morfologija 5 [compatibility mode]
TRANSCRIPT
DERIVACIJADERIVACIJADERIVACIJADERIVACIJA
OGRANIČENJA
1)Sintaksička klasa/podklasa inputa
Holandski:V – baar drink-baar ...VTRA – baar drink-baar ...
Srpski: udaren, razbijen, *seden, *spavan
→ Sufiksi koji ne zahtevaju posebnu sintaksičku kategoriju kao input:
Italijanski:
tavoloN “tabla" tavolinoN “mala tabla"
giallo “žut" giallino “žućkast"
Srpski: boravak, oporavak, anđelak, zračak ...
gialloA “žut" giallinoA “žućkast"
beneAdv “dobro" beninoAdv “razumno dobro"
Holandski:
zaalN “soba" zaaltjeN “mala soba"
blondA “plav" blondjeN “plava devojka"
speelV “igrati" speeltjeN “igračka"
Engleski: work-er, London-er
2) Ograničenja fonološke prirode2) Ograničenja fonološke prirode
Holandski: *berg-ig berg-achtig (“planinski")
Engleski: *greenen, blacken, whiten, soften[sכfən][sכfən]
↓ograničenje outputa
3) Prozodijska ograničenja
Holandski:
? nenaglašen + nenaglašen prefiks� naglašen + nenaglašen prefiks
?ge-ont-dek (“otkriće"), ?ge-ont-bos (“seča šume"),?ge-ont-dek (“otkriće"), ?ge-ont-bos (“seča šume"),?ge-be-loof (“obećanje“)
hér-ont-dek (“ponovo otkriti"), hér-be-gin (“ponovo početi"), hér-ge-bruik (“ponovo upotrebiti")
4) Stratumska ograničenja
STRATUM = rečnički sloj određenog istorijskog porekla
→ maternji i nematernji afiksi
- za izvođenje deadjektivnih imenica u germanskim jezicima nematernji sufiks –ity (engleski), -ität (nemački), -iteit (holandski)
Holandski:
+ domaći sufiksdomaći pridev
- strani sufiks
+ domaći sufiks+ domaći sufiksstrani pridev
+ strani sufiks
Strani pridev Derivirana imenica
absurd absurd-iteit / absurd-heid
stabile stabil-iteit / stabiel-heid
Domaći pridev
groen (“zelen“) *groen-iteit / groen-heid
zeker (“određen“) *zeker-iteit / zeker-heid
5) Ograničenja bazirana na morfološkoj strukturi inputainputa
Engleski:
V-ize + -ation / *-ion
verbalize → verbalization / *verbalizionverbalize → verbalization / *verbalizion
A-able + -ity / ?-ness
parsable → parsability / *parsableness
6) Semantička ograničenja
Engleski:
un-V ► obrnuta situaciju od značenja V
fold (“zaviti“) → unfold (“odviti, otkriti“)screw (“zavrnuti“) → unscrew (“odvrnuti“)
↓ ↓?unswim ?unkill
→ Eventualna pragmatička, stilistička, sociolingvistička ograničenjasociolingvistička ograničenja
Holandski:
aanvoerd-er/-ster (“kapetan" / "kapetanica")rederijk-er/-ster (“retor" / “retorka")reizig-er/-ster (“putnik" / “putnica")reizig-er/-ster (“putnik" / “putnica")
Srpski?
PRODUKTIVNOST
→ Produktivnost jednog jezika (sposobnost stvaranja novih reči)?
→ Produktivnost određenog morfološkog procesa unutar jednog jezika?unutar jednog jezika?
→ Produktivnost morfoloških procesa generalno (interesovanje morfološke tipologije)?
→ Razlika između potencijalnih i u jednom jeziku ostvarenih reči!ostvarenih reči!
jedilnica? rušač?
jedač? slatkarije?
psihološkinja? psihologica? psihologinja?psihološkinja? psihologica? psihologinja?
- usmerenost na ostvarene reči
→ Frekvencija tipa = broj različitih reči određenog morfološkog tipa u jezičkom uzorkumorfološkog tipa u jezičkom uzorku
Frekvencija jedinice = ukupan broj reči određenog morfološkog tipa u jezičkom uzorku
100 različitih imenica na –nje 100 različitih imenica na –nje
FT = 100 FJ = 100 +
→ Frekvencija tipa malo govori o stepenu produktivnosti određenog morfološkog procesa, produktivnosti određenog morfološkog procesa, jer se može raditi o zatvorenom skupu reči!
↓
HAPAKSI = jedinice (reči) određenog HAPAKSI = jedinice (reči) određenog morfološkog tipa koje se samo jednom pojavljuju u korpusu, i ne pripadaju skupu ostvarenih reči
→ Stepen produktivnosti P = n1/N
(n1 = hapaksi tipa 1, N = ukupan broj jedinica tog tipa)
- Baayen 1992: -ity / -ness u engleskom
Afiks N V n PAfiks N V n1 P
-ity 42.252 405 29 0,0007
-ness 17.481 497 77 0,0044
P* - globalna mera produktivnostiP* - globalna mera produktivnosti
= broj hapaksa određenog morfološkog tipa u nekom korpusu podeljen sa ukupnim brojem hapaksa u tom korpusuhapaksa u tom korpusu
→ Efekat blokiranja određenog morfološkog tipa, → Efekat blokiranja određenog morfološkog tipa, usled postojanja drugog tipa sa sinonimnim značenjem
kop – kopanje prolaz – prolaženje
Holandski:
absurd-iteit / absurd-heid stabil-iteit / stabiel-heid
REDOSLED AFIKSA
FLEKTIVNI PREFIKSI – DERIVACIONI PREFIKSI –KOREN – DERIVACIONI SUFIKSI – FLEKTIVNI SUFIKSI
→ Ograničenja inputa često utiču na redosled→ Ograničenja inputa često utiču na redosled
Engleski:
read-abil-ity
A –ity → N V –able → A
→ Stratumska ograničenja utiču na to da su u → Stratumska ograničenja utiču na to da su u germanskim jezicima domaći sufiksi periferni u odnosu na strane
O+domaći sufiks → domaća reč
*domaća reč + strani sufiks*domaća reč + strani sufiks
► strani koren + strani sufiks + domaći sufiks