naselje Ćurilovec.

d) zdravstvo i socijalna skrbNa područje Općine postoji jedna ambulanta opće prakse, stomatološka ambulanta idepo ljekova.

e) kultura, šport i rekreacijaU naselju Ljubešćica postoji vatrogasni i lovački dom, a u Kapeli Kalničkoj i Ljublju

Kalničkom postoje društveni domovi koji su povremena stjecišta društvenih zbivanja.U Općini djeluje Lovačko društvo “Vepar”, Udruga mladeži “Ljuba voda”, DVD

Ljubešćica i Športsko društvo Ljubešćica.Od športsko-rekreacijskih sadržaja to su tereni uz osnovnu školu u Ljubešćici,

automatska streljana na Budincu, tereni u Kapeli Kalničkoj, Ljublju i Ljublju Kalničkom.Škola je značajan nositelj kulturnog razvoja (knjižnica, pjevački zbor, likovna,

literarna i druge družine), kao i tjelesnog odgoja djece i mladeži u redovnoj nastavi i izvan-nastavnim aktivnostima.

Iako su na području športa i rekreacije u proteklom razdoblju u Općini učinjeni nekipomaci, još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima.Sadašnja situacija i mogućnosti za razvoj ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebestanovništva.


_________________________________________________________________________________________


12

5. KAPACITET, RAZMJEŠTAJ I NAČIN RADAMREŽE I OBJEKATA INFRASTRUKTURE

Od kapitalne infrastrukture koja je od važnosti i za šire područje, na području Općine su:- strateški cestovni koridori (postojeće državne ceste i auto-cesta Rijeka-Zagreb-

Varaždin-Goričan u izgradnji)- postojeći magistralni plinovod Zabok-Ludbreg ∅ 500 mm i planirani meñunarodni

plinovod ADRIA-LNG- postojeći i planirani dio Regionalnog sustava vodovoda Varaždin.

Cestovni promet

Prostor Općine Ljubešćica ostvaruje vezu na prometnu mrežu Županije i Države dobrorasporeñenim sustavom lokalnih cesta koje se na području naselja Ljubešćica vežu na državnucestu DC 24. Državna cesta prolazi nizinskim područjem Općine, tj. sjeverozapadnim dijelomnaselja Ljubešćica i Kapela Kalnička.

U Općini postoji razgranata mreža općinskih - nerazvrstanih cesta (seoskih ulica ipoljskih putova), tako da je prostor Općine zadovoljavajuće meñusobno prometno povezan.

Na području Općine je u izgradnji autocesta Zagreb – Varaždin čije se dovršenjeplanira krajem 2003. godine, a koja je područjem Općine položena krajnjim zapadnim rubom.

Autocesta svojim položajem u prostoru neće značajnije utjecati na prometne vezeunutar Općine, a na mjestima prelaska postojećih cesta prema Ključu i Orehovcu u tijeku jeizgradnja deniveliranih prijelaza.


_________________________________________________________________________________________


13

Pošta i javne telekomunikacije

Na području Općine Ljubešćica poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatskapošta” d.d., Središte pošta Varaždin posredstvom poštanskog ureda 42222 Ljubešćica.

Poštanski ured Ljubešćica pokriva područje od 6 naselja, tj. čitavo područje OpćineLjubešćica i naselje Čurilovec u susjednom Gradu Varaždinske Toplice.

Poštanski ured u Ljubešćici pokriva područje od cca 37 km2 i poslužuje nešto više od2.000 stanovnika, čime je osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tompodručju i kvalitetno zadovoljenje potreba korisnika u jednom dužem vremenskom periodu.

Na ovom području telekomunikacijski promet organiziraju i obavljaju Hrvatsketelekomunikacije d.d., TK centar Varaždin.

Naselja Općine obuhvaćena su s jednom pristupnom telekomunikacijskom mrežom i spripadajućim udaljenim pretplatničkim stupnjem RSS Ljubešćica. Pristupna mreža je od RSS-a do mjesta koncentracije odnosno izvoda izgrañena podzemno, a od toga mjesta dopretplatnika uglavno nadzemno. Za prijenosni medij u spojnoj mreži se koriste svjetlovodnikabeli. Područjem Općine prolaza dva svjetlovodna kabela i to Ključ – Ljubešćica iLjubešćica – Varaždinske Toplice. Korisnički vodovi izgrañeni su od kabela sa bakrenimparicama.

Popunjenost (iskorištenost) instaliranih komutacijskih kapaciteta iznosi 76,02 %, ainstaliranih kapaciteta pristupne mreže 37,25%.

Gustoća ukopčanih pretplatnika iznosi 31,4 pretplatnika na 100 stanovnika.Prema navedenom vidljivo je da je izgrañenost telekomunikacijske mreže na

navedenom području više nego zadovoljavajuća.

Na području Općine planira se izgradnja pokretnih telekomunikacijskih mreža, kao iradio i TV sustava, a prema ukazanim potrebama.

Planirana je izgradnja triju baznih postaja mobilne mreže.Razvitak sustava bežičnih veza, TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne

zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja.

Plinoopskrba

Osnovni dokument koji rješava razvoj plinoopskrbe područja Županije, pa tako ipodručja Općine je "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske". Prema tojStudiji Općina Ljubešćica spada u 9. distributivno područje Novi Marof.

Distribuciju plina na području Općine Ljubešćica obavlja distributer "Komunalac"d.d. Novi Marof. Općina se snabdijeva zemnim plinom preko razvodne srednjetlačne plinskemreže radnog tlaka do 3 bara, koja se proteže uglavnom duž prometnica, a napaja se iz MRSNovi Marof.

Plinski sustav nizinskog dijela Općine je većim dijelom definiran i izgrañen (unaseljima Ljubešćica, Rakovec i Kapela Kalnička), dok su naselja Ljubelj i Ljubelj Kalničkizasad bez plinske mreže.

Kroz područje Općine Ljubešćica prolazi trasa magistralnog plinovoda Zabok-LudbregDN 500, radnog tlaka 50 bara. Vlasnik ovog plinovoda je “Plinacro”d.o.o. Zagreb.

U dugoročnom planu je izgradnja meñunarodnog plinovoda ADRIA – LNG, čija trasadijelom prolazi i kroz područje Općine Ljubešćica, u zajedničkom koridoru s trasommagistralnog plinovoda Zabok-Ludbreg.


_________________________________________________________________________________________


14

Elektroopskrba

Područje Općine Ljubešćica napajano je električnom energijom od distributera DP“Elektra” Varaždin, preko trafostanica TS 35/10 kV Var. Toplice i TS 35/10 kV Novi Marof.obje instalirane snage 2x4 MVA.

Područjem Općine ne prolaze 35 kV, ni 110 kV dalekovodi. Uz sjeverozapadnugranicu Općine, izvan njenog teritorija, prolazi 35 kv dalekovod koji spaja TS 35/10 kV Var.Toplice i TS 35/10 kV Novi Marof.

Na području Općine je razmješteno 13 trafostanica 10/0,4 kV. Četiri trafostanice usjevernom dijelu Općine ( Ljubešćica 1, Ljubešćica 2, Rakovec i Kalnička Kapela) su spojenena dalekovod “Ljubešćica” koji se napaja iz TS 35/10 kV Var. Toplice, dok je ostalih 9trafostanica spojeno na dalekovod “Ljubelj” koji je spojen na novi podzemni kabelski vodkoji se napaja iz TS 35/10 kV Novi Marof.

Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica na području Općine je cca 3280 kVA.Postojeće prosječno opterećenje tih trafostanica je cca 70 %.Trafostanice su većim dijelom priključene zračnim 10 kV vodovima, a manjim

dijelom (kroz grañevinsko područje) podzemnim kabelskim vodovima.Postojeće prijenosne mogućnosti za potreban transport električne snage do područja

Općine za zahtijevano napajanje potrošača električnom energijom ocjenjuju sezadovoljavajućim, ali ostaje potreba osiguranja kvalitetnog rezervnog napajanja područjaunutar Općine, te napajanja postojećih i planiranih gospodarskih zona.

Na području Općine planira se izgradnja tri nove trafostanice (TS 10/0,4 kV):“Ljubešćica Bednjanska”, “PUO Novi Marof” i “Hoyan” s njihovim priključcima napostojeću mrežu. Navedeni zahvati su predviñeni planskim dokumentima lokalnog distributerDP "Elektra" Varaždin, tj. u fazi su projektiranja ili je u tijeku potpisivanje ugovora zanjihovu realizaciju.

Zahvate na rekonstrukciji postojeće 10 kV mreže, zamjene zračnih 10 kV dalekovodapodzemnim kabelskim vodovima, izgradnju ostalih novih trafostanica i dr. će nadležnidistributer izvoditi u skladu s pravilima struke, prema svojim mogućnostima, a premapotrebama na terenu.

Vodoopskrba

Postojeća vodoopskrba područja Općine Ljubešćica se bazira na lokalnim vodovodima.

Tablica 4NAZIVVODOVODA

godinaizgradnje

izvor, kaptaža(položaj,izdašnost)

opskrbljujenaselja:

dužinamreže

nedostaci

“Ljubešćica” 1971/2 H= 300 m/nmQ= 175 m3/dan

Ljubešćica,Rakovec

5.700 m nedostatne količine,visoki tlakovi u nizini

“KapelskiLjubelj”

1972. H= 345 m/nmQ= 8,0 m3/dan

Ljubelj nedostatne količine

“KapelaKalnička”

1972. H= 310 m/nmQ= 135 m3/dan

Kapela K. 2.500 m velike oscilacije unutarsušnog i kišnog azdoblja

Izvor: “Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe područja Općine Ljubešćica”, “At-consult” d.o.o. Varaždin. 1995.g.


_________________________________________________________________________________________


15

Prema podacima JVP “Hrvatska vodoprivreda” – Ispostava Varaždin, iz travanja 1995.g. na području Općine se za individualnu vodoopskrbu koristi još i 149 hidrofora i 180udaljenih zdenaca.

Postojeće rješenje vodoopskrbe ima niz sanitarno-tehničkih nedostataka: lokalnivodovodi su promjenjive i nedostatne izdašnosti, stari su, tj. njihovo cjelokupno stanje je loše,a služba održavanja je neadekvatna pa postoji opasnost od pojave epidemija hidričkogkaraktera.

Zbog toga se ovim Planom u osnovi usvaja koncepcijsko rješenje vodoopskrbepodručja Općine koje se bazira na spajanju na Regionalni vodovod “Varaždin”(“Koncepcijskog rješenja vodoopskrbe područja Općine Ljubešćica”, “At-consult” d.o.o.Varaždin, 1995.g.).

Da bi to bilo moguće potrebno je započeti s izgradnjom već planiranog spojnogcjevovoda od Novog Marofa do Varaždinskih Toplica na koji je predviñeno spajanjevodovodne mreže područja Općine Ljubešćica. Trasa ovog spojnog cjevovoda je predviñenauz postojeću državnu cestu Novi Marof – Varaždinske Toplice (postoji izvedbeni projekt zaovaj cjevovod iz 1992. g.). Uloga ovog cjevovoda je dvojaka: stvaranje uvjeta za rješavanjevodoopskrbe svih usputnih naselja i povezivanje vodovodnih sustava Novog Marofa iVaraždinskih Toplica čime se značajno povećava pogonska sigurnost, tj. dobiva se mogućnost“ispomaganja” u slučaju incidenta i sl.

Spajanje Općine na regionalni vodovod će se vršiti sukcesivno, uz mogućnostzadržavanja opskrbe i iz lokalnih izvora. (Postoje predispozicije da se dio izgrañene mreželokalnog vodovoda “Ljubešćica” svrsishodno uključi u novo rješenje.)

Prihvaćeni koncept je u skladu sa “Studijom vodoopskrbe Varaždinske županije”, kojaje prihvaćena na razini Županije 1999. godine.

Odvodnja

Problem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Ljubešćicadosad nije zadovoljavajuće riješen. Kanalizacijski sustav je samo djelomično izgrañen ucentralnom dijelu naselja Ljubešćica, otpadne vode iz domaćinstava prikupljaju se putemindividulanih septičkih jama, a oborinske vode odvode otvorenim jarcima u prirodnevodotoke i kanale, bez ikakvog pročišćavanja.

Za potrebe odvodnje otpadnih voda Općina je dala izraditi tehničku dokumentaciju -idejni projekt “Kanalizacijska mreža područja Općine Ljubešćica” i glavni projekt odvodnjeotpadnih voda za dio područja Općine (za naselja Ljubešćicu, Rakovec i Kapelu Kalničku, bezRadana i vikend zona). U navedenoj tehničkoj dokumentaciji odabran je mješovitikanalizacijski sustav, odreñena su slivna područja prema konfiguraciji terena, te je za svakoslivno područje definiran tipski ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kao krajnji recipijentza prihvat pročišćenih otpadnih voda odreñena je rijeka Bednja.

Na navedenu dokumentaciju su dobivene potrebne suglasnosti i dozvole, te se tajkoncept odvodnje ugrañuje i u ovaj Plan.


_________________________________________________________________________________________


16

U brežnim dijelovima Općine (naselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički, te vikend područja)ne predviña se izvedba cjelovitog sustava odvodnje iz tehničko-ekonomskih razloga.Odvodnja iz pojedinih stambenih i vikend objekata predviñena je u nepropusne trodjelneseptičke jame sa obaveznim pražnjenjem i odvozom na lokaciju koja ne ugrožava okoliš,sukladno općinskoj odluci o komunalnom redu.

Odvodnju otpadnih voda iz planiranih industrijskih zona treba riješiti priključivanjemna planirane sustave odvodnje naselja ili zasebno, uz potreban predtretman prekoindividualnih ureñaja za pročišćavanje.

Kod izrade cjelovitog sustava odvodnje na županijskoj razini, treba uvažiti predloženarješenja iz ovog Plana i ukoliko se ne nañe bolje rješenje u sklopu šire situacije, usvojiti ih.


_________________________________________________________________________________________


17

6. ZONE UGROŽENOSTI OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I PROCJENA UGROŽENOSTI OD RATNIH OPASNOSTI

Elementarnim nepogodama u smislu Zakona o zaštiti od elementarnih nepogodasmatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve,štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjerikoja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći.

Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki dogañaji. Elementarnim nepogodama smatraju se osobito potresi 7. stupnja i više po MCS skali,

te olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora, zatim požari, poplave, suše, tuča, jaki mraz,izvanredno visok snijeg, snježni nanosi, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni i sl.

Elementarnim nepogodama smatraju se takoñer i nesreće uzrkovane epidemijama,velike prometne nesreće, raspadi pojedinih tehničkih sustava (vodoopsrba, elektroopskrba,zbrinjavanje otpada, prijenos informacija i sl.).

ZAŠTITA OD POTRESA

Područje općine Ljubešćica ugroženo je potresom jačine 7 stupnjeva Merkalijeve skale(MCS).

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih objekata planiranihza izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim propisima za predmetnu seizmičkuzonu. Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja potrebno je izvršitipravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalnasigurnost konstrukcija i racionalnost grañenja.

ZAŠTITA OD POPLAVA

Bednja ima pluvijalni (kišni) režim protjecanja (maksimalni vodostaj nastupa nakonvelikih padalina, posebice u jesen i u proljeće). Za vrijeme velikih voda (godišnje 2-4 puta)Bednja se izljeva iz svojeg korita.

Sjeverozapadni dio Općine je do regulacije korita rijeke Bednje bio ugrožen odmogućih poplava (koje su uglavnom ugrožavale poljoprivredne površine), te od bujičnihpoplava potoka, osobito potoka Ljuba.

U cilju zaštite od poplava, a potaknuta izgradnjom autoceste, na području Općine seizvela regulacija korita Bednje i nižih dijelova korita potoka koji utiču u nju (Ljuba i ostali).Na osnovu posebnih uvjeta i prihvaćenog “Idejnog projekta regulacije rijeke Bednje) izrañenje glavni projekt “Regulacija rijeke Bednje”, (“Hrvatske vode”, veljača, 2002.) po kojem suizvedeni radovi.

Da bi opasnost od plavljenja bila u potpunosti uklonjena osim regulacije korita rijekeBednje potrebno je izvršiti još neke zahvate, tj. potrebno je projekt regulacije izvesti ucijelosti:

- projektirano novo korito rijeke Bednje zadržalo bi pedesetgodišnje vode u koritu uslučaju manjih voda, meñutim velike oborinske vode potrebno je kanalizirati unapuštene meandre rijeke Bednje,

- da bi se osiguralo zadržavanje velikih voda u gornjem dijelu sliva rijeke Bednjepotrebno je izraditi neke brdske retencije za smanjenje vodnog vala ( npr. retencijena potoku Kamenica, Voća, Šaša, Očura, Železnica i retencija Margečan).


_________________________________________________________________________________________


18

Zadržavanje vode u brdskom dijelu sliva smanjilo bi veličinu pedesetgodišnje velikevode i kompenziralo gubitak visine zbog obraslosti korita prepuštenog prirodnom bujanjuvegetacije - autobiološka sanacija. U protivnom bi za zadanu propusnost korita reguliraneBednje bilo potrebno održavati zatravljene pokose korita - uz minimalno jedan otkos godišnje.

ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJA

Opasnost od požara i od eksplozija prisutna je i na području općine Ljubešćica.

Veliki požari na otvorenom prostoru najvjerojatniji su u zimskom i proljetnom periodu(u kojem se pali nisko raslinje i trava), prouzrokovani ljudskom nepažnjom.

Prema podacima “Hrvatskih šuma” kategorija ugroženosti šuma od požara na područjuOpćine iznosi III-IV.

S obzirom na malu gustoću izgrañenosti i malu visinu grañevina požarno opterećenje ugrañevinskom području naselja u zoni obuhvata Plana je malo. Izuzetak su planiranegospodarske zone u kojima bi značajan udio mogla imati drvna industrija s velikimkoličinama uskladištene drvne mase.

Od postojećih gospodarskih subjekata povećanu opasnost od nastajanja i širenjapožara predstavlja “Kaming” d.d. (III kategorija ugroženosti od požara).

Opasnost od eksplozija postoji u skladištu gospodarskog eksploziva (cca 20 t),lociranom sjeverno od kamenoloma “Hruškovec”.

Za Općinu su izrañeni elaborati Procjene ugroženosti od požara i Plan zaštite odpožara (“Vizor” d.o.o. - 2002.g.) u kojima je detaljnije opisano postojeće stanje i obrañenepotrebne mjere zaštite od požara i eksplozije.

Kroz provedbene odredbe ovog Plana definirani su odnosi izmeñu zona predviñenih zastambenu i javnu izgradnju (mješovite zone) i zona predviñenih za objekte industrije, malog isrednjeg poduzetništva (radne zone), kao i udaljenosti izmeñu objekata različite namjeneunutar pojedinih zona, u svrhu zaštite od požara i ekspolozija. Ti će se odnosi u skladu spropisima, po potrebi pobliže utvrditi u detaljnim planovima i projektima vodeći računa oefikasnoj zaštiti od požara. Osobito treba naglasiti da u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne grañevine,grañevina mora biti udaljena od susjednih grañevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže,uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristike materijalagrañevina, veličine otvora na vanjskim zidovima grañevina i drugo, da se požar neće prenijetina susjedne grañevine. Alternativa, u pogledu udaljenosti od susjednih grañevina može biti da grañevina morabiti odvojena od susjednih grañevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta,koji u slučaju da grañevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krovvatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov grañevine najmanje 0,5 m ili završavadvostrukom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, kojimora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz grañevine i gašenja požara na grañevini iotvorenom prostoru, grañevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni radvatrogasaca odreñenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcijevodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.


_________________________________________________________________________________________


19

Na području Općine postoji vatrogasni dom i jedna dobrovoljna vatrogasna jedinica(DVD) u naselju Ljubešćica. Veće dobrovoljne vatrogasne jedinice sa značajnijimkapacitetima se nalaze u Novom Marofu i u Varaždinskim Toplicama, udaljene od područjaOpćine desetak km. Najbliža profesionalna vatrogasna jedinica (dežurna 24 sata) nalazi se uVaraždinu, udaljena cca 30 km od Općine.

Za gašenje požara koristi se voda iz lokalnih vodovoda, a postoji mogućnost korištenjavode i iz postojećih vodotoka i bunara.

U daljnjoj prostorno-planerskoj razradi na razini urbanističkog planiranja, te urealizaciji tih planova i izradi projekata obavezno je pridržavati se u svemu Zakona oprotupožarnoj zaštiti kao i svih ostalih važećih protupožarnih propisa.

VISOK SNIJEG

Na ovom području moguće je očekivati da u kratkom vremenskom razdoblju (padalinekroz 24 sata) snježni pokrivač naraste i do 0.5 m, što može bitno poremetiti opskrbu vitalnimproizvodima, živežnim namirnicama, električnom energijom, prekinuti cestovni promet,onemogućiti prolaz hitne medicinske pomoći i sl. Može doći do izolacije pojedinih dijelovanaselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički.

Održavanje županijskih i lokalnih (razvrstanih) cesta u nadležnosti je Županijskeuprave za ceste koja prema svojim Planovima zimske službe preko koncesionara (PZCVaraždin) vrši čišćenja prometnica od snijega. Dodatno se čišćenje snijega organizira i nalokalnoj razini, individualno, a po potrebi i uz pomoć poduzetnika koji posjeduju potrebnumehanizaciju (npr. “Kaming”).

ZAŠTITA OD TUČE

Ugroženost područja Općine od tuče postaje zadnjih godina sve učestalija pojava,osobito u ljetnom periodu.

Stoga je područje Općine (kao i područje regije) potrebno i dalje pokrivati zaštitnimsistemom za obranu od tuče, koji treba usavršavati u skladu s uputstvima nadležnehidrometerološke službe s kojom Općina (Županija) surañuje.

Izuzetno, ako se procijeni da je protugradna obrana neekonomična, takve mjere obraneće se ukinuti.

ZAŠTITA OD SUŠE

Dugotrajne suše s velikim štetnim posljedicama moguće su u ljetnom periodu. S obzirom na značajne klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje

karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše svelikom materijalnom štetom. Isušivanje tla će nastupiti i usljed promjene vodnog režimanakon regulacije rijeke Bednje.

Ovakve okolnosti se veoma nepovoljno odražavaju na poljodjelstvo koje je još uvijekznačajna djelatnost u Općini. Stoga se aktualiziralo pitanje navodnjavanja pljoprivrednihpovršina.


_________________________________________________________________________________________


20

Za navodnjavanje se mogu koristiti otvoreni vodotoci ili podzemne vode – bunari.Rješenja mogu biti individualna ili zajednička. Kod rješavanja problema navodnjavanja trebauzeti u obzir nova tehnološka i znanstvena dostignuća na području biotehnologije, na osnovukojih bi se odabrala optimalna rješenja u skladu sa specifičnim potrebama na odreñenimzemljištima.

EPIDEMIJE

Epidemije kod ljudi mogu se pojaviti:a) nakon elementarnih nepogoda (dizenterija, enterokolitisi, razne etiologije, tifus, paratifus, hepatitis, gripa)b) iz endemskih žarišta u svijetu, posebno poznate kao karantenske

(kolera, velike boginje, pjegavac, kuga i sl.)c) zarazne bolesti koje se pojavljuju uz konzumiranje zaražene hrane, te higijenski

neispravne vode.

ZAGAðENJE ČOVJEKOVE OKOLINE

Na području Općine povećat će se zagañenje čovjekove okoline nakon izgradnje auto-ceste već samim povećanjem prometa, a moguće je i dodatno zagañenje uzrokovanoprijevozom opasnih tereta.

Rudarstvo, koje je značajna djelatnost na području Općine ima takoñer velik utjecaj naokoliš, te je osim o tržišnim potrebama nužno voditi računa i o uklapanju u prostor s nužnimrješenjem konflikata, osobito s poljoprivredom, šumarstvom i vodnim gospodarstvom. Stoga,kao što je već ranije spomenuto, rad u kamenolomima treba biti usklañen sa Zakonom orudarstvu, Zakonom o grañenju, Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o prostornom ureñenju,a uz studije utjecaja na okoliš obavezna je izrada i projekata s razrañenim mjerama zaštiteokoliša i programima tehničke i biološke sanacije ili rekultivacije.

Na području Općine moguće je zagañenje čovjekove okoline i zbog nekontroliranogispuštanja toksičnih tvari u vodotoke, neodgovarajućeg zbrinjavanja uginulih životinja iotpadnih dijelova stoke, te otrovnih tvari.

Kroz sustav kontrole ispravnosti vodoopskrbnog sustava i kvalitete vode, kroz sustavzbrinjavanja otpada i otpadnih voda, uz adekvatan rad medicinskih i veterinarskih službi, te uzpodizanje kulturnih i higijenskih navika na razini pojedinca, obitelji, škole i cijele zajedniceovakve opasnosti se mogu svesti na najmanje moguće.

ZAŠTITA OD RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA I DRUGIH ZAGAðENJA

U perspektivi koja uključuje kompletan planski period do 2020. godine trebat će u općiniLjubešćica, kao i u Varaždinskoj županiji vršiti odgovarajuća mjerenja u svrhu kontrolestupnja eventualne zagañenosti područja radioaktivnim zračenjem ili drugim zagañenjem, a uskladu sa važećim pravilnicima o maksimalno dozvoljenim granicama kontaminaciječovjekove sredine (u zraku, u padalinama, u vodama itd.)


_________________________________________________________________________________________


21

Za ostale elementarne nepogode, postavke i rješenja iz ovog Plana predstavljajupreventivne mjere zaštite, koje mogu biti detaljnije i provedbeno razrañene u sustavima kojisu za njih nadležni.

PROCJENA UGROŽENOSTI OD RATNIH OPASNOSTI

Koncentracija stanovništva, radnih zona, materijalnih dobara i kapitalnih objekatainfrastrukture znatno povećava stupanj ugroženosti pojedinog područja.

Prema “Procjeni ugroženosti” PU varaždinske i sada važeće zakonske regulativeobveza izgradnje skloništa za slučaj rata u Općini Ljubešćica ne postoji, te se stoga takvaobveza ne uvodi ni ovim Planom.

Napomena: U izradi ovog poglavlja ovog elaborata korišteni su podaci Ministarstvaunutarnjih poslova RH - Policijske uprave varaždinske, tj. izvodi iz dokumenta “Procjenaugroženosti pučanstva i materijalnih dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih razaranja i procjena vlastitih mogućnosti za zaštitu ispašavanje" - 2000.g., izrañenog za područje Varaždinske županije.


_________________________________________________________________________________________


22

7. RJEŠENJA ZA SKLANJANJE STANOVNIŠTVA I MATERIJALNIH DOBARA

U slučajevima kad se izvode skloništa ista se projektiraju i grade u skladu sPravilnikom o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list br. 55/83), preuzet u RH Zakonomo normizaciji (NN RH br. 55/96), koji propisuje sve uvjete izgradnje skloništa za zaštitustanovništa od ratnih djelovanja.

Kroz razradu planova nižeg reda, odnosno kroz Planove zaštite i spašavanja jedinicalokalne samouprave može se odrediti obveza izgradnje skloništa i definirati lokacija, vrsta,kapacitet i namjena svakog skloništa, u skladu sa Pravilnikom o mjerama zaštite odelementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureñivanju prostora, (akoji se primjenjuje temeljem članka 60. Zakona o prostornom ureñenju), Zakonom ounutarnjim poslovima, te ostalim pavilnicima.

Općina je dužna u naselju Ljubešćica osigurati prostor za izgradnju javnog skloništakapaciteta minimalno 200 sklonišnih mjesta u čijem radijusu (r = 250 m) će se obaveznonalaziti objekt osnovne škole.

Površine za evakuaciju - sistem postojećih i planiranih zelenih površina

Minimalno 30% površina unutar grañevinskog područja ostaje kao slobodna površina(zelenilo, zone športa i rekreacije, prometnice). Ako se tome doda obavezno i neobaveznozelenilo unutar parcela, može se konstatirati da već unutar grañevinskog područja u naseljimaopćine Ljubešćica, koja je pretežno ruralnog karaktera, ima dovoljno površina kojepredstavljaju značajne evakuacijske površine. Njihova dobra povezanost s okolinom, tj. svelikim površinama prirodnog krajolika daje im dodatnu kvalitetu u smislu površina zaevakuaciju.

Promet i veze (u uvjetima rata i elementarnih nepogoda)

Vodeći računa o zonama urušavanja, tj. potrebnim udaljenostima prometnica odgrañevina, te planiranjem minimalnih koridora prometnica, ovim Planom stvaraju se uvjeti dapostojeće i planirane prometnice omogućavaju brz i siguran izlaz iz naselja.___________________________________________________________________________

Ovaj Plan svojom organizacijom prostora, provedbenim odredbama, mjerama zaštite ismjernicama za racionalno korištenje prostora predstavlja osnovu za detaljnije planiranjezaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda.

mjere zaŠtite od elementarnih nepogoda i ratnih … · ureñivanju prostora ("narodne...

Documents