MOZA KiČuvar Grada

Senada Tikveša

slika tjedna

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljivijufotografi ju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografi je šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA - IZGRAĐENHOTEL IMPERIAL

Na današnji dan, 2. lipnja 1895. godine, započela je gradnja Hotela Imperial. Hotel je izgrađen u rekordnom roku. Naime otvoren je nakon godinu ipol dana, 29. siječnja 1897. g. Gradnja hotela Imperial predstavljala je prekretnicu turizma

za cijelu regiju. Imperial je tada bio prvi moderni, luksuzni hotel na ovom području koji je svojim gostima pružio sve novitate poput elek-trične energije, liftova, kupaonica u sobi, tekuće tople vode, grijanja i onog najvažnijeg, profesionalnu uslugu visokih svjetskih standarda. (Izvor:gradoplov.hr)

SAJAM PROIZVODI HRVATSKOG SELABesplatan ulaz i parking / 9 - 21 h

MALI STRADUN - BABIN KUK8. - 11.6.2017.

VRHUNSKI TRADICIJSKI POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI PROIZVODI

-Potpisali ste sporazum o suradnji s čelnicima DUSTRA-e i DDS-a i time osigurali većinu u Gradskom vijeću. Za sada je na vašoj strani 16 od 25 vijećnika.

-Nakon što smo ostvarili jedan od boljih rezultata za HDZ-u u posljednjih dosta godina, krenuli smo u razgovore s po-tencijalnim partnerima. Za sada smo postigli dogovor s ove dvije stranke i osigurali potporu od 16 vijećnika. No, to ne znači da nećemo i ubuduće razgov-arati i da naša vrata suradnje i dalje nisu otvorena svima onima koji žele pomoći u rješavanja nagomilanih problema. Zaista, Gradu treba mirna luka i on je upravo uplovio u nju! Treba nam sta-bilnost jer je mnogo posla pred nama i, osobito kod EU projekata, vremena za čekanje i razmišljanje nema. Treba radi-ti- odmah!

-Vaš suparnik Dujmović kao odgovor na tih 16 vijećnika ponudio je koali-ciju s građanima.-Živimo u predstavničkoj demokraciji. Građani su svoje predstavnike odab-rali preko gradskih vijećnika i oni će zastupati njihove interese. Stoga nema konkretnije ni kvalitetnije koalicije s građanima od potpisane suradnje između predstavnika građana. Dujmov-ić PR smicalicama nastoji zapravo ig-norirati činjenicu da je Gradsko vijeće dobilo novu većinu, ali , što je važnije, nastoji ne vidjeti činjenicu da je sa svoja tri vijećnika ostao sasvim sam.

-Iz tabora HNS-a se može čuti da su oni imali više glasova kada su pobi-jedili nego vi sada.-I Nikola Obuljen je imao još više glasova kada je 1993. pobijedio za gradonačel-nika. Kakva je to argumentacija? Da je bila riječ o nekakvoj radišnoj i složnoj koalicijskoj ekipi, još bih nešto i razu-mio. No, kada vidite da je HNS, odnosno čovjek koji se ne može pomiriti s krajem političke karijere i njegov „osobni odab-ranik“ (što je primjerenije diktaturama), ostao sasvim sam- onda vam je sve jas-no. Svi su partneri još pred izbore na-pustili bezidejni i prema ponoru krenu-lom HNS-u. A od toga u HNS-u ne mogu

pobjeći- unatoč očajnim vratolomijama sa statistikom i brojnim spinovima. Nji-hova je lista dobila tri puta manje nego naša, a kao kandidat za gradonačelnika sam dobio dvostruko više od Dujmov-ića. I ta razlika samo može rasti. Što god oni umišljali.

-Zašto ste tako uvjereni u pobjedu?-Građani su jasno poslali poruku da žele promjene. Građani nisu bili fascinira-ni Vlahušić-Dujmovićevom pričom o nekakvom svemirskom uspjehu HNS-a u dva mandata i pokazali su im što misle. Kada bi se igrali statistike, mogli bi zaključiti da je politika HNS-a dobila potporu od jedva 2-3 tisuće glasova od 38 tisuća birača. Što tek to znači? Da je za HNS jedva 5-7 posto birača? Bitna je poruka s birališta. A ona je jasna- nije se radilo gotovo ništa, Grad treba za-okret. Grad treba učiniti sve da bude po mjeri građana. Treba uhvatiti korak s europskim i svjetskim destinacijama, kao što je to činio čitavu svoju povijest. Naši su sugrađani toga svjesni i stoga očekujem njihovu potporu da završimo započete promjene u smislu odgovo-rnosti za upravljanje Gradom. I početi raditi.

-Kao da ste nestrpljivi da počnete raditi?-U neku ruku i jesmo. Godinama je Grad zapušten i luta bez ikakvog smisla i cilja. Zar nije tužno i tragično da Grad poput našega, koji je još prije pet stoljeća ri-ješio čitavu infrastrukturu i socijalne programe, iako najbogatiji u državi ima ovakve probleme- nemaju svi građani još uvijek pristup vodi, kanalizacijski sustav puca svakog tjedna, sustav obo-rinske odvodnje ne postoji, vrtića nema dovoljno i ne ispunjavaju pedagoške standarde, nije uvedena jednosmjens-ka nastava u škole, umirovljenici nema-ju mjesta u domovima, mladi nemaju nade za rješenje stambenog problema, ne postoje planovi upravljanja povijes-noj jezgrom, sportskom infrastruktu-rom, prometom, otpadom, turizmom...Pored toliko problema ne bi trebalo čuditi što jedva čekamo početi s radom. Mi smo ipak djeca ovog Grada i doživl-javamo dosta ovoga emotivno. Mi zaista

želimo da se Grad probudi i da još mno-go toga svima nama da- onako kako je u stihovima pjesme od maestra Jusića koju koristimo za kampanju.

-Što ćete prvo raditi?-Obećali smo krenuti „čistim startom“ odnosno temeljito provjeriti što su naši prethodnici činili. Vidjeli smo primjer agencije DURA-a koja je služila kao na-jobičniji bankomat, a svakodnevno do-bivamo i informacije o nekim drugim događanjima po gradskim tvrtkama i samoj gradskoj upravi. Stoga nemamo izbora nego revizijama spriječiti nak-nadno ispadanje „kostura iz ormara“. Nakon toga moramo posložiti tim koji će raditi na realizaciji svih programa, a osobito onaj na EU projektima.

-Fondovi EU su značajna stavka u programu Hrvatske demokratske zajednice?-Svakome pametnome to bi bio pri-oritet. Zar nije besmisleno da se prim-jerice novci od baštine (zidina) troše na obnovu baštine umjesto da se to, kao u primjeru Stona, radi sredstvima iz EU fondova? Ili da koristimo kredit-no zaduženje ili proračunske novce za projekte koji su dostupni u EU fon-dovima? Novce iz proračuna i novce od baštine ćemo koristiti za podizan-je standarda življenja naših sugrađa-na. Možemo uvoditi čitav niz olakšica i povlastica našim sugrađanima, ali samo ako okrenemo ovaj trend. A želi-mo i hoćemo. Bivša vlast je uspjela os-tvariti neslavan rekord od nula kuna iz fondova EU, kako su nas na okruglom stolu, informirali resorna ministrica i šef SAFU-a, agencije odgovorne za ugovaranje i provedbu EU projekata. I to je porazno. Jednako kao što je pora-zno da se pročistač nije mogao platiti EU novcima nego se to javno tvrdilo, a zapravo su se koristila proračunska sredstva. I to je ogledni primjer kako je bivša vlast radila. Bili su nesposobni za EU projekte, ali su bili itekako sposobni za „čerupanje“ agencije DURA. Mi ćemo „otkriti EU fondove“ i po mogućnosti sve velike projekte financirati upravo sredstvima iz EU fondova. Hoćemo li to učiniti uvođenjem reda u DURA-u ili os-

Grad je uplovio u mirnu lukuKANDIDAT HDZ-A ZA GRADONAčElNIKA MATO FRANKOVIć UOčI 2. KRUGA IZBORA I NAKON POTPISIVANJA SPORAZUMA O SURADNJI S DDS-OM I DUSTRA-OM U GRADSKOM VIJEćU:

PlAć

ENI O

GlAS

nivanjem upravnog odjela za te poslove u sklopu gradske uprave, to ćemo još vi-djeti. Svakako, pred ljude koji će na tim projektima raditi bit će visoko postavlje-na letvica s očekivanjima.

-Kultura je značajan dio poslova gradske uprave, ali se, očito, njome nitko sustavno ne bavi. Što ćete vi tu učiniti?-Bivša je gradska uprava u jednom tre-nutku, po zamisli „nikad prežaljenog vizionara“, namjeravala ukidati pojedi-ne ustanove u kulturi. I to je bila jedina vizija koju je, uz oduzimanje novaca od ulaznica Dubrovačkih muzeja i pokušaj

oduzimanja novaca od gradskih zidina, ta ekipa imala. Novac, novac i samo no-vac. A znamo dobro da kulturu ne može-mo promatrati kao nešto što donosi profit. I tu ćemo učiniti zaokret. Mogu najaviti kako će moj tim upravo u kul-turi napraviti iskorak- izgradit ćemo, novcima EU, nekoliko novih muzeja (ar-heološki, muzej grafike, in situ muzej is-pod katedrale, muzej Juga) te osmisliti detaljno kompleks lazareta i ljetnikovac Gozze u Rijeci dubrovačkoj. Dakle, i u kulturi ćemo se pokazati mnogo snalažl-jivijima, upućenijima i konstruktivniji-ma. Kada moj tim ovo pobrojano reali-zira, bit će to najveći iskorak u kulturi u

zadnjih dosta desetljeća, ako ne i više.

-Čini se kao da ste se dobro ekipira-li - za sve oblasti djelovanja gradske uprave imate svoj tim.-Dvije se godine temeljito priprema-mo za preuzimanje odgovornosti za naš Grad, pa smo imali prilike dobro posložiti planove i ljude koji će te pla-nove biti u stanju provesti. Pri kraju smo i te kadrovske križaljke, ali smo trenu-tačno zauzeti poslom oko drugog kruga izbora. Svakako, sve će to uglavnom biti ljudi iz tima s kojim radim od kada sam predsjednik dubrovačkog HDZ-a i s koji-ma sam zajedno bio i u ovoj kampanji.

Grad je uplovio u mirnu lukuKANDIDAT HDZ-A ZA GRADONAčElNIKA MATO FRANKOVIć UOčI 2. KRUGA IZBORA I NAKON POTPISIVANJA SPORAZUMA O SURADNJI S DDS-OM I DUSTRA-OM U GRADSKOM VIJEćU:

PlAć

ENI O

GlAS

Koja su vaša prva tri poteza kao budućeg dubrovačko-neretvanskog župana?

S obzirom na to da sam svoju kandidaturu najavio upravo na Srđu, moj prvi potez bit će smanjenje obuhvata tog projekta u skladu s odlukom institucija Republike Hrvatske. Moj drugi potez bit će smanjenje troškova županovog ureda, koji su u ovom trenutku jednostavno preveliki. Aktualni župan većinu svoga mandata je posvetio obilasku europskih metropola, što predstavlja veliki izdatak, a ne vidim što su građani Dubrovačko-neretvanske županije dobili s time. Generalno, kao budući župan namjeravam proaktivno komunicirati s građanima i nikad neću, kao što je to do sada slučaj, ignorirati lokalnu zajednicu i inicijativu. Među mojim prvim potezima bit će osiguravanje primjerene zdravstvene zaštite, posebno liječnika specijalista u ruralnim područjima i na otocima Dubrovačko-neretvanske županije. Ono što možemo odmah učiniti za prijeko potrebne liječnike specijaliste jest subvencionirati njihov smještaj. Jednostavno je nevjerojatno da županijska vlast do sada nije napravila.

Smatrate li pitanje golfa na Srđu ključnim za građane Dubrovnika? Prvi referendum koji su organizirali građani u Republici Hrvatskoj bio je onaj o nekretninskom projektu na Srđu. Tada se više od 10 500 građana Grada Dubrovnika izjasnilo protiv ovog projekta. Referendum nije uspio isključivo zato što se jedan dio medija i korumpiranih političara stavio u službu investitira i napravio sve da građani ne izađu u dovoljnom broju na referendum da bi isti uspio. Samo zahvaljujući upornosti građanske inicijative Srđ je Naš, njihovih kolega u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i zastupniku Maru Kristiću i meni na kraju je razotkriveno da je ovdje riječ o koruptivnom, štetnom projektu, a to su potvrdile institucije pravne države. Dobroslavić ovdje nije pokazao niti hrabrost niti odgovornost, niti je pokazao poštovanje prema institucijama pravne države. Privatni investitor i njegova stranačka središnjica su ga slomili i morali su mu se podrediti.

Neprestano je naglašavao da to nije u njegovoj ovlasti i time je izrazio veliko nepoštovanje prema svojim građanima i njihovim potrebama. Moram naglasiti da ne ovisim o blagoslovu različitih interesnih skupina ili predsjednika svoje stranke. Razvoj Dubrovnika mora se temeljiti na poštivanju odluka institucija RH. Župan Dobroslavić za sebe često voli reći da ima miran mandat bez afera i potresa te da je legalist. Zar se osoba koja ne poštuje sudsku odluku može nazvati legalistom? Nažalost, aktualni župan je podlegao pritisku stranih špekulanata i svoje stranačke središnjice. To pokazuju i presude kojima je srušene studija utjecaja na okoliš i lokacijska dozvola u kojima se navodi da je sporan obuhvat projekta, a koji do danas nije smanjen.

Koja je najveća razlika u odnosu na vas i dosadašnjeg župana? U kampanju za župana krenuo sam isključivo s mišlju da Dubrovačko-neretvanska županija zaslužuju osobu koja će biti snažan glas hrvatskoga juga, koja će se neprestano zalagati za interese svojih građana i koja neće biti proširena ruka stranačkog šefa iz Zagreba. Zbog toga ću se zalagati za decentralizaciju i za to da novac koji građani Dubrovačko-neretvanske županije zarade uistinu i ostane u županiji. To je nešto što gospodin Dobroslavić nije činio do sada i ne može. Neću biti samo salonska politička figura koja će putovati Europom, a bez realnih rezultata i boljitka za županiju. Mislim da je došlo vrijeme za župana koji će konačno raditi za svoje građane i preuzeti odgovornost za sve izazove koji nas čekaju u iduće četiri godine.

Što Most može ponuditi građanima Dubrovnika?

Kao povjesničar najbolje znam koliko je neophodno čuvati kulturnu baštinu Grada s toliko bogatom poviješću kao što je to Dubrovnik. Župan, kao veliki gospar, što on neprestano naglašava, nije niti kune uložio u Zavod za obnovu Dubrovnika. Svaki dan prolazi Stradunom koji propada, ne tiču ga se opasnosti koje donosi seizmička asanacija, gleda kako propada naša

baština i ne reagira na to. Niti ja niti Most neće ignorirati te probleme, što je uostalom itekako dokazao naš zastupnik Maro Kristić koji je bio najglasniji u Saboru kada je trebalo upozoriti na probleme Dubrovčana. Takvi ljudi čine moj tim, okružio sam se stručnim lokalpatriotima koji uistinu vole ovaj kraj i svoj grad. Zato sam uvjeren da jedino Most, stranački neopterećen, neopterećen stranim interesima i lokalnim moćnicima, može ponuditi najbolja rješenja za Dubrovnik. Izbor mog prvog zamjenika najbolje pokazuje koliko držim do Dubrovnika. Mato Tomljanović je dijete Grada i vrhunski profesionalac koji će kao moj zamjenik i osoba s dugogodišnjim stažom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uvijek biti na usluzi i znati pomoći građanima.

Kako biste riješili prometnu izoliranost otoka?

Prometna nepovezanost jedan je od najvećih problema otoka, koji utječe na sve žitelje, njihov posao, otežava obrazovanje i opskrbu, a izoliranost može biti posebno opasna kada je u pitanju zdravstvena zaštita i zaštita od požara. Povezivanje Korčule i Pelješca planiramo započeti projektom mosta Viganj – Kneže, a na otocima je moguće izgraditi manje zračne luke i mrežu heliodroma. Rekonstrukcija županijske ceste Ubli – Pasadur na Lastovu nužna je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, a ni državna cesta Ubli – Lastovo ne zadovoljava uvjete za normalno odvijanje prometa. Uspostavljanje pojačanih trajektnih i brodskih linija tijekom ljetnih mjeseci i izgradnja luka nautičkog turizma neophodni su za održiv razvoj otoka i cijelog obalnog područja i na tome se brzo treba početi raditi.

Neprestano se nameće pitanja dugova u OB Dubrovnik, možete li građanima ponuditi neko rješenje?

Nameće se jer 20 godina nitko iz Županije nije pokazao volju da se uhvati u koštac s ovim problemom. Nužno je ostvariti kontinuiranu suradnju s nacionalnom razinom vlasti,

ali ne na način da se, kao i do sad, u bolnici kadrovira po političkoj liniji, već da se ostvari komunikacija vezana uz uspostavljanje zdravstvenog turizma, za koji naša županija ima sve prirodne predispozicije. Potrebno je samo više energije i volje za pokretanjem novih izvora prihoda za našu županiju.

Postoje neke indicije da će se, zbog neadekvatnog rješavanja problema odlaganja otpada, ugroziti pitka voda u Gradu. Kako biste vi riješili taj problem?

I ovdje se godinama čeka rješenje, a ono nikako ne dolazi od sadašnje županijske vlasti. Prioritet je konačna izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Lučino i sanacija i potpuno zatvaranje Odlagališta otpada na Grabovici koja i dalje dovodi u pitanje opskrbu Dubrovnika čistom pitkom vodom, a time i zdravlje svih građana. Otpad nije smeće, mnogo bismo novca mogli uštediti

pravilnim odnosom prema odlaganju i razvrstavanju te ponovnoj upotrebi odbačenih materijala. Odgovornost Županije bila je u posljednjih 8 godina educirati stanovništvo o mogućnostima reciklaže, ali i ovdje je župan Dobroslavić zakazao i, umjesto modernih tehnologija i promocije održivih rješenja, svu svoju aktivnost usmjerio na loše projekte kojima se šteti okolišu i ljudima.

Što ćete poduzeti kako biste potaknuli razvoj poduzetništva u županiji?

Umrežavanje znanstvenih i stručnih institucija i poduzetnika bit će prioritet kad postanem župan, kako bi u županiji osigurali dugoročan i održiv razvoj poduzetništva. U današnje vrijeme potrebno je usmjerit se na konstantno informiranje i osposobljavanje da bi mali i srednji poduzetnici bili konkurentniji na svim razinama – županija tu mora biti poticatelj i pokretač dobre prakse.

Razvoju poduzetništva treba prilagoditi i obrazovanje, primjerice, otvaranjem novih smjerova u strukovnim školama, posebno na otocima te olakšati kreditiranje poduzetnika.

Kako biste osigurali odgovarajuću razinu zdravstvene zaštite na cijelom području županije?

Osim već spomenutog rada na razvoju zdravstvenog turizma i prometnoj povezanosti te uvođenju reda kod zapošljavanja u bolnicama, treba se posvetiti pojačavanju specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite i uvođenju poticajnih modela kojima bi se zaustavio odlazak liječnika iz županije. Osnivanje Centra za gerontologiju jedan je od važnih stavki u mom programu, a jednako je bitno izraditi akcijski plan o deinstitucionalizaciji usluga za djecu i osobe s invaliditetom – sve osjetljive skupine zaslužuju jednako kvalitetnu skrb i dostupnost stručnjaka.

BORIT ĆU SE ZA DECENTRALIZACIJU I BOLJITAK NAŠE ŽUPANIJENIKOLA GRMOJA, KANDIDAT MOST-a ZA ŽUPANA DUBROVAČKO-NERETVANSKOG

PLAĆ

ENI O

GLAS

NEOPHODNO JE SAČUVATI KULTURNU BAŠTINU GRADA DUBROVNIKA

GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017. 27

Mozaik 47b.indd 26-27 05/31/17 4:03:00 PM

Koja su vaša prva tri poteza kao budućeg dubrovačko-neretvanskog župana?

S obzirom na to da sam svoju kandidaturu najavio upravo na Srđu, moj prvi potez bit će smanjenje obuhvata tog projekta u skladu s odlukom institucija Republike Hrvatske. Moj drugi potez bit će smanjenje troškova županovog ureda, koji su u ovom trenutku jednostavno preveliki. Aktualni župan većinu svoga mandata je posvetio obilasku europskih metropola, što predstavlja veliki izdatak, a ne vidim što su građani Dubrovačko-neretvanske županije dobili s time. Generalno, kao budući župan namjeravam proaktivno komunicirati s građanima i nikad neću, kao što je to do sada slučaj, ignorirati lokalnu zajednicu i inicijativu. Među mojim prvim potezima bit će osiguravanje primjerene zdravstvene zaštite, posebno liječnika specijalista u ruralnim područjima i na otocima Dubrovačko-neretvanske županije. Ono što možemo odmah učiniti za prijeko potrebne liječnike specijaliste jest subvencionirati njihov smještaj. Jednostavno je nevjerojatno da županijska vlast do sada nije napravila.

Smatrate li pitanje golfa na Srđu ključnim za građane Dubrovnika? Prvi referendum koji su organizirali građani u Republici Hrvatskoj bio je onaj o nekretninskom projektu na Srđu. Tada se više od 10 500 građana Grada Dubrovnika izjasnilo protiv ovog projekta. Referendum nije uspio isključivo zato što se jedan dio medija i korumpiranih političara stavio u službu investitira i napravio sve da građani ne izađu u dovoljnom broju na referendum da bi isti uspio. Samo zahvaljujući upornosti građanske inicijative Srđ je Naš, njihovih kolega u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i zastupniku Maru Kristiću i meni na kraju je razotkriveno da je ovdje riječ o koruptivnom, štetnom projektu, a to su potvrdile institucije pravne države. Dobroslavić ovdje nije pokazao niti hrabrost niti odgovornost, niti je pokazao poštovanje prema institucijama pravne države. Privatni investitor i njegova stranačka središnjica su ga slomili i morali su mu se podrediti.

Neprestano je naglašavao da to nije u njegovoj ovlasti i time je izrazio veliko nepoštovanje prema svojim građanima i njihovim potrebama. Moram naglasiti da ne ovisim o blagoslovu različitih interesnih skupina ili predsjednika svoje stranke. Razvoj Dubrovnika mora se temeljiti na poštivanju odluka institucija RH. Župan Dobroslavić za sebe često voli reći da ima miran mandat bez afera i potresa te da je legalist. Zar se osoba koja ne poštuje sudsku odluku može nazvati legalistom? Nažalost, aktualni župan je podlegao pritisku stranih špekulanata i svoje stranačke središnjice. To pokazuju i presude kojima je srušene studija utjecaja na okoliš i lokacijska dozvola u kojima se navodi da je sporan obuhvat projekta, a koji do danas nije smanjen.

Koja je najveća razlika u odnosu na vas i dosadašnjeg župana? U kampanju za župana krenuo sam isključivo s mišlju da Dubrovačko-neretvanska županija zaslužuju osobu koja će biti snažan glas hrvatskoga juga, koja će se neprestano zalagati za interese svojih građana i koja neće biti proširena ruka stranačkog šefa iz Zagreba. Zbog toga ću se zalagati za decentralizaciju i za to da novac koji građani Dubrovačko-neretvanske županije zarade uistinu i ostane u županiji. To je nešto što gospodin Dobroslavić nije činio do sada i ne može. Neću biti samo salonska politička figura koja će putovati Europom, a bez realnih rezultata i boljitka za županiju. Mislim da je došlo vrijeme za župana koji će konačno raditi za svoje građane i preuzeti odgovornost za sve izazove koji nas čekaju u iduće četiri godine.

Što Most može ponuditi građanima Dubrovnika?

Kao povjesničar najbolje znam koliko je neophodno čuvati kulturnu baštinu Grada s toliko bogatom poviješću kao što je to Dubrovnik. Župan, kao veliki gospar, što on neprestano naglašava, nije niti kune uložio u Zavod za obnovu Dubrovnika. Svaki dan prolazi Stradunom koji propada, ne tiču ga se opasnosti koje donosi seizmička asanacija, gleda kako propada naša

baština i ne reagira na to. Niti ja niti Most neće ignorirati te probleme, što je uostalom itekako dokazao naš zastupnik Maro Kristić koji je bio najglasniji u Saboru kada je trebalo upozoriti na probleme Dubrovčana. Takvi ljudi čine moj tim, okružio sam se stručnim lokalpatriotima koji uistinu vole ovaj kraj i svoj grad. Zato sam uvjeren da jedino Most, stranački neopterećen, neopterećen stranim interesima i lokalnim moćnicima, može ponuditi najbolja rješenja za Dubrovnik. Izbor mog prvog zamjenika najbolje pokazuje koliko držim do Dubrovnika. Mato Tomljanović je dijete Grada i vrhunski profesionalac koji će kao moj zamjenik i osoba s dugogodišnjim stažom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uvijek biti na usluzi i znati pomoći građanima.

Kako biste riješili prometnu izoliranost otoka?

Prometna nepovezanost jedan je od najvećih problema otoka, koji utječe na sve žitelje, njihov posao, otežava obrazovanje i opskrbu, a izoliranost može biti posebno opasna kada je u pitanju zdravstvena zaštita i zaštita od požara. Povezivanje Korčule i Pelješca planiramo započeti projektom mosta Viganj – Kneže, a na otocima je moguće izgraditi manje zračne luke i mrežu heliodroma. Rekonstrukcija županijske ceste Ubli – Pasadur na Lastovu nužna je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, a ni državna cesta Ubli – Lastovo ne zadovoljava uvjete za normalno odvijanje prometa. Uspostavljanje pojačanih trajektnih i brodskih linija tijekom ljetnih mjeseci i izgradnja luka nautičkog turizma neophodni su za održiv razvoj otoka i cijelog obalnog područja i na tome se brzo treba početi raditi.

Neprestano se nameće pitanja dugova u OB Dubrovnik, možete li građanima ponuditi neko rješenje?

Nameće se jer 20 godina nitko iz Županije nije pokazao volju da se uhvati u koštac s ovim problemom. Nužno je ostvariti kontinuiranu suradnju s nacionalnom razinom vlasti,

ali ne na način da se, kao i do sad, u bolnici kadrovira po političkoj liniji, već da se ostvari komunikacija vezana uz uspostavljanje zdravstvenog turizma, za koji naša županija ima sve prirodne predispozicije. Potrebno je samo više energije i volje za pokretanjem novih izvora prihoda za našu županiju.

Postoje neke indicije da će se, zbog neadekvatnog rješavanja problema odlaganja otpada, ugroziti pitka voda u Gradu. Kako biste vi riješili taj problem?

I ovdje se godinama čeka rješenje, a ono nikako ne dolazi od sadašnje županijske vlasti. Prioritet je konačna izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Lučino i sanacija i potpuno zatvaranje Odlagališta otpada na Grabovici koja i dalje dovodi u pitanje opskrbu Dubrovnika čistom pitkom vodom, a time i zdravlje svih građana. Otpad nije smeće, mnogo bismo novca mogli uštediti

pravilnim odnosom prema odlaganju i razvrstavanju te ponovnoj upotrebi odbačenih materijala. Odgovornost Županije bila je u posljednjih 8 godina educirati stanovništvo o mogućnostima reciklaže, ali i ovdje je župan Dobroslavić zakazao i, umjesto modernih tehnologija i promocije održivih rješenja, svu svoju aktivnost usmjerio na loše projekte kojima se šteti okolišu i ljudima.

Što ćete poduzeti kako biste potaknuli razvoj poduzetništva u županiji?

Umrežavanje znanstvenih i stručnih institucija i poduzetnika bit će prioritet kad postanem župan, kako bi u županiji osigurali dugoročan i održiv razvoj poduzetništva. U današnje vrijeme potrebno je usmjerit se na konstantno informiranje i osposobljavanje da bi mali i srednji poduzetnici bili konkurentniji na svim razinama – županija tu mora biti poticatelj i pokretač dobre prakse.

Razvoju poduzetništva treba prilagoditi i obrazovanje, primjerice, otvaranjem novih smjerova u strukovnim školama, posebno na otocima te olakšati kreditiranje poduzetnika.

Kako biste osigurali odgovarajuću razinu zdravstvene zaštite na cijelom području županije?

Osim već spomenutog rada na razvoju zdravstvenog turizma i prometnoj povezanosti te uvođenju reda kod zapošljavanja u bolnicama, treba se posvetiti pojačavanju specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite i uvođenju poticajnih modela kojima bi se zaustavio odlazak liječnika iz županije. Osnivanje Centra za gerontologiju jedan je od važnih stavki u mom programu, a jednako je bitno izraditi akcijski plan o deinstitucionalizaciji usluga za djecu i osobe s invaliditetom – sve osjetljive skupine zaslužuju jednako kvalitetnu skrb i dostupnost stručnjaka.

BORIT ĆU SE ZA DECENTRALIZACIJU I BOLJITAK NAŠE ŽUPANIJENIKOLA GRMOJA, KANDIDAT MOST-a ZA ŽUPANA DUBROVAČKO-NERETVANSKOG

PLAĆ

ENI O

GLAS

NEOPHODNO JE SAČUVATI KULTURNU BAŠTINU GRADA DUBROVNIKA

GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017. 27

Mozaik 47b.indd 26-27 05/31/17 4:03:00 PM

GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017. 27

28 GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017.

B lagdan Pedesetnice je blagdan ko-jim je židovska zajednica slavila dar Obećane zemlje i njezinih plodova i dar Zakona. Riječ je o dva temelj-

na obilježja izabranosti izraelskog naroda. Zato nije slučajno izabran upravo taj dan kao blagdan kad se, prema evanđelistu luki, Duh Sveti na javan način očitovao zajednici Kristovih učenika, ali i svemu svijetu. Tim se izborom željelo poručiti da je spasenje koje je bilo obećano jednom narodu, Bog u Isusu Kristu, kojega učenici propovijedaju u snazi Duha Svetoga, proširilo na sve narode i da se, kako će to kasnije izraziti osobito sv. Pavao, ne spašavamo djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista.Zanimljivo je uočiti da, za razliku od evanđelista luke, evanđelist Ivan ovaj događaj primanja Duha Svetoga povezuje s Uskrsom i prvim ukazanjem Uskrslog učenici-ma. Razlog ovakvog pogleda zacijelo se nal-azi u tome što ovaj evanđelist nije napisao nastavak evanđelja kroz Djela apostola, kao što je to učinio evanđelist luka. Ali to ipak nije jedini razlog. I u ovakvom se izboru krije određena poruka. Za evanđelista Ivana govor o Duhu Svetom je središnja tema Isusovog posljednjeg razgovora s učenicima u dvora-ni posljednje večere. Proteklih tjedana smo kroz evanđeoske ulomke slušali taj Isusov govor učenicima o Duhu Svetom kojega im je predstavio kao Branitelja i Duha Istine. Mogli smo Isusa čuti i kako moli Oca da ga pošalje učenicima, kako bi on bio s njima, ali i svima nama koji ćemo, zahvaljujući njima, povje-rovati u njega i kako bi nas pratio u izazovi-ma života u svijetu. Sada kad je uskrsnuo, uskrsnuli Isus im darom Duha Svetoga želi reći da je to ono o čemu im je govorio neko-liko dana ranije. No u ovom se, povezano sa spomenutim ulomkom iz Djela apostolskih, nalaze i dvije poruke.Prva se tiče povezanosti uskrsnog otajst-va i otajstva dara Duha Svetoga. Ovo drugo

otajstvo je posljedica onog prvog i prvo je preduvjet ovog drugog. Ovo će Isus sažeti u misao: „Bolje je za vas da ja odem; jer ako ne odem, Branitelj neće doći k vama; ako pak odem, poslat ću ga k vama“ (Iv 16, 7). Uskrs je središte, a Duhovi dovršenje vazmenog ota-jstva. Ovu misao o Duhovima kao dovršenju vazmenog otajstva osobito ističe Predslovlje svetkovine Duhova u kojem molimo: „Dan-as si dovršio vazmeno djelo spasenja; dan-as si poslao Svetoga Duha vjernima, koje si pridružio sudbini svoga Sina.“ Sastavni dio ovog našeg pridruživanja Isusovoj sudbini je nastavak njegovog poslanja, započetog ota-jstvom njegovog utjelovljenja, nastavljenog njegovim javnim djelovanjem i dovršenog vazmenim otajstvom njegove muke, smrti i uskrsnuća. Duhovima je Isus završio svoj dio poslanja. Izvršio je i svoje obećanje. Poslao nam je Branitelja, Duha Istine. Sada, u snazi Duha Svetoga, započinje naše poslanje. To poslanje, koje je počelo na dan Pedesetnice izlaskom iz dvorane posljednje večere, Isus u današnjem evanđelju sažima u poruku: „Mir vama! Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas“ i „Primite Duha Svetoga. Kojima otpus-tite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.“ Naše poslanje je u Isuso-vo ime, a u snazi Duha Svetoga i služeći u ljubavi, biti nositelji poruke mira i pomirenja svim ljudima. I to kome ga donijeti nije naše diskrecijsko pravo. Svima ga trebamo doni-jeti. To je naša dužnost. Ne odlučujemo mi kome opraštati, odnosno otpuštati, a kome zadržati grijehe. To uvijek odlučuje Duh Sve-ti. On djeluje i u onom tko traži pomirenje s Bogom kroz opraštanje grijeha i u onom tko to oproštenje dijeli u ime Božje. A mi smo, bili među jednima bilo među drugima, dužni uvi-jek ponovo biti poslušni njegovim poticajima. Druga se poruka odnosi na stupnjevitost djelovanja Duha Svetoga. Duh Sveti u nama ne djeluje uvijek na isti način, niti u svima djeluje jednako. Apostoli su dar Duha Sveto-ga, prema evanđelistu Ivanu, primili na Uskrs. I ostali su i nakon toga u dvorani posljednje večere. Nisu izišli na ulice i počeli propovije-dati. Kod evanđelista luke taj silazak i dar su se na spektakularan način dogodili pedeset dana kasnije. Vidimo učenike na ulicama Je-ruzalema. Vidimo da je po njima Duh Sveti dotaknuo i druge pobožne ljude. Zašto ova razlika? Zato što Duh Sveti u apostolima na Uskrs djeluje na jedan, i što u istim apostoli-ma na Pedesetnicu djeluje na drugi način. Da postoji ova razlika u djelovanju Duha Svetoga, potvrđuje i sam evanđelist luka. Iako on to iz-ričito ne kaže, prisutnost Duha Svetoga među Isusovim učenicima se osjeća i prije blagdana Pedesetnice. Uostalom, oni su izabrani „po Duhu Svetome“(Dj 1, 2), kaže on. Prošle smo nedjelje čitali ulomak iz Djela apostolskih koji prethodi ovome i u njemu smo „vidjeli“ Is-usove učenike, luka ih je nabrojio po imenu,

koji „bijahu jednodušno postojani u molitvi sa ženama, i Marijom, majkom Isusovom, i braćom njegovom“ (Dj 1, 14). Bez Duha Sve-toga to ne bi bilo moguće. Sv. Pavao u ulom-ku iz Prve poslanice Korinćanima koji nam je danas ponuđen kao drugo čitanje, jasno kaže da „nitko ne može reći: 'Gospodin Isus' osim u Duhu Svetom.“ A kamo li bi mogao moliti. I nakon Pedesetnice Duh Sveti u apostolima opet djeluje ovisno o prilici i potrebi. Najčešće više nema onog spektakularnog očitovanja. Ali to ne znači da Duh Sveti više ne djeluje. Dapače. On nekad djeluje tako da ih potiče na povučenost u molitvi. Drugi put ih šalje na ulice, prateći njihovo djelovanje popratnim znakovima. Nekad im se čini da je odsutan pa ih hvata strah. Drugi put u svoj sili djeluje u nji-ma mijenjajući ponajprije njih, a onda po njim i druge oko njih. Kaže sv. luka u nastavku ovog ulomka da im se tog dana, nakon Petrovog sv-jedočanstva o Isusovom uskrsnuću, „pridruži oko tri tisuće duša“ (Dj 2, 41). Nekad ih Duh Sveti sprječava, nekad potiče, uvijek prati, na-dahnjuje, brani i snaži. No sve ovo se odnosi također i na nas, jer i nas Duh Sveti potiče na molitvu, prati u propovijedanju, snaži u djelo-vanju, hrabri u kušnji, tješi u žalosti…U spomenutom ulomku iz Prve poslanice Ko-rinćanima sv. Pavao, tome da u svakom od nas Duh Sveti djeluje drukčije u odnosu na okolno-sti, dodaje i to da on i u svakom od nas djeluje drukčije u odnosu na naše konkretno poslanje u povijesti spasenja za koje nas osposobljava: „Različiti su dari, a isti Duh; i različite službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima. A svakomu se daje oči-tovanje Duha na korist.“ Duh Sveti je, na neki, način „neukrotiv“. I nitko na njega nema eksk-luzivno pravo. A opet, njegovo je djelovanje, koliko god da je u svakome različito, na korist svih. On nikad ne unosi nesklad, nego je uvijek u službi pomirenja i poruke spasenja vjerom u Isusa Krista, koja je upućena svima narodi-ma i svakom čovjeku. A mi smo joj se, svatko od nas na način njemu svojstven i u skladu s različitim darovima, i različitim službama, i različitim djelovanjima, ali u istom Duhu, Gospodinu i Bogu, svojim služenjem u ljubavi pozvani staviti na raspolaganje.Neka ovo stavljanje na raspolaganje u snazi Duha Svetoga, koji djeluje u svima za sve, bude prepoznatljiva oznaka naše ovogodišn-je kršćanske Pedesetnice, kako bismo nadišli onu našu usmjerenost samo prema zemlji i onom što je u našu korist i dozvolili Duhu Svetom da nas oslobodi od svih naših stra-hova i da po nama - možda ne spektakularno kao na dan prve Pedesetnice, ali zato tiho i u svakodnevnim životnim okolnosti, počinjući od onih koje nam je Bog povjerio u obitelji, župi, mjestu - progovori jezikom služenja u ljubavi, jezikom koji je danas, kao i na dan Pe-desetnice, jezik koji svatko razumije i kojemu nisu potrebni prevoditelji.

DUHOVI, 2017. / 'NEUKROTIVOST' I SKLAD DJELOVANJA DUHA SVETOGA

stavimo se na raspolaGanje u snazi duHa svetoGa

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

Foto GalerijaFoto: Martin Šeperić

POVODOM DANA ŠKOlE O.Š. lAPAD

UČENICI PODRUČNE ŠKOLE MONTOVJERNA POSJETILI LIBERTAS TELEVIZIJU

-U kampanji, kojom nastojite od bi-rača po treći put dobiti povjerenje, je bilo prozivanja i kritika više nego u zadnja dva ciklusa.-Drugačiji su bili moji oponenti nego do sada. Prije svega MOST-ov kandidat koji je u nekoliko navrata prešao granicu do-brog ukusa i služio se neistinama i na-padima na mene osobno.

-U kojim situacijama konkretno?-Kako se zapetljao u mrežu vlastitih političkih stavova i obećanja, osobito onih oko unutarnjeg prekrajanja države i ukidanja županija, nije znao što bi učinio pa se bavio mojim godinama i brojanjem vremena kojega sam proveo u Bruxel-lessu kao voditelj hrvatskog izaslanstva u Odboru regija EU. Nadalje, počeo je obećavati stvari koje smo mi već odradi-li- poput Strategije razvoja turizma DNŽ ili plana razvoja klastera Neretva. Ili u sluča-ju komunalne lučice na Batali koju on obećava, a mi je gradimo?! Ili kada obeća-va besplatne udžbenike osnovnoškol-cima, a u našem programu je ta mjera, predviđena za sve prvašiće u Županiji u školama kojima je DNŽ osnivač.

-Kako to sve komentirate?-S jedne strane radi se o demagogiji bez pokrića i najobičnijem populizmu od strane ljudi koji su čak dva puta rušili vlastitu Vladu, a s druge strane radi se o nepoznavanju osnovnih činjenica. Ne možete kritizirati rad svog oponenta na način da obećavate realizaciju projekata koji su odavno gotovi ili su u realizaciji. Ili prigovarati nam da smo “krive“ projekte fi nancirali novcem iz fondova EU jer ne možete smoći snage i pohvaliti nas jer smo najbolja županija po povlačenju sredstava iz EU. To nije način i birači su to prepoznali. Ne treba nikome od nas kaos i nesigurnost. Stabilnost je ono što nam treba i ono čega smo mi jamac svih ovih osam godina.

-Na što ste posebno ponosni u dva odrađena mandata?-Posebno sam ponosan na svoj tim i na sve one koji su sudjelovali u realizaciji

naših brojnih projekata. Osobito oko EU fondova gdje smo kroz 71 projekt povukli 390 milijuna kuna i još sudjelovali u pri-premi projekata od 500 milijuna kuna te surađivali na projektima koji su donijeli u DNŽ oko 6 milijardi kuna. Obećali smo „otkriti fondove EU“ i to smo i više nego dobro odradili. Ponosan sam jer smo uveli umirovljenički dodatak i jer smo osigurali novac za jednokratne potpore socijalno ugroženim braniteljima. Do-movinski rat bio je i ostao naša svetinja i njegovim vrijednostima pridajemo veliki značaj.

-U Vašem programu se prometno pov-ezivanje navodi kao jedan od priorite-ta DNŽ.-Pelješki most jest za nas završena priča jer je početak njegove izgradnje pitanje dana. No, tu nije riješeno pitanje pro-metnog povezivanja. Mi gledamo prema povezivanju Dubrovnika auto-cestom, povezivanju Grada i zračne luke, pov-ezivanju Pelješca i Korčule, bolje veze za otoke. Dakako, nastavljamo s ravnom-jernim uređivanjem i gradnjom cesta po DNŽ, a u što je Županijska uprava za ceste u nepuna dva mandata uložila 257 miliju-na kuna (čime smo dobili čak 115,4 kilo-metra uređenih cesta).-Prostorno uređenje je značajan dio pos-la Županije. Što ste tu postigli?-Kako smo i obećali još 2010. smo donijeli Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ i oda tada smo se u više navrata morali boriti s onima koji su prostor htjeli uzurpi-rati za nečiji interes. Sjetit ćemo se samo rasprava oko golfa na Srđu, projekta Fe-nestra na Bosanci te pokušaja gradske uprave da skine zabranu gradnje na padi-nama Srđa. Investitori su nam dobrodoš-li, ali im se ne smije pošto-poto podrediti prostor. Moraju se uklopiti u zakonske ok-vire i u sklad koji je ovaj Grad i ovo pod-ručje karakterizirao čitav niz stoljeća.

-Često govorite da je jedini neostva-reni projekt iz 2009. godine Centar za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju.-Nažalost, zbog ničim objašnjenog pro-

tivljenja dvoje ministara zaštite okoliša (Holy, Dobrović) projekt je usporen. No, unatoč svemu pri kraju smo prikupljanja dokumentacije za početak radova, koje očekujemo koncem godine. Radi se ne o odlagalištu otpada, što protivnici pro-jekta kao da žele predstaviti CGO, nego o gospodarenju otpadom- selekciji i re-ciklaži. Mišljenja nevladinih organizacija i udruga zaštitara okoliša su nam bila do-brodošla u čitavoj proceduri ishođenja dokumentacije za CGO. Stoga je projekt, ekološki gledano, dodatno osiguran. Sve smo radili transparentno te nije bilo većih otpora i problema. I to je jedini način. čim nešto skrivate ili nejasno pri-kazujete, dolazi do opravdanog otpora javnosti- kao u slučajevima HE Ombla i TE Ploče.

-Vi ste se javno bunili i protiv ta dva projekta, ali i Gornjih Horizonata te eksploatacije ugljikovodika desetak kilometara od obale Dubrovnika.

-Moramo štititi okoliš i stanovnike Županije. I Gornji Horizonti i eksploataci-ja naft e i plina u Jadranu su opasne za DNŽ. Horizonti ugrožavaju samu dolinu Neretve prijeteći da će je pretvoriti u sla-nu pustinju, a eksploatacija naft e i plina ugrožava turizam. I kod svih tih projekata digli smo glas i, zajedno sa sugrađanima, uspjeli zaustaviti štetne projekte.

Kojim ćete projektima dati prioritet u trećem mandatu?-Moramo najprije završiti CGO, zatim re-alizirati Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, izgraditi kongresni centar, sagraditi Turističku i ugostiteljsku školu s praktikumom, izgraditi Centar kompe-tencije za agrume i poduzetničke inkuba-tore u Pločama, Metkoviću i Korčuli, izgraditi Dnevne bolnice Dubrovnik s

ŽUPAN NIKOlA DOBROSlAVIć (HDZ-HSU- HSP AS-HSlS) UOčI DRUGOG KRUGA IZBORA:

„Građani su podržali stabilnost i rad, nastavljamo zajedno i dalje!“

32

ŽUPAN NIKOlA DOBROSlAVIć (HDZ-HSU- HSP AS-HSlS) UOčI DRUGOG KRUGA IZBORA:

„Građani su podržali stabilnost i rad, nastavljamo zajedno i dalje!“

podružnicom Metković, spojiti Mljet na vodovod NPKlM, osigurati najmanje tisuću nautičkih vezova u marinama, sagraditi Purifikacijski i otpremni cen-tar na Bistrini, sagradit ćemo dvije nove osnovne škole i šest sportskih dvorana za koje je dokumentacija već gotova te obnoviti valobran Kaše. Svakako, nam-jera nam je i da iz EU fondova povučemo sedam milijardi kuna. Mnogo je projekata

koje smo moj tim i ja osmislili, a jedno je sigurno- projekti su realni i ostvarivi kao i svi do sada. Nastavljamo biti partneri s našim sugrađanima i nastavljamo raditi na ravnomjernom razvoju Županije.

-Vaša poruka uoči drugog krugaizbora?-Pozvao bih sve sugrađane da izađu na izbore i da daju glas za nastavak stabil-

nosti, da daju glas za odgovorno upravl-janje te za ostvarive i konkretne projek-te. Uvjeren sam u premoćnu pobjedu i nastavak rada za dobrobit svih građana Dubrovačko-neretvanske županije. Ta-kođer, pozvao bih građane da svoj glas daju Matu Frankoviću, HDZ-ovom kan-didatu za gradonačelnika Dubovnika, jer je iznimno bitna siradnja između Grada i Županije, a čega do sada nije bilo.

U prvom krugu izbora iskazali ste mi neizmjernu čast povjeren-jem koje ste poklonili kako meni i mom zamjeniku, mladom

Gruđaninu Ivu Radoniću, ali što je još važni-je našoj mladoj, sposobnoj listi za Općins-ko vijeće. Vaših gotovo dvije tisuće glaso-va za listu (41,27 posto) i tek nešto više za mene osobno (41,88 posto), na koncu je činilo čak trostruko veću prednost nad svim protukandidatima i listama u prvom krugu. Te visoke brojke pokazale su mi ono što sam već ranije znao, iako su mnogi to pokušali osporiti - da vaše povjerenje nije bez razloga, da je dosad bilo opravdano kroz intenzivan rad te da imamo obvezu nastaviti u sigurnom pravcu s jednakom odlučnošću kao i prvog dana.Upravo zato Vam se obraćam ponovno i usuđujem tražiti Vaše povjerenje. Ne samo svih onih koji su nam dali glas u prvom kru-gu, već i onima koji su glasovali za neku od čak osam drugih opcija te pogotovo neod-lučnima. U nedjelju 4. lipnja je drugi krug lokalnih izbora i naš posao tek tada počin-je. Vjerujem da ste svi već pomalo umorni i iscrpljeni od izborne 'bitke' i stoga je naš pristup u posljednja dva tjedna bio uzeti odmaka i pustiti Konavoke i Konavljane da sami shvate što i kako žele bez da Vam itko soli pamet.Ne želim Vas zamarati izlizanim političkim fl oskulama o važnosti izbora i drugog kru-ga, to Vam ne treba nitko reći. U Općins-kom vijeću osvojili smo sedam mandata baš zato jer Vi to znate, a sada tek ostaje upotpuniti tu sinergiju izborom mene kao načelnika kako bi proveli program s kojim smo s ponosom stali ispred svih Vas.HDZ ima većinsku potporu u ovom man-datu, no kao što sam već nekoliko puta naglašavao želim završiti eru preglasavan-ja. To ne znači da ću trpiti demagogiju i vri-jeđanja, ali će svaki projekt i dobra ideja biti objeručke prihvaćena, neovisno o stranač-kom predznaku. U Konavlima nema mjes-ta borbi na razini ideologije. Mi brinemo o svom kraju, jer ako nećemo mi, zaboga tko će!?

DRAGE KONAVOKE I KONAVLJANI, STANOVNICI KONAVALAPl

AćEN

I OGl

AS

čeka nas intenzivna izgradnja komunalne infrastrukture, novih vrtićkih kapaciteta u Cavtatu, na Grudi i u čilipima, proširenje parkinga i izgradnja novog ulaza u Cavtat, poticanje zapošljavanja i OPG-ova, kao i poljoprivredne proizvodnje, ali i razvoj tur-ističkih kapaciteta kako bi stvorili održiva i što je najvažnije kvalitetna radna mjes-ta. Od prvog vala do posljednjeg kamena Konavle su nam jednako važne i stoga želi-mo provesti poseban sustav poticaja krei-ran specifi čno po mjeri konavoskih mjesta i sela. To je sustav kreiran i specifi čno po mjeri svake društvene skupine, posebi-ce djece i osoba s posebnim potrebama. Želimo biti uključivi i gledati u budućnost, a pritom ne zaboravljajući svoju prošlost i sve ono na čemu Konavle počivaju. I što je još važnije ne zaboravljajući sve one na kojima počivaju i koji su za njih dali živote i slobodu.Kažu da na mladim svijet ostaje, a ja nisam

tu da bi Općinu 'odnio doma' kako sugerira kampanja straha koja se sijala mjesecima; ali i koja se kako ste vi gromoglasno potvr-dili; obila o glavu njezinim kreatorima. Tu sam zbog Vas, nas, Konavoka i Konavlja-na, svih stanovnika Konavala. Moje i Vaše djece. Njihove djece. Jer svima nama Konavle su uvijek bile na prvom mjestu.U nedjelju Vas mogu tek zamoliti za po-moć, jer iako je trostruka prednost razlog za zadovoljstvo ujedno je i poticaj za potvr-du takvog legitimiteta. Stoga kad se u ned-jelju u 19 sati ponovno zatvore birališta, bit ćemo spremni napraviti ono što od mene i nas tražite. Spremni za ponedjeljak, prvi od mnogih radnih dana u kojima ste mirni i sigurni zbog spoznaje da su Konavle ostale u dobrim rukama.

Kandidat HDZ-a za načelnika Općine Konavle

Božo Lasić

34 GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017.

85 GODINA VK NEPTUN DUBROVNIKMJESTO ĐE NEPTUNAŠI TRENIRAJU I RAGATAVA-

JU SE

RAGUSEO 46POGRANIČNO

MJESTO U HERCEGOVINI POVIŠE ŽUPE

ŽENSKO IME, AGATHA

OLIVIJA GUSTIN

ALBANSKO MUŠKO IME

(NOGOMETAŠ CANA!)

KRATICA U AVIOPRO-

METU

ZASUN, SAJATUR

PRILIČNO GRUB,

POGRUBVLADIMIR IVIČEVIĆ

KRETATI SE, HODATI

STANOVNIK DANSKE

KVASINA

NOGOMETNI KLUB IZ

NIKOZIJE, CIPAR

IVO ČIKATO

PRE-PORODITELJ NEPTUNA 80 - TIH, KREŠIMIR

"ELEKTRON"NAUKA O

BOLESTIMA UHA

SPUŠTITI I SK-UPITI JEDRA

DUGOGO-DIŠNJI TAJNIK KLUBA, ŽIVKO

- ŽIKA

"UNITED NEWS EDITOR"

NAJČEŠĆE PREZIME U

ŠARIĆ STRUGI KRAJ PLOČA

PROKOP, KONO

OČEVI (KRAĆE)

ZLOGLASNA SJ. IRSKA

PARAVOJSKA

"NORD"

PONTICA, RTAK

PLANINA U ISTRI

GRAD U JAPANU

NAJUSPJEŠNI-JA VESLAČICA

NEPTUNA IKAD, KATA-

RINA

FORTUNA

AKTUALNI TRENER U NEPTUNU,

PAVO

KANJUO, KANONA

ROPTANJE, ŠTROPOT

DUBROVAČKO IME, DŽIVO

LOPTA U VISO-KOM LUKU

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

TIĆ

UŠTEDA

OVAKVE

KOLIJEVKA DU-BROVAČKOG

VESLANJA

SOVE,JEJINE

NOGOMETNI KLUB IZ GOTE-

BORGA

DOŽIVOTNI POČASNI

PREDSJEDNIK, G. PERO

ZNAČAJKA ČAKAVICE

KATICA EKLIĆ

DEČKO U TAL. KARTAMA

PREKRŠAJ U ŠPORTU

"REAL LIFE OFFICER"

BOŠKO SRŠEN

NEPLODNA, GLINASTA ZEMLJA

IVO NENADA

OTOK UMIKRONEZIJI

DANAŠNJE LAPADSKO SJEDIŠTE NEPTUNA

AMERIČKI PJESNIK,

EDGAR ALLANPJESNICI,

POETETONA OLIVER TUTAVAC "SUMPOR"

NIKO AVDIĆ

"METAR"

ENDJI CVJET-KOVIĆ

NOVINAR, PUB-LICIST I STARU

NEPTUNAŠ, SUAD

NAJPERS-PEKTIVNIJI NEPTUNAŠ,

MATEJ

ŽENSKO IME, ALICE

BOĆARSKI REKVIZIT

MUŠKOGOVEDO,

VOL

"DIJAMETAR"

RIJEKA U NJEMAČKOJ (ANAGRAM :

AFAN)

NEFORMALNO ČAVRLJATI, ALI I OGOVARATI

1996. TRAGIČ-NO PREMINULI

NEPTUNAŠ, LUKŠA

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

MASLIMANSKI SVETINJA U MEKI, KABA

STAZA U SNI-JEGU, PRTINA

NAJBOLJI NEPTUNAŠ IKAD, RONI

NAJTANJE SLOVO

NAMIGIVANJE

UZVIK NESTR-PLJENJA

UDO JURGENS

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

RATKO PRKAČIN

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)

SVADBA

DOBRO-SLAVIĆ,

VLAHUŠIĆ ILI NPR, VIĆAN

"TAJLAND"

STUPITI U NEKI PROS-

TOR

"INTER-NATIONAL

ASTRONBOMY OLYMPIAD"

"CENTER FOR HUMAN REPRODUC-

TION"

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

BATALJUN, MNOŠTVO

(TUR. )

ŽIVA LEGENDA VK NEPTUN

MEŠTAR

NAJŠIRA OD ULICA KOJE IZLAZU NA STRADUN

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

ČEŠKI SKLA-DATELJ IZ 20. ST., KAREL

SUHE SAHARSKE

DOLINE

PROFESUR U DU-

BROVAČKOJ NAUTICI, KAPETAN

BINKO

GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017. 35

Sastojci:Za okruglice:500 g pilećeg mljevenog mesa1 manja glavica luka2 pilice česna1 jajemalo petrusina, soli i papra2 ožice prezlezačina po želji

Za umak:6 ožica masla2 ožice brašna1/2 litre pilećeg temeljca200 ml kiselog vrhnjamalo petrusina, papra i soli

SLOBODNA RADNA MJESTA

2.6.2017.Folklorni ansambl linđo 21.30 h, lazareti Predstava - Skup 20.00 h, Kazalište Marina Držića Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Umjetnička galerija DubrovnikOtvorenje izložbe "Putovan-je kroz sjećanja" Jasmine Runje 20.00 h, Galerija Flora Grand Opening of Summer Season 2017.Culture Club Revelin3.6.2017.Koncert - Paul Van Dyk 23.00 h, Culture Club Revelin Rukometni turnir Sportska dvorana Du-brovnik Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino Predstava - Skup 20.00 h, Kazalište Marina Držića 4.6.2017.Koncert - “Koncert u mraku, svjetlo Duha Svetoga” 19.15 h, Dubrovačka katedrala Koncert - Dubrovački

komorni duo 21.00 h, Galerija Sebastian Koncert - Norveški zbor Baerumkoret 17.00 h, Crkva sv. Ignacija (Jezuiti) lapadska regata 3. – 4.6.2017.Koločepski kanal 5.6.2017.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. SpasaPredstava - Jučer sam se sjetio plave 20.30 h, Kazalište Marina Držića 6.6.2017.Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Umjetnička galerija DubrovnikFolklorni ansambl linđo 21.30 h, lazareti Predstava - Jučer sam se sjetio plave 20.30 h, Kazalište Marina Držića Folklorni ansambl linđo 21.30 h, lazareti Predstava - Jučer sam se sjetio plave 20.30 h, Kazalište Marina Držića 7.6.2017.Koncert - Dubrovački gudački kvartet

doGađanjapileĆe oKruGliCe u umaKu

dubrovniK

petaK, 2.6.

subota, 3.6.

nedjelja, 4.6.

19 °C / 26 °C

18 °C / 25 °C

18 °C / 25 °C

RECEPT TJEDNA

ČISTAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O.Rok za prijavu: 3.6.2017.

MONTAŽER / KA VRATA I PARKETA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KUKRIKA d.o.o.Rok za prijavu: 3.6.2017.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: ZORE TRGOVINA d.o.o.Rok za prijavu: 3.6.2017.

SAVJETNIK / CA U PRODA-JNOM CENTRU Traženo radnika: 2 Poslodavac: SMART FlEX d.o.o.

Rok za prijavu: 4.6.2017.

VOZAČ / ICA AUTOBUSA Traženo radnika: 2 Poslodavac: lEA TRAVEl d.o.o.Rok za prijavu: 4.6.2017.

POMOĆNI SKLADIŠTAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRESTIGE TRADE DUBROVNIK d.o.o.Rok za prijavu: 5.6.2017.

SERVISER / MONTER UGOS-TITELJSKE OPREME M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRESTIGE TRADE DUBROVNIK d.o.o. Rok za prijavu: 5.6.2017.

TRGOVAČKI PUTNIK / CA Traženo radnika: 1

Poslodavac: AMEC RIJEKATEK-STIl d.o.o. Rok za prijavu: 6.6.2017.

PRODAVAČ / ICA MODNIH DODATAKA ZA MOBITEL Traženo radnika: 2 Poslodavac: AUGUSTIN JOZIć d.o.o.Rok za prijavu: 7.6.2017.

ZAŠTITAR / KA Traženo radnika: 6 Poslodavac: AKD - Zaštita d.o.o.Rok za prijavu: 10.6.2017.

MONTAŽER / KA SOBNIH VRATA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KAMBI d.o.o. Rok za prijavu: 10.6.2017.

proGnoza

21.00 h, Crkva sv. Spasa Kazališna skupina Kolarin - Novela od stanca 20.30 h, Kazalište Marina Držića Orlando Furioso – ciklus barokne glazbe 6. - 16.6.2017.8.6.2017.Koncert - Najljepše sklad-be velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa Kazališna skupina Kolarin - Novela od stanca 20.30 h, Kazalište Marina Držića Sajam - Proizvodi hrvatsk-og sela 8. - 11.06.20179.00 - 21.00 h, Trg Marina Držića, ispred hotela Tirena na Babinom kuku

DEŽURNA lJEKARNAlJEKARNA „GRUŽ“ – od 2. – 4.6.2017.g. lJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 5. – 11.6.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Priprema:luk i česan isjeći sitno, dodati mljeveno meso, jaje, petrusin, sol, papar, prezlu, začin i mijesiti dok se masa ne ujednači. Od ove smjese praviti okrug-lice veličine oraha, poredati u uljem podmazan pleh i peći 10 minuta na 180°C u prethodno ugrijanoj peći.Maslo otopiti i dodati brašno. Kratko propržiti i postupno dodavati pileći temeljac do željene gustoće. Zatim dodati kiselo vrhnje i začine i krčkati 1 minutu.Nakon toga dodati pečene okruglice i krčkati još 5 minuta.Poslužiti uz pire i grašak.

36 GlasGrada - 637 - petak 2.6.2017.