mma plaĆena u gotovom. mm212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna-straza_1925_09__034.pdf ·...

4
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM. POJEDINI BROJ Din. 150 mm mm IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. CIJENIKU. - PISMA 1 PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. BROJ 34. ŠIBENIK, 26. RUJNA 1925. OGLASI PO GODINA V. Radikals ka ucjenjivanja. U nedjelju održana je u Osijeku kružna konferencija radikalne stranke virovitičku županiju, kojoj su pri- ustvovali i delegati radikalne stranke Baranje i Srijema. Konferenciji je redsjedao voda osječkih radikala ar. zastupnik dr Momčilo Ivković, a prisustvovalo je zborovanju još ne- koliko zastupnika radikala. Učesnika konferencije je bilo vrlo mnogo: preko 500. Konferenciju je otvorio dr vković te u svom govoru istakao ve- liko nezadovoljstvo radikala iz Bano- vine sa novom politikom radićevaca. Osobito je napeto radićevce, što hoće premještaj nenjihovih činovnika. Na- ;on lvkovića, govorio j e i bivši za- tupnik Milan Čudić, koji je iznio nekoliko slučajeva Radićeve nelojal- nosti. Govorili su još nekoji radikali iz Hrvatske, medu njima i nekoji se- lci te je na koncu donesena jedna rezolucija sa deset točaka. U njoj ra- dikali protestuju protiv premještanja činovnika, zahtijevaju da se objavi pismeni protokol sporazuma između adikala i radićevaca, i najenergičnije traže od svog vodstva da poduzme korake, da predstavnici HSS obustave borbu u narodu protiv radikalne stranke. Dalje traže da jedan poslanik i njihovih krajeva ude u vladu te a koncu prijete, da će ako kroz iva mjeseca ne dobiju na rezoluciju ovoljan odgovor, sazvati konferenciju oblasnih radikala te kidati s radikal- nom strankom. Rezolucija radikala virovitičke žu- panije, s kojom se saglasio i nar. zastupnik Leovac, je izazvala priličnu senzaciju. Sam Obzor je u jednom brzojavu uz izvještaj o konferenciji pokušao umanjiti važnost osječke re- olucije, iako pokazuje zabrinutost. I Irugi listovi vladini su se osvrnuli na zjave radikalskih prvaka u Osijeku, su se stavili u stav mudre šutnje. Irnamo dakle jedan novi spor u adićevsko-radikalnoj koaliciji, koji se ukratko dao označiti kao radi- alsko ucjenjivanje radićevaca. Radi- evci su pali još kod stvaranja RR- :oalicije na niske grane. To se sve dogodilo njihovom krivnjom. Tko je :od radićevaca političar i državnik? 'avle Radić nije, nije ni dr Šuperina. lije dr Nikić! Dr Krajač je financij- stručnjak, ali državnik nije. Stje- an Radić, koji ima karakteristike vega, samo ne državjiika, u politi- kom životu nema ni spretnosti, ni lačelnosti, ni taktike za vođenje dr- vne lade u jednoj koaliciji s radi- allma. Radikali, baš kao što su rigodom stvaranja RR-koalicije sa emisijama Milutina Dragoviča stje- dićevce u kozji rog, tako i sa- igodom rekonstrukcije vlade, će uslijediti prije novog zasje- Skupštine, žele da naprave tisak na radićevce da šute i d a ne metaju radikalskoj agitaciji u hrvat- im krajevima. Moglo bi se dogoditi i radikali zbilja udovolje zahtjevi- vojih osječkih drugova te da eg njihovog predstavnika u li vladu, ali bi dakako to išlo na račun kojeg radićevca, koji bi ispao iz vlade, a ne radikala. Radikali se da- nas osjećaju jakima, jer im je uspjelo podrovati Radićeve pozicije u Bano- vini. Oni su kod izbora u Vinkovci- ma, gdje su prije dobivali 137 gla- sova, sada dobili 434, Oni su dobili čitav niz odbornika u čisto hrvatskim općinama. Stoga je radikalima, koji u politi- ci pokazuju svoju vizantinsku ćud, lako da se igraju s rađicevcima. Ra- dićevski birači su postali apatični. Ne mare ni za što. Čuli smo od stotinu ljudi, pa i od bistrih naših otočana ispred Zadra, da ih je radičevska politika, kojoj su oni dali povjerenje, zgadila tako, da ih više nitko ne će natje- rati na birališta. Tome je kriva dakle radičevska politika sama i njoj, ludoj i bezglavoj, imamo zahvaliti i za uspjeh i najnovijeg radikalskog ucje- njivanja. Talijani progone naše listove Broj od srijede polutjednika Go- riške Straže, glasila Slovenaca pod Italijom, donaša na čelu lista uvodnik sa dekretom videmskoga prefekta Umb'erta Ricci-a, kojim ovaj po prvi put opominje urednika lista Poldu Kemperlea. Kao što je poznato, po talijanskom tiskovnom zakonu, ako prefekt dvaput opomene urednika lista, ovaj ne smije više potpisivati list, koji mora tražiti od vlasti odobrenje^ novog urednika, što se dakako može odugovlačiti, koliko se hoće. Zašto je prefekt opomenuo uredni- ka Goriške Straže? Prefekt u svom dekretu spominje brojne zapljene Go- riške Straže, koja da je donosila „ne- istinite i tendenciozne vijesti." List je bio zaplijenjen petnaestak i više puta. Prefekt Ricci kaže da Goriška Straža „uopće nije ništa drugoga radila, osim što je pod izlikom da brani prava slavenskih manjina, stavljala na slab glas sav rad vlade". Naprotiv je istina, da je Goriška Straža samo branila interese slovenskoga naroda od tali- janskih dotepenaca iz drugih provin- cija, koji su se prijetili s oduzimanjem potpora slijepim invalidima, ako ne glasuju za fašističke liste. Goriška Straža je osuđivala fašistička nasilja, osuđivala općinske komesarijate, osu- đivala rad oko odnarođenja Hrvata i Slovenaca po školama, u kojima da- nas vlada talijanski jezik kao nastavni, a hrvatski te slovenski se poučava u „dodatnim urama", a često puta ni tu, jer sicilijanske učiteljice, koje tjeraju naše učitelje, ne znaju naš jezik. Za to je Goriška Stražu pogodila prva opomena. Da li će ovakve metode protiv naše braće doprinijeti dobrim odnošajima Italije i Jugoslavije, koje je toliko želio Mazzini u svojim Sla- venskim Pismima? Glasovi o rekonstrukciji vlade. Zadnjih se dana uporno šire vijesti o rekonstrukciji RR-vlade. I samo glasilo radićevsko-radikalske vlade Jutarnji List to priznaje u jednoj vi- jesti, te kaže, da budući prigodom otvora novog zasjedanja Narodne Skupštine stupa na dnevni red pitanje izbora novog Skupštinskog časništva, to će doći u vladi do promjene, jer bi neke, osobito radićevske ličnosti imale ispasti iz vlade da uđu u ča- sništvo Skupštine. U radićevskim kru- govima se govori, da će na ministar- ska mjesta postaviti istaknutije nepar- lamentarce, kao što su to uvijek isticali. Povodom svih tih vijesti govori se o izmjenama u vladi ovo: Iz vlade bi ispao Pavle Radić te ušao u pred- sjedništvo Skupštine. Radićevci bi htjeli da imaju svog predsjednika BEOGRAD, 24. rujna 1925. Skupštine i to opravdavaju time, što bi Hrvat trebao da bude predsjednik Skupštine, kao što je to u svoje vri- jeme bio dr Ribar. Međutim radikali žele da predsjednikom Skupštine bude njihov čovjek. Iz vlade bi osim Pavla Radića otišli i dr Šuperina te dr Nikić. Za njihova mjesta su kandidati Pre- davec, dr Krnjević ili dr Basariček. Stjepan Radić bi htjeo da uđe u vladu, kao ministarski potpredsjednik, ali to nije radikalima po volji. Radikalima nije po volji ni želja radićevaca da na mjesto Simonovićevo u ministar- stvo socijalne politike uđe Krnjević. Kako se čuje, sadašnji predsjed- nik Skupštine bi imao ući u mini- starski savjet. Za njegovo mjesto kandidiraju neki radikali Ljubu Jova- novića. Napadaji na dra Beneša U zadnjem broju notirali smo napadaj Venkova, glavnog glasila češke agrarne stranke i njezinog vo- de, sadašnjeg ministra predsjednika Antonina Švehle, na ministra vanjskih poslova dra Eduarda Beneša. Venkov je u svom uvodniku izjavio, da su vrlo loši putevi, kojima dr Beneš vodi čehoslovačku vanjsku politiku, jer računaju samo s Francuskom, a ta se opet iza leđa Čehoslovačke spo- razumijeva s Njemačkom, koja ne na- pušta pravo vindiciranja sjeverno- i zapadnočeških krajeva. Tako se eto javlja list samog premijera, bolje reći one stranke, ko- joj on pripada, protiv politike dra Beneša. To je osobito važan i zani- miv pojav i to baš pred izbore. Dr Beneš tjerao je u posljednje vrijeme malo imperijalističku politiku prema vani, baš kao i dr Kramarž u unutra- šnjosti. Dr Beneš nije imao nikakovih obzira prema Maloj Antanti i njiho- vim interesima, osobito u nacionalnim i gospodarskim pitanjima. Njegova uslužnost prema Italiji i snubljenje Italije, bila je poimence u gospodar- skom pogledu često puta u velikoj protimbi sa našom politikom i našim gospodarskim interesima. Na Austriju i na Madžarsku nije se dr Beneš ni- kako obazirao, već se, kako mu predbacuje češki agrarni organ, oslo- nio samo na francusku politiku. Što više: dr Beneš identificirao se sa inte- resima zapadnih velikih vlasti zabora- vljajući posvema, da to Čehoslovačka nije i da to ne će biti. Međutim saziv konferencije ministara vanjskih poslova Saveznika pokazao je, kako je bila politika dra Beneša kriva, jer nije računala sa eventualnim sporazumom između Njemačke i Francuske.. U tom pak slučaju morao je dr Beneš znati da se čehoslovačka politika mora zaputiti posve drugim smjerom, nego li je ona polazila dosele, poimence prema Nijemcima i u unutarnjoj po- litici. U unutarnjosti nije se smjelo toliko popuštati sokolskolegionarskoj političkoj orijentaciji, koja je vidjela samo narodnu češku državu, a zabo- ravila na Nijemce, Rusine i Madžare u novoj republici. I ako se ne može za unutarnju politiku učiniti dr Beneš odgovornim, ipak se m?glo od njega očekivati, da će on spriječiti zatvara- nje njemačkih škola kao i sekvestrira- nje njemačkih kupališta. To je sada prigodom ženevske konferencije bilo za Nijemce kao naručeno, jei su i opet počeli da trabunjaju o pravu samoopredjeljenja u pogledu pripad- nosti sjevernočeških krajeva. Razmak između austrijske političke uprave kod narodnih problema i sadašnje ere čehoslovačke, odviše je malen, a da se ne bi svatko dosjetio, sličnosti. Dr Beneš znade da je opstanak mla- de republike zagarantovan samo, ako se Česi nagode i sporazume sa Ni- jemcima. To je upravo životna zada- ća Čeha, da izmire germanski i sla- venski svijet. Inače u toj zemlji nika- da mira. Danas manje, nego li u vri- jeme monarhije. Kada je vidio dr BeneŠ da Francuska polazi svim mo- gućim sredstvima u susret Njemačkoj upravo na stari viteški francuski na- čin, morao se i on.poskrbiti za to, da u unutarnjoj politici ne bude ničega što bi imalo i sjenu nasilnog režima. Ali to je dr Beneš propustio. To je šteta, koja će se dati reparira- ti samo potpunom preorijentancijom vanjske politike od Francuske k sla- venskim državama.

Upload: others

Post on 19-Oct-2020

5 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM. POJEDINI BROJ Din. 1 5 0

    mm mm IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO.

    CIJENIKU. - PISMA 1 PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

    BROJ 34. Š I B E N I K , 26. RUJNA 1925.

    OGLASI PO

    GODINA V.

    Radikals ka ucjenjivanja. U nedje l ju o d r ž a n a je u O s i j e k u

    kružna k o n f e r e n c i j a r a d i k a l n e s t ranke v i rovi t i čku ž u p a n i j u , k o j o j su p r i -

    ustvovali i de legat i rad ika lne s t r ank e B a r a n j e i S r i j e m a . K o n f e r e n c i j i j e

    r e d s j e d a o v o d a o s j e č k i h r a d i k a l a ar. zastupnik dr M o m č i l o I v k o v i ć , a

    p r i s u s t v o v a l o j e z b o r o v a n j u j o š n e kol iko z a s t u p n i k a r a d i k a l a . U č e s n i k a konferenc i j e je b i l o vr lo m n o g o : preko 5 0 0 . K o n f e r e n c i j u j e o t v o r i o dr vković te u s v o m g o v o r u i s t a k a o v e

    liko n e z a d o v o l j s t v o r a d i k a l a iz B a n o vine sa n o v o m p o l i t i k o m r a d i ć e v a c a . O s o b i t o je napeto r a d i ć e v c e , š t o h o ć e premješta j n e n j i h o v i h č i n o v n i k a . N a -;on lvkovića , g o v o r i o j e i b ivši z a -tupnik Milan Č u d i ć , koj i j e iznio

    nekol iko s l u č a j e v a R a d i ć e v e n e l o j a l -nos t i . G o v o r i l i su j o š neko j i radikal i iz Hrvatske , medu n j i m a i n e k o j i s e

    lc i te j e na k o n c u d o n e s e n a j e d n a rezo luc i ja s a dese t t o č a k a . U n j o j r a dikali protes tu ju prot iv p r e m j e š t a n j a č i n o v n i k a , zaht i j eva ju da se o b j a v i pismeni p r o t o k o l s p o r a z u m a i z m e đ u adikala i r a d i ć e v a c a , i n a j e n e r g i č n i j e

    traže od s v o g v o d s t v a da p o d u z m e k o r a k e , da p r e d s t a v n i c i H S S o b u s t a v e b o r b u u n a r o d u prot iv r a d i k a l n e s t ranke . D a l j e t raže da j e d a n p o s l a n i k

    i n j ihovih k r a j e v a ude u v l a d u te a k o n c u pri je te , da ć e a k o k r o z iva m j e s e c a ne d o b i j u na r e z o l u c i j u ovol jan o d g o v o r , sazvat i k o n f e r e n c i j u

    o b l a s n i h radika la te kidati s r a d i k a l nom s t r a n k o m .

    R e z o l u c i j a radika la v i rovi t i čke žup a n i j e , s k o j o m s e s a g l a s i o i n a r . zastupnik L e o v a c , j e izazvala pr i l ičnu senzac i ju . S a m Obzor j e u j e d n o m brzo javu uz izv ješta j o k o n f e r e n c i j i p o k u š a o umanji t i v a ž n o s t o s j e č k e r e -

    o luc i je , iako p o k a z u j e z a b r i n u t o s t . I Irugi l istovi vladini su se o s v r n u l i na z jave rad ika l sk ih p r v a k a u O s i j e k u ,

    su se stavili u s t a v m u d r e šutn je . I rnamo dak le j e d a n novi s p o r u

    a d i ć e v s k o - r a d i k a l n o j koa l i c i j i , k o j i se ukratko d a o o z n a č i t i k a o r a d i -

    a l sko u c j e n j i v a n j e r a d i ć e v a c a . R a d i -evci su pali j o š k o d s t v a r a n j a R R -:oalici je na n i s k e g r a n e . T o s e sve

    d o g o d i l o n j i h o v o m k r i v n j o m . T k o j e :od r a d i ć e v a c a pol i t i čar i d r ž a v n i k ? 'avle R a d i ć n i j e , ni je ni dr Š u p e r i n a . lije dr N i k i ć ! D r K r a j a č j e f i n a n c i j -

    s t ručn jak , ali d r ž a v n i k ni je . S t j e -an R a d i ć , ko j i i m a karakter i s t ike vega , s a m o ne držav j i ika , u pol i t i kom životu n e m a ni s p r e t n o s t i , ni lačelnost i , ni taktike za v o đ e n j e d r

    vne l a d e u j e d n o j koal ic i j i s r a d i -a l lma. R a d i k a l i , b a š k a o š to su r i g o d o m s t v a r a n j a R R - k o a l i c i j e s a e m i s i j a m a Milut ina D r a g o v i č a s t j e -

    d i ć e v c e u koz j i r o g , t a k o i s a -i g o d o m r e k o n s t r u k c i j e v l a d e ,

    će usli jediti pr i j e n o v o g z a s j e -S k u p š t i n e , že le d a n a p r a v e

    t isak na r a d i ć e v c e d a šute i d a n e meta ju r a d i k a l s k o j ag i tac i j i u h r v a t

    im k r a j e v i m a . M o g l o b i s e d o g o d i t i i radikal i z b i l j a u d o v o l j e z a h t j e v i -

    voj ih o s j e č k i h d r u g o v a te d a e g n j i h o v o g p r e d s t a v n i k a u

    li

    vladu, ali bi d a k a k o to i š lo n a r a č u n k o j e g r a d i ć e v c a , k o j i b i i s p a o iz v l a d e , a ne r a d i k a l a . R a d i k a l i s e d a n a s o s j e ć a j u j a k i m a , j e r im je u s p j e l o p o d r o v a t i R a d i ć e v e p o z i c i j e u B a n o v in i . O n i su k o d i z b o r a u V i n k o v c i m a , g d j e su pr i j e d o b i v a l i 1 3 7 g l a s o v a , s a d a dobi l i 4 3 4 , O n i su d o b i l i č i tav niz o d b o r n i k a u č i s t o h r v a t s k i m o p ć i n a m a .

    S t o g a je r a d i k a l i m a , ko j i u p o l i t i

    c i p o k a z u j u s v o j u v izant insku ćud , lako da s e igra ju s r a đ i c e v c i m a . R a -d i ć e v s k i b i r a č i su pos ta l i a p a t i č n i . N e m a r e ni za š t o . Čul i s m o od s tot inu l judi , p a i o d bistr ih naš ih o t o č a n a i s p r e d Z a d r a , da ih j e r a d i č e v s k a pol i t ika , k o j o j su oni dali p o v j e r e n j e , z g a d i l a t a k o , da ih v iše nitko ne ć e na t j e rati na b i ra l i š ta . T o m e je kr iva d a k l e r a d i č e v s k a pol i t ika s a m a i n j o j , l u d o j i b e z g l a v o j , i m a m o zahvalit i i za u s p j e h i n a j n o v i j e g r a d i k a l s k o g u c j e n j i v a n j a .

    Talijani progone naše listove B r o j o d s r i j e d e p o l u t j e d n i k a Go-

    riške Straže, g las i la S l o v e n a c a p o d I t a l i j o m , d o n a š a na če lu l is ta u v o d n i k s a d e k r e t o m v i d e m s k o g a p r e f e k t a Umb'er ta R i c c i - a , k o j i m o v a j p o prvi put o p o m i n j e u r e d n i k a l i s ta P o l d u K e m p e r l e a . K a o š to j e p o z n a t o , p o t a l i j a n s k o m t i s k o v n o m z a k o n u , a k o prefekt d v a p u t o p o m e n e u r e d n i k a l i s ta , o v a j ne s m i j e v i š e potp is iva t i l ist , ko j i m o r a tražiti o d vlast i o d o b r e n j e ^ n o v o g u r e d n i k a , š t o s e d a k a k o m o ž e o d u g o v l a č i t i , k o l i k o s e h o ć e .

    Z a š t o je prefekt o p o m e n u o u r e d n i ka Goriške Straže? P r e f e k t u s v o m dekretu s p o m i n j e b r o j n e z a p l j e n e Goriške Straže, k o j a da j e d o n o s i l a „ n e istinite i t e n d e n c i o z n e v i j e s t i . " List j e b i o z a p l i j e n j e n p e t n a e s t a k i v i š e puta . Pre fek t R i c c i k a ž e da Goriška Straža „ u o p ć e n i j e n iš ta d r u g o g a radi la , o s i m š to j e p o d iz l ikom d a brani p r a v a s l a v e n s k i h m a n j i n a , s tav l j a la na s l a b

    g l a s s a v r a d v l a d e " . N a p r o t i v j e i s t ina , d a j e Goriška Straža s a m o brani la in terese s l o v e n s k o g a n a r o d a o d ta l i j a n s k i h d o t e p e n a c a iz drugih p r o v i n c i j a , ko j i su s e pri jeti l i s o d u z i m a n j e m p o t p o r a s l i j e p i m i n v a l i d i m a , ako ne g l a s u j u za f a š i s t i č k e l i s te . Goriška Straža j e o s u đ i v a l a f a š i s t i č k a n a s i l j a , o s u đ i v a l a o p ć i n s k e k o m e s a r i j a t e , o s u điva la r a d o k o o d n a r o đ e n j a H r v a t a i S l o v e n a c a p o š k o l a m a , u k o j i m a d a n a s v l a d a ta l i janski j e z i k k a o n a s t a v n i , a hrvatski te s l o v e n s k i s e p o u č a v a u „ d o d a t n i m u r a m a " , a č e s t o puta ni tu, j e r s i c i l i j a n s k e u č i t e l j i c e , k o j e t jera ju n a š e uč i te l j e , ne zna ju n a š j ez ik . Z a to je Goriška Stražu p o g o d i l a p r v a o p o m e n a . D a li ć e o v a k v e m e t o d e prot iv n a š e b r a ć e dopr in i j e t i d o b r i m o d n o š a j i m a I ta l i je i J u g o s l a v i j e , k o j e j e to l iko že l io M a z z i n i u s v o j i m S l a v e n s k i m P i s m i m a ?

    Glasovi o rekonstrukciji vlade.

    Zadn j ih s e d a n a u p o r n o š i re vi jest i o r e k o n s t r u k c i j i R R - v l a d e . I s a m o g l a s i l o r a d i ć e v s k o - r a d i k a l s k e v l a d e Jutarnji List to p r i z n a j e u j e d n o j v i j e s t i , te k aže , da b u d u ć i p r i g o d o m o t v o r a n o v o g z a s j e d a n j a N a r o d n e S k u p š t i n e s t u p a na dnevni red p i t a n j e i z b o r a n o v o g S k u p š t i n s k o g č a s n i š t v a , to ć e d o ć i u v ladi do p r o m j e n e , j e r bi n e k e , o s o b i t o r a d i ć e v s k e l i č n o s t i i m a l e i spas t i iz v lade d a uđu u č a -s n i š t v o S k u p š t i n e . U r a d i ć e v s k i m k r u g o v i m a s e g o v o r i , da ć e n a m i n i s t a r s k a m j e s t a postavi t i i s taknut i j e n e p a r -l a m e n t a r c e , k a o š to su to uvi jek i s t i ca l i .

    P o v o d o m svih tih vi jest i g o v o r i s e o i z m j e n a m a u v ladi o v o : Iz v lade b i i s p a o P a v l e R a d i ć te u š a o u p r e d s j e d n i š t v o S k u p š t i n e . R a d i ć e v c i bi ht jel i d a imaju s v o g p r e d s j e d n i k a

    BEOGRAD, 24. rujna 1925.

    S k u p š t i n e i to o p r a v d a v a j u t ime , š to

    bi Hrvat t r e b a o d a b u d e p r e d s j e d n i k

    S k u p š t i n e , k a o š to j e to u s v o j e vr i

    j e m e b i o dr R i b a r . M e đ u t i m radikal i

    že le da p r e d s j e d n i k o m S k u p š t i n e b u d e

    n j i h o v č o v j e k . Iz v l a d e b i o s i m P a v l a

    R a d i ć a ot iš l i i dr Š u p e r i n a te dr N i k i ć .

    Z a n j i h o v a m j e s t a s u k a n d i d a t i P r e -

    d a v e c , dr K r n j e v i ć ili dr B a s a r i č e k .

    S t j e p a n R a d i ć bi h t j eo da u đ e u v l a d u ,

    k a o minis tarsk i p o t p r e d s j e d n i k , ali to

    n i j e r a d i k a l i m a p o vol j i . R a d i k a l i m a

    ni je p o vol j i ni že l ja r a d i ć e v a c a d a

    na m j e s t o S i m o n o v i ć e v o u m i n i s t a r

    s tvo s o c i j a l n e pol i t ike u đ e K r n j e v i ć .

    K a k o s e č u j e , s a d a š n j i p r e d s j e d

    nik S k u p š t i n e bi i m a o ući u m i n i

    s tarsk i s a v j e t . Za n j e g o v o m j e s t o

    kandidi ra ju neki radikal i L j u b u J o v a -

    n o v i ć a .

    Napadaji na dra Beneša U z a d n j e m b r o j u notiral i s m o

    n a p a d a j Venkova, g l a v n o g g l a s i l a č e š k e a g r a r n e s t ranke i n j e z i n o g v o d e , s a d a š n j e g minis t ra p r e d s j e d n i k a Antonina Š v e h l e , n a minis tra v a n j s k i h

    p o s l o v a dra E d u a r d a B e n e š a . Venkov j e u s v o m u v o d n i k u i z j a v i o , d a su vrlo loš i p u t e v i , k o j i m a dr B e n e š v o d i č e h o s l o v a č k u v a n j s k u p o l i t i k u , j e r r a č u n a j u s a m o s F r a n c u s k o m , a ta

    s e o p e t iza leđa Č e h o s l o v a č k e s p o r a z u m i j e v a s N j e m a č k o m , k o j a ne n a pušta pravo v i n d i c i r a n j a s j e v e r n o - i z a p a d n o č e š k i h k r a j e v a .

    T a k o s e eto j av l j a list s a m o g p r e m i j e r a , b o l j e reći one s t r a n k e , k o j o j on p r i p a d a , prot iv pol i t ike dra B e n e š a . T o j e o s o b i t o važan i zan i -miv p o j a v i to b a š pred i z b o r e . Dr B e n e š t j e r a o j e u p o s l j e d n j e v r i j e m e m a l o i m p e r i j a l i s t i č k u pol i t iku p r e m a vani , b a š k a o i dr K r a m a r ž u unutrašn jos t i . D r B e n e š ni je i m a o n i k a k o v i h o b z i r a p r e m a M a l o j Antanti i n j i h o vim i n t e r e s i m a , o s o b i t o u n a c i o n a l n i m i g o s p o d a r s k i m pi tan j ima . N j e g o v a u s l u ž n o s t p r e m a Italiji i s n u b l j e n j e I ta l i j e , b i l a j e p o i m e n c e u g o s p o d a r s k o m p o g l e d u č e s t o puta u ve l iko j p r o t i m b i s a n a š o m p o l i t i k o m i n a š i m g o s p o d a r s k i m i n t e r e s i m a . N a Austr i ju i na M a d ž a r s k u ni je s e dr B e n e š n i k a k o o b a z i r a o , v e ć s e , k a k o mu p r e d b a c u j e č e š k i agrarn i o r g a n , o s l o n i o s a m o n a f r a n c u s k u pol i t iku. Š t o v i š e : dr B e n e š ident i f ic i rao se s a in te r e s i m a z a p a d n i h velikih vlasti z a b o r a v l ja juć i p o s v e m a , da to Č e h o s l o v a č k a ni je i d a to ne će biti . M e đ u t i m saz iv k o n f e r e n c i j e minis tara van j sk ih p o s l o v a S a v e z n i k a p o k a z a o j e , kako j e bi la p o l i t i k a dra B e n e š a kr iva , j e r ni je računa la s a eventualn im s p o r a z u m o m i z m e đ u N j e m a č k e i Francuske . . U t o m p a k s l u č a j u m o r a o je dr B e n e š znati d a s e č e h o s l o v a č k a po l i t ika m o r a zaputi t i p o s v e drugim s m j e r o m , n e g o li j e o n a p o l a z i l a d o s e l e , p o i m e n c e p r e m a N i j e m c i m a i u unutarn jo j p o l it ici . U unutarn jos t i ni je s e s m j e l o to l iko p o p u š t a t i s o k o l s k o l e g i o n a r s k o j po l i t i čko j or i j en tac i j i , k o j a j e v i d j e l a s a m o narodnu č e š k u državu , a z a b o r a v i l a n a N i j e m c e , R u s i n e i M a d ž a r e u n o v o j r e p u b l i c i . I a k o s e ne m o ž e za unutarn ju poli t iku učini t i dr B e n e š o d g o v o r n i m , ipak s e m ? g l o o d n j e g a o č e k i v a t i , da će on spr i ječ i t i z a t v a r a nje n j e m a č k i h š k o l a k a o i s e k v e s t r i r a -n je n j e m a č k i h k u p a l i š t a . T o j e s a d a p r i g o d o m ž e n e v s k e k o n f e r e n c i j e b i lo za N i j e m c e k a o n a r u č e n o , j e i su i o p e t p o č e l i d a t rabun ja ju o pravu s a m o o p r e d j e l j e n j a u p o g l e d u p r i p a d nost i s j e v e r n o č e š k i h k r a j e v a . R a z m a k i z m e đ u a u s t r i j s k e p o l i t i č k e u p r a v e k o d n a r o d n i h p r o b l e m a i s a d a š n j e ere č e h o s l o v a č k e , o d v i š e j e malen, a d a s e ne bi s v a t k o dos je t io , s l i č n o s t i . D r B e n e š z n a d e da je o p s t a n a k m l a de r e p u b l i k e z a g a r a n t o v a n s a m o , a k o s e Č e s i n a g o d e i s p o r a z u m e s a N i j e m c i m a . T o j e u p r a v o ž ivotna z a d a ć a Č e h a , d a izmire g e r m a n s k i i s l a v e n s k i sv i je t . I n a č e u to j zeml j i n i k a da mira . D a n a s m a n j e , n e g o li u vr i j e m e m o n a r h i j e . K a d a j e v idio dr B e n e Š da F r a n c u s k a polazi sv im m o g u ć i m s r e d s t v i m a u s u s r e t N j e m a č k o j u p r a v o na stari viteški f rancusk i n a č in , m o r a o se i o n . p o s k r b i t i za t o , d a u unutarn jo j polit ici ne b u d e n i č e g a š t o bi i m a l o i s j e n u n a s i l n o g r e ž i m a . Ali to j e dr B e n e š p r o p u s t i o . T o j e š teta , k o j a ć e s e dati r e p a r i r a -ti s a m o p o t p u n o m p r e o r i j e n t a n c i j o m v a n j s k e po l i t ike o d F r a n c u s k e k s l a v e n s k i m d r ž a v a m a .

  • S t r a n a 2 . , N A R O D N A S T R A Ž A ' B r . 3 4 .

    Velika skupština dra Korošca. U n e d j e l j u o d r ž a o s e u M a r i b o r u

    vel iki z b o r p o u z d a n i k a S l o v e n s k e L j u d s k e S t r a n k e za Š t a j e r s k u . U o -g r o m n o j d v o r a n i s a k u p i l o se 8 0 0 p o u z d a n i k a i d e l e g a t a . Interes za z b o r j e b i o tim već i , š to p r e d s j e d n i k S L S dr Ante K o r o š e c , ko j i j e i m a o održat i g o v o r o p o l i t i č k o m p o l o ž a j u , ni je u z a d n j e vr i j eme d a v a o kakvih već ih i zamaši t i j ih pol i t ičkih iz java .

    Z b o r je o t v o r i o m a r i b o r s k i n a č e l nik dr L e s k o v a r te o d m a h d a o r i ječ dru K o r o š c u , k o g a su m a s e burnim a k l a m a c i j a m a p o z d r a v i l e . N a k o n š t o j e o c r t a o s a d a š n j i pol i t ički p o l o ž a j , dr K o r o š e c j e pr ikazao u kra tk im c r t a m a ulogu R a d i ć e v e s t ranke i n j e g a s a m o g a . „ A k o bi p r e d b a c i v a n j a — r e k a o j e dr K o r o š e c — što kor is t i la , o n d a bi b i lo na mjes tu p r e d b a c i v a n j e da R a d i ć e v a s t ranka ni je bi la l o j a l n a , p o š t e n a i p o u z d a n a s a r a d n i c a , i to ne s a m o g l e d e takt ike , j e r j e č i tavo vr i j e m e s v o j e s a r a d n j e u o p o z i c i j i k u š a l a škodi t i pr i je s v e g a s v o j i m s a v e z n i c i m a , al i , k a k o s e s a d a p o k a z a l o , i radi p r o g r a m a , koj i je n a k o n c u u c je l in i i zda la . R a d i ć e v a s t ranka je p o p u s t i l a r e p u b l i k u , f e d e r a c i j u , narodni s p o r a zum i s e l j a č k u d e m o k r a c i j u . Ako uza s v e to R a d i ć u H r v a t s k o j i p o Ž e n e v i j o s uvi jek g o v o r i o n e k a k v o j s e l j a č k o j d e m o k r a c i j i , to j e s m i j e š n o ; j e r je i p a k p o z n a t o , da s e l j a c i n e m a j u n i k a k v e r i ječ i u R a d i č e v o j s t r a n c i , a R a d i ć n i k a k v e r i j eč i u P a š i ć e v o j v l a d i " .

    Dr K o r o š e c pr ikazu je zatim s l a -b o ć u d a n a š n j e v lade . „ S a d a š n j a v l a d a j e is t ina b r o j č a n o j a k a , ali j e u s v o j o j u n u t r a š n j o s t i n e j e d i n s t v e n a i radi t o g a s l a b a . R a d i ć h o ć e iz P a š i ć e v a z a g r l j a j a a P a š i ć iz R a d i ć e v a d r u š t v a ( S m i j e h ) . S t o g a je b a h a n j e , da će novi s a v e z n i c i vladat i p u n e četiri g o d i n e , tek znak n e p o z n a v a n j a pravih pri l ika. O b e v ladine s t ranke h o ć e n o v e i z b o r e . R a d i ć e v c i h o ć e n o v e i z b o r e d a s e o s l o b o d e n e u g o d n o g a i p o n i ž u j u ć e g p o l o ž a j a , u k o j e m s e na laze , i da b i u i z b o r i m a , u k o j i m a bi za nj ih r a d i o s a v vladin a p a r a t , d o b i l i n a b r o j u s v o j i h "zastupničkih m a n d a t a . A i r a d i k a l n a s t ranka g o v o r i v e ć o n o v i m i z b o r i m a , ko j i da bi s e održa l i tek p o pr i j emu r e d o v i t o g p r o r a č u n a , s k o j i m h o ć e na svaki način naprti t i p o

    litičku o d g o v o r n o s t R a d i ć e v e s t ranke . Radikal i ne će ni p o d k a k a v uvjet s R a d i ć e m na i z b o r e " .

    In teresantna su r a z l a g a n j a dra K o r o š c a o p r i l i k a m a u r a d i k a l n o j s t ranc i , u k o j o j j e P a š i ć n e o g r a n i č e n i g o s p o d a r , š to svi t e š k o o s j e ć a j u . D r K o r o š e c zatim kons ta t i ra , k a k o m n o gi že le vidjeti S L S u v lad i . M e đ u t i m Š L S ne će ići u vladu ni radi p l a s e -n ja , ni radi o b e ć a v a n j a , a ni radi s a m o s t a l n i h d e m o k r a t a . „Ali — kaže dr K o r o š e c — s tim ne ć e m o d a k a ž e m o , da je za n a s u b u d u ć e s v a k a s a r a d n j a s r a d i k a l n o m s t r a n k o m a pr ior i i s k l j u č e n a . P o d s tanovi t im u v j e t ima to bi b i lo i m o g u ć e . Ali d a n a s o t o m e g o v o r i t i b i lo bi p o t p u n o m a b ez p o t r e b e , j e r s t v a r n i je na d n e v n o m redu . P a n i s m o t a k o n e o z b i l j n i , da bi o s l i čn im s t v a r i m a j a v n o r a s p r a v l j a l i " . T a iz reka u g o v o r u dra K o r o š c a je b i la k o m e n t i r a n a na nač in , iz k o j e g a je p r o i z l a z i l o da radikal i t raže d o d i r a sa s t r a n k o m dra K o r o š c a .

    D r K o r o š e c d a l j e k a ž e , da t r e b a us t ra ja t i . S L S , dok s t ranke R R - k o a l i -c i j e ne u d o v o i j u j u z a h t j e v i m a s l o v e n

    s k o g n a r o d a , o s t a j e u o p o z i c i j i . S L S ne će kapi tul i rat i . Ide ja s p o r a z u m a H r v a t a , S l o v e n a c a i S r b a ni je mrtva.

    D r K o r o š e c s e u nas tavku s v o g g o v o r a o s v r n u o i na i z rab l j ivan je „ d r ž a v n o g i n a r o d n o g j e d i n s t v a " . „ 0 d r ž a v n o m j e d i n s t v u — veli dr K o r o š e c — ne ć e m o g o v o r i t i ! T o s m o uvi jek pr iznava l i , a od n a s z a m i š l j e n a a u t o n o m i j a se ne prot ivi d r ž a v n o m j e d i n s t v u . ( T a k o j e ) ) . G l e d e n a r o d n o g j e d i n s t v a p r a v i m o p o d j e l u . I s k l j u č u j e m o s v a k o n a r o d n o j e d i n s t v o , po k o j em bi s e mora l i o d r e ć i s v o j e m s l o v e n s k o m jez iku i s v o j o j s l o v e n s k o j n a r o d n o j sv i j es t i . . . A k o s e s l o v e n ski j ez ik p r i r o d n o s l i je s hrvatsk im i s r p s k i m u j ed ins tven j ez ik , d o b r o , mi ć e m o tu č i n j e n i c u priznati . Ali ne z a h t i j e v a j t e da se k a o n iske i p o d l e i z d a j i c e o d r e č e m o s v o g s l o v e n s t v a " .

    U nas tavku s v o g g o v o r a je dr K o r o š e c g o v o r i o o pol i t ic i c e n t r a l n e v lade te o v a n j s k o j pol i t i c i . Iza n j e g a govor i l i su nar. z a s t u p n i c i V e s e n j a k i dr H o h n j e c . O b a g o v o r a su p a ž l j i v o s a s l u š a n a i p r a ć e n a burn im o d o b r a v a n j e m .

    G o v o r dra K o r o š c a s u s v e n o v i n e not ira le k a o p r e d z n a k n j e g o v o g z b l i -ž e n j a s r a d i k a l i m a .

    Iz domaće i vanjske politike. p Š T O P I Š E G L A V N I O R G A N

    R R - V L A D E ? U u v o d n i k u Samouprave o d s r i j e d e č i t a m o i o v e r e t k e : „ R a niji ( P P ) s p o r a z u m , k a o pol i t ički akt , ni u k o l i k o ni je o s l a b l j e n s p o r a z u m o m , ko j i j e z a k l j u č e n s a H r v a t s k o m S e l j a č k o m S t r a n k o m , j e r s e , i p o t o m e n o v o m s p o r a z u m u , i m a d a s p r o v o d i o n a i s t a p o l i t i k a , k o j a j e b i l a u g o v o r e n a i s p o r a z u m o m i z m e đ u s t r a n k e s a m o s t a l n i h d e m o k r a t a i r a d i k a -l a " . D a l j e č i t a m o da je P r i b i ć e v i ć e v a s t r a n k a „ g r u p a , k o j a i m a zdrave o s n o v e u s v o j e m p o l i t i č k o m p r o g r a m u . " — Š t a vel i te na to , g o s p o d o r a d i - , ć e v c i ? J e li zb i l ja r a d i ć e v s k o - r a d i k a l -s k a v l a d a n a s t a v a k p r o š l e P P - v l a d e ?

    p R J E Š A V A N J E M A R O č K O G P I T A N J A o b a v l j a s e b a j u n e t a m a , t o p o v i m a i s i l o m . Vi jes t i isa rat iš ta u M a r o k u su vr lo p r o t u s l o v n e . A k o u z m e m o j o š , da d o l a z e p r e k o P a r i z a , to j e z b r k a i t e n d e n c i o z n o s t j o š v e

    ć a . P o s v e m u s e čini da je F r a n c u zima u n j i h o v o j zoni d o i s t a u s p j e l o n e š t o u z n a p r e d o v a t i , ali je zato Š p a n j o l c i m a p o s t a l o u s j e v e r n o m M a r o ku t i j e s n o . M n o g o n j ihovih e k s p e d i c i j a s m o r s k e s t rane j e o d b i v e n o o d m a r o č k i h u s t a š a . T a k o je b i lo o d m a r o č k e ar t i l j er i je p o t o p l j e n o v iše ratnih b r o d o v a u d r u ž e n e f r a n c u s k o -š p a n j o l s k e m o r n a r i c e .

    p T E ž A K P O L O Ž A J E N G L E S K E V L A D E . E n g l e s k i l is tovi n a p a d a j u B a l d w i n o v u vladu radi s i lne b e s p o -s l e n o s t i , k o j a v l a d a u E n g l e s k o j . R a č u n a s e da ima p r e k o mil i jun i po l b e s p o s l e n i h r a d n i k a . L i s tov i n a g o v j e š ta ju d a bi k a o novi minis tar p r e d s j e d n i k m o g a o d o ć i L l o y d G e o r g e . R a č u n a s e , d a a k o B a l d w i n o v o j vladi ne u s p i j e dob i t i kredita z a k a k v e r a d n j e , n e ć e e n g l e s k i k a b i n e t n i k a k o i z b j e ć i n o v i m p a r l a m e n t a r n i m i z b o r i m a .

    p J A K O S T T A L I J A N S K I H F A Š I S T A . D a n a s f a š i s t i č k a s t r a n k a b r o i i u

    Italiji 9 0 0 0 muških udruženja sa preko* 7 0 0 . 0 0 0 o r g a n i z o v a n i h č l a n o v a } 5 9 0 ženskih udruženja s a 2 5 t isuća č lanica . O s i m t o g a r a s p o l a ž e sa trideset oružanih legi ja s a u k u p n o lf iO.000 b o r a c a , .sa 3 1 7 narodnih s indikata, u k o j i m a je organi zovano 1 , 8 0 0 . 0 0 0 č l a n o v a . F a š i s t i č k o že l jezni -č a r s k o udruženje bro j i 8 0 . 0 0 0 č lanova i predstavl ja po s v o j o j važnosti jedan od glavnih s t u p o v a fašist ičke snage u državi . O s i m toga faš izam je silom stavio u s v o j e ruke 6 3 1 7 o p ć i n a , a s a d a se s prema uredba, po ko jo j d j e latnost o p ć i n a mora da bude u skladu sa poli t ikom vlade. Opozic i ja ura s v e to ni je j edinstvena , i ona kao da i ne p o s t o j i . P o j e d i n e stranke već su uze le s l o b o d u akci je za j e s e n s k o zas j e d a n j e par lamenta . T a k o je već s i g u r n o , da ć e s e soc i j a ln i demokrati , unitarc i i p u č k a s t ranka , dakle više od p o l o v i c e o p o z i c i j e povratit i u par-lamenat . M e đ u t i m i a k o će se borba povratit i u p a r l a m e n a t , t eško će o p o zici j i uspjet i da z a d o b i j e natrag sve p o z i c i j e , ko je je usl i jed s v o j e neaktivnost i izgubi la .

    p N O V A T A K T I K A S O V J E T S K E R U S I J E . E n g l e s k e n o v i n e b a v e s e vi« j e s t i m a , p r e m a k o j i m a je položa j Č i č e r i n a kao k o m e s a r a za vanjske p o s l o v e u z d r m a n te bi on imao biti z a m i j e n j e n K a i a h a n o m . Listovitvrde da bi o v a p r o m j e n a mora la uslijediti radi t o g a , š to Čičer in ni je usp io da N j e m a č k u o d g o v o r i od sk lapan ja pakta s i g u r n o s t i . K a r a h a n će uzeti drugu takt iku. O n ć e pomagat i pristup N j e m a č k e u S a v e z N a r o d a s a namje-r o m d a b i s e i R u s i j a pustila u taj S a v e z ili p a k da bi s e S a v e z Naroda r a s p a o .

    p U D R U Ž E N J E A V E N T I N S K I H G R U P A . S v e tri d e m o k r a t s k e oporb e n e o r g a n i z a c i j e a v e n t i n s k e i to Uni-o n e N a z i o n a l e , d e m o s o c i j a l i i radikalni d e m o k r a t e zakl juči l i su , da će se s ložit i u j e d n u par lamentarnu stranku. M e đ u t i m i m a d e da o s t a n e netaknut p r o g r a m a t i č k i polit ički karakter svake o d udruženih s t ranaka . S trankom će uprav l j a t i p o s e b n i o d b o r , ko j i će sas t o j a t i o d č l a n o v a svi ju grupa. Popolo u t o m e nazr i j eva p o č e t a k za osnivanje i o b r a z o v a n j e j e d n o g ve l ikog d e m o k r a t s k o g c e n t r u m a , koj i bi se najviše u p i r a o n a p o l j o d j e l c e i srednj i stalež.

    UMIšLJENOVIćEVI DANI

    i i

    M1LKO MIN

    T o j e i u č a s u , k a d izlazi o v a j f e j t o n , n a j d e b l j a o v o g o d i š n j a h r v a t s k a k n j i g a . Č u d o . H r v a t s k a M a t i c a j e i z d a l a n e k o l i k o p o o p s e g u šturih k n j i g a , i o d tih j e d n u s tare K a s s o v i t z - C v i j i ć e v e , k o j a s e p o vlast i t im m e m o a r i m a n a lazi u r o d s t v u , pr i j a te l j s tvu , k u m s t v u s a sv im m o g u ć i m s t a r o h r v a t s k i m l i č n o s t i m a . Š t u r e kn j ige su n e k a k o

    o b l i g a t n e u n a š o j l i teraturi . A š t u r e , o z b i l j n o š ture k n j i g e su n e k a k o j o š o b l i g a t n i j e . M e đ u t i m s e g o s p o d i n M i l k o M i n ( p o d tim i m e n o m s e kr i j e — d a k a k o ne u Š i b e n i k u I — j e d n a p o z n a t a o s o b a ) o d v a ž i o i p r e d a o u j a v n o s t j e d n u knj igu s a d v j e s t a š e z d e -s e t i o s a m s t r a n i c a . T a č n i n a s l o v kn j ige z a p r a v o g l a s i : U m i š l j e n o v i ć e v i dani u p r o v i nc i j i i m e t r o p o l i ( s a t i r i č n a p r i p o v i j e s t ) .

    U v r i j e m e , kad s e radi l i terarne kr ize r a s p i s u j u a n k e t e , o v a k v a k n j i g a o z b i l j n o p o b u đ u j e i n t e r e s . D r u g o j e p i t a n j e , d a li o n a ta j in teres i z a s l u žu je i k a k o o n a p l a ć a taj in teres . I p a k , držim d a s e m o r a i na p o č e t k u o v o g n a p i s a r e ć i , da j e k n j i g a , o k o j o j j e g o v o r a , j a k o g r j e š n a . G o s p o d i n p i s a c j e u to j knj iz i , k o j a n o s i p r i l i č n o z a n i m i v p o d n a s l o v , n a g o m i l a o d o s t a a i p r e v i š e b a n a l n o s t i , n e t a č n o s t i i p o v r š n o s t i . S t r a h m e j e , š to m o r a m t a k o p o č e t i . Ali, č im s a m u z e o kn j igu , o d m a h s a m k o d č i tavih s t r a n i c a , s t a v a k a i r e č e n i c a s t a v l j a o u p i t n i k e : Z a š t o ? K a k o ? N a k o j i n a č i n ? i td.

    G o s p o d i n p i s a c j e o z n a č i o s v o j u k n j i g u k a o sa t i r i čnu p r i p o v i j e s t . Š t a j e p o d t im g o s p o d i n p i s a c h t j e o r e ć i ? T o iz k n j i g e n i s a m m o g a o r a z a b r a t i . A k o v e ć kudi U m l š l j e n o v i ć a , J e z e r a n -s k o g a et c o m p . , z a š t o i z n a š a n j e m u

    s i m p a t i č n i lik s t a r o g T r b u h o v i ć a n a nač in , da č i t a o c i m a b u b r e z i o d s m i j e h a p u c a j u . O k o T r b u h o v i ć a p u š t a s u z u , a n j e g o v a r u k a b l a g o s i v l j e z a ruke N e v e n k e i M i r k a , k a o u k a k v o m l i j e p o m k i n e m a t o g r a f s k o m k o m a d u ili k a o u s c e n a m a v e s e l o g dram/i t ičara B e n A k i b e . Š t o š i b a g o s p o d i n p i s a c ? J e d n u n e m o g u ć u vrs tu l judi . Š t o p t e -m a n j ima i z n a š a p i s a c k a o n e š t o pozi t ivna i s i m p a t i č n a ? J e d n u g r u p u na ivnih , d o b r o ć u d n o - g l u p i h l jud i . I sv i ti l judi , i s i m p a t i č n i i n e s i m p a t i čni p i s c u , n o s e o d l i č n a i m e n a : T r b u -h o v i ć , U m i š l j e n o v i ć , J a d a r i ć , S v a g d a -nić , D a n g u b i ć . O t v o r i o s a m p a r k n j i g a s t a r o g Vi l ima K o r a j c a i n a š a o u n j i m a n e k o l i k o ident ičn ih i m e n a : T i k v a n o v i ć , S t r i e l č e v i ć , P r a v o r e c i ć , Č u t u r i ć . D a k l e is ta i m e n a s m a l o m v a r i j a c i j o m , ali o g r o m n a raz l ika i z m e đ u n a č i n a p r i k a z i v a n j a M i l k a M i n a i Vi lka K o r a j c a . U K o r a j c a d o s l j e d n o s e „ p e g l u " j e d n a l i terarna p o j a v a , a u knj iz i M i l k a M i na d o b i v a m o ut i sak , d a su sv i t ipovi

    — o d p r v o g d o z a d n j e g g o s p o d i n a — vr lo ne inte l igentn i , id io t i , ali i to ne svi idiot i s k o m a d o m s r c a .

    O d a k l e ta p o g r j e š k a ? S v a k a k o iz

    l o š e iz radn je t i p o v a . M o ž d a p r i p a d a

    p i š č e v o m menta l i te tu i z r a d n j a takvih

    t i p o v a . Ali to j e s v e j e d n o . U m i š l j e

    n o v i ć j e t ip s t a r o g s t u d e n t a , k o j i i m a

    s v e o s e b i n e s v o g i m e n a . J . M. Ujević j e u j e d n o j s v o j o j novel i ( B r a ć a ) prik a z a o i s to takav t ip , ali vrlo realnije. S a t i r a se K r e ć e i m o r a s e kretati realnim p o t e z i m a . K a k o s e Nada k r a s n a c u r a i k t o m e — Zagrepčanka, m o ž e upiljiti i l i jevati „ v r u ć e * suzi te m e k a n o i s r c e d r a p a t e l j n o oslanjat s v o j u g lavu n a o č e v o r a m e radi jedn o g U m i š l j e n o v i ć a , ko j i p o svo jo d i a l e k t i č k o j s p o s o b n o s t i i spada glup i na ivan , i k o g a — n e znam b a š kake a u k t o r do t a k o v a š t a dolaz i 1 - Min naziva n a p a r m j e s t a u s v o j o j knjizi k a o „ u p o z o r e n j e č i t a č i m a " , g lupim n e d o t u p a v n i m . K a k o u o p ć e dolaz a u k t o r d o t o g a da u s v o j o j pripovij es t i s v a k o m e č i taču na s v a k o j stra nic i tura p o d n o s s v o j e miš l j en je t a k o z v a n e E z o p o v e « m o r a l n e prodike u o b l i k u raznih mudrih r i ječ i i ,,šen-t e n c a " ? T o j e s tvar , k o j a n e spada u j e d n u s o z b i l j n o m pre tenz i jom pi s a n u k n j i g u . N e s p a d a j u u o p ć e k n j i g u ni t a k b z v a n a n a g o v j e š t a n j a . Što t r e b a da auktor u n a p r e d g o v o r i , kako ć e n. pr. M a t i l d a nas t radat i od J e z e r a n s k o g a ? Š t o n. pr . t r e b a da auktor n a g o v j e s t i na s t rani 1 7 5 da ć e se B o s i l j k a , k a d d o č u j e za n a m j e r a v a n o č e v b r a k zakloni t i „u s v o j u t i h u s o b i c u , d a n e v i đ e n a z a j e c a d a r u k a m a , k o j e j e p o s v e t i o rad

  • B r . 3 4 . „ N A R O D N A S T R A Ž A '

    Opet politička varanja!

    Izvan s v a k e d i s k u s i j e p o s t o j i č i n jenica , da j e R a d i ć e v p o k r e t d o ž i v i o u našo j državi potpunu k a p i t u l a c i j u svog r e p u b l i k a n i z m a . Ipak u z a d n j i m trza j ima s v o j e po l i t i čke a g o n i j e k u š a

    ina svak i način da i da l je z a v a r a v a polit ičkim u t o p i j a m a š i r o k e m a s e n a

    š e g a n a r o d a . S v j e t s k a š t a m p a č u d o m se čudi , kakve su to n a š e m a s e , d a tako s l i j epo tragaju za p o z n a t i m d e magoškim t r i b u n o m , k o j i j e d o j u č e r izrabl j ivao n j i h o v o n e z a d o v o l j s t v o i i njihov b i j e d a n p o l o ž a j ' u kor is t svoje s tranke. K a d su r a d i ć e v c i tu skoro likvidirali s v o j i m o b o ž a v a n i m republikanizmom i t a k o z v a n i m „ n e p l a ćanjem p o r e z a " i „ n e v r š e n j e m v o j n e dužnosti" , to l iko j o š o s t a j u drski , da i dalje podrža ju s v o j u i z b o r n u paro lu medu se l j ačk im m a s a m a s j e v e r n e Dalmaci je , da će on — R a d i ć , s v j e t s k i diplomata, povratiti Z a d a r J u g o s l a v i j i . T o pjevaju radićevc i n a s v o j i m s a stancima u Ninu i drugd je i na s k u p štinama svo j ih o r g a n i z a c i j a , k o j e su sad poče le kupovati b a r j a k e . B i j e d n e nepismene m a s e , po l i t i čk i nezre le i neori jentirane, o s o b i t o o n e u K o t a r i ma, još i d a n a s v jeru ju u tu p o l i tičku utopiju svo j ih b l a g o g l a g o l j i v i h tr i buna. T a k o m e n i j e ž a o n a š e g l i j e p o g Zadra ? T a ima li j o š p o š t e n o m i s l e ć e g

    dol juba, koj i ne bi žel io p r i s a j e d i n j e -Zadra majc i d o m o v i n i i o s i m d e m a -;a r a d i ć e v a c a ? P a ipak tr i jezan

    v j e k m o r a da o d b i j e tu d e m a g o š k u irolu, da ć e s e kroz j e d n u n o ć dati

    mijeniti m e đ u n a r o d n i p o l o ž a j , k o j i

    RAVNI KOTARI, 22. rujna 1925. j e p o s e b n i m u g o v o r o m n a s t a o i z m e đu n a s i p r e k o m o r s k o g s u s j e d a , s j e d n o s t a v n o g r a z l o g a , š to j e to za s a da p r e u r a n j e n o . Z a t o b i z a s l u ž n i j e p a t r iotsko d je lo p o n a š e m m i š l j e n j u vršili r a d i ć e v i minis t r i , k a d bi proš i r i l i i p o d u p r l i s v e s t r a n o d j e l o v a n j e J u g o s l a v e n s k e M a t i c e i drugih h r v a t skih u s t a n o v a m e đ u n a š i m e l e m e n t o m u Z a d r u , A r b a n a s i m a , B o k a n j c u i C r n o m , a n e i n d o l e n t n o d o p u š t a l i , da s e s i s t e m a t s k i o d n a r o đ u j e n a š e l e m e -nat u tim n e s p a š e n l m k r a j e v i m a . Z a o s l o b o đ e n j e Z a d r a , g o s p o d o r a d i ć e v c i , t reba da r a d e č i t a v a d e c e n i j a , k o j a b i p o s t e p e n o i s i s t e m a t s k i s t v a r a l a j ak i g o s p o d a r s k i , f i n a n c i j a l n i i p r o s v j e t n i front prot i Z a d r u i I tal i j i , a ne s r a m o t n o i d a l j e d o p u š t a l i d a s j e v e r n a D a l m a c i j a b u d e ta l . k o l o n i j a E r i t r e j a ili T r i p o l i t a n i j a s n o v i m t r g o v a č k i m u g o v o r o m . Ali za j ednu takovu mis i ju mi se d n e v n o o s v j e d o č a v a m o da r a d i ć e v c i n i j e s u dozre l i . N e k nam u z a n o s u s v o j e d e m a g o g i j e o t v o r e s v o j e s t a t i s t i k e : k o l i k o su g o s p o d a r s k i h z a d r u g a stvori l i m e đ u s v o j i m p r i s t a š a m a , k o l i k o su proš i r i l i p u č k u p r o sv je tu i otvori l i d r u š t a v a , k o l i k o su p o k a z a l i s m i s l a za s e l j a č k e i r a d n i č k e m a s e , k o j e t raže s v o j u p o m o ć . 0 t o m n j i h o v o m radu govor i t i p o t p u n o j e b e s m i s l e n o .

    N e k a se zato p r e s t a n e j e d n o m s n i sk im pol i t i čk im v a r a n j i m a o b m a n j i vati d a l j e n a š n a r o d i o s r a m o ć i v a t i g a s tim p o l i t i č k i m m e t o d a m a p r e d d o m a ć o m i s v j e t s k o m j a v n o s t i ! L .

    zahval i nar . zas tupniku b r a t s k e S l o v e n s k e P u č k e S t r a n k e dru H o h n j e c u , k o j i se m n o g o z a u z e o u B e o g r a d u za u s p j e h zaht jeva p a š k i h s o l a r a . B e z n j e g a m o ž d a j o š d a n a s š t ra jk ne bi b io d o v r š e n , jer M o n o p o l ni je h t j eo d o ć i u direktni k o n t a k t s a r a d n i c i m a i v e o m a s p o r o je i z v j e š ć i v a o o stvari u B e o g r a d . G u b i t a k M o n o p o l a u P a g u vrti se o k o l o 5 - 6 0 0 v a g o n a s o l i ili o k o l o 3 0 m i l i j o n a d i n a r a , jer j e M o n o p o l r a č u n a o 8 - 9 0 0 v a g o n a s o l i d a ć e naći u P a g u , a n a š a o j e s a m o 2 5 0 v a g o n a .

    M e đ u t i m dolaz i j e d n o n o v o v e o m a v a ž n o p i t a n j e . U p r a v a M o n o p o l a j e od luč i la d a ć e p o č e t i u P a g u n o v i s i s t e m , t. j . m j e s t o z g r i b a n j a so l i s v a k o g t r e ć e g d a n a , d a ć e formirat i so l s l a g a n j e m s o l i p o v i h sol i , i da ć e zgr ibat i s a m o 1 put u s e z o n i , š to j e v e ć uve la ovu g o d i n u . O v a j f r a n -

    Konac štrajka solara u Pagu

    Nakon dva d u g a m j e s e c a b o r b e , rajk j e svrš io s a p o b j e d o m J u g o s l a -nskog S t r u k o v n o g S a v e z a u P a g u . onopol s e nadao da će radniš tvo prazniti svo ju b o r b e n u b l a g a j n u , p a

    će kapitulirati , ali s e j e g o r k o revario. T a k o j e p o v i š e n o mlađim idnicima 3 2 % a s tari j im 2 6 % . O s i m ga je J S S . d o b i o i p r e n o s sv ih onopolskih artikla ukl juč ivš i i p r e n o s 3li od p a r o b r o d a ili o d so ln ih g u -na do magazina u P a g u . T a k o j e

    okupi s v o j e s i r o t i n j s k e s u z e , oje t e k u b i s t r e k a o a l e m o v a

    z r n j a , kao da im ni je i z v o r , s r c e , ko je k r v a r i . Sveta b a n a l n o s t i 1 I s to

    e v i đ e n o j e b a n j e dolazi na s t r .

    Šta treba da auktor g o v o r i o leinteligentnosti, n e d o t u p a v n o s t i i ludosti" toga ili o n o g a , a ne ć e d a im konkretno izloži ne inte l igentnost cimo L j u b i c e B o r s k e . K a k o ulazi u

    nu pripovi jest , k a o š to j e ta , p o -ala z a g r e b a č k i m l j e k a r i m a ? D o -

    Ijedno tome j e m o g a o auktor uvest i plaćene o g l a s e , k o j i b i s e mogl i

    lijepo staviti u tekst r e c i m o o v a k o : UmiŠl jenović j e o b u k a o č i s t u novu košulju, opranu s a p u n o m t v o r n i c e S lav i ja — ili — k o d o b j e d a su n a j prije donijeli juhu s t j e s t en inom t v o r nice St ipe Š a r e , k o j a s e r a s t a p a u ustima. M o g a o bi n. pr . staviti da j e Nevenka išla u z u b a r a M i h a J e r i n i ć a

    Auktor se s i lno žali na v i še m j e -nad t a k o z v a n o m p o k v a r e n o š ć u

    uštva. T o je u g o d n a č i n j e n i c a . Ali ' ' 1 bi htjeli vidjeti o p i s a n u tu p o k v a -

    renost neš to uvjer l j iv i je i ne t a k o retorički, kao na s trani 157 u o p i s u j rača . U s v o j e v r i j e m e ni je ni s tar i

    Dežel ić t a k o p i s a o . P isac voli b a n a l n o s t i n e m o g u -

    nost. G o s p o đ i c a , d o t i č n o z a s l u g o m

    cuski s i s t e m , a k o j e d o b a r u Africi , p o k a z a o se štetnim za n a š e k r a j e v e . D v a tri radnika su ist ina d o v o l j n a da pus te m o r e u s o l n a g u m n a , ali za to n e k o l i k o obi ln ih k i ša , k a o za š t ra jka u č i n e s v o j e i tako eto na m j e s t o 9 0 0 v a g o n a M o n o p o l d o b i j e u P a g u 2 5 0 v a g o n a , i t a k o ć e biti u n a p r e d svaku g o d i n u .

    O v i h d a n a d o š a o nam j e iz Afrike, iz T u n i z i j e p a r o b r o d ta l i janski Natale L. iz S p e z i e te i s k r c a o 3 4 0 v a g o n a so l i . I u o v o m e v i d i m o patr io t izam nadinž . K o l u d r o v i ć a , k o j i u z a j m l j u j e k o d T a l i j a n a p a r o b r o d e , d o k naš i m o r n a r i n e m a j u z a r a d e , a za p a t r i o t izam g o v o r i o j e d a n e s m i j e kupit i m o t o r za s o l i n e u Itali j i , p a g a j e n a r u č i o u K r a l j e v i c i , i v e l e d a k o š t a o k o l o 2 0 0 . 0 0 0 d inara , i to b r o d i c a o d 8 m e t a r a ! ! !

    J . F E L I C I N O V I Ć .

    PAG, dne 23. rujna 1925.

    p o b j e d a J S S . p o t p u n a ili b o l j e

    p o b j e d a čvrs te o r g a n i z a c i j e i d i s c i

    p l ine b i j e d n i h p a š k i h s o l a r a . V a ž n o

    j e i to , da u o v o 6 0 d a n a n a r o d u

    P a g u j e pre t rp io n a j v e ć u b i j e d u , n o

    ipak ni tko n i j e r a z b i o r e d o v e i d i s c i

    pl inu, i uza s a v vel iki b r o j o d 5 0 0

    radnika , n i j e s e d o g o d i o n i k a d a za

    vr i j eme š t ra jka n a j m a n j i inc ident , p r e m

    d a s e n e p r a v e d n i m u a p š e n j e m nekih

    č l a n o v a J S S n e m i l o dirnulo n a š

    J S S . J S S m o r a da na o s o b i t i nač in

    Lupeština u Bukovici BUKOVICA; 23. rujna 1925.

    P r e d ž a n d a r i m a b j e ž e i skr iva ju s e p o p l a n i n a m a : J u r e Č e n g i ć J a d r i n i Ante I v a n k o v i ć Niko l in , a u s a m o j oko l i c i E r v e n i k a šes t poznat ih l u p e ž a . U z a s v e te k r a đ e ž a n d a r s k a s t a n i c a u E r v e n i k u n e m a n e g o s a m o 3 č o v j e k a n a 4 0 k m 2 s v o g a r a j o n a . Z a o v i m k r a đ a m a ni n a j m a n j e ne z a o s t a j u o n e u B j e l i n i , M e d v i đ o j , Krupi i B i l i š a n i -m a . Z a t o b i prva a u ž n o s t n a š i h d r žavnih vlast i m o r a l a bit i , d a s v a k u b u k o v a č k u ž a n d a r s k u s t a n i c u p o p u n e n a j m a n j e s a 5 — 6 l judi , a k o že l imo d a s e zaštit i ž ivot i i m a n j e n a š e g b u -k o v č a n c a , k o j e j e u g r o ž e n o .

    N a d a l e k o su p o z n a t e b u k o v a č k e k r a đ e b l a g a . D a i n a š a j a v n o s t b u d e in formiran a o ve l ik im k r a đ a m a b l a g a , k o j e su učes ta le z a d n j a d v a m j e s e c a , e v o n e k o l i k o s l u č a j e v a u E r v e n i k u i o k o l i c i : Đ a k u l o v i ć J a d r i b i lo j e u k r a d e n o 18 g l a v a , K o n č a r u 1 3 , K u -m o z e c u u Ž e g a r u 1 1 , n e k o m u N u n i ć u 1 3 , M a r k u I v a n k o v i ć u 4 , B l a ž u l v a n -k o v i ć u 4 , M a n d i u d . Č e n g i ć 2 , Luki P a i ć u 2 , B l a ž u P a i ć u 2 , G r g i P a i ć u 2 , Mi jatu P a i ć u 1, M a r k u Č e n g i ć 4 , M a r k u Č e n g i ć 1 0 k o m . r o b e iz k o v č e g a u v r i j e d n o s t i o d D 8 0 0 , Nikol i I v a n k o v i ć u k o n j a .

    Nove knjige i listovi k I Z A B R A N I S P I S I D R A K R E K A .

    V e l i k a l i č n o s t dra K r e k a , p r v o b o r i o c a za j u g o s l a v e n s k u s tvar , b e z d v o j b e traži i s c r p l j i v pr ikaz r a d a . D r K r e k j e s v o j rad pruž io na s v i m a p o l j i m a . Z a t o i m a m o o d n j e g a to l iko t o g a i n a p o l i t i č k o m i n a g o s p o d a r s k o m i n a p r o s v j e t n o m p o l j u . K o l i k o j e b i l o z n a n j e d r a K r e k a i k o j e su b i le n j e g o v e i d e j e v o d i l i c e , n a j b o l j e ć e s v a t k o razabrat i iz n j e g o v i h p i san ih d j e l a . Z a s i u g o m K r e k o v i h u č e n i k a i pr i j a te l j a , a o s o b i t o prof . I v a n a D o l e n e c a izaš la

    su d o s a d d v a s v e s k a n j e g o v i h s p i s a . U p r v o m s v e s k u p r a t i m o s a v rad i ž ivot dra K r e k a o d r o đ e n j a d o d o k tora ta . K r a s a n u v o d o K r e k o v u ž i v o tu i r a d u u to j d o b i n a p i s a o j e 1 p r o f . D o l e n e c . Drugi dio s p i s a p r i r e đ u j e isti g o s p o d i n . T r e ć i d i o s p i s a s a d r ž a va znameni t i K r e k o v S o c i a l i z a m . T a k o v e kn j ige u d o b a n j e n o g p r v o g izdan ja ( 1 9 0 1 . g . ) n i j e s u južni S l a v e n i u o p ć e i m a l i . U n j o j j e p o v i j e s t č i t a v o g s o c i j a l i z m a te d r ž a v n o p r a v n i n a zor K r e k o v . — O b e kn j ige s e m o g u

    g. p i s c a g o s p o đ a E u s e b i j a g o v o r i na s t r a n i c a m a 1 7 0 i 2 4 4 v e o m a m u d r o . D a j e d n a g o s p o đ a g o v o r i o p r a v n o s u d a č k o j m e d i c i n i , a d a o p e t z a v r š a va s v o j e g o v o r e s a : „ N j e m u ću p r u žiti s v o j u r u k u " j e s v e č a n o b a n a l n o i d o s a d n o . N e m o g u ć e je d a s e p o a u k -t o r o v i m r i j e č i m a na s t ranic i 1 8 7 „ s n a h a i z a o v a d o b r o g l e d a j u " a č e tiri s t ran ice iza t o g a , a da ni je n i k a kva r a z l o g a , s n a h a i z a o v a se „ int i m n o ne s l a ž u " . N e m o g u ć e i b a n a l n o j e , g o s p o d i n e a u k t o r e , d a industr i j a lac G v o z d e n o v i ć na s t ranic i 1 8 6 k o d o b j e d a n a b r a j a , k o j e s v e t v o r n i c e i m a . N e m o g u ć e j e d a s e na s t ranic i 1 0 8 U m i š l j e n o v i ć u „ d a n i l o " o d D a r i n k i -n o g p r a n j a , a v e ć na s t ranic i 1 0 9 s e „ni je o s j e ć a o p o g o đ e n i m " . Ni je m o g u ć e da g o s p o đ i c a E u s e b i j a , k o j u auktor dva puta naz iva m a t o r o m , u isti m a h b u d e i pr i s ta la , pa č a k l i j e p a . Ni je m o g u ć e d a netko p i š e o n a k v o t r g o v a č k o p i s m o , k a o š to to i z n a š a auktor na s t ranic i 1 9 9 . Oni p a sus i o s taro j T r b u h o v i ć k i , b u d u ć o j p u nici U m i š l j e n o v i ć a , k o j a se pri jet i da ć e zeta „ z a u z d a t i " , o d v i š e su l e g e n d a r n i , a ne b a š istiniti i m o g u ć i . G . p i s a c j e ipak talentiran. O n j e u n e s t a š i c i l i ca za s v o j u knj igu, p o s l a o N e v e n k u u z u b a r a i tu z a l j u b i o n j e g o v o g t e h nika M i r k a i nju i — h o k u s - p o k u s !

    e to V a m n e k o l i k o novih l i c a u kn j iz i . V j e r u j t e , ta j bi s e ta lenat d a o i skor is t i t i . R e c i m o d a g. p i s a c , k o j i r a s p r a v l j a o n e s t a š i c i s v a t o v a u Š i b e n i k u na p u n e četir i s t r a n i c e , o t v o ri k a o n e k e vrste ured za s k l a p a n j e b r a k o v a . M o g l o b i tu biti s j a j n e s r e ć e . Ali p i s a c j e , k a o u g o r e s p o m e n u t o m s l u č a j u , i d r u g d j e p o s t u p a o . K a k v o g li s a v e z a i m a n. pr . „ g r o s s i -s t a " D a n i ć s a U m i š l j e n o v ć e m — e, to j o š n i j e s a m m o g a o o d g o n e t a t i . A i p a k j e tu devet s t r a n i c a u t r o š e n o . P a n a k o n c u , k a k o li j e u p a o u r o m a n J e z e r a n s k i i n j e g o v a f a m i l i j a , k o j a j e s v o j i m o s o b a m a i spuni la d o b a r d i o k n j i g e ? P r e k o j e d n e o b i č n e p o z a j m i c e . U m i š l j e n o v i ć j e n a i m e p o s u d i o m l a d o m J e z e r a n s k o m neš to p a r a . A ta j e f a m i l j a i z v a n r e d n a . Kć i B o s i l j k a , ta p o r i j e č i m a g. p i s c a d o b r a B o s i l j k a , k a o k a k v a š i p a r i c a ide u s v o j u s o b i c u , d a n e v i đ e n a z a j e c a . ( Iza t o g a pet t o č k i c a ! ; A k o to n i j e b a n a l a n n a č i n pr ikaz ivan ja f a m i l i j a r n o g ž i v o t a , o n d a j a n e z n a m š t a j e . I m a t e i o v a j : r a z d r a g a n o s u n c e s e s i g r a s v a z d u š n i m ć a r l i -j a n j e m (!)

    U s a t i r i č k o j p r i p o v i j e t c i g. M i n a i m a t e j o š n e k o l i k o s tvar i , k o j e su tu vr lo l o š e p o s t a v l j e n e . G o s p o d i n a u k t o r j e m o g a o p o s l a t i o n e d u g a č k e e l o g i j e

    Jadri j i e t c , k o j i su č u d n o v a t o s k u p a p o s t a v l j e n i , k a m o d r u g d j e . T u s u i p r e v e ć n a g o m i l a n i i b e s m i s l e n i . U j e d n o j t a k o d o s a d n o j knj izi to zvuči n e u g o d n o . Inače i k o n s t r u k c i j a svih e l o g i j a J a d r i j i , K r c i , Š u b i ć e v c u i m a j u i f o r m u i z n a č a j k u i z d a n j a k a k v o g d r u š t v a za s a o b r a ć a j p u t n i k a .

    D o s t a ! K n j i g a M i l k a M i n a je g r j e š n a . I karakter i l ica i i z radn ja s i t u a c i j a , i t e h n i k a i i d e j a ( a k o je ima !) u r o m a n u su d o s a d n i i vr lo p o v r š n o izrađeni . K n j i g a j e p r o m a š e n a . O n a g o r č i n a ž ivota , k o j a j e dala auktoru p e r o u r u k e , j e p o s t a l a pe l ivanski s m i j e š n a . V j e č n a š t e t a . R o m a n n i j e b i o u auktoru i z r a đ e n . Ni r o m a n , ni i d e j a r o m a n a . S t o g a je auktor u p o -t ražbi za n e č i m , č im ć e s tvor i t i p o g lav l ja , p o s e g n u o za s v i m , š to mu se č ini lo in teresantn im. A to j e uč in i lo d a su i r i j eč i č i t a č i m a , k o j e j e a u k t o r z a p i s a o na če tvr to j s t ranic i s v o j e k n j i g e , o s t a l e r i j eč i . K n j i g a j e to j a d n o g s m i j e h a . Č i t a č ć e s e m o ž d a n a smi ja t i , ali — zamisl i t i ? T o ne ć e m o ć i , j e r s v e š t o j e i z n e s e n o u knj iz i , vr lo j e m a l o , s l a b o i j a d n o .

    B O Ž A D U L I B 1 Ć .

    POMOZITE „ Š U B I Ć E V A C !

  • B r o j 34 .

    naruči t i k o d J u g o s l o v a n s k e k n j i g a r n e u L j u b l j a n i . M i ih s v i m pr i ja te l j ima b a š o d s r c a p r e p o r u č a m o .

    k P E T A R G R G E Č : K O D N A M J E S N I K A K R I S T O V A . G r g e č j e k o d n a s p o z n a t a o s o b a . U tri z a d n j e g o d i n e o v o je t reća kn j iga , k o j u o n d a j e u j a v n o s t . U n j o j s e na laz i o p i s a n o h r v a t s k o h o d o č a š ć e u R i m p r o l j e ć a o v e g o d i n e . Ali ne s a m o t o . U n j o j ć e či tatel j n a ć i i v i š e k u l t u r n o - p o v j e -snih cr ta iz ž ivota n a š e g n a r o d a te o d n o š a j a Hrvata s R i m o m . S t o g a j e ta k n j i g a d v o s t r u k o z a n i m i v a . S a m o h o d o č a š ć e j e o p i s a n o vrlo u g o d n o i

    l i j e p o , tek n e š t o s m e t a r e t o r i k a z a v r š e t a k a nekih p o g l a v j a . Kn j iga j e u k r a š e n a s a t r idese tak s l i k a te s to j i 3 0 d inara , a n a r u č u j e s e k o d N a r o d n e P r o s v j e t e , Z a g r e b 1. p o š t pret . 1 0 9 .

    k A N T U N M R K U N : K R Š Ć A N S K A K A R I T A S . P o z n a t i s l o v e n s k i o r g a n i z a tor župnik Mrkun izdao je kn j igu o k r -š ć a n s k o - h u m a n i t a r n o m r a d u , k o j a j e v r l o z a n i m l j i v a b a š radi n j e z i n e p r a k t i č n o s t i . P i s a c j e u n j o j n a g o m i l a o si lan d o b r o o b r a đ e n m a t e r i j a l . — K n j i g a , k o j a s to j i 2 0 d i n a r a , n a r u č u j e s e k o d N a r o d n e P r o s v j e t e ^

    Iz Šibenika i okolice. JOŠ O DOLASKU I DOČEKU NJ. V. KRALJA

    P r o g r a m d o l a s k a i b o r a v k a N j . V . K r a l j a , k o j i s m o d o n i j e l i u

    z a d n j e m b r o j u , o s t a j e u b i t n o s t i n e i z m i j e n j e n . P o t a n k o s t i s u j o š

    s l i j e d e ć e . K r a l j p r o l a z i p r i p o l a s k u u c r k v e k r o z š p a l i r e d r u š t a v a i

    g r a đ a n s t v a , k o j i s t o j e o v i m r e d o m : N a v r h u p r i s t a n a s t o j i v o j n a

    m u z i k a , a n a p r i s t a n u d o s a m o g v e l i k o g s l a v o l u k a , k o j i j e š i r o k

    1 3 a v i s o k 1 2 m e t a r a t e n o s i n a t p i s „ K r a l j u A l e k s a n d r e , Š i b e n i k j e

    T v o j ! " , s t o j i v o j s k a . O d s l a v o l u k a d o k o n c a k a v a n e „ I s t r a " p r a v e

    š p a l i r r e d o m č l a n o v i S o k o l s k o g D r u š t v a , H r v a t s k o g S o k o l a i

    H r v a t s k o g O r l a s a s o k o l s k o m g l a z b o m . I z a h r v a t s k i h O r l o v a d o

    l a z e s k a u t i . S m o r s k e s t r a n e p r a v e š p a l i r s t o t i n e l a đ a o t o č a n a ,

    k o j ° ć e b i t i s l i k o v i t o i s k i ć e n e . P r e d b i s k u p s k i m d v o r o m i k r a j

    n j e g a n a p o d i g n u t i m t r i b i n a m a č e k a j u k r a l j a d j e c a m j e s n i h o s n o v

    n i h š k o l a , a i z a n j i h b i i m a l a b i t i Š i b e n s k a G l a z b a . U k a t e d r a l i

    č e k a K r a l j a k a t o l i č k o s v e ć e n s t v o s p r e s v i j e t l i m š i b e n s k i m b i s k u p o m

    d r o m M i l e t o m . N a p l o k a t i S t o l n e C r k v e p o z d r a v l j a j u K r a l j a p o r e

    d a n e č l a n i c e ž e n s k i h d r u š t a v a N a r o d n e Z a d r u g e i Z o r e t e p e d e

    s e t t e ž a c i c a u š i b e n s k o j n a r o d n o j n o š n j i , a i z a n j i h š i b e n s k i a k a

    d e m i č a r i . N a m a l o m t r g u i s p r e d d r o g a r i j e K u č e r a p o z d r a v l j a K r a l j a

    v e l i k a g r u p a t e ž a k a u š i b e n s k o j n a r o d n o j n o š n j i . I s p r e d d u ć a n a

    C i u l i ć s t a j a t ć e k o r p o r a t i v n o T r g o v a č k o o b r t n i č k o u d r u ž e n j e . K r a l j

    p r o l a z i g l a v n o m u l i c o m d o t r g o v i n e M . S k o č i ć a t e z a k r e ć e u p r a

    v o s l a v n u S a b o r n u c r k v u . N a p o v r a t k u i z p r a v o s l a v n e c r k v e K r a l j

    i d e d o P o l j a n e K r a l j a P e t r a . P r e d K a z a l i š t e m č e k a h u K r a l j a č l a n o *

    v i F i l h a r m o n i j e , a p r e d k o m a n d o m m j e s t a s t o j e k o r p o r a t i v n o i n

    v a l i d i .

    N a P o l j a n i K r a l j a P e t r a p r a v e š p a l i r s j e d n e s t r a n e v a t r o g a s c i u k o m p l e k t n o j o p r e m i t e č i t a v a č e t a k o n j a n i k a u n a r o d n o j n o š n j i . P r e d o g r a d o m v a r o š k e c r k v e č i n e š p a l i r n a t r i b i n a m a u č e n i c i n i ž i h r a z r e d a g i m n a z i j e i r e a l n e g i m n a z i j e . O d k o m a n d e m j e s t a d o p e r i v o j a , u z N a r o d n u k a v a n u s t o j e u r e d o v i m a u č e n i c i v i š i h r a z r e d a m j e s n i h g i m n a z i j a . O d P o l j a n e k m o r u p r a v e š p a l i r u č e n i c i U č i t e l j s k e š k o l e .

    G r a đ a n s t v o s e m o ž e p o s t a v i t i i z a š p a l i r a t e m o r a u s v e m u

    s l u š a t i r e d a t e l j e . U d v a s a t a p o s l i j e p o d n e m o r a s v a t k o b i t i n a

    s v o j e m m j e s t u m i r a n i č e k a t i z a p o v i j e d z a r a z l a z , j e r p r i j e n j e n e

    s m i j e n i t k o s m j e s t a , g d j e s t o j i . D o p u š t e n o j e b a c a t i c v i j e ć e , a l i

    s a m o o d i j e l j e n o , a n e v e z a n o u b u k e t e . O t o č a n i iz o k o l i c e Š i b e n i k a ,

    k o j i d o đ u u p o s l i j e p o d n e , m o r a j u o s t a t i u s v o j i m l a đ a m a . U o p ć e

    n e s m i j e z a K r a l j e v a p r o l a s k a g r a d o m b i t i n i k a k v e s t r k e ni k r o z

    D o b r i ć ni k r o z p e r i v o j .

    K r a l j ć e p r i m a t i p o k l o n s t v a d r u š t a v a i k o r p o r a c i j a u d v o r a n i

    š i b e n s k o g o k r u ž n o g s u d a . U s u b o t u u 8 s a t i n a v e č e r j e u K a z a l i

    š t u k o n c e r a t F i l h a r m o n i j e , a i z a k o n c e r t a b a k l j a d a , k o j u p r e d v o d i

    p r e d s j e d n i k d r V l a š i ć s a d r u g i m o d l i č n i m g r a đ a n i m a Š i b e n i k a .

    U n e d j e l j u u 8 s a t i n a v e č e r p r i r e đ u j e O p ć i n a N j . V. Kral ju v e č e r u u. d v o r a n i S o k o l s k o g D r u š t v a n a k o j o j ć e n a ž e l j u K r a l j e v u b i t i v i š e h r v a t s k i h t e ž a k a i z Š i b e n i k a . N a P o l j a n i ć e bi t i p u č k a z a b a v a s a k o n c e r t i r a n j e m t r i j u g l a z b a . Z a t i m s e K r a l j u o p e t p r i r e đ u j e b a k l j a d a d o o d l a s k a p a r o b r o d a u P r e k o .

    š U P O Z O R U J E M O N A Š E S A R A -D N I K E I O G L A Š I V A Č E d a ć e s l i j edeć i b r o j n a š e g l is ta , k o j i izlazi u s u b o t u p r i g o d o m K r a l j e v a d o l a s k a , imati d v o struki o p s e g i n a k l a d u . S a r a d n i c i n e k a s v o j e p r i l o g e p o š a l j u n a j d a l j e do če tvr tka , a g g . t r g o v c e , o b r t n i k e i i n d u s t r i j a l c e u p o z o r a v a m o da j e taj b r o j n a j p o d e s n i j i za o g l a s e s v a k e vrs te .

    š U Č I T E L J I U D A L M A C I J I . Č i t a m o u s p l i t s k o j Državi da j e m i n i s tars tvo p r o s v j e t e d o n i j e l o o d l u k u , d a s e , b u d u ć i d a na o s n o v n i m š k o l a m a u Didmac i j i ima vrlo mali b r o j u č i te l ja , p o s t a v i već i b r o j novih uči te l ja iz S r b i j e u tim š k o l a m a . M e đ u t i m č u j e m o da od o v o g o d i š n j i h maturanata na m j e s n o j U č i t e l j s k o j š k o l i , vel ik dio n e m o ž e naći m j e s t a , j e r su m n o g e š k o l e z a t v o r e n e a u č i t e l j s t v o j e u d r u g i m a d o v o l j n o . Ima li d a k l e s m i s l a dovodi t i uč i te l j e iz S r b i j e u D a l m a c i j u , k a d ni r o đ e n a d j e c a n a š e g P r i m o r j a ne m o g u nać i k r u h a ?

    š LIČNE V I J E S T I . O v i h d a n a b o ravi u n a š e m g r a d u poznat i n a š f iz i č a r te b i v š i p r e d s j e d n i k M a t i c e H r v a t s k e g. dr O t o n K u č e r a .

    š f J A N J A R E L J A N O V I Ć . S i n o ć j e umrla s t a r e š i c a s e s t a r a t r e ć o r e t k i n j a u V a r o š u š . J a n j a R e l j a n o v i ć , o p ć e p o z n a t a i c i j e n j e n a r e d o v n i c a . J u t r o s j o j j e pr i ređen l i j e p s p r o v o d , u k o j e m u j e u č e s t v o v a l o m n o š t v o s v i j e t a . P o č i v a l a u m i r u !

    š K N J I Ž N I C A P A V L I N O V I ć o t v o rena j e s r i j e d o m , s u b o t o m i n e d j e l j o m o d 5 — 6 sat i p o s l i j e p o d n e . K n j i ž n i c a i m a veliki i zbor d o m a ć e i s t r a n e l i te ra ture , a k a k o j e t a k s a za kn j ige m a l e n a , m o g u ć e j e s v a k o m e d a s e d a d e uvest i u č l a n s t v o .

    š U P R A V A N A Š E G L I S T A traži n e k o l i k o k o l p o r t e r a , k o j i m a d a j e p o d i n a r a p o s v a k o m r a s p r o d a n o m p r i m j e r k u . P r i j a v e s e p r i m a j u u H r v a t s k o j Z a d r u ž n o j T i s k a r i .

    š G L A V N A S K U P Š T I N A O R L A . U n e d j e l j u o d r ž a n a je g l a v n a s k u p š t ina š i b e n s k o g O r l a , n a k o j o j j e b i la i z a b r a n a o v a u p r a v a : P r e d s j e d n i k b r . V l a d i m i r Kul i ć , p o d p r e d s j e d n i k b r . d o n A n t e R a d i ć , t a jn ik br . F a j d i -g a V l a d o , b l a g a j n i k br G r g o R a d i ć , g o s p o d a r br . K o l l e n z Antun, duhovni v o đ a b r . V r c a n o . Ć i r i l , n a č e l n i k b r . F o r e t i ć D i n k o , v o đ a n a r a š t a j a b r . don K r s t o S t o š i ć ; rev izor i b r a ć a M e z n a r i ć August in , M a r e n z i P e t a r i G u l a m R a

    d e ; o d b o r n i c i b r a ć a Zaninović Ani T r l a j a T o m i s l a v i Baranuvić Petar.

    š S M R T A N P A D ČOBANA. U p 0 . n e d j e l j a k č u v a o j e s v o j e stade Tr t ru 1 2 - g o d i š n j i č o b a n Dunko Proteg a , ' s in Luke , iz B i l i c a . Di jete p o p e l o na j ednu visoku st i jenu, šes metara v i s o k u i prihvatilo se o jedi kameni tu i z b o č i n u , k o j a se s l a b o d žala s t i j ene . Na jedamput je s t i j ena , * š k a š e z d e s e t k i lograma, popustila mali j e iz vel ike visine p a o na jedi kamen i na mjes tu o s t a o mrtav. Čo* ban j e r a z b i o č e l o i kosti lica. Jedn uru n a k o n p a d a našl i su mrtva nes r e t n o g č o b a n a drugovi te javili tužn vi jest r o d i t e l j i m a .

    š U G U Š I L O S E D I J E T E U VIDRU. U subotu je pred k u ć o m Ante jelića u V r p o l j c u s ta ja lo v idro , 2 7 centirm tra d u b o k o , do p o l o v i c e napunjel v o d o m . Na n e r a z j a š n j e n način upali je u v idro kći J e l i ćeva Mura, 2 godin s tara i uguši la s e u v o d i .

    š N E K O L I K O D I V L J A K A U TIJES N O M . P r i č a nam p r i j a t e l j , da JJL T i j e s n o m nalazi nekol iko l judi, koji n i k a k o ne m o g u podni jet i ni hrvatske O r l o v e ni n j ihovu hrvatsku trobojku. T a k o s e o n o m a d n e d o g o d i l o i t f " j e d n a „ k l a p a " takvih divl jaka napai tri č l a n i c e Or la , k o j e su došle svojo r o d b i n i . U vikanju protiv njih, kaž n a m , da s e i s t i cao i ljekarnik Obra-tov . Ž a l o s n o j e , što takve nekulturni i s p a d e p r a v e č lanovi S o k o l s k o g društva, te tako t jeraju zadnje ljude, kc nisu sk loni u l i č a r s k o j kulturi, iz dru. tya . Š t a će na to s tar ješ instvo Šibens k e s o k o l s k e ž u p e ?

    .̂'HIHIII'"' Hlllll 111111111111 IIIIHIIln illllllH.»HM||||g."

    C I P E L E od crne ili smedc teleće kože,domaća izradba Din 155.- od finog crnog boksa Din 185.- iz kravlje kože podkivaneDin 160.-razašilja veletrgovina R. Stermecki, Celje br. 17. Slovenija.

    Ilustrirani cjenik sa preko 1000 slika šalje se svakome badava. U-zorke štofova, kamgarna i razne manufakturne robe dobijete 8 dana ogled. Ako roba ne od

    govara i nije odsječena, može se promijeniti, ili pak vratiti novac. Narudžbe preko Din. 500.— šalju se od poštarine slobodno. Zastupnici se primaju. Trgovci engros cijene.

    ¡111

    GOSPODARSKA B A N K A D. D. II V L A S T I T A Z G R A D A G L A V N A U L I C A 1 0 8 . PODRUŽNICA ŠIBENIK B R Z . N A S L O V G O S P O B A N K A T E L E F O N B R . 1 6 . - N O Ć N I 6 7 .

    Podružnice: Cel je , Đakovo , Mar ibor , Novi Sad, Sarajevo, Sombor , Split.

    ispostava: B led.

    Dionička glavnica i pričuva p reko Din. 1 5 . 0 0 0 . 0 0 0 . Ulošc i nad Din. 1 5 0 . 0 0 0 . 0 0 0 .

    Ovlašteni prodavaoo srećaka državne lutrije.

    Prima uloške na knjižice, te ih ukamaćuje najpovoljnije.

    Oprema sve bankovne i burzovne poslove povoljno, točno i brzo.

    Izdavate l j i o d g o v o r n i u r e d n i k : A n t e E r g a . U r e đ u j e K e d a k c i o n i o d b o r . T i s a k H r v . Z a d r u ž n e T i s k a r e . Zastupnici: N. č i k a t o i M. Wolf