MNEMOTEHNIKE

U ovom seminarskom radu govorit emo o tome to su mnemotehnike, gdje su nastale , emu one slue, kako ih dijelimo , koje su metode najpopularnije, u kojoj dobi se smiju poeti koristiti, te emo vam prikazati online istraivanje na temu Mnemotehnike asopis za managere i poduzetnike Poslovni savjetnik na elu sa glavnom urednicom mr. Sandrom Miheli proveo je u suradnji sa konzultantskom tvrtkom Proago na elu sa direktorom mr. sc. Saom Karlovanom, a u elji da saznamo koliko poslovni ljudi koriste mnemotehnike, koje mnemotehnike poznaju i koriste u svojem radu.2.TO SU MNEMOTEKNIKE?Mnemotehnike su specifine mentalne strategije za poboljanje pamenja. To je vjetina koja omoguuje da se povezivanjem slika ili rijei, informacija lake zapamti.

Jedna od funkcija mnemotehnika je besmislene sadraje uiniti smislenima, a time i lakima za pamivanje. Isto tako, mnemotehnikama nastojimo povezati nepovezano (npr. novo lice i ime) i nai dobre znakove za dosjeanje (jednostavno reeno, smisliti ''tragove'' koji e nas pri ponovnom traenju informacije u naem pamenju, najkraim putem dovesti do nje). Mnemotehnike se dijele na verbalne, vizualne i mjeovite, a njihov broj raste iz dana u dan. Spomenut emo samo one najvanije i koje se najee koriste. Uspjenost koritenja mnemotehnika ovisi od osobe do osobe: netko je vizualan tip, pa bolje pamti predodbe, drugima je opet lake praviti akronime definicija, a trei poseu za kognitivnim mapama.3.GDJE I KAD SU NASTALE MNEMOTEHNIKE PAMEMNJAMnemotehnike pamenja nastale su u staroj Grkoj, a potom su ih nastavili koristiti i nadograivati Rimljani. Grci su toliko cijenili pamenje da su imali boicu pamenja koju su nazvali Mnemosina.

Po njoj su ove tehnike dobile naziv mnemotehnike.U doba starih Grka i Rimljana ovim tehnikama koristili su se i senatori kako bi zadivili puk svojim odlinim sposobnostima pamenja.

Grci su spoznali da se pamenje odvija kroz dva osnovna procesa i to stvaranjem predodbi i asocijacija. Kad ujemo ili proitamo neku rije ili misao, mozak automatski stvara slikovnu, auditivnu ili kinestetiku predodbu o tom pojmu. Ovaj proces ostaje nesvjestan.

elite li zapamtiti neku novu, nepoznatu informaciju, dovedite je u vezu sa neim poznatim i prepoznatljivim koje e probuditi vau predodbu. To je tzv. uenje s razumijevanjem. Ne trebamo pojmove napamet, ve ih asocijativnim putem pospremamo u dugotrajno pamenje.

4.VRSTE MNEMOTEHNIKA- Skraivanje vrsta verbalnih mnemotehnika kojom skraujemo broj informacija koje trebamo zapamtiti. Koristi se za skraivanje razliitih svakodnevnih pojmova, proizvoda, naziva institucija, pojava i sl, a temelji se na stvaranju akronima za due oblike rijei koje je tee upamtiti. Tako npr, engleska rije za obitelj ''FAMILY'' je zapravo akronim od '' Father And Mother I Love You''.

-Elaborirano kodiranje -ovu mnemotehniku koristimo tako to dodamo informacije koje su nam vie poznate i preraujemo ih u zanimljive rijei, fraze ili reenice koje nam je lake upamtiti. Na slian nain moemo pamtiti i razliite formule tako to od prvih slova nainimo smislenu reenicu. Formula za raunanje brzine v = t a sloimo u obliku reenice Vidim Tamo Avion!

- Reenini mnemonici stvaramo reenice ili loginu priu od pojmova koje trebamo upamtiti. Jedan od primjera za ovu mnemoniku jest mijeanje vode i kiseline u kemiji: znamo da to moe biti opasno ako se ne zna redoslijed mijeanja. Budui da nikad ne smije ii Voda u Kiselinu, prva slova nas mogu asocirati na VUK-a, opasnu ivotinju, to nam svakako pomae da zapamtimo ovu vanu informaciju.

-Rima i ritam unoenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti znatno olakava uenje, to se posebno oituje kod manjih uzrasta ( npr. rimovana pravila o minusima i plusevima kod raunanja sa zagradama u matematici: ''Kad je ispred zagrade manje, u zagradi se mijenja stanje.'', ''Kad je ispred zagrade vie, zagrada se brie.'')

-Metoda prostornog ureenja stranice - temelj ove vrste mnemotehnika jest to da zabiljeke razmjestimo na papir tako da dobijemo prostorni raspored prikladan za pamenje. Dosjeanjem mjesta na kojem su prostorno rasporeene informacije, olakava nam dosjeanje tih informacija, upravo zbog toga to su rasporeene na nama prihvatljiv nain i moemo ih tijekom reprodukcije zapamenog gradiva vizualno predoiti.

-Kognitivne mape - danas najpopularnija i najrairenija vrsta vizualnih mnemotehnika. Pomau pri brem uenju: moe se upamtiti vea koliina informacija u kraem vremenskom roku. Lako se mogu dodati kasnije ideje koje su nam naknadno pale na pamet, a pomau nam da se koncentriramo na strukturu informacija i veze izmeu njih. Mogu takoer obuhvatiti veliku koliinu gradiva u nekoliko mentalnih mapa.

- Bizarno predoavanje posebno poboljava upamivanje nekog pojma, jer osim to ga ini razliitijim od uobiajenog materijala za pamenje, takoer je otpornije na zaboravljanje. elimo li upamtiti Einsteinovu teoriju relativnosti, uz pomo reeninih mnemonika, to bi onda bilo ''Einstein mirie cvijeta dva'', a ako si predoimo Einsteina kako mirie dva cvijeta, uviamo da emo jo lake upamtiti nau formulu.

-Metoda kljunih rijei vrsta mjeovitih mnemotehnika, a odnosi se na koritenje rime ili zvunosti u kombinaciji sa to ivljim i bizarnijim predoavanjem. Posebno se koristi kod uenja jezika i novih, stranih rijei. Tako za rije lizzard ( engl.guter ) moemo nai rije u hrvatskom jeziku koja joj je slina (npr. lizanje) i oko nje stvoriti vizualnu predodbu gutera kako lie sladoled.

Mnoge su znanstvene studije dokazale da se mnemotehnikama moe poboljati pamenje i do 200 posto. U jednom istraivanju ispitanicima se dao popis sa 30 stavki sa zadaom da ih zapamte. Oni koji ne znaju za mnemotehnike u prosjeku bi zapamtili deset stavki. Ljudi koji su nauili neke mnemotehnike, sjetili bi se oko 20 stvari, a oni koji su usvojili vie mnemotehnika nauili su svih 30 stvari s popisa.

5.KOGNITIVNE MAPEJedna od najpopularnijih mnemotehnika danas su kognitivne mape.Kognitivna mapa je vrsta dijagrama specifine forme koji prikazuje ideje ili razmiljanja na svojevrstan nain. On kao shematski opis nekog (sa)znanja sadrava rijei, reenice, simboline sliice ili crtee i razne druge znakove koji predstavljaju znaenje tih ideja ili razmiljanja. Njegov izgled je izveden tako da se u sreditu nalazi kljuna rije (keyword), dakle ideja ili tema, a oko nje se dalje zrakasto granaju ostale zamisli, s time da su svi ti dijelovi meusobno povezani grafiki, semantiki i ine cjelinu. Ti elementi koji se granaju su podijeljeni u grupe. Svrha tog strukturiranog prikaza je lake razumijevanje i pamenje nekog gradiva te organizacija odreenog tipa znanja kako bi se rijeio neki problem ili donijela neka odluka. Metoda pravljenja mentalne mape (s njezinim posebnim ne linearnim grafikim stilom i vanjtinom) je vizualizirani pristup rada na nekom zadatku koji je esto sloen, irok i konceptualan s ciljem da se istakne ono bitno u njemu.

Kognitivne ili mentalne mape imaju irok opseg primjene i koriste se esto u poslovne i obrazovne svrhe i to kod notiranja, brainstorminga, sumiranja nekog znanja, revidiranja, pojanjavanja ili kao mnemotehniko sredstvo (tehnike pamenja). Na primjer, kod sluanja predavanje moemo primijeniti tu metodu biljeenja kljunih rijei vezanih uz neki sredinji problem ili temu. Ovaj nain organizacije znanja i uenja bolji od svih ostalih i ne dovodi do polu-hipnotikog transa koji je mogu kod drugih naina; kad netko radi kognitivnu mapu dobiva sliku cjeline nekog podruja, osvijeten je o svim njenim segmentima i uz koncentraciju na to lake shvaa date informacije.Kognitivna mapa podjednako koristi lijevu i desnu stranu mozga, balansira ga, te zadire u 99% naeg nikad koritenog mentalnog potencijala i djelomino ga ostvaruje. Kognitivna mapa je sredstvo koje nam pomae da kvalitetno organiziramo neko znanje, a njegov prikaz omoguuje nam lake tumaenje. U svakom sluaju, on potie na kreativnost i na viestrano, sveobuhvatno razmiljanje. Vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rjeavanju raznih problema.

6.Online istraivanje na temu MnemotehnikeOnline istraivanje na temu Mnemotehnike asopis za managere i poduzetnike Poslovni savjetnik na elu sa glavnom urednicom mr. Sandrom Miheli proveo je u suradnji sa konzultantskom tvrtkom Proago na elu sa direktorom mr. sc. Saom Karlovanom, a u elji da saznamo koliko poslovni ljudi koriste mnemotehnike, koje mnemotehnike poznaju i koriste u svojem radu.

Jo jedno u nizu naih istraivanja provedeno je od 6. do 12. travnja 2008., na uzorku od 320 ispitanika, a pred vama su neki od rezultata ankete.

Istraivanje smo zapoeli jednostavnim pitanjem - znaju li poslovni ljudi u Hrvatskoj to su uope mnemotehnike. Rezultat je donekle poraavajui jer ak 61% njih ne zna to je ova vjetina, dok bi 39% ispitanika znalo objasniti to su mnemotehnike.

U svom se radu mnemotehnikama redovito koristi 15% poslovnjaka, 52% ih uope ne upotrebljava, dok njih 33% ponekad koristi mnemotehnike kako bi si olakali poslovanje

Najpopularnija metoda kljunih rijei

Najee koritena mnemotehnika vjetina je metoda kljunih rijei, koristi je 24% ispitanika, a najmanje koritena je elaborirano kodiranje, kojim se slui svega 1% poslovnih ljudi u Hrvatskoj. Od ostalih tehnika meu ee koritene spadaju i skraivanje, koje koristi 13%, te mentalne mape koje upotrebljava 12% ispitanika. 8% ih se odluilo za brzo itanje, a 6% za neto drugo. Ipak, jo uvijek je najvei postotak (36%) onih koji uope ne koriste mnemotehnike. Samo 4% pohaalo teaj brzog itanja.

U nastavku istraivanja nas je zanimalo olakavaju li onima koji ih koriste mnemotehnike posao, te smo afirmativni odgovor dobili kod 14% ispitanika, negativni 10%, 33% ih se izjasnilo da im mnemotehnike pomau u nekim sluajevima, a 43% ne zna imaju li od mnemotehnika olakavajue koristi. Za kraj, pitali smo nae ispitanike jesu li pohaali teaj brzog itanja. Njih samo 6% nauilo je tu tehniku, dok visokih 94% nije.Gornja dobna granica za uenje mnemotehnika ne postoji no djeci ispod 12 godina se ne preporuuju ovakvi teajevi. Razlog tome je nerazvijeno kritiko miljenje kod djece, a uostalom brzo itanje je samo napredna vjetina klasinog itanja, pa tako djeca prije nego svladaju itanje ne mogu usavravati tehniku dalje.

7.ZAKLJUAKMnemotehnike su razliiti postupci kojima se olakava zapamivanje nekog verbalnog, ali i drugih simbolikih materijala prilikom njihovog uenja (oslanjaju se iskljuivo na kognitivne procese onoga koji ui te ne koriste nikakva vanjska pomagala za uenje). Mnemotehnike se temelje na koritenju prethodno dobro, najee do automatizma nauenog materijala.

Osnovna naela na kojima poivaju mnemotehnike su: asocijacija (povezivanje);

imaginacija (predoavanje);

lokacija (mjesto)