mobilno-bankarstvo.pdf

MOBILNO BANKARSTVO Autor: Toni Jakovevi

Struni lanci svibanj.2009. str.1

Suvremena tehnologija grabi velikim

koracima naprijed, plasirajui na trite

korisne proizvode, a svaka privredna

djelatnost mora izabrati njoj odgovarajui

proizvod koji e joj pomoi u stvaranju

nove dobiti.

Bankarstvo je djelatnost koja znatno ovisi

o tehnologiji, a uska povezanost

bankarstva i tehnologije iskazana je u

njenoj primjeni od samih poetaka,

naroito na podruju elektronskog

bankarstva.

Mnogi bankarski strunjaci poetak

razvoja elektronskog bankarstva smatraju

1860. godinu kada je tvrtka Western

Union putem telegrafa obavila prvi

elektronski transfer novca. Poveana

potranja za meunarodnim obraunom

transakcija valutama i vrijednosnim

papirima rezultirala je razvijanjem

elektronskih platnih sustava za

meunarodna plaanja. Na tom podruju

posebno treba istaknuti SWIFT, koji je

osnovan 1973. godine, a danas ga koristi

preko 2.200 banaka. Razvoj i prmjena

tehnologije u bankarstvu, zasnovana je na

ideji iskoritavanja postojee

infrastrukture javnih raunalnih mrea,

prije svih Interneta. Internet spada u javne,

tj. otvorene mree, prema kojima svatko

ima neogranien pristup, to je kljuna

injenica za primjenu u bankarstvu.

Koritenje Interneta za automatizaciju

transakcija plaanja interesantno je zbog

isplativih trokova po jednoj transakciji.

Veliki problem, meutim, predstavlja

100% sigurnost transakcija koje se

obavljaju preko Interneta. Zbog toga

koritenje kriptografije predstavlja veoma

vanu sigurnosnu mjeru prilikom

dizajniranja platnih sustava i protokola.

Jedna od kljunih komponenti

elektronskog bankarstva odnosi se na

elektronsko plaanje. U tradicionalnom

sustavu plaanja postoji nekoliko sustava

za elektronski transfer novca (EFT) koji

se danas koriste, a koji, pored

bankomata, obuhvaaju kreditne/debitne

kartice i PointOfSale (POS) sustave.

Kreditne kartice mogu se koristiti i za on-

line transakcije. Meutim, zbog injenice

da je Internet otvorena mrea i da trea

strana moe otkriti i zloupotrijebiti broj

kreditne kartice, razvija se itav niz

metoda koje garantiraju sigurnost

transakcija. U tu svrhu razvijeni su sistemi

za sigurne online transakcije putem

kreditnih kartica. Trenutno su dva sistema

za plaanje potpuno funkcionalna (First

Virtual i CyberCash), a u razvoju je SET

protokol, zajedniki rad tvrtki MasterCard

i Visa. Napori oko poveanja sigurnosti,

jednostavnosti upotrebe, korisnosti i

cijene, prilikom koritenja on-line

bankarstva putem interneta rezultiralo je

njegovim vrlo brzim razvojem.

Najrespektabilnijim i najprihvatljivijim

proizvodom online bankarstva smatra se

Internet bankarstvo upravo zbog injenice

prema kojoj se internet uvukao u sve pore

drutvenog pa tako i bankarskog ivota.

Procjenjuje se kako banke u SAD, koje

nude Internet bankarstvo, ve danas

posjeduju 40% depozitne baze u SAD.

Uzroci navedenog kriju se u dva kljuna

razloga zbog kojih su banke izabrale

Internet bankarstvo kao strateki

proizvod:

korisnici Interneta su uglavnom mlai

ljudi s veim stupnjem obrazovanja i

veim prihodima od prosjenog klijenta;

Internet je efikasan i jeftin distribucijski

kanal.

Meu najznaajnijim instrumentima za

koritenje Internet bankarstva potrebno je

posebno istaknuti: smart kartice, digitalni

novac i mobitel.

Smart (pametne) kartice imaju veliki

potencijal kao nosioci tzv. AA (Anytime

Anywhere) elektronskog plaanja. Najvea

prednost smart kartice istie se kroz njenu

funkcionalnost, odnosno u kombinaciji

njenih funkcija. Smart kartica ima ugraen

mikroip koji joj omoguava obavljanje

niza razliitih funkcija (objedinjuje vei broj

kartica u jednu). Ove kartice omoguavaju

korisnicima koritenje i pohranjivanje

veeg broja aplikacija na jednoj kartici. Na

tritu se danas moe pronai smart

kartica koja u sebi ima instalirano vie

opcije za koritenje, dakle koja moe

posluiti kao kreditna kartica, debitna

kartica, novanik za skladitenje

elektronskog novca, zdravstvena knjiica

... Imati jednu karticu kao zamjensku za

njih nekoliko potencijal je koji e zasigurno

pronai put do korisnikova novanika jer

dananji niz kartica zasigurno optereuje.

Digitalni novac baziran je na digitalnim

novanicama, koje su u vidu digitalnih

signala, smjetene na fiksni disk u

raunalu ili na mikroip implementiran u

plastinu karticu. Proces plaanja odvija

se preko Interneta, a moe biti online ili

offline. Trenutno na Internetu postoji

nekoliko sistema zasnovanih na

digitalnom novcu. Najpoznatiji online

sistemi su ECash i NetCash.

Najnoviji, rekli bismo najrespektabilniji,

trend u elektronskom bankarstvu



(plaanju) vezan je uz mobitel kao

instrument plaanja, odnosno uz tzv.

mobilno bankarstvo.

Sukladno analizama i istraivanjima

najrazvijenija trita s mobilnim

plaanjima su zemlje Dalekog istoka

(Japan, Koreja, Singapur) i Europa

(Austrija). Na Dalekom istoku, u zemljama

gdje je mobilno plaanje najrazvijenije, u

mobitele se ugrauju tzv. proximity ipovi

koji omoguuju da skener na blagajni sam

prepozna ureaj s kojeg treba naplatiti

iznos, bez potrebe za davanjem broja (ili

virtualnog broja). Na taj nain se znaajno

ubrzava proces naplate,a plaanje

mobitelom postaje prikladnije.

U Austriji, najrazvijenijoj europskoj zemlji u

mobilnom plaanju, mogue je plaati

benzin i druge proizvode na benzinskim

postajama, a sve je vei broj restorana i

kafia koji omoguuju plaanje putem

mobitela. Takoer, aparati za prodaju

cigareta ili osvjeavajuih pia omoguuju

plaanje mobitelima, a dodatna prednost

je to se tako moe odrediti i dob platie,

to je vano za prodaju cigareta jer po

zakonu Europske unije mlai od 18

godina ne smiju kupovati cigarete.

Hrvatska se po razvijenosti mobilnog

plaanja moe rangirati odmah nakon

spomenutih, odnosno najrazvijenih, a uz

bok Norvekoj, panjolskoj i Kini.

U Hrvatskoj se mobilno plaanje koristi

ve etiri godine, a zbog sve vee

rairenosti usluge dospjeli smo meu

razvijene zemlje na tom podruju pruanja

usluge.

U nastavku emo istaknuti nekoliko usluga

mobilnog plaanja koje se koriste na

hrvatskom tritu:

- m parking

- m prijevoz

- m learning

- m banking

'm-parking'

Razvojem tehnologije beinih

komunikacijskih sustava i njenom

primjenom u svakodnevnom ivotu

gradana, omogueno je da se mobilne

komunikacije koriste i u plaanju

parkiranja.

Hrvatska je s plaanjem parkiranja

pomou mobitela, 'm-parking', krenula

najprije u glavnom gradu Zagrebu (2001.g)

kao pilot projekt, ali samo s jednim

mobilnim operatorom. Potom je Hrvatska

parking udruga (HPU) razvila objedinjeni

jedinstveni sustav plaanja i kontrole

plaanja parkiranja u svim gradovima

Hrvatske, koji imaju "m-parking",

povezavi postojee mobilne operatere u

sustav. Sustav je otvoren za irenje i

daljnju nadogradnju, a rezultati su

ohrabrujui.

Kako je u Hrvatskoj u 2002. godini putem

dva mobilna operatera penetracija

mobilne komunikacije bila oko 40%,

stvoreni su temeljni preduvjeti za primjenu

mobilne komunikacije i u navedenom

sustavu.

To se i dogodilo tako da se zahvaljujui

Hrvatskoj parking udruzi, danas u

Hrvatskoj obavlja plaanje parkiranja i

kontrola plaanja prema jedinstvenom

konceptu na oko 17.000 mjesta za

parkiranje (m-parking), u 10 gradova

Hrvatske.

Danas u svijetu postoji nekoliko rjeenja

plaanja parkiranja mobitelima.

Kao prvo, rjeenja plaanja parkiranja

mobitelima razlikuju se prema nositelju

koji omoguuje ovu uslugu plaanja.

Nositelj usluge plaanja parkiranja

mobilnim telefonom moe biti:

mobilni operater

organizator parkiranja (koncesionar) sa

svojim vlastitim rjeenjem

banke i druge organizacije koje vode

poslovanje s graanima (tekui rauni,

kreditne kartice)

tvrtke koje su specijalizirane za

plaanja putem mobilnih telefona

Plaanje parkiranja omogueno je slanjem

SMS poruke na posebne (m-parking)

brojeve koji oznauju pojedinu parkirnu

zonu u svakom gradu, dok se za kontrolu

plaanja koriste WAP / GPRS mobilni

telefoni.

Plaanje parkiranja putem mobitela

prihvaeno je vie od oekivanog, to

pokazuju i rezultati koji su vezani uz

porast ukupnog prihoda od naplate

parkiranja, ali i uz smanjeni broj kazni za

neplaeno parkiranje. Dakle, i u ovoj vrsti

mobilnog plaanja potvruje se

opravdanost, odnosno profitabilnost

plaanja putem mobitela.

'm-prijevoz'

Iako usluga m-prijevoz nije iskljuivo

vezana uz bankarstvo potrebno ju je

istaknuti zbog vrlo interesantnog naina

plaanja koji se itekako moe povezati i

sa tekuim raunom u banci, ukoliko za to

bude potrebe u budunosti.

Radi se, naime, o novoj usluzi 'm-prijevoz'

koju je uveo Zagrebaki elektrini tramvaj

(ZET) koja omoguava plaanje

tramvajske karte putem mobitela.



Za ovu uslugu ZET je iskoristio ve

postojeu mreu HPU-a, a koncept

kupovanja tramvajske karte je isti kao i

kod kupovanja parkirne karte. Karta se

kupuje slanjem prazne SMS poruke na

odreeni ('m-prijevoz' ) broj, a nakon toga

na mobitel stie potvrda o kupljenoj karti

koja se treba uvati do kraja vonje.

Oekujemo da e ovo biti poticaj i drugim

prijevoznicima za ukljuivanje u trinu

utakmicu s mobilnim plaanjima.

'm-learning'

Projekt razvoja sustava 'm-learning'

zapoela je Europska komisija s

partnerima u Velikoj Britaniji i Italiji.

Projekt se sastojao od razvoja materijala

za uenje putem mobitela koji podravaju

Java aplikacije i odreene SMS materijale

koji se mogu koristiti na mobilnom

telefonu.

Uenici pristupaju sustavu i materijalima

preko mPortala koji se sastoji od niza

malih web stranica s navigacijom prema

pruenim sadrajima. Postoji i opcija

prema kojoj uenici sami mogu napraviti

svoje web stranice kojima mogu pristupati

s mobilnog ureaja. Materijali za uenje

ukljuuju sljedee:

Kratke ispite na J2ME mobilnim

telefonima

Interaktivno uenje uz koritenje

kamere (MMS)

Kratke ispite putem SMS-a za one

korisnike iji mobilni uredaji nemaju Javu

Mini SMS teajeve jezika

Uspjeh m-learninga tijekom istraivanja

potvrdilo je 62% ispitanika koji su izjavili

kako su nakon ovakvog naina uenja

vie zaintresirani za uenje, a 80% njih

kako im se svia takav nain uenja.

Veina ispitanika, preciznije 82%, smatra

da su im igre na mobilnim ureajima

pomogle u spelovanju, a 78% da je

popravilo svoje vjetine u matematici.

Analiza je isto tako pokazala, da ovakav

nain uenja, osim to pomae u

poboljavanju jezinih i matematikih

sposobnosti, podie samopouzdanje,

zaintresiranost i omoguuje dulju

usredotoenost uenika.

Meu svim vrstama mobilnog plaanja,

trenutno najrairenija usluga odnosi se na

mobilno bankarstvo (m-banking). Zato

emo u nastavku toj usluzi posvetiti i

najvie panje.

'm-banking'- mobilno bankarstvo

Mobilno bankarstvo kao pojam odnosi se

na omoguavanje i koritenje bankarskih i

financijskih usluga putem mobitela.

Funkcioniranje mobilnog bankarstva

vezano je uz kvalitetu mobitela odnosno

mogunosti prihvaanja odreenih

minimalnih tehnikih uvjeta i to:

spajanje na internet (GPRS, EDGE,

UMTS)

podravanje aplikacijske platforme

Java ME MIDP 2.0/CLDC 1.1.

slobodnu memoriju za osnovni

program aplikacije npr. 200 kB uz

napomenu kako svaka obavljena

transakcija potroi do 2 kB prometa

odnosno standardna sesija (pregled

prometa i stanja na raunu te plaanja

nekoliko rauna troi do 15kb)

Ovakav pristup (Java aplikacija na

mobilnom telefonu) znaajno smanjuje

potrebu za slanjem podataka putem

GPRS-a, zato jer nema potrebe za

slanjem grafikih podataka o suelju, jer

se sve ve nalazi u mobitelu. Zrakom

putuju samo osnovni podaci o transakciji,

to jest povijesni podaci, ako na mobitelu

pregledavate dosadanji promet. Usluga

je neovisna o operateru, a dostupna je

uvijek i svuda gdje postoji GSM signal

(znamo da je to gotovo svaki kutak na

Zemlji). Dakle, svejedno je na kojem se

mjestu u Hrvatskoj i inozemstvu obavljaju

transakcije.

S obzirom da jo uvijek u odreenom

broju buduih korisnika mobilnog

bankarstva postoji skeptinost prema tom

nainu poslovanja potrebno je istaknuti

kako je poslovanje jo sigurnije od

poslovanja koji se obavlja putem

Interneta. Sigurnosno rjeenje odnosi se

na koritenje npr. SSL protokola, kao i

rjeenja za internetsko bankarstvo, a

dodatna sigurnost ostvaruje se injenicom

prema kojoj mobilni operateri kriptiraju

GPRS promet. Daljnja sigurnost oituje

se i u samoiskljuivanju aplikacije ukoliko

je nakon upotrebe korisnik zaboravi

iskljuiti. Isto tako potrebno je istaknuti

kako se podaci koji se koriste u radu s

aplikacijom ne uvaju na mobitelu, nego

na bankarskom serveru, to znatno

podie sigurnost mobilnog bankarstva.

Kako danas u svijetu trenutno imamo vie

od 4 milijarde korisnika mobitela za



oekivati je da e velika veina koristiti

prednosti mobilnog bankarstva, pogotovo

to je sve vie tkz pametnih mobitela

kao dobar preduvjet za optimizam.

Stoga je u nastavku potrebno naglasiti

prednosti mobilnog bankarstva :

Mobilnost - transakcije je mogue obavljati

s bilo kojeg mjesta pokrivenog GSM/GPRS

signalom

Jednostavnost - omogueno koritenje

predloaka koji znatno olakavaju rad

prilikom plaanja rauna. autorizacija se

obavlja samo prilikom prijavljivanja za

koritenje aplikacije, a ne i kod svake

pojedine transakcije (plaanje), kao to je

sluaj s internet bankarstvom.

Dostupnost - Usluga mobilnog

bankarstva je dostupna bilo gdje (neovisna o

lokaciji korisnika i operateru ) i u bilo koje

vrijeme (24 sata na dan 365 dana u godini),

Uteda vremena i novca - Nema potrebe za odlaskom u poslovnicu banke, plaanje

rauna obavlja se u kratkom roku ( do tri

minute ), transakcije jeftinije do 5 puta od

onih obavljenih u poslovnici banke.

Osim prednosti mobilnog bankarstva

potrebno je istaknuti i dvije najvanije

razlike u odnosu na on-line bankarstvo.

Prva razlika je vezana za metodu pristupa

usluzi, odnosno injenici da se prilikom

plaanja dovoljno prijaviti na aplikaciju,

to znai da nema autorizacije kod svake

transakcije plaanja. Druga prednost,

odnosno razlika vezana je uz suelje, to

znai da je softwer prilagoen ekranu

mobitela. Isto tako je potrebno istaknuti i

pristupanije cijene mobilnog bankarstva

te saznanje kako cijena prijenosa

podataka koja se plaa operateru znatno

pada.

Osim prednosti u odnosu na internet

poslovanje potrebno je prikazati i usluge

koje mobilno bankarstvo prua prilikom

njegovog koritenja:

Financijske usluge:

Pregled stanja i prometa bankovnih

rauna

Prijenos sredstava s rauna na raun ,

Plaanje svih vrsta rauna (komunalije, telefon, el.energije..)

Izrada predloaka za esto koritenje plaanja

Kupovina udjela u investicijskim

fondovima

Kupovina dionica

Kupovina GSM bonova

Oroavanje kunskih i deviznih sredstava

Upravljanje kartinim poslovanjem ( Limiti, pregled transakcija , dospijee)

Usluge podrke:

Evidencija i narudba ekova

Teajna lista

Konverter valuta

Alarmi i podsjetnici za akcije raznog

tipa

SMS podrka

Korisni kontakti (brojevi telefona

vezani uz uslugu )

Ope informacije (fondovi, tednja, reklamacije)

Kao do usluge mobilnog bankarstva?

Potrebno je napomenuti kako uslugu

mobilnog bankarstva trenutno ne pruaju

sve banke u Hrvatskoj (samo Zagrebaka,

Privredna, Erste, RBA i Hypo) stoga je to i

olakanje za izbor. Potrebno je u bilo

kojoj banci imati tekui raun i popuniti

zahtjev, odnosno pristupnicu za otvaranje

mobilnog bankarstva. Nakon potpisa

koritenja usluge slijedi instalacija

softwarea na mobitel koja je dovedena do

jednostavnosti. Moe se instalirati

samostalno (bolji poznavaoci raunala) ili

uz pomo bankara u poslovnicama jer

traje jako kratko i nije komplicirano.

Prilikom izbora usluge poseban tretman

treba posvetiti cijeni koritenja mobilnog

bankarstva, odnosno naknadama koje se

naplauju za koritenje m-banking usluge.

Ukoliko se usluga koristi samostalno

onda se plaa odreena naknada.

Meutim ukoliko se koristi kao sastavni

dio nekog paketa, odnosno kompleta

usluge onda se posebno ne naplauje ( u

veini sluajeva), nego je cijena uraunata

u komplet usluge. Preporuka je da se

usluga mobilnog bankarstva koristi kao

dio paketa. Dodatni trokovi koji se uvijek

javljaju (u bilo kojoj opciji) odnosi se na

prijenos podataka i na financijske

transakcije. Prilikom obavljanja financijskih

transakcija (plaanje rauna) obraunava

se naknada koja je kod svih banaka

najmanja u odnosu na koritenje istih

usluga u poslovnicanma ili kod

internetskog koritenja. Cijene

podatkovnog prometa mobilnih

operatera, odnosno troak prijenosa

podataka gotovo je zanemariv jer se u m-

bankingu prenose minimalne koliine

podataka.

Koritenje uskluge je takoer vrlo

jednostavno i nadasve sigurno. Naime,

koritenje usluge zapoinje ulaskom u

aplikaciju unosom PIN-a nakon kojeg se

uitava menu za koritenje. Nakon izbora

odreene usluge npr. plaanja rauna nije

potrebno jo jednom unijeti drugi

sigurnosni kod (npr. TAN). Takva

spoznaja stavlja m-banking ispred

internetskog poslovanja. Osim toga, to

se tie sigurnosti potrebno je posebno

naglasiti kako se podaci vezani uz raun

ili ifre ne uvaju u mobilnom telefonu,

ve se svaki put uitavaju s bankovnih

servera.

Budunost mobilnog bankarstva nije

upitna jer je njegovo koritenje u zaetku,

a prognoze su usmjerene na ubrzani rast,

ak i snaniji od razvoja internet

bankarstva.

Temelji optimistinih prognoza vezani su

uz prednosti mobilnog bankarstva, ali i u

injenici da je broj korisnika mobitela

daleko iznad broja korisnika Interneta.



Istodobno se oekuje da e svi korisnici

Internet bankarstva postati i korisnici

mobilnog naina plaanja. Osim toga,

najbrojniji korisnici mobilnog bankarstva

su mlai ljudi (do 35 godina) koji svoje

mobitele znatno vie koriste od starije

populacije. Istraivanja ukazuju na

injenicu kako mobilno bankarstvo u

Evropi koristi 6% ukupnog broja

stanovnika te da e taj broj korisnika u

slijedeih tri do pet godina porasti do

20%.

Hrvatska je u svim kombinacijama

(koritenje i razvoj) mobilnog bankarstva

visoko pozicionirana, odnosno dri se

europskog prosjeka. Pogotovo se to

odnosi na razvoj u koritenju usluge i to

samo zbog statistike injenice prema

kojoj se u Hrvatskoj koristi 1,2 mobilna

telefona po stanovniku. Vodei se

rezultatima istraivanjima procjenjuje sa

da e se u slijedeih pet godina u

Hrvatskoj mobilnim bankarstvom koristiti

stanovnitva to je zaista impresivno,

ali i nadasve realno.

Realnost se zasniva na zadovoljnom

poslovnom trokutu kojeg ine banke,

komunikatori (mobilni operateri i

proizvoai mobitela) i korisnici. Banke u

navedenom poslovnom trokutu imaju

vanu ulogu inicijatora mobilnog

bankarstva i nadasve pokretaa cijelog

sustava. Osim toga, uvoenje mobilnog

bankarstva bankama daje mogunost za

uvoenje novih usluga s dodanom

vrijednou to im otvara rast novih

korisnika. Korisnici plaaju naknade za

koritenje usluge to navodi na zakljuak

o rastu dobiti u bankama kao glavnom

generatoru novih usluga. Dakle, banke se

sve vie usmjeravaju prema mobitelu kao

sredstvu putem kojeg e ostvariti dio

svojih ciljeva koji ih vode prema

zadovoljnom klijentu. U budunosti e

porasti i broj banaka koji e nuditi uslugu

mobilnog bankarstva to e jo vie

generirati rast broja korisnika. Rast broja

korisnika mobilog bankaratsva u svakom

sluaju omoguuje rast prihoda kod

mobilnih operatera, ali i kod proizvoaa

mobitela. Znaajno je da e komunikatori

(u poslovnom trokutu zadueni za razvoj

tehnologije) posebno biti zainteresirani za

sve kvalitetnije mobitele kao i bri prijenos

podataka ostvarujui tako temelje jo

vee dobiti. Korisnici mobilnog

bankarstva (graani, ali sve vie i pravne

osobe) svoju dobit (bez obzira to plaaju

nakade za koritenje) ostvaruju kroz

zadovoljstvo koritenjem brze,

jednostavne i najjeftinije (za plaanje

rauna) usluge. Naime, zbog toga oni sve

vie osnovne transkacije obavljaju kroz

mobilno bankarstvo tedei vrijeme koje

su provodili u poslovnicama banke.

Takoer, dobit osjeaju i kroz manje

naknade za transakcije kojima obavljaju

plaanje svojih obveza. Mali poduzetnici

e takoer utjecati na rast mobilnog

bankarstva jer u mobilnom plaanju vide

mogunost rasta prihoda u svojim

trgovinama. Zato? Prije svega, zato to

mobilno bankarstvo smatraju etvrtim

kanalom prodaje (uz kataloku, internetsku

i prodaju u prodavaonicama) kojim e

klijenti sve vie kupovati, ako im oni to

omogue u trgovinama.

Ne smijemo nikako zaboraviti kako

poveano koritenje mobilnog plaanja

znatno utjee i na eljeno smanjivanje

opticaja gotovine u platnom prometu

Hrvatske. To e zasigurno utjecati na

poboljanje pozicije na europskoj ljestvici

uspjenosti opticaja gotovine.

Sve do sada navedeno ukazuje na

injenicu kako e mobilno bankarstvo u

vrlo skoroj budunosti postati standard na

tritu mobilnog plaanja jer ne

zaboravimo sve veu penetraciju mobilnih

korisnika. Ne zaboravimo da je brzi

razvoj mobilnog bankarstva povezan s

injenicom koja omoguuje jednostavno i

praktino koritenje bankarskih usluga bilo

kada i bilo gdje. Pojednostavljenost

postupka u odnosu na bankarstvo preko

Interneta dodatni je motiv klijentima, uz

injenicu da ne moraju ekati u redu na

alteru i da su cijene transakcija kudikamo

jeftinije.

Uz to, ako prihvatimo procjenu amerike

tvrtke Gartner prema kojoj e na svijetu

2011. godine biti 104 milijuna korisnika

mobilnog bankarstva, onda dananja

zbivanja na tritu svakako ne iznenauju.

Na kraju vjerujem da nema dileme

hoemo li na svom mobitelu imati

mogunost koritenja mobilnog

bankarstva, nego samo u kojoj emo

banci potpisati koritenje usluge. Jasno je

da emo odabrati banku u kojoj ve

imamo tekui raun, ali ako vaa banka

nema uslugu mobilnog bankarstva, izbor

preputam vama jer svaka banka koja

nudi mobilno bankarstvo samo njegovim

postojanjem govori o sebi kao banci

suvremenog poslovanja.

Moda (a moe i bez moda), za sam kraj,

potrebno je napomenuti kao ne smijemo

dozvoliti da nam mobiteli preuzmu

kontrolu nad naim ivotima, nego ih

moramo usmjeriti za olakavanje

izvravanja odreenih jednostavnih

svakodnevnih poslova i zadataka.

mobilno-bankarstvo.pdf

Documents