-Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.Smješten je na obalama rijeke Neretve,najveći je grad u Hercegovini i glavno sjedište Hercegovačko-nervetvanskog kantona.

-Ima 104.518 stanovnika.

-Grad je dobio ime po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve, spada u jedan od najljepših gradova u BiH.

-Mostar je poznat po starom dijelu grada i STAROM MOSTU(iz 16 stoljeća),most je dug 29,5 metara, konstruirao ga je turski graditelj Mimar Hajrudin-1566 godine.Srušen je u novembru 1993 godine,a ponovo sagrađen 2004 i zajedno sa starim gradom od 2005 godine spada u zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.

-Osim Starog mosta u gradu Mostaru nalaze se i druge važne znamenitosti:Kriva ćuprija,Kula oko Starog Mosta, Tabhane,Ulice Kujundžiluk,Karađozbegova džamija(najstarija i najljepša džamija u Hercegovini),Bišćevića sokak,Crkva svetog Petra i Pavla,Katedrala Marije Majke Crkve,Španjolski trg,Trg Musala

-Mostar je unvierzitetsko,kulturno,turistčko i političko središte u BiH.

-Pored brojnih Osnovnih i Srednjih škola i još 1977. Mostar je postao samostalno univerzitetsko središte.

-U Mostaru su smještene brojne kulturne ustanove u kojima se tokom godine odvijaju razni kulturni događaji.

-Mostar tokom godine posjećuju mnogobrojni turisti koji se dive starinama Mostara.

-Razvoj Mostara počinje još u Austro-Ugarskoj kada je izgrađena uskotračna pruga Sarajevo-Mostar-Ploče.

-Mostar je imao dosta izgrađenih velikih tvornica koje su zapošljavale velik broj radnika.Većina tih poznatih tvornica tokom godina su uništene (Hepok,Mostarska vinarija,Fabrika duhana Mostar,Rudnik mrkog uglja i druge.

-Mostar je važno prometno središte kroz koji prolazi magistralna cesta M17,povezuje luku Ploče i Metković s Mostarom i Sarajevom.U Mostaru se nalazi zračna luka Mostar:linija Pescara-Mostar(zbog turizma).

-Gradovi prijatelji Mostara su:Amman(Jordan),Izmir(Turska),Kragujevac(Srbija),Arsoli

(Italija),Vukovar(Hrvatska),Heidelberg(Njemačka),Orkdal

(Norveška).

Stari dio grada Mostara

Mostarsko pozorište

Izvor rijeke Bune i tekija u Blagaju u blizini Mostara.

Prema predaji, tekiju na vrelu Bune osnovali su derviši bektašijskog reda u 16 vijeku. Zasigurno znamo da je tekija postojala već sredinom 17 vijeka o tome svjedoči Evlija Čećebija koji je zailježio da je mostarski muftija Zijaudin Ahmed-ibn Mustafauz izvor Bune dao sagraditi tekiju helvetijskog reda u '' kojoj derviši vode prijateljske azgovore i naučne diskusije''. Sredinom 19 vijeka obnavlj je Omer-paša Latas, i od tada pripada kaderijskom redu. Danas je tekija u posjedu nakšibendija. Orijentalna bosanska arhitektura, između ostalog, plijeni i svojim svjetlijim dvojnicima koji se ogledaju na mirnim vodenim površinama. Velagićevina se ogleda u vodama ade, malog ostrvca na Buni. Prema dobro očuvanim natpisima koje nalazimo na samom ulazu u kompleks, ovaj blistavi dragulj nastao je oko 1766.godine. Zgrade su sagrađene na sprat sa izbačenim doskatima i imaju prostrane cvjetne avlije. Dvije musafirhane (dobrotvorne kuće za goste) služile su za prijam putnika namjernika.Blagaj je danas turistički centar Hercegovine.

Blagaj ima iznimno veliki broj sunčanih dana, gotovo 200. Stoga i ne čudi činjenica da oko 170 vrsta ptica nalazi stanište na ovim prostorima. Između njih najpoznatiji je bjeloglavi sup (Gyps fulvus) vrsta kojoj prijeti istrebljenje, koju možemo još sresti jedino na otoku Cresu. Ekološki čista i hladna Buna (8oC), čiji izvor spada među među najjače u Evropi (36m3/s)idealna je za uzgoj svjetski poznate pastrmke. Od voća uspijevaju mediteranske kulture: grožđe, smokve, breskve, kajsije, šipci, kivi….. .