MOSTAR, Prosinac 2012. Godina 8 BROJ 11

M O D A

FILM

H U M O R

G L A Z B A

MEDIJI KAO MANIPULATORI

INTERVJU: profesorica Tanja Šunjiã

PUTOPIS: Boka Kotorska

NOVOSTI IZ STRUKE

MATURANTI U SPLITU

S A D R Ž A J1 Riječ ravnateljice2 Pozdrav Faustovci3 Mediji kao manipulatori6 Novosti iz struke8 Intervju: profesorica Tanja Šunjić10 Vijeće učenika12 Putopis: Boka Kotorska15 Pjesništvo A. B. Šimić16 Bolje je znati nego imati18 Film20 Maturanti u Splitu22 Glazba23 MODA24 HUMOR

broj 11, prosinac 2012.

LIST SREDNJE STROJARSKE ŠKOLE FAUSTA VRANČIĆA MOSTAR

Uredništvo: Tatjana Ljolje, Vanda Milinić, Antonia Zeljko Ćavar, Nives Jurišić, , Antonela Marić, Ivan Asić, Ivana Miletić, Ana Kvesić, Mladen Knezović, Kristijan Soldo, Andrea RajićGrafička priprema, tisak i dorada: Grafički kabinet Srednje strojarske škole Fausta Vrančića Mostar

RIJEČ RAVNATELJICE Pred nama je još jedan broj školskog lista FAUST, kojeg su zajednički kreirali i napravili učenici i profesori ove škole.To bi trebalo biti inspirativno za sve nas i željela bih da svi naši učenici pokažu svoje vještine i darovitost, a to im omogućavaju i aktivnosti u školskim sekcijama. Naravno, na prvom mjestu, očekujem uspješnost u učenju i vladanju. Na taj način pridonosimo ugledu škole, koji se stvara predanim ra-dom i ponašanjem učenika i profesora, koji svoju profesiju, prije svega, doživljavaju kao poziv u kojem nesebično prenose svoje znanje mladima. U društvu koje ne ulaže dovoljno u kvalitet-no obrazovanje, svatko pojedinačno treba iskoristiti sve mogućnosti i ulagati u svoje znanje, ostvarujući se kao osoba u danim okolnostima i doprinoseći izgradnji jednog boljeg svijeta. Radni uvjeti u našoj školi su minimalni. U današnjem vremenu kada pra-va i odgovornosti pojedinca imaju sve veći značaj, radit ćemo na tome da naši učenici i djelatnici imaju dostojne uvjete rada, pro-pisane pedagoškim standardima.

Ravnateljica Zdenka Mišković

Na kraju, poželjela bih da svi u školu dolazimo radosni i odlazimo svojim domo-vima još radosniji. To bi značilo da smo ostvarili ugodan ambijent za rad i život, u kojem možemo dobiti temeljni odgoj, poštujući se međusobno i usvajajući vrednote koje čine dobrim čovjekom svako ljudsko biće.

SVIM UČENICIMA I DJELATNICIMA ŠKOLE ŽELIM SRETNE BLAGDANE!

4

UVOD

“Ne morate biti bolji od drugih. Budite samo najbolji što možete.” – Dušan Radović

Čestitke povodom nadolazećih praznika želi vam urednišvo Fausta!

Pozdrav Faustovci! Prošlo je puno vremena od našeg zadnjeg druženja, a nama se u međuvremenu svašta nešto dogodilo. Bilo je svega - od ludih provoda, nekih novih parova, do prekida, koncerata, zabrana..i svega ostalog što čini ovaj naš život. Definitivno, ne bismo ga mijenjali ni za što na svijetu. Nekako smo te neke negativne stvari odbacili, zatvorili smo to loše poglavlje života i krenuli dalje. Bilo je teško na-viknuti se opet na školu, jer je jako dugo bilo toplo, i mamilo nas vani, u grad, na kavu s društvom... Bilo je lijepo vrijeme, pa se putovalo. Malo se skoknulo do Splita, a posjetili smo i Boku Kotorsku. O tom lijepom iskustvu malo više pročitajte u našem putopisu. Tijekom godine Vijeće učenika je marljivo radilo, pa ovu priliku koristimo da ih pohvalimo, radi njihovog zalaganja i entuzijazma. Iz prve ruke saznajemo o našoj i vašoj omiljenoj profesorici, u Faustovom intervjuu. O komu je zapravo riječ, saznajte sami. Što obući, koji film pogledati, novosti iz struke i brojne druge teme iz različitih sfera smo pripremili za vas u ovom broju. Pročitajte i zanim-ljiv tekst naše pedagoginje “Mediji kao manipula-tori”. Jasno je da smo zarobljeni u virtualnom svijetu. Svjesni smo da ne možemo imati 600 prijatelja, da lajkanje tuđih statusa ne znači da se nekom sviđate, i da su FB uhode na svakom koraku. Pokušali smo par dana bez ove nam popularne društvene mreže, ali nismo uspjeli. Tko zna, možda jednom i uspijemo, kad se počnemo baviti malo više svojim životima. Mi smo nešto novo naučili o sebi, a vi?

3

U doba kada su mediji zavladali go-tovo svim sferama našeg života,

potrebno je biti svjestan mogućnosti medijske manipulacije. O medijima i njihovom razvoju se dosta piše, ali jako malo je pisano o mogućnostima preven-cije medijske manipulacije. Sve češće se na internetskim portalima pojavljuju snimci nasilnih događaja, čije snimanje omogućuje sve veća raširenost mobilnih uređaja koji su sposobni ne samo snimati nego odmah urediti i objaviti te sadržaje putem interneta. Beskrupulozni urednici takvih portala ne samo da objavljuju takve sadržaje nego i neizravno potiču njihovo snimanje, sve u ime novinarskih sloboda i ljudskog prava na dostupnost informacijama. Često se u našem društvu govori o težnji ka društvu znanja. Veliki je problem u postizanju tog cilja sve veća okrenutost medijima, a sve manja prisutnost obra-zovnog i znastvenog sadržaja. Situ-acija je dodatno pogoršana jer mediji uspješno manipuliraju svim društvenim skupinama, a pogotovo mladima. Mladi i djeca imaju zagrarantirano pravo na informiranje uz pomoć medija i to kroz Rezoluciju Ujedinjenih naroda o pra-vima djece, uz napomenu da trebaju

Željana Musa, pedagoginja

imati pristup svim sadržajima iz medija, osim onima koji štete njihovom duhovnom zdravlju te je na odraslima da razluče koji je to sadržaj. Postoje velike prednos-ti za obrazovanje i dostupnost informaci-jama razvojem interneta tzv. E- learning. Problem je što se istim kanalima prenose i destruktivne informacije koje mogu biti pogubne za zdravi razvoj mladog uma, a upravo informacije s takvim sadržajem okrakterizirane su kao zabavne i mladi-ma jako zanimljive. Razvoj medija u ovakom smjeru uvelike utječe na gu-bljenje ili bolje rečeno: Manipulacija se može odrediti kao kontroliran postupak pomoću kojeg manipulator, koristeći simbolička sredstva, u za njega pogod-nim psihosocijalnim okolnostima, odašilje u masu preko sredstava komunikacije određene poruke s namjerom da utječe na uvjerenja, stavove i ponašanje velikog broja ljudi, tako da bi se oni u stvarima u kojima ne postoji opća suglasnost, a za koje su životno zainteresirani usmjerili prema uvjerenju, stavovima i vrijednos-tima manipulatora, a da toga nisu ni svjesni. Manipulatori, u ovom slučaju mediji, sve više koriste iluzije, virtualne stvarnosti da bi privukli pozornost gle-datelja. To im olakšava naša podsvijest,

MEDIJI KAO MANIPULATORI

4

te potreba ljudi da pobjegnu od surove stvarnosti, no problem je u tome što se gubi granica između realnog svijeta i iluzije. Mediji koji su bazirani na proizvodnju fikcionalnog sadržaja, utječu na način izvješćivanja o stvarnim događajima i činjenicama poremećaja vri-jednosnih sustava mladih. Masovni mediji, osobito tele-vizija, javno razglašena kao nova jaka politička sila - neuzdržano svaki dan i svaki sat utječu na nesnažnog čovjeka iz mnoštva, onog mnoštva koje je pasivno, nez-relo, vječno nekompetentno, da je uvijek bezbrižno do javnog života, naučeno da vlada elita vlasti. Jedan od najuspješnijih načina manipulacije mladima je kroz elektroničke medije, televiziju i internet i to „reality“ programima. U takvim emisijama promiču se negativne vrijednosti kao što su: sebičnost, licemjerstvo, uspjeh bez

muke i talenta, nerad... Ono što najviše zabrinjava jeste što se konstantno pomiču granice dopuštenog sadržaja, točnije tolerancija sve više raste i mladi su sve više izloženi lošim primjerima i uzorima, sve pod krinikom zabave. Obeshrabrujuća činjenica je da se vrijeme koje mladi provode pred ekranima raznih elektroničkih naprava gotovo izjednačilo s vremenom koje provode u školi. Internet je medij koji se jako brzo proširio i uvukao u svakodnevicu razvijenog društva. Ne samo da mu se može pristupiti s računala nego i sa sve različitijih mobilnih elektroničkih naprava. Tehnološki mreža napreduje, raste, povećavaju se brzine i protok infor-macija. S jedne strane internet je medij koji je jako koristan u prijenosu informacija na brz, jednostavan i neograničen način. No te njegove osobine ujedno su i najveće opasnosti za mlade umove podložne raznovrsnim manipulacijama. Internet svakim danom raste, točnije količina informacija koje se nalaze na internetu svakodnevno se povećava. Internet je lako dostupan. Sadržaji na internetu dostupni su svima i u svakom trenutku. Čak ako i postoje neka ograničenja ili zabrane nekim neprikladnim sadržajima za sve uzraste, lako ih je zaobići. Djeca i mladi u sklopu svog formalnog obrazovanja koriste se računalima i internetom. Računala i internet čak koriste kao pomagala u učenju i pisanju zadaće. No kao i svaki drugi medij, internet nudi više

5

zabavnih sadržaja nego onih s edukativnim sadržajem. Već smo na-pomenuli kako su reklame na internetu dostupne konstantno bez ikakvih ograničenja. Pa tako pri samom otvaranju nekih stranica poljavljuju nam se razni reklamni sadržaji koji su nam udaljeni samo jednim klikom miša. Posebno su djeci zavodljive i u svojoj svrsi učinkovite reklame za raznorazne računalne igrice dostupne putem interneta. Osim što već dokazano računalne igrice mogu izazvati ovisnost, opasnost leži i u raznim sadržajima koji su prikazani u njima. Pa tako mnoge od ovih igrica prikazuju razne nasilne, zastrašujuće prikaze koji uz su-vremenu grafiku izgledaju jako realno. Mnogi stručnjaci upozoravaju da ovakvi prikazi razvijaju toleranciju djece na nasilje te da mogu biti uzrok nasilnom ponašanju u djece i mladih. Također računalne ig-rice često prikazuju i mnogobrojne protuzakonite radnje kao zaba-vu. Mediji često stvaraju sliku djeteta i nerijetko utječu na percepciju javnosti o tome tko su djeca, kakva su i kako se ponašaju. Ta slika može u javnosti poticati i razvijati poštovanje prema djetetu i njegovim snagama i ograničenjima, kao što se iz nje također mogu širiti predra-sude i stereotipi. Onaj tko izvješćuje o djeci ili čiji izvještaj na bilo koji način uključuje dijete, mora biti svjestan vlastite odgovornosti za svako pojedino dijete koje je izravno ili neizravno dio medijskog prikaza, kao i za ono dijete koje je promatrač ili korisnik medijskog sadržaja. Djecu u medijskom izvješćivanju ne treba tretirati kao odrasle u malom jer su ona ranjivija, ograničenija u svojim kapacitetima, iskustvima i mogućnostima sagledavanja posljedica pojedinih postupaka, ovisna su o skrbi i potpori odraslih te nesamostalna. Praksa nam govori da neće ugroziti dijete svaka situacija u kojoj je ono u televizijskoj emisiji ili na slici u novinama, no prije objavljivanja svake od njih trebalo bi prom-isliti o mogućoj štetnosti za dijete te, prije konačnog predstavljanja nekog medijskog sadržaja, procijeniti može li on ugroziti ili osramotiti dijete, naštetiti mu, ugroziti njegovu privatnost ili naštetiti posebno ran-jivim skupinama djece. Pri tome treba računati i na dugoročne efekte izlaganja djeteta procjenama i reakcijama drugih, a i njegovim vlas-titima, koji nam nisu još dovoljno poznati i koje je nužno istraživati. Potrebno je i razvijati medijsku pedagogiju i odgojno-obrazovne pro-grame za djecu i roditelje na nacionalnoj razini kako bi se uključila cjelokupna populacija djece i roditelja. Uključiti i temu sigurnosti djece u elektroničkim medijima u redovni kurikulum škola te uključiti ovu temu u obrazovanje učitelja i njihovo permanentno stručno usavršavanje. Uzimajući u obzir činjenicu da je zaštita prava privatnosti djece prob-lem s kojim se susreću sve zemlje, postavljanje standarda prelazi okvire pojedinačnih država pa je, kao što je spomenuto, u rješavanje i regu-liranje toga područja uključena šira međunarodna zajednica. Vlade su na nacionalnim razinama dužne primijeniti pozitivne zakone i pravila te uključiti ih u zakonsku regulativu.Ži

vot n

am v

raća

sam

o on

o št

o m

i dru

gim

a da

jem

o. –

Ivo

And

rić

6

- 10% komunikacije među ljudima će biti nehumano s obzirom da već pos-toje softveri koji povezuju ljude per-sonifikacijom podataka.

- Oglašavanje preko društvenih mreža će rasti u prosjeku oko 21% godišnje.

- Očekuje se povećanje prodaje putem direktnog marketinga (1:1), jer se sma-tra da je to jedan od najučinkovitijih načina prodaje.

- Najjači marketinški medij, televizija, nastavit će rasti, te do 2016. godine će udio TV-a u marketingu biti 36%. Iako će marketing preko TV-a rasti, ve-liki dio oglašavanja s TV-a će preći na on-line oglašavanje.

- Televizori s pohranom on-line poda-taka će postati stvarnost.

- Broj mobilnih aplikacija do 2016. godine će narasti nekoliko desetaka puta.

- Ljudi se svakodnevno navikavaju na internet, netko radi igranja igrica, netko radi kupovine, gledanja slika, videa, druženja... Zarada od digi-talne prodaje podataka će drastično narasti.

- Korištenje e-pošte će se smanjiti. Ko-munikacije preko društvenih mreža će postati glavni način komunikacije.

- Do 2016. godine, 86% globalnog in-ternet prometa će činiti video, internet i osobno dijeljenje datoteka.

NOVOSTI IZ STRUKE

Donosimo Vam razmišljanja i analize iz svijeta o tome što se očekuje s trendovima marketinga i komunikacije u sljedećih nekoliko godina:

Trend marketinga i komunikacije

Piše: Ivan Asić, III. b

7

Problem s kojim se, trenutno, u digitalnoj tehnologiji susrećemo je prevelika količina

podataka koje treba arhivirati, ali i prenijeti na računalo, tablet ili smartphone. Taj je prob-lem posebno uočljiv kod digitalnog izdanja časopisa, koje je na telefonima neupotrebljivo zbog premalenog zaslona, dok je na tabletu sasvim druga priča. Ono što se u digitalnim izdanjima sve više koristi je interaktivna infor-macija s animacijom i zvukom.

Nova tehnologija personaliziranog spajanja činjenica, koncepata i ideja

Sve to stvara problem koji uzrokuje količina podataka, jer danas neki manji digitalni časopis ima nekoliko stotina MB, vrlo često i pola GB, ali i više poput Entertainment Weekly, koji ima čak i 1GB.Mnogi korisnici tableta bi već sada htjeli tablete koji imaju barem 128 GB memorije, kako bi mogli skladištiti časopise, iako će za sve to morati pričekati još neko vrijeme. Cijelo tržište digitalnih časopisa je pot-puno zbrkano jer postoje besplatni časopisi koje dobijete uz kupljenu tis-kanu verziju, dok s druge strane pos-toje časopisi koji su skuplji u digitalnoj nego tiskanoj verziji, kao što je npr. MacWorld.Navedene probleme je moguće riješiti razvojem tehnologije već za nekoliko godina jer se pretpostavlja da će 2020. godine računala biti 30 puta brža nego danas, a dostupna memorija bit će desetke puta veća od današnje, te besplatna Wi-Fi teh-nologija za skidanje tih časopisa će

biti na svakom koraku. Sve će se moći „uploadati“ na Cloud.Međutim, tehnologija ide nezaustav-ljivo i već postoje koncepti koji se raz-vijaju kao što je primjerice Google Knowledge Graph koji je ustvari baza podataka koja će uz Vaše os-obno dopuštenje analizirati Vas, te gdje će ovisno o vašim potrebama i spoznajama računalo učiti, kao što to u pionirskoj verziji sada čini Apple-ov Siri. Može se reći kako je ideja o ovoj tehnologiji nastala upravo iz ‘direkt-nog marketinga’ koji se pokazao kao vrlo efikasan u prodaji personaliz-iranih proizvoda.Takvi koncepti će biti vezani uz računalno prepoznavanje lica uz jedinstvenu lozinku gdje će hakeri, za probijanje u sustav, trebati znati lozinku i prepoznavanje Vašega lica. Naravno, ne mislite kako je ovo već pred vratima, ali činjenica je kako se tehnologija brzo razvija i da ćemo u tom vremenu biti možda i prije nego što mislimo.

8

FAUST: Za početak razgovora - kako ste proveli djetinjstvo, kako i gdje ste odrasli?Za Mostar kažu da je jedan od najljepših gradova na svijetu, to je grad mog rođenja i mog odrastanja, tu sam završila osnovnu školu i gim-naziju, te strojarski fakultet. Djetinjstvo provedeno uz stariju sestru i brata bilo je uistinu lijepo. Meni je kao najmlađoj bilo sve ,,dopušteno˝. A moju sreću su, uz moje razumne roditelje, s puno ljubavi dopunjavali neizmjerno dragi baka i djed.

FAUST: Gdje ste studirali i zašto ste se opredijelili za taj studij?Studirala sam na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Prije rata u Mostaru je bio čitav niz industrijskih poduzeća i potražnja za strojarima je bila izraženija u odnosu na ostale struke. Strojari su bili izuzetno cijenjeni, a i zapošljavanje je bilo lakše; samim tim što stvaraju nešto novo, nešto što dono-si dobit i od čega korist ima cjelokup-no društvo, bili su dovoljni razlozi da upišem strojarski fakultet.

FAUST: Kako ste proveli studentske dane?Moji studentski dani su donijeli nova životna iskustva, nove izazove, želje

za usvajanjem novih znanja. Studenti su puno učili, radili i ulagali smo dosta truda za postizanje rezultata. A bilo je i trenutaka opuštanja s prijateljima na kavi poslije dugotrajnih predavanja i vježbi.

FAUST: Koji vam je bio životni san kada završite studij?Završetkom studija ostvaren je dobar dio moga životnog sna. Nadalje sam željela dobro radno mjesto, te zasno-vati obitelj.

FAUST: Jeste li zadovoljni onim što ste postigli u životu?Uvijek mislite da možete više, kada ste zdravi i život vam teče bez teškoća. Zdravlje, moja djeca, obitelj su moje najveće postignuće i s tim sam izuzetno zadovoljna i na to sam ponosna!

FAUST: Volite li svoj posao i kakav je vaš odnos s učenicima?

JEDINO VAM ZNANJE NITKO NE MOŽE UZETI

I N T E R VJ UProfesorica: Tanja Šunjić

9

Mislim da činim dobru stvar i da to činim s radošću. Posao koji radim uvijek nano-vo nadahnjuje, uz svu težinu i gorčinu koju katkad osjetim. Na svakog učenika gledam podjednako, nastojim prenijeti svoje znanje, želim ukazati da je pored znanja važan odgoj i ponašanje koje je danas u izuzetnoj krizi. Djeca su najveći dobitak ljubavi, uz njih čovjek nestaje puno polaganije. FAUST: Čime se bavite u slobodno vrijeme?Slobodnog vremena imam vrlo malo i najčešće ga posvećujem svojoj djeci. Volim šetati, družim se s prijateljima, te pročitam nešto za svoju dušu, tako se najbolje odmaram.

FAUST: Što vas čini sretnom, a što nesretnom u životu?Sretnom me čini sreća i uspjeh moje djece i obitelji, te osjećaji poštovanja, ra-zumijevanja i pažnje, a nesretna sam kada su ljudi koji me okružuju nesretni zbog bolesti ili nepravde!

FAUST: Što je za vas najvažnije u životu?U životu ima puno važnih stvari, ali na prvom mjestu su moja djeca, moja kćerka i sin, oni su moja pokretačka snaga, svaki njihov uspjeh čini me neizmjerno sretnom i zadovoljnom.

FAUST: Po vama, kakve su sadašnje generacije u odnosu na bivše?Mogu govoriti o generacijama kada sam ja bila učenica. Tada smo više uvažavali profesore, htjeli smo naučiti što više. Vjerojatno zato što su to bila vremena većih ambicija i optimizma nego danas. Okolnosti su se puno promijenile pa je to vjerojatno dosta utjecalo na današnje generacije koje su slabo zainteresirane, razočarane. Ali mislim, samo je jedan kutak svemira što ga možeš zasigurno popraviti, a to si ti.

FAUST: Da možete, što biste promijenili u školi?Postoji čitav niz problema s kojima se ozbiljno treba suočiti i pokušati ih rješavati. U današnja vremena svi to očekuju od nekog drugog, mislim da i mi sami svojim ponašanjem i odnosom možemo popraviti dosta ružnih stvari koje svakodnevno susrećemo u školi. Lijepo ponašanje, odnos prema školskoj imovini i bolje učenje, to može učiniti svatko. Što se tiče škole kao obrazovne ustanove, uistinu nam je potrebna školska zgrada opremljena sa svim sadržajima koje zahtijevaju novi nastavni programi. Potrebno je stalno pratiti tokove razvoja, te nastoja-ti se uskladiti s njima, znači stalno ulagati u nova znanja, u nove tehnologije kroz kvalitetne edukacije kako nastavnog osoblja tako i materijalne podrške društvene zajednice u cjelini. Reforma školstva je potrebna, treba biti u skladu s potrebama gospodarstva koje više treba biti zainteresirano za škole i pomoći školama. Učenicima treba osigurati da se obrazuju u nešto što će znati raditi, a ne nešto što će završiti na papiru. Također ih je potrebno više uključivati u

10

nastavni proces, kako bi izrazili svoju kreativnost, te praktično ih obučavati da u potpunosti dožive i upoznaje zanimanje za koje se školuju.

FAUST:Vaš stil odijevanja je zapažen kao ukusan, što nam možete reći o tome?Drago mi je da vam se sviđa. Uvijek volim vidjeti kada je netko ukusno obučen. Bez velikog ulaganja, s malo stila svatko može lijepo izgledati. Ponekad detalji mogu promijeniti i učiniti jednostavnije svari vrlo lijepim. Volim modu, kreativnost i neobične detalje.

FAUST:U kakvim ste odnosima sa svojim kolegama, družite li se i privatno?Sa svojim kolegama imam korektan odnos i nastojim ga takvim održati, cijeneći da je svatko osoba za sebe, te ima vlastite osjećaje i stavove što ih u komunikaciji moramo dopustiti i uvažavati.

FAUST: Jeste li imali posao prije „uloge“ profesorice?Ovo je moj prvi posao!

FAUST: Vaš najdraži citat?Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!Dužnost prema samome sebi se sastoji u tome da čovjek očuva ljudsko dostojanstvo u vlastitoj ličnosti.Ljubav je kapljica nebeske rose, koju nebesa kanuše u kaležu života da mu zaslade gorkost.Karakter se ne može razviti kroz lakoću i mir: Jedino kroz iskušenja i patnju se duša može ojačati, vizija pojasniti, ambicija inspirirati i uspjeh postići.

FAUST: I na kraju, možete li nešto poručiti svojim učenicima i čitateljima Fausta?U turbulentnim vremenima u kojima danas živimo možda će ove poruke izgledati nepotrebne, neshvatljive, ali ja vam želim poručiti: Nastojte postati odgovorni i pošteni ljudi, slušajte svoje roditelje i profesore. Učite više, jer jedino znanje vam nitko ne može uzeti, a ponijet ćete ga bez ikakvog kufera gdje god da jednog dana krenete. Ne zaboravite svoju školu, jer sve što činimo, činimo za vaše do-bro, ali i naše dobro. Vi ste naša budućnost i od vas zavisi kakva će biti. Svijet treba ljude kod kojih su sposobnosti pod nadzorom jasnih načela.

Ivana Miletić i Ana Kvesić, IV. a

11

DOBRI REZULTATI

I ove godine vijeće učenika ima izuzetno dobre rezultate. Prvo polugodište obilježile su mnoge uspješne akcije: ekološka akcija čišćenja školskog dvorišta,

jednodnevni izlet maturanata u Split, rješavanje dugogodišnjeg problema s vraćanjem knjiga na vrijeme u školsku knjižnicu, organiziranje božićne priredbe u velikom stilu i mnogi drugi projekti koji će se ubrzo ostvariti.Vijeće učenika ove godine ima ogromne planove koji bi se trebali uskoro ostvari-ti. Dugogodišnji problem neodlaska na ekskurziju dugo je raspravljen i kao re-zultat toga, velike su šanse odlaska trećih razreda na ekskurziju. Sama činjenica da je zadnja generacija koja je išla na ekskurziju je generacija 88’ godišta, žalosna je za sve učenike. Naravno sav naš rad i projekti ne bi bili mogući bez velike angažiranosti učenika i potpore profesora i ravnateljice Zdenke Mišković, kojima ovim putem želimo zahvaliti na tome.

Mladen Knezović, IV. a

Vijeće učenika

Boris Planinić, III. b

UČENIČKI RADOVI

Kad bi cijele godine bili praznici, zabava bi bila dosadna kao i rad.Shakespeare

12

Ni po čemu se ne da naslutiti da smo već zakoračili u jesen. Dok se Mostar lagano budio iz sna, nas 56-ero djelatnika Prometne, Građevinske i Srednje

strojarske škole, praćeno izlaskom miholjskog sunca, krenulo je na put. Odredište je Boka Kotorska. Za većinu nas nepoznanica. Vođa puta, vjeroučitelj Viktor Zubac, predvodi zavjetnu molitvu i daje kratke informacije o prvom odredištu putovanja – Trebinju. Tako saznajemo da je od prijeratnih 2000 katolika u župi ostalo njih dvjestotinjak od kojih je većina u mješovitim brakovima. Vrijedilo je upamtiti i da je naša, mostarsko - trebinjsko – duvanjska biskupija, starija od zagrebačke.Prvu jutarnju kavu popili smo u trebinjskom starom gradu čije središte krasi mala, dobro očuvana katolička crkva. Građevine, trg, položaj grada rekli bi nam da smo prije u Slavoniji negoli u Hercegovini.Viktor nam prepričava da smo za dvadesetak minuta u Crnoj Gori. Putovanje je dobro organizirano, što se moglo zaključiti i po činjenici da smo na granici ostavi-li osobne, ali da nismo bili pregledani, niti je itko doživio bilo kakvu neprijatnost. Na naplatnim kućicama Crnogorci su nam naplatili cestarinu, ali ne za korištenje auto-ceste, jer nje i nema, nego uskih puteva lokalnog karaktera.Svi oni koji su bili u Dalmaciji iznenadili su se ovim dijelom crnogorske obale. Umjesto dalmatinske makije, kamena i pješčanih plaža; doživjeli smo ugođaj naših planina i jezera: gusta borova šuma, uska obala. Čovjek bi pomislio da je u Masnoj Luci ili na Boračkom jezeru. Autobusom smo obišli dobar dio Bokoko-torskog zaljeva prije no što smo pred sobom ugledali drugo odredište – dva otoka. Brodice su nas odvezle do otoka Gospe od Škrpjela, gdje nas je dočekao don Srećko Majić, podrijetlom iz Drinovaca, Hercegovac koji ni nakon 40 godina provedenih u ovoj župi nije izgubio hercegovački dijalekt.Od svećenika doznajemo da je susjedni otok – otok sv. Đorđa (Jurja) prirodni, te

Boka KotorskaPUTOPIS

5.10.2012.

13

da njegovu crkvu održavaju pravoslavni svećenici. Otok, čiji smo mi posjetitelji, ima u nazivu riječ škrip – kamen, jer je nekoć na mjestu današnjeg otoka iz mora virila stijena, kamen – škrip.Dvojica braće, velikaša iz Perasta, za jednog nevremena, pronađoše na škripu sliku Gospe s Isusom u naručju i odnesoše je svome domu. Poslije par godina, dok je jedan od spomenute braće ležao na samrtnoj postelji, obitelj se zavjetova i pomoli se pred slikom. Bolesnik ozdravi.Po zavjetu, stanovnici Perasta su 200 godina dovozili čamcima kamen i sipali ga u more. Tako je nastao umjetni otok na kojem je sagrađena crkva Gospi od Škrpjela.Crkva je pravi muzej s mnoštvom slika najpoznatijih hrvatskih slikara, s najvećom riznicom srebrnih pločica s gravurama jedrenjaka koje su kao zavjet darovane crkvi prije isplovljavanja brodova, mnogo od očiju skrivenih zlatnih predmeta. Kamena ploča s natpisom koji svjedoči da je Perast imao notara još prije Kolum-bovog otkrića Amerike, ostavlja čovjeka bez daha.Osim sloge, da bi ispoštovali zavjet, stanovnici Perasta trebali su i materijalna sredstva. Tako doznajemo da je Perast bio perjanica hrvatske brodogradnje. Imao je i najbolju europsku pomorsku školu, u kojoj su se školovali ruski i austro-ugraski admirali. Pojava parobroda označila je propast Perasta.A što je Perast? Prekrasan stari kameni grad, kao uklesan u obalu. I danas ga krasi 18 palača i 22 crkve, od kojih je 20 katoličkih i 2 pravoslavne. Otkud to-like crkve? Svaki imućniji stanovnik Perasta financirao bi izgradnju jedne crkve i fratra koji bi poučavao njegovu djecu. Danas je u Perastu 200 stanovnika. Iako malobrojni i dalje, nakon 500 godina, svake godine odrasli muškarci održavaju zavjet - veslajući cvjetnim vijencima ukrašenim čamcima odvoze kamen, prave krug oko otoka i u more bacaju kamen i vijence.

14

Brodice su nas vratile u Perast. Penjući se uz 152 stigosmo do svečeničkog dvora s čije terase se pruža veličanstven pogled na Bokokotorski zaljev. Don Srećko i njegovi pomoćnici-civili bili su izvrsni domaćini. Vjerujem da će nam svima ostati u sjećanju da nas je aperitivom, ručkom i desertom poslužio jedan svećenik.Poslije ručka brodice su nas odvele do Kotora. Usput saznajemo da prenoćište u Kotoru stoji od 5 do 10 eura i da je euro službena valuta u Crnoj Gori, te da Rusi pokupovaše obalu. Svojim zidinama i građevinama Kotor najviše podsjeća na Dubrovnik. O vezama Kotora i Dubrovnika pričao nam je i kotorski biskup koji je tu 13 godina. I on je naše gore list. Potječe iz Bosne-Posavina. Zaštitnik Kotora je sv. Trifun (Vlaho), kojeg je Venecija htjela za svakog zaštitnika. Prevozeći re-likvije iz Male Azije u Veneciju, venecijanski moreplovci morali su se zbog nevre-mena zaustaviti u Kotoru. Kako nevrijeme nije prestajao danima, zaključili su da sv. Trifun želi ostati u Kotoru. Odštetu Veneciji platio je jedan kotorski velikaš. U muzeju kotorske biskupije čuvaju se mnogi predmeti , a posebno me se dojmio križ kojim su blagoslovljeni austro-ugarski vojnici prije bitke koja je označila pad osmanskog carstva.Pomolili smo se pred relikvijama Ozane Kotorske , hrvatske svetice , za koju smo učeći vjeronauk, vjerujem svi čuli. Nakon 12 sati (7-19h) krenusmo put Herce-govine. Onako tjelesno umorne, a duhovno obogaćene, Mostar nas prigrli oko 23h. Tako učitelji, na Dan učitelja, doznaše mnogo o svom narodu.

Boris Planinić, III. b

UČENIČKI RADOVI

Oni koji žele nešto naučiti nisu nikad besposleni. Montesquieu

Nataša Pehar, prof.

15

Ističe važnost pravih vrijednosti života, životnu vrijednost uopće. Možda nas mnogi neće pamtiti kao neku poznatu osobu, pjesnika, glumca… Ali ono što će naši bližnji zapamtiti je jedino bit-no. Zato trebamo paziti da ne idemo maleni kroz svoj život, bezvrijedni, grješni, neobazrivi. Trebamo u svakom trenutku biti spremni na smrt, svjesni da smo ostvarili svoj cilj i da nemamo za čim žaliti. I kad nas smrt preraste, to nije kraj, `mjesto u prah prelazimo u zvijezde. Takvim kontrastima daje nam nadu za vječni život.Možda nitko od nas smrt ne prihvaća kao Šimić, ali uz njegove pjesme na tren prihvatimo takvo mišljenje i osvrnemo se na svoj život. Šimić je zasigurno svoj cilj ostvario i pjesmama ostavio trag stotinama godina poslije.

Antonela Marić, IV. b

Šimić je bio jedan od najvećih hrvatskih pjesnika uopće. U krat-

kom životnom vijeku postigao je mno-go, dokazao vrijednost svog života i ostavio nam pjesme za pamćenje. Bez obzira na tematiku, sve pjesme su misaone, natjera nas da zastanemo i dobro razmislimo o njegovim riječima. Posebno Opomenom nam izravno šalje poruku da se trgnemo iz svakidašnjice i ostvarimo svoj cilj. Njegove riječi su tu i poslije mnogo godina, bar u mom sjećanju, što zasigurno pokazuje da je uspio prenijeti vječnu poruku. Ističu se i ciklusi o smrti, siromaštvu, pejsažu u Hercegovini i pjesme o tijelu. Šimić potpuno realno opisuje svijet, sa svoje točke gledišta, možda pomalo nega-tivno, kako nismo navikli u pjesmama. Možda očekujemo hrpu šarenih epite-ta koji opisuju ljepotu svijeta oko nas, umjesto tame pejsaž u cvijeću.No, Šimić tamu, smrt, potpuno prihvaća, kao najnormalniju stvar, tako ravnodušno! Osjeća smrt u sebi, svjestan je u svakom trenu da je prisutna, i kad on zastane, ona je još tu. Raste, dok ga cijelog ne preraste. Ali ni tu nije njen kraj, kad mi umremo, nastavlja dalje sama. Tek tada počinje njeno kraljevst-vo, tek tada počinje dokazivanje njene pobjede, a mi smo nemoćni. Sve do Opomene kad nam ponovno daje, uz poruku, nadu u život nakon smrti.

Pjesništvo A. B. Šimića

16

1. Koliko golova je postigao Pelé?Pelé, proglašen jednim od najboljih napadača svih vremena, postigao je 1283 gola.

2. Od čega se pravi votka?Votka se pravi od žitarica ili krumpira.

3. Što je mistral?Mistral je daska za jedrenje za jednu osobu u muškim i ženskim disciplinama.

4. Gdje se nalazi rijeka Lena?Rijeka Lena se nalazi u Rusiji.

5. Što je “holokaust”?Ovaj pojam se odnosi na nacističko proganjanje Židova, ali i svih ostalih koji su ubijani radi vjere, uključujući Rome, homoseksualce i duševno zaostale.

6. Za što služi CT?CT računalom slike poprečnih presjeka kroz tijelo pretvara u trodimenzijalne prikaze organa i tjelesnih šupljina, koje otkrivaju znakove bolesti.

7. Što znaš o Barbadosu?Glavni grad je Bridgetown i engleski im je službeni jezik. Dugo su bili britan-ska kolonija, a tek ‘50-ih godina prošlog stoljeća su dobili pravo glasa. 1966.godine dobivaju neovisnost u Commonwealthu, a ‘80-ih godina pridružuju se SAD-u.

8. Čime upravlja mali mozak?Mali mozak upravlja pokretima i ravnotežom.

BOLJE JE ZNATI NEGO IMATIZANIMLJIVOSTI

Sve vam mogu oduzeti, ali znanje nikad. Danas ste bogati, a sutra siromašni, danas imate, sutra nemate. Ulaganje u sebe, u svoje znanje i obrazovanje je sigurno najisplatnije ulaganje. Tu ne možete propasti i to ne može nestati. U ovom broju vas opet učimo o raznim oblastima života od sporta, geografije, glazbe, preko religije, medicine...i mnogih drugih. Uživajte i učite s nama!

17

9. Koji je najprodavaniji časopis na svijetu?Najprodavaniji časopis na svijetu je Reader’s Digest, koji se mjesečno prodaje u 24 milijuna primjeraka na 20-ak jezika. 10. Tko je bila Venera/ Afrodita?Ona je bila božica ljubavi, rođena iz morske pjene blizu Cipra. 11. Kako je nastao valcer?Valcer je ples koji se razvio od njemačkih seljačkih plesova. Nastao je u Austriji 1781., a u prošlom stoljeću se premješta u plesne dvorane.

12. Što je Superdiv?Ima 100x veću masu od Sunčeve. Živi nekoliko milijuna godina. Kad se istroši, uruši se i tako nastaju crne rupe.

13. Koja je najmanja ptica na svijetu?Najmanja ptica na svijetu je Helenin kolibri s Kube. Odrstao mužjak je dug 5,5 cm, i težak je 1,6 gr.

14. Koliko puta je pobijedio svjetski prvak u teškoj kategoriji, Rocky Mar-ciano?Svjetski prvak u teškoj kategoriji ‘50-ih godina osvojio je rekord jer je od 49 borbi pobijedio 49 puta, od toga 43 puta nokautom.

15. Što je preludij?Preludij je kratka instrumentalna skladba.

16. Koje su svete životinje u hinduizmu?Svete životinje u hinduizmu su krava, majmun, štakor i zmija.

17. Koje su bile savezničke sile u Prvom svjetskom ratu?To su bile Francuska, Velika Britanija, Rusija, Srbija, Belgija, Japan, Italija (1915), Portugal, Rumunjska, Grčka i SAD.

18. Što su “združene obitelji”, a što su Sati?“Združene obitelji” su obitelji nastale iz dogovorenih brakova. Sati je ime za hidnustičko samožrtvovanje udovica na pogrebnim lomačama njihovih muževa.

Tamo gdje je bogatstvo najvažnije, tu je jeftina čast, poštenje i iskrenost.Sallustius

18

F I L MNovi filmoviKilling Them Softly ( Ubij ih nježno )jedan je od najiščekivanijih filmova kojeg morate obvezno pogledati. Glavna uloga u ovom filmu pripala je slavnom glumcu Bradu Pittu. Naime, radi se o kriminalističkom trileru, film se prikazuje od 06.12.2012. godine! Obvezno pogledati!

Pitch Perfect ( Na putu do zvijezda )Film na Na putu do zvijezda je još jedan od filmova koje preporučujemo – naime, radi se o glazbenoj komediji gdje nam talentirani brucoši i brucošice donose uzbudljivu i raspjevanu priču o natjecateljskim zborovima i napetom rivalstvu. Mlada buntovnica Beca dolaskom na fakultet pridružuje se ženskoj vokalnoj skupini The Bel-las. Pomalo uštogljene i staromodne pjevačice potpuno će promijeniti svoj stil i uspeti se na ljest-vici fakultetskih zvijezda. Čeka ih velika borba s muškim zborom koji je sve samo ne konvenciona-lan. Kako će se Becca i cure snaći, ne propustite pogledati.

Sonja i bikFilm Sonja i bik je hrvatska komedija godine. Film je na 59. Festivalu igranog filma u Puli os-vojio nagrade za najbolji scenarij, kostimografiju i glazbu. U filmu je najviše istaknut odnos sela i grada, to je baš ono čemu se svi vole smijati, seo-ski običaji! U ovom filmu glavne uloge glume Ju-dita Franković ( Sonja ) i naš Hercegovac Goran Bogdan ( Ante ). Napokon hrvatska komedija koja „ima muda“ prikazati nas onakvima kakvi zaista i jesmo!

19

TedPriča o muškarcu koji život dijeli s ponosno politički nekorektnim, seksualno ugroženim, kon-stantno napušenim i beskrajno bezobraznim plišanim medvjedom. Film počinje kad John (Mark Walberg) za Božić dobije svojeg malog plišanog medvjedića i jednu noć zaželi da nje-gov medvjedić može pričati i da se mogu družiti. John u vezi je s prekrasnom Lori (Mila Kunis), ali jasno vam je u kojem to smjeru ide kada John podržava Tedov afinitet prema lakim ženama, lakim i težim drogama, cugi… Svakog muškarca dočeka odrastanje i trenutak kada mora birati: djevojka iz snova ili nenadmašivo zabavni plišani medvjed?

SkyfallNaravno, svi znate, glavna uloga Daniel Craig. Vrsta filma: akcija, avantura, triler. Kratak opis: Bondova odanost prema M je na kušnji kada njezina prošlost izađe na vidjelo. MI6 biva napadnut te 007 mora otkriti i uništiti prijetnju bez obzira na osobne žrtve.

Radi ono što učitelj govori, a ne ono što on radi. – turska narodna izreka.

Oni koji žele nešto naučiti nisu nikad besposleni. – Montesquieu

Kako da razumijem ovo: ubiti se radi jedne žene? A gdje su one ostale?Tin Ujević

MUDRE IZREKE

F I L M

Kristijan Soldo, III. b

20

Kao završni razredi okupili smo se i dogovorili izlet u zamjenu za neprežaljenu ekskurziju i odlučili se za destinaciju Split. Puno je razloga što smo odabrali

baš Split - veliki tržni centri, more, a i Split je grad vrlo bogate povijesti, pun kulturnih spomenika. Naša škola već godinama ima neriješen problem odlaska na ekskurziju. Zadnja generacija koja je otišla bila je generacija 1988. Shvatili smo da nemamo rješenje te da nam je ovaj odlazak najbolja opcija kako bismo svi skupa bar na neki način osjetili čari zajedničkog druženja i zaključili našu završnu godinu. Odlazak u Split bio je pun pogodak! Dan je započeo tmurno i kišovito, no kako smo se približavali Splitu, vrijeme je bilo sve bolje i bolje, kao i naš izraz na licu. Atmosfera u autobusu je bila izvanredna, pjevali smo, pojedini su i plesali, te zbi-jali šale na račun „prokišnjelog“ autobusa koji je razbudio i pojedine spavalice. Kada smo došli u Split, prvo smo otišli u tržni centar ,,City One˝, tu je slijedilo obavljanje šopinga te ispijanja kava na mostarski način. Nakon sat i pol vremena našli smo se kod autobusa i krenuli ka rivi. Uslijedio je zanimljivi odlazak u Dio-klecijanovu palaču. To je antička palača cara Dioklecijana, danas dio povijesne jezgre Splita koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. g. Slijedilo je razgledavanje podruma Dioklecijanove palače koji se nalaze u najjužnijem dijelu Starog grada. Rečeno nam je da se danas ti podrumi koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor. Nakon toga uslijedio je dugoo-čekivani dio tj. slobodno vrijeme, gdje je svak sa svojim najdražima otišao i uživao na svoj način. Jedan dio učenika otišao je na Bačvice, iako vrijeme nije bilo za

Maturanti u Splitu

21

kupanje, nitko od nas nije mogao odo-ljeti prelijepoj jadranskoj pješčanoj pla-ži. Svatko je mogao primijetiti da smo svi bili prezadovoljni i složni u zajed-ničkom druženju. Rečeno nam je da se svi skupimo u 18:30h i da slijedi povra-tak kući. Nažalost, dan je brzo prošao i morali smo krenuti, iako smo bili tužni što ne možemo ostati barem još jedan dan. Povratak kući brzo nam je prošao jer sve što je lijepo kratko traje, ali se i dugo pamti. Nadamo se da ćemo imati još jednu priliku da se svi skupimo i pro-vedemo još jedan nezaboravan dan.

Ana Kvesić, Ivana Miletić, IV. a

22

Video “Gangnam Style” južnokorejskog glazbenika Psya

postao je najgledaniji video na You-Tubeu s više od 800 milijuna prikazi-vanja, čime je s prvog mjesta maknuo “Baby” Justina Biebera koji je bio naj-gledaniji video dvije godine. YouTube je na svome Trends blogu objavio da je “Gangnam style” vidjelo 805 milijuna posjetitelja. ‘Gangnam style’ postao je internet-fenomen nakon svoje pojave, koji je ubrzo inspirirao brojne parodije i obrade. Iako se radi o skladbi sa Psyevog šestog albuma, ovo je prvi put da je privukao plan-etarnu pozornost, kao i prvi put da je na vrhu YouTube ljestvice pjesma koja nije na engleskom jeziku.

Gangnam je elitna četvrt Seula, glavnog grada Južne Koreje, a riječi pjesme govore kako ‘tata ima Gangnam-stil’. Video u sebi sadrži mnoge nepovezane, pomalo bizarne scene koje parodiraju život bogatih ljudi u Koreji. Cijelo vrijeme kroz spot se provlači ‘jahački’ ples, čiju je koreografiju osmislio sam Psy, a koji također ubrzano postaje planetarno popularan. Ovaj način plesa i pjevan-ja je prihvaćen po cijelom svijetu, tako

G L A Z B A

da sad imamo obrade ove pjesme i plesa iz mnogih drugih zemalja na svijetu.

Gangnam style

253

KRZNOKrzno je prisutno od samih početaka mode. Povezujemo ga s luksuzom i elegancijom, a sada možete naći različite imi-tacije i svoj krznenog “najboljeg prijatelja”. Različite boje, modeli, praktični su i topli.

KOŽAModerna je i ove godine je možete nositi bilo da su to kožne tajice, šorc ili suknja. Najjednostavniji jesenji komad, koji se može nositi uz svakoj prilici jest - kožna jakna! Preko dana u casual varijanti, a navečer na haljinu, jednako dobro izgleda. Ove go-dine je postao jako popularan „Peplum kroj“ - naglašava struk, a prikriva nedostatke. Može se kombinirati gotovo uz sve, uz hlače užeg ili šireg kroja, uz traperice, uže suknje… Možete naći zanimljive imitacije u gotovo svakoj prodavaonici.

Antonela Marić, IV. b, Andrea Rajić, IV. dMODAKako uvijek izgledati šik?!Nosite ono što vam se sviđa, u čemu se osjećate dobro i znate da vam pristaje ! Ako se osjećate dobrom, izgledat ćete dobro, i zapamtite - za dobar styling nije potrebno mnogo novca, nego ideja. Svaki komad možete nositi u različitim kombinacijama i uvijek biti šik. Svaka sezona ima nekoliko ključnih trendova za koje smo uvjereni da će osvojiti trendseterice, poznate po velikoj ljubavi prema modi i aktualnim trendovima. Uz komade koji su istaknuti kao hit komadi sezone, svaka sezona nosi sa sobom i komade u koje se isplati uložiti jer će biti u modi godinama.

UZORCINe zaboravite komade s uzorcima koji su pravi hit ove sezone, posebno uzorak leopard koji se vraća u modu iz godine u godinu. Jednostavno osvježite tamnu ili jed-nobojnu kombinaciju.

ŠLJOKICEŠljokice su in već nekoliko se-zona i čini se da će tako i ostati. Sa šljokicama ćete zablistati u dnevnoj, kao i u noćnoj kombinaciji. Mali detalji, kao šljokice na kragni, popravit će svaku kombinaciju.

NITNE Nitne na svakom ko-madu, modnim dodatci-ma i kao modni dodatci. Izgleda odlično !

“Ponekad je s trendovima slična priča kao s frajerima, privlače nas iako znamo da imaju nezgodan karakter.No, ponekad baš takvi ispadnu superšik.”

24

Bosanac, Hercegovac i Crnogorac došli na kolodvor malo ranije, pa skoknuli ‘na po jednu’.Međutim, malo se zarakijali, pa gotovo zakasnili.Kad su istrčali na peron, vlak već krenuo.Njih trojica potrče za vlakom . . . i - kao u svakom vicu - Crnogorac odustane prvi.Hercegovac trči još malo, pa i on stane.Ali Bosanac se zainatio, trči sve jače i brže, pruži ruku, dohvatištangu, stisne, poskoči, prekobaci se i uleti u vlak . . .Ova prva dvojica zadihani i u čudu gledaju prizor, pa Crnogorac reče:“Viđe budale, a samo je doš’o da nas isprati!”

H U M O RDošla nevjestina majka u kćerkinu novu kuću da vidi gdje joj kćerka živi. Nakon dužeg razgledavanja kaže:“Lijepo se udala moja kćerka. Blizu joj je crkva, pa može i s pro-zora slušati liturgiju. Na to će svekrva: „Da, da, a koliko joj je dug jezik, može sa s balkona i pričesti!“

Chuck Norris je uspio ugurati

Jacques Houdeka u Sloveniju!!!

Idu dva digitrona ulicom, naiđu na kompjutor, prvi će na to:- Vidi štrebera.

Na ulazu u Raj čekaju u redu jedan pop i je-dan vozač autobusa. Sveti Petar propusti prvo vozača,a popa ostavi da čeka.- Valjda sam ja zaslužniji! – naljuti se pop.- Ni govora – odgovori Sveti Petar. – Ti kada držiš propovijedi u crkvi svi spavaju, a kada on vozi autobus, svi se mole Bogu.

Došao Smak svijeta u Bosnu. Pogleda oko sebe:“Izgleda da sam već bio ovdje!?!” …i ode…

Chuck Norris zna što je pisac htio reći.

Chuck Norris ne gleda TV - TV gleda Chucka Norrisa.

Dođe sin Hercegovca sav uplakan kući iz škole: - Ćaća, ćaća, zašto svi u školu idu busom, a ja Mercedesom? - Samo ti uč’ sine, kupi’ će tebi ćaća i bus.

S R E T A N B O Ž I Ći

N o v a 2 0 1 3 . g o d i n a

www.tel.net.ba/strojarska.skola.mo