more-abiotičke karakteristike i zoniranje

20
More-abiotičke karakteristike i zoniranje Damnjanović Ivana

Upload: ivana-damnjanovic

Post on 10-Jan-2017

3.004 views

Category:

Education


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Damnjanović Ivana

Page 2: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Počeci istraživanja mora i okeanaPočeci istraživanja mora i okeana

• Stari Grci bavili istraživanjem mora• Herodot i Aristotel su merili dubinu mora i

proučavali sastav plićih zona i struje u Sredozemnom moru

Page 3: More-abiotičke karakteristike i zoniranje
Page 4: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Nastanak mora i okeanaNastanak mora i okeana

• Celokupna kopnena masa bila je u geološkoj prošlosti jedinstveni kontinent → Pangea, a vodeni omotač Zemlje jedinstveno more – Panthallasa

Page 5: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

SalinitetSalinitet• SalinitetSalinitet (slanost), je procenat rastvorenih

neorganskih soli u moru, izražava se u gramima po kilogramu (g/kg), odnosno u promilima (‰)

• Prosečni salinitet iznosi 35‰

Page 6: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

TemperaturaTemperatura

• Sunčevo zračenje zagreva mora• More se najviše zagreva u ekvatorskim

područjima, a najviše hladi u polarnima, pa se prosečne površinske temperature smanjuju s povećanjem geografske širine

Page 7: More-abiotičke karakteristike i zoniranje
Page 8: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

PRITISAKNA SVAKIH 10 m RASTE ZA 1 ATMOSFERU

(riba pecač živi na velikim dubinama)

Page 9: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Led na moruLed na moru

• LedLed se teže stvara u moru nego u slatkim vodama (mogućnost stvaranja leda smanjuje sa povećanjem saliniteta)

• Razlikuju se morski (slani) led, koji nastaje od zaleđenog mora, i kopneni (slatki) led, koga u more pretežno donose lednici

Page 10: More-abiotičke karakteristike i zoniranje
Page 11: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Boja

Page 12: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

-Svetlucanje ili bioluminiscenciju mora uzrokuju životinje i bakterije koje svetle-Svetlucanje u dubinama uzrokuju životinje sa svetlećim organima

Page 13: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Kretanje vode-talasiKretanje vode-talasi

Page 14: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Plima i osekaPlima i oseka

Page 15: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

DubinaDubina

• Prosečna dubina svetskog mora iznosi 3794 m• Prema najnovijim merenjima, najveće su dubine u :-Marijanskoj kotlini uTihom okeanu (dubina

Challenger, 11 033 m)-kotlini Puerto Rico Atlantskom okeanu (dubina

Milwaukee, 8380 m)- Javanskoj kotlini u Indijskom okeanu (dubina Java,

7450 m)

Page 16: More-abiotičke karakteristike i zoniranje
Page 17: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Životni prostor u moruŽivotni prostor u moru

• Morska voda (pelagijska zona)• Morsko dno (bentosna zona)

Page 18: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Pelagijska zonaPelagijska zona

Page 19: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

Kontinentalnapadina

Kontinentalnišelf

Abisalna ravnica

Hadal

Page 20: More-abiotičke karakteristike i zoniranje

• KONTINENTALNI ŠELF do 200 m• KONTINENTALNA PADINA 200 –4000 m• ABISALNA RAVNICA 4000 –6000 m• HADAL ( rovovi, kotline, jarci) 7000 –11000 m