· pdf file•mlijeko i kruh su loši za ježeve! •ako želimo spriječiti...
TRANSCRIPT
Približimo naš vrt prirodi
Tea Šilić, stručna savjetnica biologinja – ekologinja
JU Nacionalni park Sjeverni Velebit
• Zvukovi ptica i drugih životinja, leptiri,
bumbari, bubamare i drugi kukci daju vrtu
onaj pravi ugođaj našeg malog komadića
raja
• Tko se ne veseli posjetu ježa ili vjeverice?!
• Vrt bogat živim bićima može nam pružiti
mnogo zabave kroz istraživanje i
promatranje živog svijeta
• Što je vrt raznolikiji i bliži prirodi, u njemu
više dolazi do prirodne ravnoteže u kojoj
je malo vjerojatno da se desi epidemija
štetnika
• U takvom vrtu nikada nećemo istrijebiti
sve štetnike (kao uostalom ni upotrebom
kemijskih sredstava), ali će njihov broj biti
pod kontrolom
• Moramo ugostiti “prirodne neprijatelje”
štetnih kukaca – grabežljive kukce, ptice,
šišmiše, guštere, žabe itd.
• No, i njima je potrebna hrana, tako da u
stvari moramo povećati ukupni broj
kukaca da bismo smanjili broj štetnika!
• Za dostizanje prirodne ravnoteže treba
malo vremena i strpljenja..
• U naš vrt možemo smjestiti:
– Travnjak s pojasevima visoke trave
– Cvijeće različitih visina
– Penjačice
– Grmlje različitih veličina
– Živicu
– Stabla
– Lokvu
– Kamenjaru
• Ne trebamo pretjerivati i pokušati nagurati
u vrt više nego u njega stane
Lokve
• Izrazito su
korisne za sve
životinje i privlače
ih u vrt
• Važno je da imaju
prilaz (plićak)
tako da životinje
mogu lako ulaziti i
izlaziti
• Lokve moramo redovito čistiti
• Pojas više vegetacije uz rub i vodeno bilje
unutar lokve učinit će lokvu još
privlačnijom životinjama
• Vodozemci (žabe i vodenjaci) brzo će se
useliti u našu lokvu
• Možemo im pomoći tako da u lokvi
imamo vodeno bilje u koje vodenjaci
mogu umotati jaja
• Bolje bi bilo ne stavljati ribice u lokvu jer
će one pojesti jaja vodozemcima i
vodenim kukcima
Skloništa za životinje
• Životinjama potrebna mjesta gdje se mogu
skloniti i osjećati sigurno, kao i posebna
mjesta za razmnožavanje
• Takva mjesta možemo vrlo lako dodati
svojem vrtu
• Možemo po vrtu postaviti kućice za razne
životinje: solitarne pčele, ptice, šišmiše,
ježeve, vodozemce..
• Hrpice suhog lišća i drva odlično su
sklonište za sisavce i gmazove
• Pojedinačno kamenje i komadi drva,
panjevi, grmovi odlična su skrovišta za
krastače, vodenjake i daždevnjake
Kućica za vodozemce
• Iskopamo rupu u zemlji, negdje u sjeni,
najbolje ispod grma ili stabla
• Dno prekrijemo natopljenim suhim lišćem
• Iznad nje stavimo preokrenutu teglicu za
cvijeće
• Kroz rupicu na vrhu teglice možemo
povremeno dodavati voda kako bi kućica
ostala vlažna
Kućice za solitarne pčele
• Solitarne pčele su divlje pčele koje ne žive u
zajednicama, ne grade košnice i formiraju
rojeve, nisu agresivne i nemaju bolan ubod
• Uglavnom prave gnijezda u rupama ili kopaju
rupe u tlu
• Vrlo su korisne kao
oprašivači
• Možemo lako napraviti mjesto za njih tako da
drveni okvir dubine 20 cm ispunimo komadima
drva u kojima smo izbušili rupe različitih
promjera, 2 – 10 mm
• Drvo ne smije biti svježe lakirano ili obojano
• Ulazi u rupe trebaju biti glatki
• Važno je da imaju produženi krović kako ih kiša
ne bi plavila
• Postavljaju se na sunčano mjesto na visinu od
minimalno 1 m i vegetacija ne smije zaklanjati
ulaz
• Svežnjevi starih šupljih stabiljki i grana također
mogu biti dobar dom za solitarne pčele
• Pčele u rupicama prave komorice u koje
spremaju jajašce zajedno sa zalihama hrane. Na
kraju zatvore ulaz u rupicu. Iz ostavljenih
jajašaca izlaze ličinke koje se hrane zalihama i
rastu do proljeća.
• Važno je da ostanu suhi tokom zime – ako
nismo sigurni da su dobro zaštićeni od kiše,
možemo ih spremiti na suho i hladno mjesto
kao što je šupa ili negrijana garaža i iznijeti
ponovo van u rano proljeće
Vrtić za oprašivače
• Cvjetovi koji imaju mnogo redova latica nisu
dobri za oprašivače, jer obično ne proizvode
nektar ni polen
• Što više različitih visina, boja i oblika cvjetova
• Kombinirati biljke koje cvatu u razna doba
godine, tako da uvijek nešto cvate
• Plavi i ljubičasti cvjetovi privlače pčele i
bumbare
• Bijeli i cvjetovi koji noću ispuštaju mirise
privlače noćne leptire
Kućice za šišmiše
• Šišmiši jedu kukce, uključujući komarce –
svake noći pojedu četvrtinu do polovice
svoje težine kukaca
• Njihov izmet odlično je gnojivo!
• Kućicu za šišmiše možemo sami napraviti od dasaka
• Koristimo neobrađeno puno drvo, koje je hrapavo, dobro je unutrašnje površine dodatno obogatiti žljebovima ili nekom vrstom mrežice
• Kućica je otvorena s donje strane i ima nagnuti krov
• Iznutra ima pregrade
• S prednje strane ima proreze za zrak
• Stražnja strana je duža od prednje
• Postavlja se na sunčano mjesto, na visinu od 4 m, po mogućnosti u blizini vode
Kućice za ježeve
• Ježevi se hrane kukcima
• Hrpica drva u zaklonjenom djelu vrta primamit će ježa u vrt
• Grmlje i gusta zeljasta vegetacija u proljeće i ljeto pruža im zaklon
• Možemo izraditi i kućicu za ježeve i postaviti je na skrovito mjesto! Važno je da kućica ima vodootporan krov i tunelić ili pregradu na ulazu. Kućicu treba napuniti sjenom do ¾ i ako se jež useli očistiti 2 puta godišnje (ožujak/travanj i kolovoz/rujan)
• Ako želimo da nam ježevi posjećuju vrt, moramo im napraviti male prolaze u ograde kroz koje se mogu kretati
• Ako želimo hraniti ježeve, možemo im ostaviti im preko noći nasjeckane ostatke mesa (ne jako slano meso poput slanine), hranu za mačke i pse (osim one s okusom ribe), kikiriki i druge oraščiće i sjemenke (neslane), sir, grožđice i vodu
• Mlijeko i kruh su loši za ježeve!
• Ako želimo spriječiti mačke i pse da pojedu hranu za ježeve, možemo je staviti u kutiju u kojoj smo sa strane izrezali ulaz veličine šake i postaviti hranu što dalje od ulaza da je mačke ili psi ne mogu dohvatiti šapom
Kućice za ptice
• Kućice za ptice najčešće su od svih kućica za
životinje i vrlo često potpuno neodgovarajuće
• Za ptice su najbolje jednostavne kućice od
punog drva, bez ukrasa i raznih nastavaka
• Kućica za ptice mora biti odgovarajućih dimenzija(ovisi koje vrste želimo udomiti), duboka i s rupom pri vrhu koja je velika taman da ptica može proći
• Unutrašnjost kućice treba biti hrapava i nikad se ne boja
• Važno je da je od debelog drva i da ne prokišnjava
• Neki mehanizam otvaranja omogućava čišćenje između sezona
• Razni štapići za stajanje pticama nisu potrebni, a mogu biti štetni
• Postavlja se na mirno mjesto, blago nagnuta prema naprijed
• Treba paziti da nije u blizini neke grane koja će olakšati pljačkašima pristup
Hranilice za ptice
• Pticama možemo mnogo pomoći dajući im
hranu zimi
• Možemo im davati suncokretove sjemenke,
kikiriki, suho voće, zobene pahuljice, kuhanu
rižu, salo ili sve zajedno pomiješati sa
životinjskom masti
• Hrana se ne smije davati u plastičnim mrežicama
koje mogu biti opasne za ptice!
• Orasi i lješnjaci mogu se davati samo zimi
• Žitarice i mahunarke je najbolje izbjegavati
• Nikada ne davati mlijeko
Pojilice za ptice
• Mnogo im možemo pomoći i
pojilicama/kupkama
• Pojilica treba biti plitka s blagim nagibom
(dubina od 2,5 do 10 cm) i hrapava
• Najjednostavnije je postaviti glineni tanjurić s
kamenom u sredini
• Bitno je da ptice imaju dobar pregled i grmlje u
blizini
Uređivanje vrta
• Uređivanjem rubova i grmlja u rano
proljeće ili kasnu zimu ostavljamo
kukcima mjesto da prezime i ostavljamo
im sjemenke i plodove za hranu
• Dozvolimo li ukrasnim i divljim biljkama
u vrtu da proizvedu sjemenke i plodove
ptice i druge životinje moći će se njima
hraniti
• Ostavimo li suho lišće na tlu preko zime i odgodimo orezivanje do proljeća pružamo kukcima i mnogim sitnim životinjama mjesto za prezimljavanje
• Smanjimo li kopanje čuvamo tlo i njegove stanovnike – prekopavanje narušava prirodnu mikrostrukturu tla i finu ravnotežu mikroorganizama
• Ostavimo li uvijek mali podivljali kutak u vrtu pružamo izvrstan zaklon i izvor hrane stanovnicima vrta
Odabir biljaka
• Kad biramo biljke za vrt, možemo se
pitati da li proizvode nektar i polen za
kukce ili bobice za ptice, hoće li pružiti
zaklon vodozemcima i kukcima
• Možemo posaditi više cvijeća koje nije
jako promijenjeno, jer ukrasni cvjetovi s
mnogo latica obično ne sadrže mnogo
nektara i polena
• Možemo posaditi miješanu živicu od
lokalnih vrsta biljaka! Npr. divlje ruže,
lijeska, dunjarica, grab, bukva, lovor,
žutika..
• Rano i kasno cvatuće biljke pružaju izvor
nektara oprašivačima u kritičnim
razdobljima
• Bršljan je dobar kasni izvor nektara za
kukce i plodova za ptice
• Čuvati se invazivnih stranih biljaka!
Pazimo na prirodu u našim vrtnim
aktivnostima
• Možemo smanjiti korištenje otrova na
minimum (pesticidi, herbicidi, pužomor..)
• Možemo štediti vodu (sadimo što manje
“žednih” biljaka, sakupljamo kišnicu,
dodajemo zemlji kompost, malčiramo)
Staro drvo
• Ako ostavimo koje staro, šuplje ili čak usahlo drvo u vrtu, učinit ćemo veliku uslugu kukcima, gljivama i pticama!
• Možemo ostaviti stare panjeve u zemlji
• Od dijela porezanih grana možemo složiti gustu hrpicu i ostaviti je u vrtu, u blagoj sjeni, gdje će se pomalo raspadati i pritom hraniti brojne kukce i pružati zaklon raznim životinjama
• Komadi drva većeg promjera mogu se složiti u hrpe (poduprte kolcima), a korisno je i postaviti veći trupac u vrt
Travnjak
• Ako se malo poigramo s košnjom i stvorimo područja s različitom visinom trave i kosimo dijelove u različita doba travnjak će biti bogatiji životom
• U vrtu možemo predvidjeti dio “divljeg travnjaka” na kojem ćemo dopustiti divljim biljkama da rastu i cvatu, a kroz njega ćemo pokositi stazice kako bismo ga malo kulitivirali
Cvjetne livade
• Vrlo lijepi i nekad česti krajolici vezani uz tradicionalnu poljoprivredu bile su cvjetne livade
• Postoje tri tipa:– Livade s jednogodišnjim cvijećem koje su se razvijale na poljima
– Livade s višegodišnjim cvijećem koje su bile košanice
– Livade s niskim cvijećem koje su bile pašnjaci
• Zbog promjena u poljoprivredi danas su ove livade vrlo rijetke
• Vrlo su bogate životom i korisne za oprašivače i druge životinje
• Male djeliće ovih romantičnih livada možemo stvoriti i u našem vrtu
Poljske livade
• Razvijale su se na plodnim tlima među zasijanim usjevima, kad nije bilo selektivnih herbicida
• U vrtu ih je moguće stvoriti na plodnim (gnojenim) tlima jednostavnim sijanjem odabranih vrsta
• Sjemenke ovih vrsta možemo sakupiti u prirodi, ali moramo znati što tražimo – zahtjeva čitav mali projekt istraživanja života biljaka, to su npr. divlji mak, različak, sjetveni ravan
• Posebne mješavine sjemena mogle bi se nabaviti i preko interneta, pri čemu treba pripaziti na sastav vrsta (da ne bismo unijeli strane i invazivne vrste u okoliš), a općenito bi bilo bolje sakupiti lokalno sjeme radi očuvanja genetičke raznolikosti
Košanice
• Rasle su na siromašnim tlima, nisu se pasle sve do košnje u ljeto i to se sušilo i spremalo za sjeno
• Nakon toga su se nekad koristile za ispašu
• Košnjom i sakupljanjem sjena s livade se uklanjao dušik te su one ostajale siromašne
• U vrtu ih možemo dobiti na slabo plodnom tlu režimom košnje – isprva je potrebno često kositi (od proljeće) i uklanjati otkos kako bi se tlo osiromašilo i uklonio korov
• Kasnije je potrebno kositi sredinom ljeta i ponovo na jesen, uvijek dok su biljke zelene
Pašnjaci
• Nastajali su tamo gdje su se livade koristile
za ispašu tokom cijele godine i nisu se
kosile
• U vrtu ga možemo stvoriti redovitom
košnjom na siromašnom tlu, ali kosilicom
čiji su noževi podešeni visoko, tako da
niske biljke ne budu pokošene i mogu
cvjetati
Vrtna rasvjeta
• Pogrešno postavljena rasvjeta može biti vrlo loša ne samo za prirodu, nego i za nas
• Svjetla okrenuta prema gore stvaraju svjetlosno onečišćenje
• Sva svjetla trebaju biti okrenuta prema dolje, zatvorena s gornje strane i ravna s donje – tako usmjeravaju svjetlost isključivo prema dolje
• Loše je ostavljati svjetla da gore u vrtu čitavu noć – ukrasna svjetla trebamo paliti samo kad smo u vrtu, a za prilaze je najbolje instalirati senzore koji automatski pale svjetla kad se netko približi
Parkiralište
• Umjesto asfaltiranja na parkiralište možemo postaviti šljunak, saćaste ploče kroz koje može rasti trava ili popločati samo trake za gume
• Travnjak se može učvrstiti plastičnom mrežom
• Biljke koje mogu rasti ispod automobila (ako se redovito pomiče) su npr. majčina dušica, puzava ivica, metiljeva trava, žednjak
Zeleni krov na pomoćnim
građevinama
• Zeleni krovovi su krovovi prerasli
biljkama
• Reguliraju temperaturu unutar građevine i
upijaju vodu za vrijeme jakih kiša
• Estetski su jako vrijedan dodatak vrtu
• Dodatna površina za biljke koje privlače
kukce i ptice