Mogućnosti obrazovanja u Austriji 2015/16

Mogućnosti obrazovanja u Austriji 2015/16

Bosnisch/Kroatisch/Serbisch

Dječji vrtić Kinder-gar-ten

Osnovna školaVolksschule

Školski stupanj | Schulstufe >

Godina života | Alter >

Primarni stepenPrimarstufe

6 7 8 9 10 10 11 12 13 14 14 15 16 17 18 19

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Sekundarni stepen ISekundarstufe II

Sekundarni stepen IISekundarstufe II

Predškolski stupanj | Vorschulstufe

Politehničke školePolytechnische Schule

BVJ**

ISCED 1

ISCED 0

Nova srednja škola*Neue Mittelschule(NMS)

Općeobrazov-na viša škola Gimnazija) – niži stupanjAllgemeinbildende höhere Schule (AHS)Unterstufe

Specijalna pedagogija / Inkluzivno obrazovanje Sonderpädagogik / Inklusive Bildung

Opća školska obaveza | Allgemeine Schulpflicht

Srednje stručne škole Berufsbildendemittlere Schule (BMS)

Zanatske škole i zanat (dualni sistem)Berufsschuleund Lehre (Duale Aus bildung)

Integrativna stručna naobrazbaIntegrative Beruf-sausbildung

Više stručne školeBerufsbildendehöhere Schule (BHS)

Općeobraznove više 4 škole Gimnazije)– viši stupanjAllgemeinbildende höhere Schule (AHS) Oberstufe

ISCED 2 ISCED 3A

ISCED 3B

ISCED 3A | 4A

ISCED 3B

ISCED 3B

ISCED 2

ISCED

3C

1

3

1

3

4

1

5

Legenda sistema obrazovanja | Legende des Bildungssystems

1 Završni ispit u zanatu | Lehrabschlussprüfung (LAP) 2 Diplomski ispit | Diplomprüfung 3 Završni ispit | Abschlussprüfung 4 Ispit zrelosti | Reifeprüfung 5 Ispit zrelosti i diplomski ispit | Reife- und Diplomprüfung 6 Stručni ispit zrelosti / ispit za sticanje prava na studiranje (uključujući zanat sa

maturom) | Berufsreifeprüfung/Studienberechtigungsprüfung (inklusive Lehre mit Matura)

Austrijski sistem obrazovanja

Postsekundarni i tercijarni stepenPostsekundar- und Tertiärstufe

6 – 8 sem. 2 – 4 sem. 6 – 8 sem.

Dopunskitečajevi

Aufbau-lehrgang

KoledžiKollegs

Pedagoške visoke školePädagogische Hochschulen

Visoke stručne školeFachhochschulen

UniverzitetiUniversitäten

ISCED 5B4 sem. 6 sem. ISCED 5B

ISCED 5A

Bachelor

Mag. a; M

ag.; Dipl-Ing. in; D

ipl-Ing.; Master

DoktorIn, PhD

ISCED 5A

ISCED 5A

6

5 62

Prvotna stručna kvalifikacija | Berufliche Erstqualifikation Opći pristup visokom školstvu | Allgemeiner Hochschulzugang Viša stručna kvalifikacija | Höhere Berufsqualifikation

* Nove srednje škole: Razredi više osnovne škole (2. – 4. razred) vode se još do završetka nastavnog ciklusa | Neue Mittelschulen: Hauptschulklassen (2.-4. Klasse) werden auslaufend geführt.

** Jednogodišnja stručna priprema | Berufsvorbereitungsjahr

ISCED = International Standard Classification of Education

Stanje: Septembar 2015.

Das österreichische Bildungssystem

Predgovor

Austrijski sistem obrazovanja je mnogostruk, te nudi učenicama i učenicima, studenticama i studen-tima, kao i odraslim osobama mnoštvo mogućnosti, da individu-alno pronađu vlastiti put obrazova-nja, kojega će oblikovati tokom svog života.

Brošura »Mogućnosti obrazovanja u Austriji« daje brzu i preglednu informaciju o sveukupnom austrijskom sistemu obrazovanja: Od upisa u osnovnu školu, do obrazovanja odraslih. Grafika koja je prikazana na prethodnim dvjema stranicama, a vezana je za austrijski školski sistem, podije-ljena je prema školskim stupnjevima i uzrastu, a služi da se dobije prvi sveobuhvatni uvid u različite puteve obrazovanja.

Za detaljne informacije ćete pronaći na kraju svakog poglavlja orijentacione linkove.

Radovat će me, ukoliko budete mogli iskoristiti ponude austrijskog sistema obrazovanja!

Gabriele Heinisch-Hosek Savezna ministrica za obrazovanje i žene

Sadržaj

Austrijski sistem obrazovanja 2

Predgovor 4

Osnovna škola 6

Nova srednja škola 8

Politehnička škola 10

Općeobrazovna viša škola – Gimnazija 12

Škole u inozemstvu 14

Posebna pedagogija/Integracija/Inkluzija 16

Obavezna zanatska škola 18

Srednje stručne škole 20

Više stručne škole 22

Nova matura 24

Mogućnosti obrazovanja nakon mature 26

Koledži 26

Pedagoške visoke škole – nova izobrazba pedagoga 27

Univerziteti 31

Visoke stručne škole 32

Obrazovanje odraslih 33

Savjetovalište za obrazovanje 35

6

Osnovna škola (Volksschule)

Za svu djecu koja stalno borave u Austriji postoji opća obaveza školovanja. Ona započinje nakon 1. septembra one kalendarske godine u kojoj je dijete napunilo 6. godinu života i traje devet školskih godina.

UpisDjeca koja do 31. augusta napune 6. godinu života su školski obavezna sa 1. septembrom te godine.

Roditelji, odnosno staratelji djece koja podliježu obavezi školovanja moraju djecu prijaviti u osnovnoj školi. Prijem u školu će uslijediti na osnovu upisa učenika.

Upisom u školu se djetetu osigurava školsko mjesto, po mogućnosti u onoj školi gdje je obavljen upis, ili pak u nekoj školi u blizini, kada broj upisa nadilazi kapacitet škole. Dodjelu školskog mjesta obavlja škola, odnosno nadležni pokrajinski školski savjet / Savjet za školstvo grada Beča.

Prilikom upisa djeteta u školu će se ustanoviti da li je dijete školski zrelo. Dijete je školski zrelo kada se može pretposta-viti da je u prvom razredu u stanju da prati nastavu bez psihofizičkog preopterećenja.

Ukoliko se prilikom upisa u školu ustanove razlozi za pretpostavku da dijete ne posjeduje školsku zrelost, ili pak roditelji, odnosno staratelji zatraže preispitivanje školske zrelosti svoga djeteta, mora uprava škole donijeti odluku o školskoj zrelosti djeteta. Školski obavezna djeca koja još nisu školski zrela, primaju se u predškolski stupanj (Vorsc-hulstufe).

Informacije o cjelodnevnim oblicima zbrinjavanja na obave-znim školama mogu se dobiti kod nadležnog pokrajinskog školskog savjeta, odnosno kod Savjeta za školstvo grada Beča.

7

Prijava kod privatnih školaKod prijava na neku od privatnih škola je preporučljivo da se pravovremeno prije upisa u školu uspostavi kontakt sa upravom dotične škole. Treba voditi računa o tome da sve privatne škole nemaju javni status, koji je potreban da bi se na nekoj školi mogla ispuniti školska obaveza. U takvom slučaju trebaju roditelji, odnosno staratelji kod kotarskog školskog savjeta prije početka školske godine prijaviti pohađanje nastave svog djeteta na privatnoj školi bez javnog statusa.

Pohađanje predškolskog razredaPohađanje predškolskog razreda se može odvijati u organi-zacijski odvojeno vođenim predškolskim razredima, ili u zajednički vođenim razredima sa 1. razredom, ili sa 1. i 2. razredom, odnosno u razredima sa više stupnjeva

Prijevremeno primanje u školuDjeca koja još nisu školski obavezna, ali navršavaju šestu godina života do 1. marta slijedeće kalendarske godine i pritom su školski zrela, te raspolažu potrebnom socijalnom kompetencijom za pohađanje škole, mogu početkom školske godine biti prije vremena primljena u 1. razred, ukoliko to u roku za upis od uprave osnovne škole pismeno zatraže roditelji, odnosno staratelji.

Prelaz u višu školu: U 1. semestru 4. razreda se staratelji informiraju i savjetuju, na osnovu pokazanog interesa i uspjeha učenika, o prepo-ručljivom daljnjem obrazovanju njihove djece (na primjer u okviru večernjeg roditeljskog sastanka).

Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/volksschule

8

Nova srednja škola (Neue Mittelschule)

Nova srednja škola (NMS) postoji kao regularna škola od 1. septembra 2012.

Sa školskom godinom 2015/16. je na glavnim školama završena prva faza potpunog uvođenja nove srednje škole. Sve bivše glavne škole su time prihvatile rad na razvoju nove srednje škole, počevši sa prvim razredima. Sve niže gimna-zije su pozvane da učestvuju u tom reformskom projektu.

Nastavni plan nove srednje školeNastavni plan nove srednje škole povezuje tradicionalne zahtjeve niže gimnazije sa jednom novom kulturom učenja i podučavanja. U prvom planu stoji orjentiranje prema potenci-jalima i talentima djece. Savjetovanja u vezi naobrazbe, te orjentiranje u budućem zanimanju stvaraju optimalnu osnovu za kasniju odluku o putevima naobrazbe i zanimanja.

Centralna značajka nove srednje škole je, pored izbjegavanja preranog razdvajanja djece prema različitim obrazovnim putevima, i jedna široka realizacija nove kulture učenja, sa težištima na individualiziranju i unutrašnjem diferenciranju. To znači, da se kod svakog djeteta na najbolji mogući način podupiru njegove individualne sposobnosti i talenti. Učeni-cima se s jedne strane nudi dovoljno vremena i podrške da sadržaje učenja mogu savladati vlastitim tempom, a s druge strane oni rano dobivaju dodatne ponude, kako bi se njihove posebne nadarenosti intenzivno podupirale.

U prvom planu nastave stoji zajednička obrada tema i sadržaja, što učenicima omogućuje ne samo da pokažu stečeno znanje, već da mogu materiju da razumiju i shvate. Također je i korištenje novih medija sastavni dio nastave. Elektronski mediji u učenju omogućuju ne samo interaktivno posredovanje znanja, već se pritom istovremeno stvara kritički odnos prema novim medijima, na primjer prema internetu.

9

Integracija svih učenika, neovisno o njihovom porijeklu, te izjednačavanje šansi za svu djecu, trebaju učenike senzibilizi-rati, te izoštriti njihove socijalne sposobnosti, poput respekta, pažnje i tolerancije.

Cjelodnevni boravak na mnogim novim srednjim školama nudi učenicima dovoljno vremena i mogućnosti da prodube ono što su naučili. Brojne umjetničke, kreativne, sportske i prirodoslovne aktivnosti doprinose tome da poslijepodneva imaju također i faze odmaranja, te da učenici sa zadovolj-stvom dožive osmišljeno oblikovanje slobodnog vremena.

Nastava na novoj srednjoj školiNastava na novoj srednjoj školi se odvija prema nastavnom planu nove srednje škole, a oblikuju je u timu nastavnici više osnovne škole i niže gimnazije (više stručne škole). Uspješan završetak omogućava učenicima, već prema postignutom obrazovnom cilju, pohađanje neke daljnje više ili srednje škole. Individualne jače strane kod učenja i rezultata se iskazuju u »dodatnom diferenciranom opisu rezultata«, koji se dobiva uz svjedodžbu. Odluku o daljnjem obrazovnom putu prate redoviti razgovori sa roditeljima i djecom.

Tipp Informacije u internetu: www.neuemittelschule.at

10

Politehnička škola (Polytechnische Schule)

Politehnička škola se nastavlja na 8. školski stupanj i traje jednu školsku godinu. Učenici i učenice se u 9. ili dobrovolj-noj 10. školskoj godini pripremaju za daljnji život, a osobito za profesionalni život, putem produbljivanja opće naobrazbe, putem profesionalne orijentacije i osnovnog profesionalnog obrazovanja. Jedna faza orjentiranja na početku školske godine, te profesionalna orijentacija kao nastavni princip, nude višestruke mogućnosti za upoznavanje poslovnog svijeta. Putem upoznavanja rada u poduzećima i zanimanja, koje se obavlja u radionicama za obuku i u vanškolskim institucijama, te putem dana praktične obuke (Schnupperle-hre), pomaže se pri izboru zanimanja.

Osnovno profesionalno obrazovanje nudi se po stručnim oblastima (u izbornim obaveznim predmetima). Oni odgova-raju velikim profesionalnim kompleksima u privredi, pri čemu se stiču temeljne sposobnosti, vještine i znanja (ključne kvalifikacije). Učenjem koje je okrenuto praksi pospješuju se kod učenica i učenika individualne nadarenosti i motivacija za učenje.

Već prema stručnim interesima i sklonostima, može da se izabere jedno od sedam stručnih područja: Metal (Metall), elektro (Elektro), drvo (Holz), građevinarstvo (Bau), trgovina ured (Handel Büro), uslužne djelatnosti (Dienstleistungen), turizam (Tourismus). U okviru školske autonomije se mogu ponuditi nova stručna područja (na primjer mehatronika, zdravstvo/socijalne djelatnosti itd.)

U nastavi općeobrazovnih obaveznih predmeta (na primjer profesionalna orijentacija, politička naobrazba i privreda, njemački jezik, živi strani jezik, matematika, priroda i ekolo-gija, nauka o zdravlju i sport) nudi se produbljena opća naobrazba.

11

Nastavom u opsegu od 32 sata sedmično stiču se temeljna stručna znanja i vještine, kako bi se na najbolji mogući način kvalificiralo za prelaz na izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole. Na osnovu školske autonomije se opseg sati u sedmici može u području obaveznih izbornih predmeta i općih obaveznih predmeta prilagoditi interesima učenika.

Politehnička škola se vodi ili kao samostalna škola, ili zajedno s nekom općeobrazovnom obaveznom školom.

Pri pozitivnom završetku politehničke škole (9. školski stupanj) učenici između ostalog stiču pravo da pređu bez prijemnog ispita u 1. razred srednje i više stručne škole.

Od 1.9.2012. reguliraju austrijski školski zakoni integraciju na 9. školskom stepenu. Učenici sa posebnim pedagoškim potrebama imaju pravo da pohađaju politehničku školu.

Tipp Informacije u internetu: www.pts.schule.at

12

Općeobrazovna viša škola – Gimnazija (Allgemeinbildende höhere Schule)

Općeobrazovna viša škola obuhvaća četvorogodišnji niži stupanj i četvorogodišnji viši stupanj i završava ispitom zrelosti, maturom.

Svjedodžbom o položenom ispitu zrelosti stiče se pravo na studiranje na univerzitetima, visokim stručnim školama, pedagoškim visokim učilištima i akademijama.

Uslov za polazak u 1. razred je ili uspješan završetak 4. razreda niže osnovne škole (sa ocjenama »vrlo dobar« ili »dobar« iz njemačkog jezika, čitanja, pisanja i matematike), ili zaključak školskog nastavnog vijeća niže osnovne škole da postoji velika vjerojatnost da će učenik/učenica na osnovu ostalog uspjeha, i pored ocjene »zadovoljavajući« u tim obaveznim predmetima, odgovoriti zahtjevima općeobra-zovne više škole, ili pak polaganje prijemnog ispita (Aufnahmsprüfung).

Oblici općeobrazovnih viših školaNiži stupanj (1. do 4. razred – Unterstufe) i viši stupanj (5. do 8. razred – Oberstufe):Gimnazija, Realna gimnazija i Ekonomska realna gimnazija

Viši stupanj realne gimnazijeZa sve vrste: U 6.,7. i 8. razredu biraju se izborni obavezni nastavni predmeti (Wahlpflichtgegenstände) u ukupnom opsegu od šest (u gimnaziji i višoj realnoj gimnaziji), ili osam (u realnoj gimnaziji), odnosno deset (u ekonomskoj realnoj gimnaziji) sati sedmično. Taj obim može se promijeniti na osnovu školske autonomije (minimum četiri sata, maksimum deset sati).

13

Svaka škola ima mogućnost da i u nižem i u višem stupnju u jednom određenom okviru odredi svoju ponudu nastavnih predmeta specijalno usklađenu sa svojom situacijom (školska autonomija). Pri tome može donositi također i svoje vlastite autonomne školske nastavne planove.

Specijalne vrste:• Općeobrazovne više škole sa umjetničkim i sportskim

težištima, uz ispit podobnosti.

• Dopunska gimnazija (Aufbaugymnasium) i dopunska realna gimnazija (Aufbaurealgymnasium)

• Gimnazija, realna gimnazija i ekonomska realna gimnazija za zaposlene.

• Gimnazija za jezične manjine (slovenski, hrvatski, madžar-ski).

• Školski dom za učenike na zanatskoj izobrazbi.

• Gimnazije i realne gimnazije sa pojačanom nastavom stranih jezika (pobliže informacije kod pokrajinskih škol-skih savjeta).

Obavijesti o daljnjim posebnim oblicima koji se vode kao školski pokusi, (npr. težišta na informatici, prirodnim nau-kama, za vrhunske sportaše itd.), te o općeobrazovnim višim školama s internatom (javnim i privatnim) daju pokrajinski školski savjeti.

Tipp Informacije na internetu: www.bmbf.gv.at/ahs www.bmbf.gv.at/tagesbetreuung www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu

14

Škole u inozemstvu (Auslandsschulen)

Austrijske škole u inozemstvuSavezno ministarstvo za obrazovanje i žene podupire na austrijskim školama u inozemstvu ponudu u globalnom učenju, kompetenciji raznolikosti i otvorenosti prema svijetu, putem raznih mobilnih programa i međunarodnih koopera-cija. Trenutno postoji osam austrijskih škola u inozemstvu: Dvije u Budimpešti (jedna osnovna škola sa novom srednjom školom i jedna viša realna gimnazija), Prag (viša realna gimnazija), Istanbul (viša realna gimnazija i trgovačka akademija), Gvatemala City (osnovna škola i gimnazija), Shkodra (viša stručna škola za IT), Querétaro (osnovna škola) i Liechtenstein (bilingvalna gimnazija).

Austrijske škole u inozemstvu orjentiraju se prema austrij-skom nastavnom planu koji važi za dotični tip škole, ali uvažavaju također i specifične domaće sadržajne norme. Te škole posjećuju u prvom redu učenici zemlje domaćina. To znači, da austrijski nastavnici predaju svoje predmete na njemačkom jeziku učenicima čiji materinski jezik nije njemački. Ta okolnost iziskuje fleksibilnost i spremnost da se primjene nove metode podučavanja.

Nastavnici gimnazija i viših stručnih škola se mogu natjecati za sve austrijske škole u inozemstvu, sa izuzetkom one u Liechtensteinu (ta škola sama postavlja svoje nastavnike). Za nastavnike nižih i novih srednjih škola, postoji mogućnost da podučavaju na Austrijsko-mađarskoj evropskoj školi u Budimpešti, na Gvatemalskom austrijskom institutu u Guatemala City i na Austrijsko-meksičkom kolegiju Querétaro. Uz to postoje na austrijskim inostranim školama dodatno i kratki praktikumi, koji trebaju omogućiti uvid u dotičnu školu, ali i u ostale obrazovne institucije na toj lokaciji.

Tipp Informacije u internetu: www.weltweitunterrichten.at

15

16

Posebna pedagogija/Integracija/Inkluzija (Sonderpädagogik, Integration, Inklusion)

Integracijska nastava i inkluzivna naobrazba pružaju hendi-kepiranoj i nehendikepiranoj djeci i omladini mogućnost zajedničkih iskustava u učenju. Učenice i učenici sa potre-bom posebnog pedagoškog poticanja (sonderpädagogisc-her Förderbedarf) mogu se integrativno podučavati u nižoj osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi, novoj srednjoj školi, na nižem stupnju općeobrazovne više škole, na politehničkoj školi i na jednogodišnjoj školi za vođenje domaćinstva. Integracija u politehničkoj školi i u jednogodišnjoj školi za vođenje domaćinstva je zakonski utvrđena novelom br. 9/2012. Promjene vezane za to su u temeljnim odredbama Školskog zakona stupile na snagu 1. septembra 2012.

Specijalna škola za hendikepiranu djecu – Sonderschule (od 6. do 15. godine života):Specijalna škola obuhvaća 9 školskih stupnjeva. Zadnji školski stupanj je pripremna godina za zanimanje (Beruf-svorbereitungsjahr). Uz dozvolu školskih vlasti i pristanak nositelja škole, može se specijalna škola pohađati maksi-malno dvanaest godina.

Austrijski sistem specijalnih škola obuhvaća deset područja. Učenici stiču temeljno opće obrazovanje u radu sa posebno školovanim nastavnicima za specijalne škole i uz primjenu individualnih nastavnih metoda, što treba da omogući savladavanje daljnje profesionalne naobrazbe, ili nastavljanje školovanja.

Ovisno o oblikovanju nastavnog plana, kod specijalnih škola se razlikuju slijedeći oblici:

• Specijalne škole sa vlastitim nastavnim planom: Opća specijalna škola (za djecu koja teško uče), speci-jalna škola za slijepu, za gluhu djecu, specijalna škola za djecu sa povećanom potrebom poticanja

17

• Specijalne škole koje drže nastavu prema nastavnim planovima niže osnovne škole, više osnovne škole / nove srednje škole, politehničke škole ili prema nastavnom planu specijalne škole druge vrste: Specijalne škole za tjelesno hendikepiranu djecu, za djecu sa govornom manom, za djecu sa oštećenjem vida, za nagluhu djecu, za djecu koju je teško odgajati, te škole pri lječilištima.

• Godine 1998, je kao obavezna vježba na specijalnim školama za hendikepiranu djecu uveden nastavni pred-met »Profesionalna orijentacija u 7. i 8. razredu«. Ta obavezna vježba bi trebala doprinijeti da se omladina ciljano pozabavi sa razvojem vlastite ličnosti, sa vlastitim sklonostima i interesima, te profesionalnim predodžbama, kao i da stekne uvid u profesionalnu svakodnevnicu, te u mogućnosti za sasvim lični put ka zanimanju.

Jedna daljnja mjera da se omladinu sa posebnim pedagoš-kim potrebama pripremi za svijet rada i zanimanja je »pripre-mna godina za zanimanje« (Berufsvorbereitungsjahr) u 9. razredu specijalne škole. Učenice i učenici trebaju u okviru općeobrazovanih i praktičnih nastavnih predmeta biti osposobljeni da razvijaju lične životne i profesionalne perspektive.

Tipp Informacija u internetu: www.cisonline.at

18

Obavezna zanatska škola (Berufsschule)

Mladi, koji su sklopili ugovor za naukovanje sa nekim pogo-nom za obuku (firmom), ili pak ugovor za izobrazbu (sa nekom obrazovnom institucijom), su obavezni da pohađaju zanatsku školu. Predmeti na zanatskoj školi obuhvataju općeobrazovna, privredna, stručno-teorijska i stručno-praktična obavezna područja, te predmete po izboru i neobavezne vježbe.

Zanatska škola traje onoliko godina, koliko je to utvrđeno u ugovoru naukovanja, dakle između 2 i 4 godine. Pri tome udio u pohađanju škole iznosi u okviru dualne izobrazbe oko 20% do 25% cjelokupnog vremena naukovanja. 75% - 80% izobrazbe se odvija u pogonu za naukovanje.

Nastava se u zanatskim školama može ponuditi u slijedećim organizacijskim formama: Tokom cijele godine, t.j. najmanje jedan puni školski dan ili najmanje dva puta po pola škol-skog dana sedmično; nadalje usklađena sa izučavanjem zanata, odnosno kontinuirano najmanje osam sedmica, ili pak sezonski, t.j. u bloku koji je vezan za neko određeno godišnje doba. Ova mnogostrukost organizacionih formi je rezultat dogovaranja privrede i školskih vlasti, te uvažavanja potreba pojedinih branši, odnosno regija.

Trenutno postoji preko 200 priznatih zanata u slijedećim grupama: Obrt i zanatstvo, trgovina, banka i osiguranje, transport i saobraćaj, turizam i privreda slobodnog vremena, informiranje i konzalting, te ostalo (t.j. šegrti koji se obrazuju izvan nekog privrednog područja, na primjer u magistratima, ministarstvima, kod advokata…).

Ukoliko je učenica/učenik stručne škole poslijednji razred stručne škole pozitivno završila/završio, onda se završni ispit sastoji samo od praktičnog dijela. Oni koji žele nakon završnog ispita stručne škole imati pristup univerzitetskom studiju, mogu ga postići polaganjem stručnog ispita zrelosti

19

(Berufsreifeprüfung), koji se sastoji od 4 dijela (njemački, matematika, živi strani jezik, stručna oblast).

U okviru inicijative Saveznog ministarstva za obrazovanje i žene »Zanat sa maturom«, imaju šegrti mogućnost da za vrijeme naukovanja posjećuju pripremne kurseve za stručni ispit zrelosti, pri čemu se tri pojedinačna ispita smiju polagati već za vrijeme naukovanja, a poslijednji nakon navršene 19. godine života. Za pripremne kurseve i ispite za stručnu maturu šegrti ne snose nikakve troškove.

Integrativna stručna naobrazba se nudi kao naobrazba šegrta sa produženim naukovanjem (produženo za jednu do maksimalno dvije godine), ali i u formi djelomične kvalifikacije.

Ponudom djelomične kvalifikacije se otvara mogućnost lično prilagođene naobrazbe, koja može da se ciljano uskladi sa individualnim sposobnostima i potrebama. Mjesta za naobrazbu su odgovarajući pogoni, ili posebne samostalne institucije za naobrazbu, te zanatske škole (obaveza, odnosno pravo pohađanja zanatske škole).

Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/berufsmatura www.bmbf.gv.at/berufsreifepruefung

20

Srednje stručne škole (Berufsbildende mittlere Schulen)

OpćenitoSrednje stručne škole (BMS) traju od jedne do četiri godine. Srednje stručne škole s trajanjem od jedne do dvije godine daju djelomičnu, a sa trajanjem od tri do četiri godine sa završnim ispitom, zaokruženu stručnu izobrazbu. Za apsol-vente vrijede pripadajuća prava iz Propisa o obrtima.

Nakon završetka srednje stručne škole koja traje najmanje tri godine, do ispita zrelosti i diplomskog ispita vode dopun-ski tečajevi (Aufbaulehrgänge, tri godine). Za apsolvente tehničkih četvorogodišnjih škola postoje specijalni oblici odgovarajućih stručnih koledža (Kollegs).

PrijemDa bi se ove škole mogle pohađati, mora se uspješno završiti 4. razred / 8. školski stupanj na višoj osnovnoj školi, na novoj srednjoj školi, ili na općeobrazovnoj višoj školi (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti sa težištima /Schwerpunktpflichtgegenstände/).

Za prijem na srednju stručnu školu koja traje najmanje tri godine, moraju nakon 4. razreda više osnovne škole oni učenici koji su iz njemačkog, engleskog i matematike bili u najnižoj grupi uspjeha polagati prijemni ispit. Taj prijemni ispit otpada nakon uspješnog pohađanja politehničke škole.

21

Najvažnije srednje stručne škole

• Tehničke, zanatske i umjetnicko-zanatske stručne škole (trogodišnje ili četverogodišnje)

• Trgovačka škola (trogodišnja)

• Stručna škola za privredna zanimanja (trogodišnja)

• Stručna škola za modu (trogodišnja)

• Stručna hotelijerska škola, stručna škola za turizam (trogodišnja)

• Škola za socijalna zanimanja (trogodišnja)

• Škola za socijalne usluge (dvogodišnja)

• Škola za zanimanja u socijalnoj skrbi (dvogodišnja do četverogodišnja): upis nakon navršene 17., odnosno 19. godine života

• Stručne poljoprivredne i šumarske škole (trajanje školovanja od dvije do četiri godine)

• Škole za zdravstvenu zaštitu i njegu bolesnika (upis nakon 16., odnosno 17. godine života)

• Savezna sportska akademija (trogodišnja)

• Privredna stručna škola (jednogodišnja ili dvogodišnja)

Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at www.bmgfj.gv.at

22

Više stručne škole (Berufsbildende höhere Schulen)

OpćenitoViše stručne škole daju tokom školovanja uz utemeljeno opće obrazovanje i viši nivo stručne naobrazbe, a završavaju ispitom zrelosti i diplomskim ispitom. Ispitom zrelosti se stiče pravo na studiranje na univerzitetima, na visokim stručnim školama i pedagoškim visokim učilištima. Diplomski ispit omogućava pristup zakonski reguliranim zanimanjima iz Propisa o obrtima.

Priznavanje specifičnih stručnih znanja za apsolvente viših stručnih škola je na univerzitetima i visokim stručnim školama propisano zakonom. Prava na osnovu Zakona o inženjerima vrijede za apsolvente viših tehničkih i poljopri-vrednih škola.

Na evropskom nivou omogućava smjernica (RL) 2005/36/EG pristup jednom od reguliranih zanimanja u nekoj drugoj zemlji Evropske zajednice, kada se za pristup zahtijeva uspješan završetak visokoškolske ili univerzitetske nao-brazbe od (do) četiri godine.

PrijemViše stručne škole mogu pohađati učenici koji su uspješno završili 4. razred / 8. školski stupanj više osnovne škole, nove srednje škole, 4. ili neki viši razred općeobrazovne više škole, ili pak politehničku školu kao 9. školski stupanj (izuzeti su latinski, nacrtna geometrija i obavezni predmeti sa težištem).

Učenici koji dolaze iz 4. razreda više osnovne škole, moraju polagati prijemni ispit iz njemačkog, engleskog, ili matema-tike, ukoliko su u dotičnom predmetu bili u najnižoj grupi uspješnosti, ili ako su u srednjoj grupi uspješnosti ocjenjeni sa »dovoljan«. Sa ocjenom »zadovoljavajući« u srednjoj grupi uspješnosti moguć je prijem uz zaključak razrednog vijeća. Na obrazovnim ustanovama za pedagogiju u dječjim vrtićima

23

i za socijalnu pedagogiju svi zainteresirani učenici moraju da polažu ispit podobnosti.

Najvažnije više stručne škole:

• Viša tehnička i zanatska obrazovna ustanova

• Trgovačka akademija

• Viša obrazovna ustanova za modu

• Viša obrazovna ustanova za umjetničko oblikovanje

• Viša obrazovna ustanova za turizam

• Viša obrazovna ustanova za privredna zanimanja

• Viša poljoprivredna i šumarska obrazovna ustanova

• Obrazovna ustanova za pedagoge u dječjim vrtićima

• Obrazovna ustanova za socijalnu pedagogiju

Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at

24

Nova matura

Novi standardizirani ispit zrelosti na gimnazijama, te ispit zrelosti i diplomski ispit na višim stručnim školamaStandardizirani ispit zrelosti, odnosno ispit zrelosti i diplomski ispit, orjentirani prema kompetenciji, donosi jedinstvene osnovne kompetencije i iste okvirne uslove za sve učenike. Jedinstveni završetak škole omogućava usporedbu matur-skih svjedodžbi na nacionalnom i internacionalnom planu.

Na osnovu nastavnih sadržaja, koji su usmjereni ka zanima-nju, su zadaci u matematici i u stranom jeziku različiti za kandidate iz gimnazija i za kandidate iz viših stručnih škola.

Od kada postoji nova matura?Novi ispit zrelosti na gimnazijama je stupio na snagu u glavnom terminu školske godine 2014/15. na četverogodiš-njim gimnazijama. Od 2015/16. će također i učenici na svim višim stručnim školama i petogodišnjim gimnazijama polagati novi ispit zrelosti i diplomski ispit.

Novi ispit zrelosti na gimnazijama• Učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri

pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pismena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizirano propisani.

• Kod pismenog ispita (klauzurnog ispita) u isto vrijeme izlaze na klauzuru iz standardiziranih predmeta svi učenici u čitavoj Austriji i dobivaju iste zadatke.

• Kod usmenog ispita mogu biti zastupljena težišta pojedinih škola. Zadaci se ne postavljaju centralno, već ostaju u nad-ležnosti nastavnika.

• Svi učenici na gimnazijama pišu jedan predznanstveni rad na temu koju sami izaberu i prezentiraju ga pred komisijom.

25

Novi ispit zrelosti i diplomski ispit na višim stručnim školama• Učenici mogu samostalno da odluče: Ili će polagati tri

pismena i tri usmena ispita, ili pak četiri pismena i dva usmena ispita. Općeobrazovni predmeti su standardizirano propisani.

• Kod pismene klauzure dobivaju svi učenici u čitavoj Austriji iste zadatke u istom ispitnom terminu. Pri tome su tekstovi iz stranog jezika također povezani sa zanimanjem. Matema-tika je usklađena sa primjenom.

• Kod usmenog ispita mogu škole samostalno odrediti težišta. Zadaci ostaju u nadležnosti nastavnika na dotičnoj školi.

• Svi učenici pišu diplomski rad u vezi sa nekim pitanjem koje je vezano za zanimanje i za poslovnu praksu, te ga prezentiraju u okviru usmenog ispita.

Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu

26

Mogućnosti obrazovanja nakon mature

Preduslov za te oblike obrazovanja je ispit zrelosti (Reifeprü-fung), ili stručni ispit zrelosti (Berufsreifeprüfung), ili ispit za sticanje prava na studiranje (Studienberechtigungsprüfung). Za neke koledže i visoke stručne škole postoje također i specijalni oblici, odnosno mogućnosti prijema za apsolvente stručno-specifičnih četverogodišnjih stručnih škola, odnosno nakon završenog predobrazovanja u zanimanju.

Tipp Informacije u internetu: www.schulpsychologie.at/bildungsinformation/nach-der-matura

Koledži (Kollegs) Koledži nude dvogodišnje (za zaposlene dvogodišnje do trogodišnje) više stručno obrazovanje koje odgovara višim stručnim školama, odnosno višim stručnim obrazovnim ustanovama.

Nude se slijedeća stručna usmjerenja: Građevinska tehnika, kemija, kemijsko inženjerstvo, elektronika i tehnička informatika, elektrotehnika, tehnika gradnje zgrada, informatika i elektronska obrada podataka, tehno-logija informacija, oblikovanje interijera i tehnika drva, pedagogija za dječje vrtiće, umjetnost i dizajn, strojarstvo, mehatronika, medijska tehnika i medijski menađment, moda/tekstil, optometrija, socijalna pedagogija, privredno inženjerstvo, privredna informatika – digital business, zaštita okoliša; koledži na trgovačkim akademijama sa težištem obrazovanja i stručnog usmjerenja.

Tipp Informacije u internetu: www.abc.berufsbildendeschulen.at

27

Pedagoške visoke škole (Päda-gogische Hochschulen) – nova izobrazba pedagoga

Sa studijskom godinom 2015/16. počinje na pedagoškim visokim školama u cijeloj zemlji nova izobrazba studenata za područje primarnog stupnja.

Kompletna pretvorba u područje sekundarnog stupnja starta od studijske godine 2016/17. (u pokrajinama Štajer-ska, Koruška i Gradišće počinje izobrazba za sekundarni stupanj već 1.10.2015.), a uslijedit će u kooperaciji pedagoš-kih visokih škola i univerziteta.

Paralelno sa tim će se do završetka voditi postojeće izo-brazbe.

Minimalno trajanje studija za nastavnike u novom obliku izobrazbe na nekoj javnoj ili privatnoj pedagoškoj visokoj školi iznosi najmanje 4 godine (bachelor-studij), plus 1-1,5 godina (za master-studij). Uspješnim završetkom cjeloku-pnog studija stiče se osposobljenost za odgovarajući nastavnički poziv.

Preduslovi za pristup za redoviti nastavnički bachelor-stu-dij su opća univerzitetska zrelost (ispit zrelosti, stručni ispit zrelosti, ili ispit za sticanje prava na studiranje), kao i podob-nost (za sve nastavničke studije se sprovodi višesegmentni ispit podobnosti). Naknadno pridošli studenti trebaju ispuniti dodatne preduslove za upis u području izobrazbe u struci.

28

Struktura studija u novoj kurikuli izobrazbeNovi bachelor i master studiji predviđaju u osnovama jedinstvenu strukturu studija. Izobrazba se odvija po vre-menskim područjima (primarni, odnosno sekundarni stupanj), a ne po vrstama škola.

Kurikule novih izobrazbi predviđaju nastavu vezanu za opće obrazovno-znanstvene osnove u elementarnoj pedagogiji i didaktici, te pedagogiji i didaktici primarnog stupnja, odno-sno u studijskim predmetima koji odgovaraju nastavnim predmetima, stručnim područjima, ili grupi predmeta. Izvan toga su moguća težišta, poput inkluzivne pedagogije, posebne i zdravstvene pedagogije, socijalne pedagogije, profesionalne orijentacije, višejezičnosti i medijske pedago-gije. Na pedagoškim visokim školama se u novoj izobrazbi nude različita težišta. U svakom slučaju se nudi inkluzivna pedagogija.

Izobrazba za nastavnike religije i nadalje se vrši na privatnim pedagoškim visokim školama.

Integrativno se u svim studijskim područjima nude peda-goško-praktični studiji. Master-studiji se mogu apsolvirati također i uz rad.

Bachelor i master studiji za sticanje nastavničkog zvanja1) Za primarni stupanj – na javnim i privatnim pedagoš-kim visokim školama• Bachelor studij (240 ECTS, 8 semestara)• Master studij (najmanje 90 ECTS, najmanje 3 semestra)• Regionalno različite ponude težišta i mogućnosti specija-

lizacije

2) Za sekundarni stupanj (opća izobrazba) – na pedagoškim visokim školama u kooperaciji sa uni-verzitetima• Bachelor studij (240 ECTS, 8 semestara)• Master studij (najmanje 90 ECTS, najmanje 3 semestra)• Regionalno različite ponude težišta i mogućnosti specija-

lizacije

29

3) Za sekundarni stupanj (izobrazba za zanimanje) – na nekim pedagoškim visokim školamaPreduslovi za upis:Završni ispit u struci, ili adekvatna podobnost (na primjer majstorski ispit, ispit za koncesiju, završetak odgovarajuće više stručne škole itd.); najmanje trogodišnja praksa u struci; iznimke su regulirane odgovarajućim propisima.• Bachelor studij (240 ECTS, 8 semestara)• Master studij (najmanje 60 ECTS, najmanje 2 semestra)

U izobrazbi za zanimanje se nude slijedeća stručna područja:• Dualna izobrazba u struci, te tehnika i zanatstvo• Moda i dizajn• Informacija i komunikacija• Prehrana• Stručno područje u poljoprivrednoj i šumarskoj stručnoj

izobrazbi, te stručna područja u agraru, prehrani i biologiji (zaštita okoliša) – na Visokoj školi za agrar i pedagogiju zaštite okoliša

Studiji za nastavnička zvanja za „pridošle sa strane“ (Que-reinsteiger/innen)Konkretni stručni studiji, dopunski studiji za sticanje nastav-ničkog zvanja1) Područje sekundarnog stupnja (opća izobrazba)Preduslovi za upis:Apsolviranje konkretnog stručnog studija na nekoj tercijarnoj obrazovnoj ustanovi u opsegu od najmanje 180 ECTS• Bachelor studij (240 ECTS – od toga se prizna 150

ECTS iz već apsolviranog konkretnog stručnog studija)• Master studij (najmanje 60 ECTS, najmanje 2 semestra)

30

2) Područje sekundarnog stupnja (izobrazba za zanimanje)Preduslovi za upis:Apsolviranje konkretnog stručnog studija na nekoj tercijarnoj obrazovnoj ustanovi u opsegu od najmanje 240-300 ECTS. Konkretna stručna praksa od najmanje tri godine – iznimke su regulirane odgovarajućim propisima.

• Bachelor studij (240 ECTS – od toga se prizna 180 ECTS iz već apsolviranog konkretnog studija)

• Master studij (najmanje 60 ECTS, 2 semestra)

Uvod u strukuStudenti nove izobrazbe za nastavnička zvanja se u nastav-nički poziv uvode u okviru jednogodišnje „indukcijske faze“, pri čemu ih prate mentori.

Tipp Informacije u internetu: www.bmbf.gv.at/ph

31

Univerziteti (Universitäten)

Postoje društveno-znanstveni i kulturno-znanstveni studiji, inženjerski i umjetnički studiji, studiji za nastavnike na višim školama (sa po dva nastavnička predmeta), medicinski, prirodoslovni, pravni, socijalni i privredni, te teološki studiji.

• Diplomski studiji: Služe u prvoj liniji produbljenoj nauč-noj i umjetničkoj stručnoj izobrazbi, te traju većinom osam do dvanaest semestara (jedan semestar obuhvaća 30 ECTS). Sastoje se od dva ili tri studijska dijela i završavaju diplomskim ispitom. Završetak studija daje pravo na stica-nje akademskog stupnja, na primjer Magister / Magistra, Diplomingenieur/in (Iznimka: Studij medicine se završava samo sa doktoratom). Trenutno postoji mali broj diplomskih studija.

• Bachelor-studiji i master-studiji: U skladu sa »Bolonj-skom izjavom« su univerziteti već većinu studija organizirali kao bachelor-studije (tri do četiri godine, sa 180 do 240 ECTS) i na to nastavljajuće master-studije (jedna do dvije godine, sa 60 do 120 ECTS). Bachelor-studij služi nauč-noj, odnosno umjetničkoj stručnoj izobrazbi i kvalifikaciji za određeno stručno područje, te daje akademsku titulu »Bachelor«. Master-studiji se već prema stručnom području završavaju titulom »Master«, ili »Diplomingenieur/in«

• Studiji za sticanje doktorata i PhD-studiji (doktor filozofije): Nadovezuju se na diplomske studije, odnosno master-studije na univerzitetima i visokim stručnim ško-lama, a služe prije svega daljnjem razvijanju osposobljenosti za samostalni naučni rad. Završetak (nakon tri, odnosno četiri godine) daje pravo na sticanje odgovarajućeg dokto-rata, ili PhD.

Tipp Informacije u internetu: www.studienwahl.at

32

Visoke stručne škole (Fachhochschulen)

Visoke stručne škole nude naučno utemeljenu stručnu izobrazbu sa jakom usmjerenošću prema zanimanju (najma-nje 1 semestar prakse kao dio studija).

Trenutno se nude slijedeće vrste studijskih mogućnosti:• Bachelor-studiji: Traju uglavnom šest semestara (tri

godine) i završavaju se sticanjem akademske titule “Bac-helor”. U nekoliko područja, prije svega u oblasti socijal-nog rada i zdravstva, stiče se završetkom studija također i pravo obavljanja odgovarajućeg zanimanja (na primjer socijalna radnica/socijalni radnik, psihoterapeut).

• Master-studiji: Nadograđuju se na bachelor-studije, prije svega kao njihovo naučno upotpunjavanje. Traju u pravilu četiri semestra (dvije godine) i završavaju se sticanjem akademske titule “Master”.

Trenutno se u Austriji na visokim stručnim školama drže studijski pravci u naučnim oblastima oblikovanja – umjetno-sti, inženjerstva, socijalnih znanosti, privrede, vojnih znanosti i sigurnosti, prirodnih nauka i zdravstva. Pristup studiju na visokoj stručnoj školi (PH-Studium) moguć je također i licima sa relevantnom stručnom kvalifikacijom, ali bez ispita zrelosti (većinom uz dodatne ispite).

Tipp Informacije na internetu: www.fachhochschulen.ac.at

33

Obrazovanje odraslih (Erwachsenenbildung)

Obrazovanje odraslih u Austriji se sastoji od mnoštva obrazovnih institucija, sa različitim ciljevima i ponudama naobrazbe. Obrazovni spektar obuhvaća općeobrazovne ponude, temeljno obrazovanje, naknadni završetak školovanja putem drugog obrazovnog puta, stručne obrazovne ponude uz kurseve menadžmenta i tečajeve za formiranje ličnosti, pa sve do visokoškolskih kurseva i univerzitetske naobrazbe.

Škole za zaposlene i tercijarno doškolovavanjeOsobe koje su se već zaposlile, ili su završile stručnu izobrazbu, imaju mogućnost da uz rad završe odgovarajuće školovanje pohađajući večernju nastavu.

Postoje općeobrazovne i stručne srednje i više škole za zaposlene, dopunski tečajevi, koledži i akademije. Osim toga postoje ponude za daljnje obrazovanje na univerzitetima i visokim stručnim školama. Na visokim stručnim školama postoje dodatni studijski programi za zaposlene.

Obrazovanje odraslihInstitucije za obrazovanje odraslih, potpomagane od strane Saveznog ministarstva za obrazovanje i žene, poput visokih narodnih škola (narodnih sveučilišta / Volkshochschulen), instituta za poticanje struke (Berufsförderungsinstitute), instituta za poticanje privrede (Wirtschaftsfördrungsinsti-tute), te niza ostalih regionalnih institucija za obrazovanje odraslih, nude općobrazovne mjere daljnjeg obrazovanja, kako općeg, tako i stručnog.

Jedan važan zadatak obrazovanja odraslih je razvijanje i ugrađivanje ponude koja odgovara odraslim osobama i ciljnim skupinama, te pružanje kvalitetnih savjeta u vezi sa naobraz-bom i profesijom, kako bi se omogućio pristup permanentnom učenju putem obrazovnih informacija i savjeta, te putem posredovanja temeljnog obrazovanja i osnovnih kompetencija, kao i ostvario završetak naobrazbe itd.

34

Zainteresirane osobe mogu na institucijama za obrazovanje odraslih pohađati pripremne tečajeve za završetak obavezne osnovne škole, za izvanredne ispite (zrelosti) /Externi-sten(reife)prüfung/ i za pripremu ispita za sticanje prava na studiranje.

Kod stručnog ispita zrelosti mogu se od četiri ispita polagati tri parcijalna ispita u okviru priznatih tečajeva za pripremu stručnog ispita zrelosti na raznim institucijama za obrazova-nje odraslih.

Za pripremu završnog ispita obaveznog školovanja postoje na ustanovama za obrazovanje odraslih ponude u adekvat-nom obliku, koji odgovara odraslim osobama. Ispiti se polažu iz maksimalno šest kompetencijskih područja (četiri obave-zna predmeta i dva od četiri izborna predmeta). Na instituci-jama za obrazovanje odraslih, koje su stekle kompetenciju ocjenjivanja može se polagati najviše 5 ispita. Dosadašnja forma eksternih ispita za sticanje završetka nove srednje škole, ili više osnovne škole ostaje nepromijenjena.

Tipp Informacije u internetu: www.erwachsenenbildung.at

35

Savjetovalište za obrazovanje

Savezno ministarstvo za obrazovanje i ženeOdjel I/9(Školska psihologija-Savjetovalište za obrazovanje, opće školske informacije)1014 Beč, Freyung 1

Školske informacije

(Schulinfo-Hotline)081020/5220e-mail: schulpsychologie@bmbf.gv.atschulinfo@bmbf.gv.atInternet: www.schulpsychologie.atwww.bmubf.gv.at/schulinfo

Institucije i osobe koje pomažu u donošenju odluka u vezi sa obrazovanjem:Školska psihologija-Savjetovalište za obrazovanje: 77 savjetovališta u Austriji (pokrajinske centrale vidi na str. 36).

Savjetnici za učenike i obrazovanje: Odgovarajuće školovani nastavnici na svakoj školi poslije 5. školskog stepena: www.schulpsychologie.at/schuelerberatung

Školski informacijski servisi: Pri svim pokrajinskim školskim savjetima: www.bmbf.gv.at/schulen/service/schulinfo/schulservice-stellen.xml

Orijentacija pri izboru zanimanja: Portal »ibobb- informacija: Informacija, savjetovanje i orjentacija za izobrazbu i zanimanje«: www.schule.at/ibobb

Centri za informiranje o zanimanjima: Nalaze se u svim pokrajinama, a osniva ih zavod za

36

zapošljavanje (Arbeitsmarktservice) ili privredna komora (Wirtschaftskammer). www.ams.or.at/buw.html www.wko.at → Berufs- und Bildungsberater/innen

Savjetovalište za obrazovanje odraslih: Informacije i adrese savjetovališta nalaze se u internetu pod www.erwachsenenbildung.at, ili www.bib-atlas.at

Školska psihologija – savjetovalište za obrazovanje u pokrajinskim školskim savjetima / Školskom savjetu grada Beča

Gradišće (Burgenland) www.lsr-bgld.gv.at → Schulpsychologie

Koruška (Kärnten) www.landesschulrat-kaernten.at → Organisation → Schulpsychologie

Donja Austrija (Niederösterreich) www.lsr-noe.gv.at → Schulpsychologie

Gornja Austrija (Oberösterreich) www.lsr-ooe.gv.at → Schulpsychologie-Bildungsberatung

Salzburg www.landesschulrat.salzburg.at → Servicestellen → Schulpsychologie

Štajerska (Steiermark) www.lsr-stmk.gv.at → Service → Schulpsychologie → Bildungsberatung

Tirol www.lsr-t.gv.at → Schulpsychologie

Vorarlberg www.lsr-vbg.gv.at → Schulpsychologie

37

Beč (Wien) www.stadtschulrat.at → Stadtschulrat → Abteilungen → Schulpsychologie

38

Niža osnovna škola (Volksschule) www.bmbf.gv.at/volksschule

Nova srednja škola (Neue Mittelschule) www.neuemittelschule.at

Politehnička škola (Polytechnische Schule) www.pts.schule.at

Općeobrazovna viša škola (Allgemeinbildende höhere Schule) www.bmbf.gv.at/ahs www.bmbf.gv.at/tagesbetreuung www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu

Škola u inozemstvu (Auslandsschule) www.weltweitunterrichten.at

Posebne pedagoške potrebe (Sonderpädagogik) www.cisonline.at

Obavezna zanatska škola (Berufsbildende Pflichtschule) www.bmbf.gv.at/berufsmatura www.bmbf.gv.at/berufsreifepruefung

Srednja stručna škola (Berufsbildende mittlere Pflichtschule) www.abc.berufsbildendeschulen.at www.bmgfj.gv.at

Viša stručna škola (Berufsbildende höhere Pflichtschule) www.abc.berufsbildendeschulen.at

Nova matura (Matura neu) www.bmbf.gv.at/reifepruefungneu

39

Mogućnosti obrazovanja nakon mature (Bildungswege nach der Matura) www.schulpsychologie.at/bildungsinformation/ nach-der-matura/

Koledži (Kollegs) www.abc.berufsbildendeschulen.at

Pedagoška visoka škola (Pädagogische Hochschulen) www.bmbf.gv.at/ph

Visoke stručne škole (Fachhochschulen) www.fachhochschulen.ac.at

Univerziteti (Universitäten) www.studienwahl.at

Obrazovanje odraslih (Erwachsenenbildung) www.erwachsenenbildung.at

Impressum Vlasnik i izdavač: Savezno ministarstvo za obrazovanje i žene 1014 BečTelefon: +43 1 531 20-0www.bmbf.gv.atFoto: Astrid KnieDesign: BKA | ARGE GrafikTisak: Berger & Söhne GmbH39. izdanje, 2015/2016