montessori pedagogija
DESCRIPTION
Montessori PedagogijaTRANSCRIPT
![Page 1: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/1.jpg)
MONTESSORI PEDAGOGIJA
TKO JE BILA MARIJA MONTESSORI?
M. Montessori rođena je 1870. u Chariavalu (Italija). Od malih nogu
pokazivala je veliko zanimanje za tehničkim obrazovanjem. Iako su
roditelji željeli da postane učiteljica, školujući se stekla je srednje-
tehničko obrazovanje, a potom na čuđenje roditelja upisala je medicinu
i diplomiravši 1896. postala je prva žena liječnica u Italiji. Specijalizirala
je psihijatriju tijekom koje se susretala se s djecom zaostalom u
intelektualnom razvoju. Želeći im pomoći, počela je proučavati radove
liječnika Itarda i učitelja Seguina i upisala studij pedagogije i
psihologije. Ubrzo je uočila da je temeljni put spoznaje kod djece s
poteškoćama u razvoju motorički i perceptivni te da je za njihovu
edukaciju i rehabilitaciju prijeko potreban smislen i detaljno razrađen
pedagoški plan i program. Željela je educirati odgajatelje i učitelje, a
budući nije bilo didaktičkog pribora, adaptirala je i usavršila pribor
spomenutih liječnika i učitelja. Na taj način postupno je razvila vlastitu
koncepciju odgoja i obrazovanja osmislivši tzv. vježbe iz područja
svakodnevnog života , senzorike, jezika i govora, matematike, kao i
upoznavanja bliže i daljnje okoline.
1907. počinje raditi s djecom u heterogenim skupinama u kojima se
djeca razlikuju po kronološkoj i mentalnoj dobi.
1909. objavljuje prvu knjigu, u kojoj opisuje svoju metodu rada.
1912. otvara se prva Montessori škola.
1917. osniva se niz Montessori dječijih vrtića, škola, i udruženja u
cijelom svijetu s ciljem promicanja Montessori pedagogije.
1
![Page 2: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/2.jpg)
1952. umrla je u Nizozemskoj. Njezin rad nastavlja sin Mario
Montessori.
TEMELJNA PEDAGOŠKA NAČELA MARIJE MONTESSORI
Pedagogija M. Montessori temelji se na znanstvenom
promatranju spontanog učenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja
djeteta i njegove samostalnosti i na poštivanju djetetove osobnosti. U
središtu pedagogije M. Montessori je dijete. Ona gleda i poštuje dijete u
njegovoj cjelovitosti. Ona drži dijete tjelesno – duhovnim bićem koje
ima vlastitu individualnost. Temeljno načelo je pomoći djetetu u svim
razdobljima od rođenja nadalje u tjelesnom, umnom i duševnom
odrastanju, da bi se ono moglo razviti u neovisnog, slobodnog i
samostalnog čovjeka.
Za M. Montessori čovjek koji živi slobodno i odgovorno
predstavlja ljudsko dostojanstvo. Temelj i cilj njezine pedagogije je
priznavanje ljudskog dostojanstva već u djetetu. Ona smatra da se
razvoj djeteta odvija preko nekoliko stupnjeva koji se nadograđuju
jedan na drugi u šestogodišnjim razdobljima. U pedagogiji M.
Montessori važno je priznanje i uvažavanje tzv. «osjetljivih stupnjeva»
kod djeteta. Oni za nju predstavljaju doba osobite spremnosti za učenje
i pažnje. Samo mogućnost slobodnog izbora djetetu pruža šansu da se
odluči već prema svojoj osjetljivosti i svojim interesima. Odgajatelj ne
zna što je za dijete pravilno i dobro, nego dijete samo treba odlučiti
prema svojim potrebama i u skladu sa svojim razvojem. Sve se to treba
odvijati u društvenim kontaktima, u okolini koja je prilagođena
djetetovim potrebama, a odrasli imaju ulogu prenositelja, ali ne smiju
povrijediti inicijativu, sposobnost i slobodu djeteta.
2
![Page 3: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/3.jpg)
Temeljne snage čovjeka nisu primarno povezane s pojedinim
razvojnim stupnjevima, nego su to one ljudske snage i mogućnosti s
kojima dijete živi na svim stupnjevima. M. Montessori drži da se
mišljenje i razum s godinama razvijaju i dobivaju na značenju. Dijete uči
preuzeti odgovornost na sebe, a ljude oko sebe i za stvari u svojoj
okolini. Ono se ne igra s materijalom prema želji i raspoloženju, nego
spoznaje unutarnje zakonitosti u materijalu i upotrebljava materijal u
skladu s njima. Antropologija M. Montessori nije samo teorijski temelj
prema kojem ona formulira svoju pedagogiju, već je njena pedagogija
rezultat dugogodišnjeg promatranja i prakse i ne podrazumijeva samo
optimalni napredak djeteta, nego i odgovor na mjesto pojedinca u
društvu.
PRINCIPI MONTESSORI PEDAGOGIJE:
Dijete gledati kao cjelovitu, potpunu osobu
Pomoći njegovom razvoju tako da mu damo prostora za slobodne
odluke; pomoći mu da samostalno razmišlja i djeluje
Pružiti mu priliku da slijedi svoju potrebu za učenjem, jer djeca ne
žele bilo što učiti, nego u određeno vrijeme učiti nešto određeno
(razdoblja posebne osjetljivosti)
Pomoći mu da nadvlada poteškoće umjesto da bježi od njih.
RAZDOBLJA POSEBNE OSJETLJIVOSTI
To su razdoblja razvoja u kojima dijete ima sposobnost usvajanja
pojedinih vještina kao nikada više kasnije u životu. Dijete više puta
iznova ponavlja neku aktivnost, ona ga posve zaokuplja.
Osjetljivost za red - ne označava potrebu odraslih za urednošću,
nego potrebu djeteta za dosljednošću i poznatim kako bi se
moglo lakše orijentirati. Dijete u dobi od prve do treće godine
života uznemiruju promjene, kao npr. preuređenje sobe,
3
![Page 4: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/4.jpg)
preseljenje... Dijete očekuje da će naći određeni predmet tamo
gdje ga je prethodno vidjelo.
Osjetljivost za jezik - dijete, slušajući ljudski govor od rođenja do
svoje šeste godine upija jezik bez ikakve izravne poduke, sa
osnovnim rečeničnim strukturama, gramatikom i naglascima.
Važno je razgovarati s djetetom kako bi usvajalo nove riječi i
obogaćivalo jezik.
Osjetljivost za kretanje - dijete hoda, trči, kreće se i tako
usavršava svoje kretanje. Ako idemo njegovim ritmom (hodamo,
trčimo, stanemo) dijete može hodati kilometrima, bez da ga
odrasli nosi.
Osjetljivost za društveno ponašanje - s dvije i pol godine dijete
pokazuje veliki interes za drugu djecu, igra se s njima i postaje
član grupe.
Osjetljivost za male predmete - dijete u dobi između prve i druge
godine privlače sitni predmeti. Uzima ih u ruke, promatra (možda
stavi u usta) i tako upoznaje svijet.
Osjetljivost za razvoj osjetila - dijete će najbolje razviti osjetila
ako istražuje okolinu živeći s odraslima.
POŠToVANJE DJETETOVE OSOBNOSTI
M. Montessori je kao znanstvenica, promatrala, spoznala i opisala
zakonitosti u razvoju djeteta. Vjerovala je da djecu treba poštivati, a
najvažniji cilj je bio da se omogući djeci slobodan razvoj. Odgoj se ne
4
![Page 5: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/5.jpg)
smije direktno mIješati u razvoj djeteta, već treba pružiti indirektnu
pomoć za samoodgoj.
Stavovi odgajatelja i pripremljena okolina trebaju djetetu
omogućiti djelovanje koje je u skladu s njegovim interesima, željama i
sklonostima. Glavni je cilj pridavanje pažnje onim razvojnim koracima
koji predstavljaju potrebe određenog »osjetljivog stupnja». U
pedagoškoj praksi do izražaja dolaze poštivanje razvojnih koraka i
uzimanje u obzir osjetljivih stupnjeva kao i pridavanje pažnje
zadovoljavanju individualnih dječjih potreba.
Dijete se treba razvijati u skladu sa svojim sposobnostima i u to
se odrasli ne smiju miješati, jer dijete samo donosi odluku što će učiti i
što je u skladu s njegovim interesima. U Montessori pedagogiji vrlo je
važno uzimanje u obzir osobnost pojedinog učenika, njegovih sklonosti i
zanimanja, a uvažavanje individualnosti djeteta je «kamen temeljac»
za pedagoga.
ORGANIZACIJSKA MONTESSORI ŠKOLA
Maria Montessori ne dijeli školu na osnovnu, glavnu, realnu i
gimnaziju. Montessori – škole su «slobodne škole» čiji nositelji mogu
biti roditeljske inicijative, udruženja ili crkvene organizacije. Škole su
priznate na razini države i rade prema postojećim nastavnim
planovima.
5
![Page 6: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/6.jpg)
Montessori pedagogija se u pojedinim elementima upotrebljava i
u redovnim školama, npr. «slobodan rad», a uz to postoji još cijeli niz
primjena koji se temelje na Montessori – pedagogiji.
M. Montessori zalagala se za razrede sa tri godišta (od 3-6god;
od 6-9god; od 9-12god.), a u današnjoj praksi postoje 3 različita
modela: razredi s jednim godištem, razredi s dva godišta i razredi s 4
godišta. M. Montessori također se zalagala za «otvorena vrata» u
školskoj zgradi, tako da se djeci pruža mogućnost da sama pronađu
svoje radno mjesto ili svoj «kutak» za slobodni rad, te da djeca mogu
posjećivati i druge razrede. Tako na društvenom planu nastaje živost,
pomoć i pripomoć pretvara se u svakodnevno iskustvo i vježbu između
mladih i starijih, između zdrave djece i djece s posebnim potrebama.
Marija Montessori je utvrdila četiri faze razvoja:
1. prva faza djetinjstva: 0 – 6 god.
2. druga faza djetinjstva: 6 – 12 god.
3. epoha mladenaštva: 12 – 18 god.
4. studenti i odrasli: 18 – 24 god.
U razdoblju od 0 - 6 godina posebno naglašava upijajući i svjesni um. U
to vrijeme dijete stječe fizičku samostalnost.
Kad su jednom Mariju Montessori pitali što treba dozvoliti djetetu da
čini samo, ona je rekla da mu treba dozvoliti da čini samostalno sve
ono što može. Mi često, u najboljoj namjeri, činimo umjesto djeteta i
tako sprječavamo njegov razvoj. Trebamo mu dozvoliti da radi samo i
da na taj način uči o svijetu i izgrađuje samopouzdanje.
STRUKTURA NASTAVE
Slobodni rad je temelj Montessori – pedagogije. Djeca pojedinačno i
sasvim individualno ulaze u nastavu. Nema značajnog početka nastave
6
![Page 7: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/7.jpg)
nego djeca ulaze u razred kad je predviđen početak nastave i počinju s
radom prema vlastitom izboru. To može biti čitanje knjige, rješavanje
zadataka ali i zalijevanjem cvijeća, hranjenjem životinja ili slikanjem
slike. Djeca se tom djelatnošću, koje su sama izabrala mogu baviti
koliko god hoće, odnosno dok pokazuju interes za to.
M. Montessori govori o tome kako slobodni rad omogućuje
promatranje osjetilnih stupnjeva. Dijete se bavi nekim materijalom,
predmetom ili zadatkom samo na temelju unutarnjeg interesa. Dijete
samo odlučuje što želi učiti i koliko će dugo učiti, a učitelj ili odgajatelj
mora stvarati temeljne pretpostavke koje će omogućiti da slobodan rad
ima rezultate jer samo u slobodnoj i opuštenoj zajednici dijete će moći
razvijati svoje vlastite snage i sposobnosti.
Kod M. Montessori osposobljavanje osjetila ima elementarno značenje.
Ona je spoznala koliko je za djecu važno opažanje stvari preko osjetila,
jer to osjetilo opažanje ne predstavlja samo jednu od kvalitete života,
nego takvo opažanje ujedno stvara i temelj za «snažno i jasno održanje
duha».
M. Montessori drži učenje cjelinom osposobljavanja osjetila i
osposobljavanja kretanja. Kao i osposobljavanje osjetila tako je i
motorika jedno od temelja Montessori-pedagogije jer djeca kretanjem
uspostavljaju odnose sa Svijetom. M.Montessori naziva svjesnu
koordinaciju pokreta «ekonomijom kretanja» i smatra da je ona usko
povezana s odgojem volje. Razvoj svIjesti i jačanja volje treba kod
djece indirektno potpomagati, a kretanje je podloga na kojoj se taj
proces odvija.
M. Montessori nastavni materijal koji se koristi naziva «ključem koji otvara vrata
svijeta». S tim materijalom djeca uče i rade samostalno, koristeći se svojim osjetilima, a u
obzir se uzima i njihova potreba za kretanjem. Radi se o sustavu didaktičkog materijala u
7
![Page 8: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/8.jpg)
kojem se jedan materijal nastavlja na drugi, a materijal postaje sve teži i teži.Iskustvo
koje dijete stječe pri rukovanju s tim materijalom dobro i indirektno utječe i kod težeg
materijala, a radi se o koracima koji nastaju u slijedu i polako vode k rješenju. Princip
rada s nastavnim materijalom je da djeca uče i usvajaju znanja od konkretnog do
apstraktnog. Svi su materijali redno složeni u prostoriji za aktivnost djece, a od svake
vrste materijala samo jedan komplet. Dok se jedno dijete koristi nekim materijalom,
drugo, koje poželi isti materijal, treba pričekati. Djeca slobodno i spontano biraju
materijal na kojem će raditi i sama odlučuju koliko će dugo raditi. Ako dijete spontano
uzima neki materijal, javlja se intenzivna koncentracija, a uz izvršeni zadatak prevladava
osjećaj zadovoljstva (Montessori-fenomen). Takva koncentracija, uvjetovana unutarnjom
motivacijom, pridonosi odgoju radne discipline uz dječju slobodu.
ULOGA ODGAJATELJA
Odgajatelj mora biti sposoban, a s druge se strane mora znati
povući i aktivnost prepustiti djetetu. Kad dijete postaje aktivno, učitelj
mora postati pasivan. Pripremajući samostalnost djeteta učitelj pokaže
djetetu kako se radi s nekim materijalom, ako dijete pokaže zanimanje
učitelj se mora povući. Učitelj i u svom pasivnom držanju ipak mora biti
aktivan i budno paziti i opažati. Samo preko povučenog načina
ponašanja on može izaći u susret djetetovoj želji «Pomozi mi da sam to
napravim». Odgajatelji se smatraju pomoćnicima za razvoj samostalne
ličnosti. Oni su fleksibilni. Sa strpljenjem objašnjavaju funkciju i način
upotrebe Montessori-materijala i potiču ih da se njima koriste.
Dr. Montessori podučava dijete geometriji, na način da dijete dodiruje
rukama geometrijske oblike. M. Montessori pedagozima pridaje velik
značaj, jer se preko osobnosti odgajatelja stvaraju šanse i mogućnosti
za slobodan rad. U Montessori – školama jedan učitelj vodi razred dvije
ili četiri godine i često mu pomaže jedan asistent. Često u jednom rade
8
![Page 9: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/9.jpg)
dva učitelja. Razredni učitelj u svakom slučaju nadgleda slobodan rad
dok stručnu nastavu obično vode predmetni nastavnici.
LITERATURA
1. Bognar, Ladislav – Matijević, Milan (1993): Didaktika, Zagreb,
Školska knjiga
Internet:
www.montessori.de
www.ffri.hr/rutperkovic/organizacijska.htm
www.montessori-nazaret.hr./djmodel.html
Pisala: Edita Vuković
9
![Page 10: Montessori Pedagogija](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082517/55cf9c8d550346d033aa3764/html5/thumbnails/10.jpg)
10