Izvještaj istraživanja na projektu„Moje mjesto u zajednici”Potrebe i iskustva stanovništva Međimurske županije

Trajanje projekta: 18 mjeseci (od 15.6.2015. do 15.12.2016.)Nositelj: Udruga Zora (Međimurska županija)Partneri: Prostor rodne i medijske kulture 'K-zona” (Grad Zagreb) i Centar za održivi razvoj (Splitsko- dalmatinska županija).Lokalni suradnici: Međimurska udruga za ranu intervenciju MURID, LAG Međimurski doli i bregi, Hollaback! Croatia, Domino, Udruga mladih “Mladi u EU” i Dalmatinski odbor solidarnosti.

Projekt odgovara na prioritetne potrebe građana vezane uz društvenu nejednakost, rodnu neravnopravnost i socijalnu pravdu u našim zajednicama, determinirajući ih istraživanjem, a zatim se provode 3 zagovaračke kampanje.

Inovativnim zagovaračkim alatima jačamo i uključujemo građane, monitoriramo djelovanje lokalnihdonositelja odluka i pridonosimo stvaranju aktivne lokalne zajednice utemeljene na društvenoj jednakosti, socijalnoj pravdi i dobrom upravljanju, u kojoj svaki građanin, a posebice socijalno isključeni građani i oni u riziku od siromaštva mogu i znaju kako ostvariti svoja socijalna i ljudska prava.

Projekt je podržan od Fondova Europskog gospodarskog prostora, Kraljevine Norveške i Međimurske županije. Ugovor je potpisan s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Istraživanje “Moje mjesto u zajednici” - potrebe i iskustva stanovništva

Izrada metodologije i izvještaja: Agencija za istraživanje tržišta MASMI Adriatica

Trajanje istraživanja: 10. studenog 2015. do 20. siječnja 2016.

GLAVNI CILJEVI Definirati potrebe koji zahtijevaju intervenciju u lokalnim zajednicama Analizirati potrebe prema važnosti tj. definirati prioritetne potrebe

OSTALI CILJEVIIspitati sljedeće aspekte rješavanja potreba:

Informiranost o mogućnostima rješavanja potreba (kome se treba obratiti, koji alati stoje na raspolaganju)

Iskustvo rješavanja potreba (iskustvo s institucijama, organizacijama civilnog društva, lokalnom samoupravom)

Povjerenje u učinkovitost pojedinih načina rješavanja potreba odnosno spremnost građana da se

aktivno uključe u njihovo rješavanje Dostupnost socijalnih usluga (raznovrsne usluge koje se daju socijalno ugroženim

pojedincima i potreba/dostupnost za istima)

Metodologija - kvalitativna faza8 fokus grupa s građanima i građankama o potrebama i problemima u njiihovoj zajednici

Metodologija - kvantitativna fazaAnketiranje po kućanstvima (metodom “Face to face”), korištenjem printanog upitnikaDistribucijom online upitnika putem društvenih mreža i medija

Sveukupan broj ispitanika/ca = 1028Broj ispitanika/ca po lokalnoj zajednici:Trešnjevka: N=333Imotska krajina: N=350Međimurska županija: N=345

Kvotni uzorak koji prema dobu i spolu i veličini mjesta odgovara populaciji građana starijih od 18 godina u pojedinoj regiji. Odstupanje od zadanog kvotnog uzorka i dobivenog uzorka nije iznosilo više od 3% po regiji,te su rezultati ponderirani kako bi odgovarali kvotnom uzorku.

Područje istraživanja:

Trešnjevka: Administrativno područje gradske četvrti grada Zagreba Trešnjevka Sjever

Imotska krajina: Sljedeće općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji: Cista Provo, Imotski, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići, Zagvozd, Zmijavci

Međimurje: Područje Međimurske županije

Istraživanje “Moje mjesto u zajednici” - potrebe i iskustva stanovništvaRezultati istraživanja za Međimursku županiju

Trajanje istraživanja: 10. studenog 2015. do 20. siječnja 2016. Mjesto provedbe: Međimurska županija Broj ispitanika/ca iz Međimurske županije: 345 Način anketiranja u Međimurskoj županiji: terenski (88%) i on-line upitnici (12%)Ispitanici po spolu: 47% muškog i 53% ženskog spola.Istraživački tim: 28 volontera/ki + 2 člana Zora tima

Objašnjenje:

Hodogram upitnika je postavljen logikom gdje se prvo ispitivala percepcija građana/ki o važnosti specifičnih potreba unutar širih kategorija koje su se također ocjenjivale prema važnosti/prioritetu.

Te su kategorije: prometna i komunalna infrastruktura, učinkovitost javne uprave i institucija, poticanje zaposlenosti i gospodarstva, briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga, prava marginaliziranih skupina (žena, nacionalnih, vjerskih, rodnih, seksualnih manjina), društvena solidarnost, društveni, kulturni i sportski sadržaji.

Drugi korak je kvalitativni opis konkretnog problema s kojim su se građani susreli unutar navedenih kategorija. Nadalje ispitivali su se aspekti i način rješavanja problema i prepreke s kojima su se pritom susreli (kome su se obratili, težina problema, postotak rješavanja, prepreke etc.). Unutar ovog bloka pitanja pitali smo građane/ke za njihove vlastite ideje rješavanja problema ili koje specifične potrebe smatraju ključnim da bi se njihov problem riješio kao i u kojoj se mjeri obraćaju organizacijama civilnog društva za pomoć.

Građani/ke su također ocjenjivali zadovoljstvo s institucijama sa kojima su imali iskustva.

Na kraju sadržajnog dijela upitnika ispituje se aktivnost građan/ki u vlastitoj zajednici (udruge, političke stranke, inicijative, radne akcije etc.).

Zaključni dio odnosi se na demografske podatke koji nam služe za kontekstualizaciju dobivenih podataka.

Konačnu ocjenu i listu potreba dobili smo spajanjem rezultata ispitivanja percepcije važnosti potrebei problema s kojim su se građani/ke ili njihova bliža obitelj susreli u posljednje dvije godine.

Nakon priloženih tablica i prioritetne liste potreba prikazana je detaljnija analiza tri prioritetne potrebe kroz sve etape istraživanja (percepcija važnosti – konkretni problem – način rješavanja i prepreke).

Inicijalni izbor prioritetnih potreba u Međimurskoj županiji nastao je iz 3 fokus grupe, te su se unutar širih kategorija raspisale specifične potrebe koje su se upitnikom pomoću Likertove skale ocjenjivalei rangirale po važnosti. Sve kategorije i specifične potrebe bez obzira na stupanj rangiranosti kod konačnih rezultata predstavljaju važne potrebe i prioritete Međimurske županije i stoga daju uvid u različita polja prioriteta i rezultata koji može koristiti cijela zajednica.

Tablica 1: Odabir najvažnijih potreba prema percepciji ispitanih građana/ki Međimurske županije

Potrebe prema percepciji važnosti Najvažnija%

Najvažnija + druge dvijenajvažnije

%

Rang (prosjek na skalivažnosti + najvažnije

potrebe)

Poticanje zaposlenosti i gospodarstva 45 79 1

Učinkovitost javne uprave i institucija 12 47 2

Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga 11 45 2

Prometna i komunalna infrastruktura 12 40 3

Društvena solidarnost 7 30 3

Prava marginaliziranih skupina 7 24 4

Društveni, kulturni, sportski sadržaji 5 22 5

Dostupnost i korištenje javnih sadržaja 2 14 6

Tablica 2. Najčešći problemi s kojim se susreću građani/ke Međimurske županije u posljednje 2 godine

Baza: Svi/e koji su su se susreli s problemom u zadnje 2 godine, N=267

Svi navedeniproblemi

Odabrani problem,evaluiran u daljnjim

pitanjima

Učinkovitost javne uprave i institucija 41 26

Poticanje zaposlenosti i gospodarstva 34 25

Prometna i komunalna infrastruktura 34 24

Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga 12 6

Društveni, kulturni, sportski sadržaji 11 6

Dostupnost i korištenje javnih sadržaja 10 1

Prava marginaliziranih skupina 9 6

Društvena solidarnost 9 5

Prekršajni postupak 1 /

Formalizam pravnih subjekata na štetu građana 0,4 /

Kršenje zakona o pravu na dostupnost informacija 0,3 /

Veća briga za životinje 0,2 /

Analizom dviju priloženih tablica došli smo do prioritetnih potreba, prema ocjeni važnosti i problemima s kojima su se građani/ke susreli u Međimurskoj županiji:

1. Poticanje zaposlenosti i gospodarstva, gdje se kao izuzetno važnom pokazala zaštita radničkih prava, a ostali prioriteti su razvoj malog poduzetništva, obiteljskih tvrtki, OPG-ova i zadruga, te edukacija i pomoć kod traženja zaposlenja i/ili korištenja državnih poticaja, mjera i EU fondova.

2. Učinkovitost javne uprave i institucija, građani i građanke govore o specifičnim potrebama: suzbijanjemnepotizma i boljom kontrolom javnih natječaja, ubrzanjem administracije pri izdavanju dozvola i efikasnosti u rješavanju predmeta, profesionalnosti službenika pri ophođenju s građanima, suzbijanjem mobbinga (uznemiravanja) na radnom mjestu te osiguranjem veće razine informiranosti o pravima građana.

3. Prometna i komunalna infrastruktura; građani i građanke ističu potrebu za uređivanjem signalizacije (namjestima gdje se kreću djeca), poboljšanjem prometnica i pješačkih staza, boljom povezanosti mjesta unutarregije, održavanjem sustava zbrinjavanja otpada i sanacijom ilegalnih odlagališta otpada.

1. Detaljnija razrada prioritetnih potreba

Prioritet 1. - Poticanje zaposlenosti i gospodarstva

Što se tiče prioritetne potrebe Poticanja zaposlenosti i gospodarstva, u sklopu koje je stanovnicima Međimurja na vrlo važnom, prvom mjestu specifična potreba zaštite radničkih prava (83%- jako važno).Ostala tri prioriteta su poticanje samozapošljavanja (55% - jako važno), edukacija kod traženja zaposlenja i/ili edukacija o korištenju državnih poticaja, mjera i EU fondova (51% - jako važno).

Najveći broj ispitanika – 14% kao svoj konkretan problem navodi nemogućnost zaposlenja, a u skladu s time je i podatak da ovu širu potrebu Poticanja zaposlenosti i gospodarstva najvažnijom smatraju upravo nezaposlene osobe i osobe s najmanje prihoda po članu kućanstva. Nemogućnost zaposlenja često se navodi u kontekstu težeg pristupa tržištu rada mladima i starijima iznad 40 godina.

Prvi aspekt prioriteta odnosi se na osjećaj nezaštićenosti / nesigurnosti u pogledu zaposlenja i standardagrađana/ki, a koji se očituje kroz izrazito visoko rangiranu potrebu Zaštite radnih prava (od 83% ispitanika/caocijenjena kao vrlo važna).Ispitanici/e predlažu pritisak i rad na sustavnim promjenama vezano uz poslodavaca, primjerice rad nasprečavanju nepotizma, kontrolu provođenja zakona i pravilnika o radu (po pitanju neisplata plaća imobbinga), osiguravanje transparentnosti natječaja za zapošljavanje.

Drugi aspekt je usmjeren na moguća rješenja za poticanje gospodarstva. Pritom se ističu tri specifične potrebe odnosno rješenja: (1) Poticanje samozapošljavanja, malih/mikropoduzetnika/ca, obiteljskih tvrtki, OPG-a, zadruga 55% ispitanika/ca je smatra vrlo važnom potrebom.(2) 5% ispitanika/ca je navodi i kao svoj konkretan problem, a kada predlažu rješenja za širu potrebuzaposlenosti i gospodarstva, velik broj prijedloga usmjeren je upravo na ovaj aspekt. (3) Informiranje, educiranje i podrška u korištenju državnih poticaja, mjera i EU fondovaMlađe osobe (18 – 33 godina) ovo rješenje smatraju važnijim od ostalih dobnih skupina te se preporučujeusmjeriti na osiguravanje njihovog lakšeg pristupa ovim informacijama, dok Besplatna edukacija i pomoć utraženju zaposlenja važnijim smatraju samozaposleni i nezaposlene osobe.

U slučaju da naiđu na problem zaposlenosti i gospodarstva, stanovnici/e Međimurske županijeNajčešće se obraćaju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (63%), a 20% se obraća JLS.15% građana/ki se nije nikome obratilo za pomoć. 23% građana/ki Međimurske županije ne zna tko je nadležan za rješavanje problema, a 53% odmah zna kome se treba obratiti.87% građana/ki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim. Samo 3% ga ocjenjuje lakim za

rješavanje.42% građana/ki nije uspjelo riješiti problem, a 40% djelomično, što znači da je samo 18% građana uspješnoriješilo svoj problem koji su imali vezan uz ovu proritetnu potrebu.

Prepreke u rješavanju problema stanovnici/e Međimurske županije vide u neefikasnosti lokalne vlasti (37%), nepotizmu (29%), ili u tome što smatraju da je institucija kojoj su se obratili napravila što je mogla, ali problem nije bio u njezinoj nadležnosti (51%).

Po pitanju problema vezano uz ovu prioritetnu potrebu i relevantnih institucija kojima se obraćaju zarješavanje istih, stanovnici se najviše obraćaju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - podjednak brojgrađana/ki koji su imali iskustva je zadovoljno (34%), niti zadovoljno niti nezadovoljno (33%) ili nezadovoljno(33%) iskustvom sa HZZ-om.

Prioritet 2. Učinkovitost javne uprave i institucija

Najvažnija specifična potreba što se tiče učinkovitosti javne uprave i institucija je sa 68% ubrzanje administracije kod izdavanja dozvola. Ovu potrebu možemo razumjeti kao jedan primjer/dio neefikasnogfunkcioniranja sustava javne uprave i institucija ili nedovoljne razine informiranosti građana.

Drugi aspekt potrebe i problema učinkovitosti javne uprave i institucija odnosi se ne na sam sustav, već na pritužbe vezane uz službenike/ce tj. zaposlenike/ce u pojedinim institucijama: Nepristojnost, neprofesionalnost i nekompetencija, koje su djelomično vezane uz nepotizam i kompliciranu birokraciju.

Nadalje važnost specifične potrebe u sklopu ovog prioriteta je Povećanje efikasnosti, vidljivosti i vjerodostojnosti službe za prijavljivanje nepotizma, korupcije, klijentelizma, koja je percipirana kao vrlovažna od 60% ispitanika/ca.

U slučaju da naiđu na problem neučinkovitosti javne uprave i institucija, stanovnici/e Međimurske županijeNajčešće se obraćaju Jedinici lokalne samouprave (40%) ili policiji (16%).24% građana/ki se ne obrati nikome za pomoć. 18% građana i građanki ne zna tko je nadležan za rješavanje problema, no 68% zna odmah ili nakon 1-2 upita kome se treba obratiti.75% građana i građanki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim, a samo 9% ga ocjenjuju lakim za rješavanje.Uspješnost rješavanja problema je podijeljena: 32% građana/ki nije uspjelo riješiti problem, 26% ga je djelomično a 42% u potpunosti uspjelo riješiti.Prepreke rješavanju u problema stanovnici/e Međimurske županije vide u neefikasnosti lokalne vlasti (23%), nedostatak informacija (27%) nedobivanju dovoljno informacija od institucije (21%), te u tome što smatraju da su institucije kojima su se obratile bile zainteresirani za rješavanje, ali nisu mogli riješiti njihov problem (29%). Što se tiče odgovora da su institucije bile zainteresirane no nismo mogle riješiti problem, tu bi valjalovidjeti zbog čega se ovaj odgovor tako često ponavlja kod svih problema, tko zapravo jest odgovoran za rješavanje određenih problema, te zbog čega građani u instituciji kojoj se obraćaju ne dobivaju sve podatke kako neki problem riješiti.

Demografski podaci ukazuju da se s ovim problemom susreće se nešto veći broj osoba u dobi od 50-64 godine, umirovljenika te višegeneracijska kućanstva.

U kvalitativnoj analizi otvorenih odgovora stječe se dojam frustriranosti građana i građanki s ovim sustavom, u kojem je i kod pozitivnog ishoda potrebno mnogo (previše) papirologije, vremena i ispunjavanjadokumenata.

Prioritet 3. Prometna i komunalna infrastruktura

Stanovnicima Međimurja daleko je najvažnija specifična potreba urediti prometnu infrastrukturu i signalizaciju. Ona se tiče sljedećih, djelomično međusobno povezanih aspekata i specifičnih potreba:

Sigurnost u prometu (kvalitetna signalizacija, neadekvatna rješenja za pješake te slaba ulična

rasvjeta )

Neadekvatna prometna infrastruktura koja utječe na kvalitetu kretanja javnim površinama

(loše održavanje cesta, loša regulacija prometa)

Druga po redu važnosti je Održavanje sustava zbrinjavanja otpada. Pritom se, prema konkretnom opisu problema građana i građanki kao i njihovim prijedlozima za rješavanje istog, može utvrditi da se problemi u tom području najviše odnose na:

Ilegalno odlaganje otpada u šumama Neorganizirano i neadekvatno djelovanje komunalnih službenika

Konkretni problemi koje ističu građani/ke tiču se Nemara komunalne službe i redara, koji prema ispitanicima ne obavljaju svoj posao, nepristojni su i ne izlaze redovito na teren;

Neodržavanje ili nedostatak adekvatne kanalizacijske mreže, česte poplave, te premali broj autobusnih linija i slaba povezanost mjesta u regiji.

Problem pogađa većinu stanovništva bez obzira na njihove demografske razlike.

U slučaju da naiđu na problem prometne i komunalne infrastrukture, stanovnici/e Međimurske županijeNajčešće se obraćaju Jedinici lokalne samouprave (54%), Komunalnoj službi (17%) ili policiji (10%).24% građana/ki se ne obrati nikome za pomoć. 72% građana i građanki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim, a samo 3% ga ocjenjuju lakim za rješavanje.63% građana/ki nije uspjelo riješiti problem, a 23% djelomično.Prepreke rješavanju u problema, stanovnici/e Međimurske županije vide u u tome što su institucije kojima suse obratile bile zainteresirani za rješavanje, ali nisu mogli riješiti njihov problem (43%), u neefikasnosti lokalne vlasti (29%), te nedostatku informacija (15%). 47% građana i građanki koji su imali iskustvo (17% ispitanika/ca) nezadovoljni su radom komunalnih redara.

Prioritet 4 – Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga

Ova potreba je izrazito važna građanima i građankama Međimurja, te je ključno osigurati sljedeće usluge:

Sustavnu podršku djeci s poteškoćama u razvoju i potrebitim osobama – na prvom mjestu za

čak 64% ispitanika/ca

Međugeneracijsku solidarnost: više staračkih domova, pomoć u kućanstvu, međugeneracijski

prijenos znanja

Pristup vrtićima: više vrtića/više mjesta, smanjiti cijenu, duže radno vrijeme.

Prioritet 5 - Društvena solidarnost

Visoko pridavanje važnosti ovoj potrebi u skladu je s rezultatom da su stanovnici/e Međimurske županije već u velikoj mjeri aktivni – 26% je aktivno u svojoj zajednici, a 36% bi se rado uključilo u rješavanje potreba.

Pridavanje važnosti društvenoj solidarnosti prisutno je među svim demografskim skupinama, a najizraženije je među ženama – koje ocjenjuju važnijim svaku specifičnu potrebu unutar društvene solidarnosti od muškaraca.

Ispitanici/e koji su se susreli/e s ovim problemom u zadnje dvije godine (9%), spominju probleme otuđenosti inedostatka solidarnosti, veće i ozbiljnije vrednovanje i organiziranije volonterske aktivnosti, manjak radnih akcija kao i manjak aktivističkih akcija.

Prioritet 6 - Prava marginaliziranih skupina

Stanovnici Međimurja smatraju kako je najvažnije brinuti se o sljedećim skupinama: ženama žrtvama obiteljskog nasilja i roditeljima djece s poteškoćama u razvoju. Također, smatraju kako se policija treba pobrinuti oko povećanja efikasnosti obrade krađa.

Iako je baza mala, možemo primijetiti kako se većinom spominje želja za učinkovitijim radom policije (neefikasnost i nezainteresiranost policije, krađe, štete i nesigurnost građana) Nedostatak integracije, diskriminacija Roma na osnovu etniciteta.

Istovremeno, osobe koje su najugroženije tj. imaju najmanje prihoda (a među njima su velikim dijelom i Romi), pridaju veliku važnost obrazovanju stanovništva o pravima, kulturi i identitetu marginaliziranih skupina– dakle izražavaju želju za većim razumijevanjem njihovih prava i identiteta/kulture.

Prioritet 7 - Dostupnost i korištenje javnih sadržaja

Na uvjerljivom prvom mjestu je prilagodba javnih prostora osobama s invaliditetom. Stanovnici Međimurske županije također ističu potrebu za poboljšanjem ulične rasvjete, razvojem biciklizma te stavljanjem u uporabunapuštenih prostora za javne sadržaje.

Prioritet 8 - Društveni, kulturni i sportski sadržaji

Na prvom mjestu su besplatne sportske aktivnosti za sve građane, no kao važno percipirano je ujedno i uređenje/povećanje sportskih igrališta te uređenje parkova za vježbanje i poučnih staza. Također, ističe se potreba za većim brojem javnih sadržaja (ne samo sportskih) koji bi na neki način oživili regiju, tj. omogućili veću interakciju, druženje građana i građanki, otvorili mogućnost za više kulturnih i društvenih događanja...

2. Iskustvo i zadovoljstvo s institucijama

U dvije priložene tablice vidimo rezultate iskustva i zadovoljstva s institucijama i uslugama u kategorijama efikasnosti rješavanja problema, profesionalizma i transparentnosti.

97% građana/ki je navelo da ima iskustvos barem jednom institucijom u zadnje

dvije godine

Iskustvo, % Zadovoljni (4+5), %

Niti zadovoljniniti

nezadovoljni , %

Nezadovoljni(1+2), %

Grad/Općina 57 48 31 21

Županija 39 49 31 20Policija 36 40 24 35

Hrvatski zavod za zapošljavanje 35 34 33 34

Udruga/Organizacija civilnog društva 31 86 8 7

Komunalni redar 28 37 16 47

Mjesni odbor 28 46 26 28Centar za socijalnu skrb 19 54 30 16Ministarstvo 15 29 41 29

Pravobranitelj/ica (pučki, za ravnopravnostspolova, za djecu, za osobe s invaliditetom)

5 - - -

Bolnica, liječnik/ca 2 - - -

97% građana/ki je navelo da ima iskustvo s barem jednom uslugom zadnje dvije godine

Iskustvo %

Zadovoljni(4+5), %

Nitizadovoljni

nitinezadovoljni

%

Nezadovoljni(1+2) %

Dostupnost informacija o aktivnostimalokalnih udruga ili institucija

32 65 21 14

Posredovanje pri zapošljavanju 27 42 34 24

Obrada kaznenog ili prekršajnog djelaučinjenog na vašu štetu

21 14 15 71

Pomoć i njega u kući za starije i nemoćne 16 74 16 11

Podrška djeci i osobama s poteškoćama urazvoju

13 71 22 7

Besplatna pravna pomoć 9 60 13 27

Psihološko savjetovanje koje nude udruge(putem telefona ili osobno)

6 - - -

Korištenje pučke kuhinje 3 - - -

Obraćanje udrugama za pomoć u rješavanju problema

Analiza pokazuje da približno trećina ispitanika/ca je imalo iskustvo s organizacijama civilnog društva te jenjihovo zadovoljstvo izrazito visoko: 86% stanovnika/ca Međimurske županije je zadovoljno s iskustvom koje su imali s udrugama. Vrlo je i visoko povjerenje u udruge, 92% ispitanika bi se u slučaju problema obratilo udruzi za pomoć, dok samo 8% ispitanika ne bi.

Mladi i obrazovanjeGotovo svi ispitanici/e na području Međimurske županije, njih 98%, je za uvođenje obrazovanja mladih o ljudskim pravima, građanskim dužnostima, prevenciji nasilja, zaštiti okoliša, volontiranju i drugim načinima aktivnog uključivanja u lokalnu zajednicu.

3. Fokus na marginaliziranim skupinama

Iako su se razlike prema različitim demografskim skupinama spomenule u kontekstu pojedinih potreba, na ovom mjestu možemo sažeti glavne zaključke koji se tiču onih skupina koje su tradicionalno marginalizirane u društvu: starijih osoba, nezaposlenih osoba te osoba nižih prihoda.

Za ostale skupine koje bi se mogle analizirati u ovom kontekstu - pripadnike/ce etničkih i nacionalnih manjinate roditelje djece s poteškoćama u razvoju nema dovoljno podataka, odnosno u istraživanju je obuhvaćeno svega 2% jedne i druge skupine.

Osobe starije od 65 godina mogu se smatrati marginaliziranim, s obzirom na to da izlaskom s tržišta rada imaju smanjene prihode te je veća mogućnost smanjenog sudjelovanja u zajednici i većoj potrebi za zdravstvenom ali i psihološkom skrbi. Trenutno najveću važnost starije osobe pridaju potrebi Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga, aunutar nje Poticanje međugeneracijske solidarnosti: više staračkih domova, pomoć u kućanstvu starijim osobama, međugeneracijski prijenos znanja (zanati, tradicionalna jela, korištenje kompjutera i pametnih telefona...), što je očekivano jer su direktni korisnici ove potrebe.

U najvećoj mjeri se susreću sa sljedećim problemima: Prometna i komunalna infrastruktura (31% osoba starijih od 65 godina) Učinkovitost javne uprave i institucija (22%) Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga (18%)

Pritom njihovi konkretni problemi ne odskaču u znatnoj mjeri od problema ostalih dobnih skupina, osim u pogledu problema međugeneracijske solidarnosti i potrebe za terenskim liječnicima (sveukupno 20% njih ističe ove probleme) te u nešto manjoj mjeri neučinkovito i nestručno zdravstvo, dugo čekanje na zdravstvene usluge i korupcija u zdravstvu (6%).

98

2

Važnost obrazovanja za mlade (%)

Da

Ne

Nezaposlene osobe susreću se uglavnom sa sljedeća 2 problema: Prometna i komunalna infrastruktura (27%) Zaposlenost i gospodarstvo (57%)

Pritom, očekivano, dominira nemogućnost zaposlenja, pritužbe na rad HZZ-a te ponašanje poslodavaca (neodgovaranje na molbe, bahatost, nejasni kriteriji, otkazi). Nezaposlene osobe također smatraju izrazito važnim potrebu Besplatna edukacija i pomoć u traženju zaposlenja.Kada govorimo o nezaposlenim osobama, govorimo o maloj bazi od 30 osoba obuhvaćenih ovim istraživanjem, koji pripadaju gotovo svim dobnim skupinama (18-65 godina), većinom su ženskog spola (njih 77%), a većinom su završile srednje ili visokoškolsko obrazovanje.

Osobe (naj)nižih prihoda smo za potrebe ovog istraživanja definirali kao osobe čiji prosječni prihod po članu kućanstva (neto prihod svih članova u kućanstvu podijeljen s brojem članova kućanstva) ne prelazi 1300kn. Osobe nižih prihoda pripadaju svim spolnim i dobnim skupinama, dominantno su završile srednju školu (46% od njih sveukupno 48) ili imaju nezavršenu ili završenu osnovnu školu (34%), te među njima ima više pripadnika/ca etničke ili nacionalne manjine (njih 7, od sveukupno 15 u uzorku). Oni najviše ističu probleme nemogućnosti zaposlenja, neučinkovitost javne uprave i institucija te diskriminaciju Roma.

4. Usporedba područja ispitivanja – Međimurska županija, zagrebački kvart Trešnjevka i područje Imotske krajine

U svim je regijama poticanje zaposlenosti i gospodarstva prioritetna potreba, no i tu postoje specifičnosti. Iako se radi ekonomske recesije u zemlji mogao očekivati ovakav rezultat u svim regijama, on je ipak najmanje očit u Zagrebu odnosno na Trešnjevci, a najočiti u Imotskoj krajini.

Prometna i komunalna infrastruktura prioritetna je potreba na Trešnjevci i Imotskoj krajini, no vrlo je visoko rangirana i i Međimurju. Reguliranje otpada je podjednako važno u svim regijama i ističe se kao jedan od prioriteta.

Učinkovitost javne uprave i institucija prioritetna je potreba u Imotskoj krajini i Međimurju. Pritom su problemi građana relativno slični u ove dvije regije – obje traže ubrzanje administracije pri izdavanju dozvola i veću efikasnost, vidljivost i vjerodostojnost službe za prijavljivanje nepotizma, korupcije i klijentelizma.

Ono u čemu se sva tri područja ispitivanja uvelike razlikuju je aktivnost građana u lokalnoj zajednici.

Aktivni angažman u radu zajednice u kvartu Trešnjevka je 14% s time da postoji veliki potencijal građana/kikoji bi se željeli aktivirati – njih 43% (u udruge, građanske akcije i inicijative...).

Tek 5% građana/ki Imotske krajine je aktivno uključeno u rad zajednice, dok 39% navodi kako bi se željeli uključiti.

Međimurska županija ističe se najvećim postotkom aktivnog građanstva u lokalnoj zajednici, čak 24% ispitanika/ca je aktivno u radu zajednice, dok je 36% izrazilo želju da bi se rado uključili.

5. PRILOG Demografija za sva tri područja ispitivanja

Broj članova ukućanstvu

Trešnjevka Imotska krajina Međimurska županija

Jedan 18% 7% 7%

Dva 40% 15% 16%

Tri 20% 15% 18%

Četir 14% 23% 27%

Pet i više 8% 39% 31%

Jeste li Vi..., %Baza: Ispitanice/e koji žive u

višečlanom kućanstvu

TrešnjevkaN=270

ImotskakrajinaN=325

MeđimurskažupanijaN=321

Osoba koja živi s roditeljima 11% 20% 20%

Osoba koja živi s partnerom bez djece 28% 10% 14%

Par s djecom uzrasta do 12 godina

13% 10% 10%

Par s djecom uzrasta od 12 do 18 godina

4% 9% 8%

Par s djecom starijom od 18 godina 9% 14% 11%

Par s djecom koja žive odvojeno odroditelja

7% 5% 0,3%

Samohrani roditelj maloljetnog djeteta 2% 0,3% 2%

Višegeneracijsko kućanstvo 14% 29% 30%

Živim s cimerima/sustanarima 9% 0,3% 3%

Ostalo 3% 2% 2%

Jeste li vi roditelj djeteta spoteškoćama u razvoju?

Trešnjevka Imotskakrajina

Međimurskažupanija

Da 2% 4% 3%

Ne 98% 96% 97%

Jeste li pripadnik/ica nacionalne ilietničke manjine?

Trešnjevka Imotskakrajina

Međimurskažupanija

Da 8% 1% 3%

Ne 92% 99% 97%

Obrazovanje Trešnjevka Imotskakrajina

Međimurskažupanija

Osnovna škola (nezavršena izavršena)

1% 13% 15%

Srednja škola (uklj. i one koji pohađaju) 36% 46% 53%

Stručno-tehničko obrazovanje (uklj. i one koji pohađaju)

8% 5% 7%

VŠS i više (uklj. i one koji pohađaju) 55% 36% 26%

Obrazovanje glavnog donosiocaprihoda u kućanstvu

Baza: Ispitanici koji nisu glavnidonosioci prihoda

TrešnjevkaBaza: N=149

Imotskakrajina

Baza: N=174

Međimurskažupanija

Baza: N=247

Osnovna škola (nezavršena i završena) 3% 14% 7%

Srednja škola (uklj. i one koji pohađaju) 34% 47% 59%

Stručno-tehničko obrazovanje (uklj. i one koji pohađaju)

8% 8% 7%

VŠS i više (uklj. i one koji pohađaju) 54% 31% 27%

Radni status Trešnjevka Imotskakrajina

Međimurskažupanija

Samozaposlen/samozaposlena (radi sam/a za sebe)

9% 7% 5%

U plaćenom radnom odnosu (radi za nekog drugog)

42% 39% 47%

Pripravnik/pripravnica 2% 2% 2%

Domaćin/domaćica 1% 6% 3%

U potrazi za poslom (nezaposlen/nezaposlena)

9% 10% 9%

Umirovljen/umirovljena 26% 26% 24%

Nesposoban/nesposobna za rad zbog bolesti ili invaliditeta

% % 2%

Ne radi i ne traži posao 1% 1% 1%Student/studentica 8% 6% 5%

Ostalo 2% 3% 2%

Radni statusglavnog donosioca prihoda u

kućanstvuBaza: Ispitanici koji nisu glavni

donosioci prihoda

TrešnjevkaBaza: N=149

Imotskakrajina

Baza: N=174

Međimurskažupanija

Baza: N=247

Samozaposlen/samozaposlena (radi sam/a za sebe)

9% 8% 12%

U plaćenom radnom odnosu (radi za nekog drugog)

66% 60% 66%

Pripravnik/pripravnica 1% ,0% ,4%

Domaćin/domaćica 0% 2% 1%

U potrazi za poslom (nezaposlen/nezaposlena)

0% 1% 1%

Umirovljen/umirovljena 21% 29% 16%Nesposoban/nesposobna za rad zbog bolesti ili invaliditeta

0% 0% 0%

Ne radi i ne traži posao 0% 0% 2%

Student/studentica 1% ,0% 4%Ostalo 1% 1% 1%

Prihodi Trešnjevka Imotskakrajina

Međimurskažupanija

Manje od 2.000 kn 4% 7% 3%

2.001 - 4.000 kn 13% 17% 13%

4.001 - 6.000 kn 15% 21% 10%

6.001 - 8.000 kn 18% 16% 15%

8.001 - 10.000 kn 13% 13% 16%

10.001-15.000 kn 19% 8% 18%

Više od 15.000kn 8% 5% 6%

Odbija odgovoriti 8% 14% 19%

6. PRILOG Kartice potreba i specifičnih potreba iz upitnika

KARTICA - SVE POTREBE

1 Prometna i komunalna infrastruktura

2 Poticanje zaposlenosti i gospodarstva

3 Dostupnost i korištenje javnih sadržaja

4 Učinkovitost javne uprave i institucija

5 Društvena solidarnost

6 Društveni, kulturni, sportski sadržaji

7 Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga

8 Prava marginaliziranih skupina (žena, nacionalnih , vjerskih, rodnih, seksualnih manjina)

Pitanje 1.1.Molim ocijenite važnost ovih potreba na skali od 1 do 5, pritom 5 znači „Jako je važna“, a 1 „Uopće nije važna“ iPitanje 1.2. Molim da se odlučite za dvije koje su najvažnije.

5 4 3 2 1Jako je važna Važna je Nisam siguran/na Nije važna Uopće nije važna

KARTICA - PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

1 Poboljšati javni prijevoz i povezanost između mjesta u regiji

2Poboljšanje prometne infrastrukture: obnova na magistralnim, lokalnim prometnicama, poboljšanje prometne signalizacije

3Uredno organiziran prostor za odlaganje otpada: čišćenje, odvoz, poticanje razdvajanja otpada, dostupnost odlagališta za reciklirani otpad, sanacija ilegalnih odlagališta otpada

4 Kvalitetnija signalizacija na mjestima gdje se najviše kreću djeca: okolice škola,vrtića, igrališta

5 Rad komunalnog redarstva i u noćno doba: regulacija rada kafića i klubova

6 Veća dostupnost interneta: uvođenje interneta, uvođenje širokopojasnog interneta, hot spots na javnim mjestima

7Dostupnost komunalnih redarstvenika / kvartovske policije: učinkovitije pružanje informacija, savjetovanje o prigovorima

KARTICA - POTICANJE ZAPOSLENOSTI I GOSPODARSTVA

1 Besplatna edukacija i pomoć u traženju zaposlenja: pisanje životopisa, pomoć i podrška u samo/zapošljavanju

2 Informiranje, educiranje i podrška u korištenju državnih poticaja, mjera i EU fondova

3 Izgradnja poslovnih zona i poduzetničkih inkubatora / centara

4Poticanje razvoja samozapošljavanja, malih i mikro poduzetnica i poduzetnika, obiteljskih tvrtki, OPG-a, zadruga

5 Davanje u zakup neiskorištenog zemljišta obiteljskim gospodarstvima tj. malim poduzetnicima

6 Podrška turizmu: poticanje aktivnosti i investicija u skladu s planovima razvoja turizma naše regije

7Zaštita radničkih prava: od otkaza, neisplate plaća, obrazovanje o pravima zaposlenika, pridavanje važnosti ženskim radnim pravima

KARTICA - DOSTUPNOST I KORIŠTENJE JAVNIH SADRŽAJA

1Natječaji za stavljanje u uporabu napuštenih prostora za javne sadržaje: npr. pretvaranje u društvene, kulturne centre, info točke

2 Regulacija parkirališnih mjesta sukladno stvarnim potrebama lokalne zajednice3 Razvoj biciklističke infrastrukture, promocija alternativnih načina prijevoza4 Dostupnost parkova za kućne ljubimce

5Regulacija skrbi o kućnim ljubimcima: šetnja na povodcu, skupljanje fekalija, hranjenje napuštenih životinja na adekvatnom mjestu umjesto pod prozorima zgrada

6 Poboljšanje ulične rasvjete7 Prilagodba javnih prostora osobama s invaliditetom8 Poštivanje i razvoj identiteta regije: kroz arhitekturu, običaje i dr.

KARTICA UČINKOVITOST JAVNE UPRAVE I INSTITUCIJA

1Osigurati veću razinu informiranosti o pravima građana i kako ih ostvariti: npr. info-punktovi, besplatna pravna pomoć, povećanje efikasnost komunikacije građana i institucija

2 Veća odgovornost i mogućnost djelovanja Mjesnih odbora

3Rasprava o racionalizaciji javnih usluga: premiještanje ispostava institucija u veće centre, smanjenje broja županija i općina i sl.

4 Ubrzanje administracije pri izdavanju dozvola, npr. građevinske dozvole 5 Povećanje efikasnosti, vidljivosti i vjerodostojnosti službe za prijavljivanje nepotizma, korupcije, klijentelizma6 Prepoznavanje i suzbijanje mobbinga i seksualnog uznemiravanje i mobbinga na radnom mjestu

KARTICA - DRUŠTVENA SOLIDARNOST

1 Veća informiranost mladih o mogućnostima i koristima volontiranja

2 Poticanje volontiranja i formalnog vrednovanja volontiranja pri zapošljavanju

3Poticanje aktivnog sudjelovanja građana u radu zajednice: uključivanje u aktivnosti udruga, radne akcije, briga o okolišu i sl.

4 Otvaranje socijalnih trgovina, razmjena roba kroz npr. lokalne sajmove

5Raditi na prepoznavanju važnosti udruga koje se zalažu za ljudska prava, pomoć potrebitima, očuvanje okoliša i sl.

6 Organizacija amaterskih kulturno-umjetničkih manifestacija

KARTICA - DRUŠTVENI, KULTURNI, SPORTSKI SADRŽAJI

1 Otvaranje kulturnih/društvenih centara za sve dobne skupine, oživljavanje „pulsa“ regije

2 Dostupnost kulturnih sadržaja i u manjim sredinama: npr. kino, kazalište...

3 Veća dostupnost informacija o događanjima u regiji: npr. o kulturi, sportu, tribininama, politici, radovima i dr.

4 Besplatne sportske aktivnosti za građane: npr. djecu, mlade, umirovljenike

5 Uređenje, povećanje broja sportskih igrališta

6 Uređenje parkova, poučnih staza,parkova za vježbanje (npr. "trim staza") i pješačkih zona

7 Postojanje besplatno distribuiranih letaka/novina (tiskanih i elektronskih) o svim sadržajima u zajednici

KARTICA - BRIGA O ZAJEDNICI I DOSTUPNOST SOCIJALNIH USLUGA

1 Poticanje međugeneracijske solidarnosti: više staračkih domova, pomoć u kućanstvu starijim osobama, međugeneracijski prijenos znanja (zanati, tradicionalna jela, korištenje kompjutera i pametnih telefona...)

2 Sustavna podrška djeci s poteškoćama u razvoju i potrebitim osobama: osobni asistenti, psiholozi, terapija s defektologom, logopedom i sl.

3 Olakšati pristup vrtićima: povećati broj mjesta u vrtićima, otvoriti više vrtića, smanjiti cijenu, osigurati duže radno vrijeme

4 Osigurati dnevni boravak u školi

5 Više skloništa i kantina za beskućnike, javne kuhinje koje izdaju više obroka na dan

6 Poticanje zapošljavanja "terenskih" liječnike i ostalih zdravstvenih radnika za obilazak udaljenijih mjesta u lokalnoj zajednici

7 Kontinuirane edukacije i tečajevi za marginalizirane i siromašne skupine

KARTICA PRAVA MARGINALIZIRANIH SKUPINA (ŽENA, NACIONALNIH , VJERSKIH, RODNIH, SEKSUALNIH MANJINA)

1 Obrazovanje stanovništva o pravima, kulturi i identitetu marginaliziranih skupina

2 Efikasnije rješavanje problema nasilja nad ženama: npr. bolja povezanost institucija

3 Poticati uključivanje većeg broja žena u politiku

4 Veća efikasnost policije kod obrade krađa i kaznenih djela

5 Veća efikasnost policije kod obrade zločina iz mržnje

6 Poticanje zapošljivosti i završetka obrazovanja i integracije Roma

7 Osigurati grupe podrške žrtvama obiteljskog nasilja

8 Osigurati grupe podrške roditeljima djece s poteškoćama u razvoju

Pripremili i uredili: Marina Kolar, voditeljica projekta i Nikola Švenda, suradnik na projektu Izrada metodologije i izvještaja: Agencija za istraživanje tržišta MASMI Adriatica Brošura "Moje mjesto u zajednici" – potrebe i informacije za područje Međimurske županije http://tinyurl.com/mmuz-brosura

U Čakovcu, 23.3.2016.