Ova izložba izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove izložbe isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Ovaj projekt je financiran

od strane Europske unije

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

Naziv projekta: Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom u moru (4M). Ovim projektom upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a provode ga Udruga Sunce, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko–neretvanske županije, Green Home i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.

Hranidbeni lanac

Fitoplankton predstavlja hranu zooplanktonu koji je zajednica sićušnih račića i ličinki koralja, meduza, mnogočetinaša… Zooplanktonom se hrane male ribe, a njima se hrane veće ribe. Konačno, na vrhu hranidbenog lanca su veliki morski grabežljivci poput morskih pasa, dupina, kitova ubojica, tuljana, ali i ptice. Ipak, postoje iznimke. Morski pas kitopsina i kitovi usani su također na vrhu piramide iako se hrane planktonom.

MORSKA MREŽA ŽIVOTA

Primarni proizvođači

Bez kisika život na Zemlji ne bi bio moguć, a mora i oceani su proizvođači polovice od ukupne količine kisika u atmosferi i to zahvaljujući fitoplanktonu. To je zajednica mikroskopski malih algi koje koristeći energiju sunčevog svjetla i ugljikov dioksid procesom fotosinteze proizvode kisik kojeg dalje iskorištavaju sve životinje u moru i na kopnu. Također proizvode i hranjive tvari koje dalje kroz hranidbeni lanac stižu do svih morskih organizama, ali i na naše stolove.

Nahraniti dubine

Kako sunčevo svjetlo ne može prodrijeti dublje od 200 m tako se ni primarna proizvodnja ne može odvijati na većim dubinama. Pa ipak, živi svijet velikih morskih dubina dolazi do hranjivih tvari zahvaljujući detritusu – organskoj tvari i odumrlim mikroorganizmima iz gornjih slojeva mora koji poput morskog snijega padaju u dubine i predstavljaju hranu dubokomorskim organizmima.

Na velikim dubina vladaju ekstremni uvjeti – temperatura mora je od 2°C do 3°C, pritisak je za nas nepojmljiv, vlada vječna tama, a hranjivih tvari je malo. Zbog toga i dubokomorske ribe imaju posebne prilagodbe – male su, imaju usporeni metabolizam i čekaju plijen umjesto da ga love. Mišići i kosti su im slabi i vodenasti, a zbog vječne tame imaju jako velike oči.

Morske struje

Za premještanje ogromnih morskih masa, a time i hranjivih tvari na velike udaljenosti odgovorne su morske struje. Površinske morske struje pokreće vjetar, dok dubokomorske struje pokreću razlike u gustoći mora i gravitacijska sila. Da bi napravile krug oko Zemlje treba im 1000 godina, ali unatoč tome imaju ključnu ulogu u raspodjeli topline, kisika i hranjivih tvari na našoj planeti. Morske struje, koje se kreću horizontalno, kada stignu blizu obale udaraju u kontinentalnu padinu i stvaraju vertikalno strujanje mora koje iz velikih dubina u pliće slojeve doprema hladno more bogato mineralnim solima koje iskorištavaju organizmi iz plitkih slojeva. Na tim mjestima buja biljni i životinjski svijet mora.

Pokrivenost Zemlje oceanima i morima

Mora i oceani prekrivaju otprilike 70,8% površine Zemlje te su stoga najveći ekosustav na Zemlji. Predstavljaju najveći spremnik vode i mogu pohraniti 1000 puta više topline od atmosfere. Isparavanjem oslobađaju ogromne količine vlage u atmosferu i tako suho kopno opskrbljuju prijeko potrebnom kišom. Zbivanja u i nad morima i oceanima su toliko značajna da se njihov utjecaj očituje i u najudaljenijim dijelovima kontinenta.

© David Shale 2007

CO2 + H2O O2 + hranjive tvari

Vidjeti nas ne možete jer mi smo biljčice sitne proizvodimo kisik i hranu pa smo za sve jako bitne.

Plutamo morem prostranim i hranimo se algama malim neki od nas postati će riba, a neki meduza, morska zvijezda ili rak.

Slasno ću pojesti sićušnog planktona, ah laganog li ulova ali ipak trebam paziti jer bi i mene veća riba mogla uhvatiti.

Gle malu ribu kako plankton jede, neoprezna je i ne gleda oko sebe pričekat ću da se ona najede pa ću je onda smazati slasno.

Morskih dubina ja sam kralj, izdaleka nanjušim slasan zalogaj ribe velike i male ja volim, brz sam i spretan pa ih lako ulovim.

© Mary Solomon

Prip

rem

a i t

ekst

: Grg

ur P

lesl

ić, P

lavi

svi

jet,

godi

na 2

008.