mpp, predavanja

18
Međunarodno privatno pravo Predavanja, 1.3.2013.

Upload: sreten22

Post on 18-Oct-2015

62 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

mpp

TRANSCRIPT

  • Meunarodno privatno pravoPredavanja, 1.3.2013.

  • Meunarodno privatno pravo

    Doc. dr aklina SpaleviPrivatnopravni odnosi sa elementom inostranosti Strani element (u subjektu, objektu, pravima i obavezama)3 problemaSud koje drave je nadleanPravo koje drave je merodavnoDa li stranac moe da uiva odreeno pravoNorme o meunarodnoj nadlenost sudovaDirektnaIndirektnaKolizione normeNorme o graanskim pravima stranacaCILJ MPP

  • Pojam, predmet i naziv MPPPojam MPP: MPP je grana unutranjeg prava pojedinih dravaPravila MPP nisu meunarodna, meunarodno obeleje imaju samo odnosi koje regulie, jer se vezuju za vie suverenitetaPravila MPP, na direktan ili indirektan nain, reguliu ona pravna pitanja koja se postavljaju usled pojave elementa inostranosti u privatnopravnim odnosima.Predmet MPP: Pravni odnosi koji su regulisani normama MPP (privatnopravni odnosi sa elementom inostranosti)Pravne norme koje reguliu privatnopravne odnose sa elementom inostranosti (kolizione norme, norme o sukobu jurisdikcija, pravila o privatnim pravima stranaca, pravila o dravljanstvu).

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Pojam, predmet i naziv MPPKolizione norme pravila koja merodavno odreuju materijalno pravo za odnose koji se vezuju za vie suvereniteta.Norme o sukobu jurisdikcija pravila koja reguliu graanskoprocesne odnose sa elementom inostranosti, pre svega pravila o meunarodnoj nadlenosti i o proznanju i izvrenju inostranih odluka.Pravila o privatnim pravima stranaca u anglosaksonskom pravu nisu predmet MPP.Pravila o dravljanstvu nisu iskljuivo predmet MPP. Predmetom MPP se ne smatraju meunarodno unifikovana pravila koja neposredno reguliu privatnopravne odnose sa elementom inostranosti. Ista ine predmet posebne discipline meunarodnog privrednog (trgovinskog) prava.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Pojam, predmet i naziv MPPNaziv MPP je diskutabilan: nije meunarodno pravo (deo je unutranjeg prava pojedinih drava) i nije privatno pravo (nema striktne podele na javno i privatno pravo).Postojali su pokuaji da se pronae drugi naziv, naroito u nemakoj pravnoj doktrini (konfliktno pravo, koliziono pravo, meuprivatno pravo, granino pravo...). Nijedan od predloenih termina nije ire prihvaen ni u svojoj uoj postojbini.Termin "Conflict of Laws" (sukob zakona) dobija ire pravo graanstva, i (zajedno sa terminom "Meunarodno privatno pravo) koristi se u anglosaksonskim zemljama. Potie sa evropskog kontinenta. Prvi ga je koristio istaknuti holandski pravnik Huber.Termin Meunarodno privatno pravo se koristi u Evropi. Potie sa tla anglosaksonskog prava. Prvi ga je koristio istaknuti ameriki teoretiar i sudija Vrhovnog suda SAD, Joseph Story.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Privatnopravni odnosi sa elementom inostranostiMeunarodno privatno pravo se odnosi samo na one odnose koji se mogu kvalifikovati kao privatnopravni i koji sadre element inostranosti u injeninom sklopu koji se vezuju za vie suvereniteta (drava).Izraz "privatnopravni odnosi" vodi poreklo iz jedne pojmovne aparature koja je preivela. Podela prava na javno i privatno nastaje u doba liberalnog kapitalizma, u okvirima leseferske filozofije, u doba striktnog odvajanja i nemeanja javne i privatne sfere. Meutim, iako je period liberalnog kapitalizma davno za nama, i iako je dolo do proimanja sfera javnog i privatnog, odnosno do pomeranja sistema, termin "privatnopravni odnosi" je i dalje u upotrebi.Danas se termin "privatnopravni odnosi" koristi iz praktinih razloga: upotrebljava se jer nema adekvatnijeg skupnog termina za oznaavanje graanskog, porodinog, radnog i privrednog prava.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Privatnopravni odnosi sa elementom inostranostiU oblasti privatnopravnih odnosa princip suverene jednakosti drava se ne ostvaruje kroz princip izolovane suverenosti gde svaka drava primenjuje samo svoje zakone, ve se ine ustupci u cilju meunarodne saradnje.Dolazi do stvaranja dinamine ravnotee, koja funkcionie na principu uzajamnih ustupaka u cilju obostrane saradnje. Ista podrazumeva: primenu stranog prava i priznanje stranih odluka.Meunarodna saradnja, pre svega trgovina, bila bi onemoguena ako bi drave u prisustvu elementa inostranosti primenjivale samo svoje pravo i ako bi odluke proizvodile dejstvo samo u dravi donoenja.Na polju privatnopravnih odnosa: ne postoji apsolutna primena principa da svaki organ primenjuje samo domae pravo princip teritorijaliteta, ve se javlja veoma sloena dilema u pogledu merodavnog prava.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Privatnopravni odnosi sa elementom inostranostiZa pojavu meunarodno-privatnopravnih problema neophodno je da je re o privatnopravnim odnosima i da se u tim odnosima pojavi i jedno specifino, kljuno obeleje element inostranosti, preko kojeg se graanskopravni, porodinopravni, radnopravni ili privrednopravni odnos vezuje za vie drava.Pored termina "element inostranosti", koriste se i termini: strani element i meunarodni element. Strani element: kada se jedan ivotni dogaaj svojim elementima vezuje za vie zemalja, a posmatra se iz ugla domae drave. Meunarodni element: kada se dogaaj posmatra na optem meunarodnom planu.MPP iako regulie odnose koji se vezuju za vie zemalja, nije istinski nadnacionalno, meunarodno, ve je deo unutranjeg prava svake pojedine drave.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Privatnopravni odnosi sa elementom inostranostiPolazna taka za kvalifikaciju jednog odnosa, da li je strani ili ne, je drava u kojoj se raspravlja dati odnos.Strani element moe biti izraen u:Subjektu na osnovu dravljanstva, prebivalita i boravita fizikih lica koja stupaju u privatnopravne odnose. Kada se radi o pravnim licima, strani element se javlja ako pravno lice ima stranu pripadnost (najee prema seditu i registraciji)Objektu na osnovu mesta nalaenja stvari i na osnovu merila pomou kojih se utvruje pripadnost osnovnih sredstava prevoza (najee mesto registracije), kada su ista predmet transakcijePravima i obavezama ako su strano obeleeni mesto nastanka ili mesto ispunjenja prava i obaveza.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Privatnopravni odnosi sa elementom inostranostiZnaaj pojave stranog elementa u privatnopravnim odnosima: strani element pretvara privatnopravne odnose u odnose MPP koje treba da odgovori na pitanje pravo koje drave je merodavno u pomenutom odnosu. Kada pravila MPP utvrde pravo koje drave je merodavno, dalje reavanje spornog odnosa preuzima graansko, porodino, radno ili privredno pravo odreene drave.Problem relevantnosti stranog elementa: postavlja se pitanje da li je svaki strani element relevantan, tj. bitan razlog da se razmotri i sa stanovita meunarodnog privatnog prava? Relevantan je onaj strani element koji je u kolizionoj normi od strane zakonodavca odreen kao taka vezivanja, i koji vodi do primene stranog prava.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Naini regulisanja privatnopravnih odnosa sa elementom inostranostiNaini regulisanja privatnopravnih odnosa sa elementom inostranosti: direktan (neposredan) i indirektan (posredan, kolizioni).Direktan: instrumenti direktnog naina regulisanja su norme koje neposredno reavaju sam sporni odnos same postavljaju pravila za ureenje privatnopravnih odnosa sa elementom inostranosti. Razlikujemo:Direktno regulisanje meunarodnim propisima kroz donoenje brojnih meunarodnih sporazuma (konvencija). Od posebnog je znaaja Komisija UN za meunarodno trgovako pravo, iji je zadatak da koordinira postojee i pokree nove inicijative za stvaranje jedinstvenih univerzalnih pravila meunarodnog trgovakog prava.Direktno regulisanje unutranjim propisima pitanja prava stranaca i meunarodnog postupkaNpr. Prema l. 82. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa Strana fizika i pravna lica mogu sticati pravo svojine na pokretnim stvarima kao i domaa lica.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Naini regulisanja privatnopravnih odnosa sa elementom inostranostiIndirektan: posredno regulisanje, ukazivanjem na merodavno pravo, koje se vri putem specifinih pravnih normi koje se zovu kolizione norme, npr:Prema lanu 94. Zakona o menici Sposobnost lica da se menino obavee odreuje zakon njegove zemljePrema lanu 96. Zakona o menici Oblik i rokove protesta, kao i oblik ostalih injenja potrebnih za vrenje ili za odravanje meninih prava, odreuje zakon na ijem se podruju mora podii protest ili izvriti injenjePrema lanu 1048. Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi Forma pravne radnje u plovidbenom odnosu ocenjuje se po pravu mesta gde je radnja izvrena, odnosno gde je morala biti izvrena, ili po pravu koje je merodavno za plovidbeni odnos u celiniPrema lanu 21. ZMPP Za ugovore koji se odnose na nepokretnosti iskljuivo je merodavno pravo drave na ijoj se teritoriji nalazi nepokretnost.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Izvori MPPIzvori MPP: Materijalni: drutveni odnosi ivotni dogaaji za koje se vezuje primena pravila MPPFormalni: norme kojima se reguliu privatnopravni odnosi sa elementom inostranosti, i koje delimo na:Osnovne izvore (zakonski propisi u kontinentalnom pravu; sudski precedenti u anglosaksonskom pravu)Dopunske izvore (meunarodni i unutranji obiaji iako je Meunarodni sud pravde stao na stanovite da u domenu MPP nema pravnih obiaja koji bi bili izvori prava; ratifikovani meunarodni ugovori bilateralni i multilateralni).

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Unutranji izvori MPP u pojedinim dravamaOsnovni izvor MPP u svim zemljama (izuzev u zemljama u kojima vai precedentno pravo) su zakoni. Dva osnovna pristupa zakonskom sistematizovanju materije MPP su:U nekim zemljama postoje posebni zakoni u kojima su, u potpunosti ili najveim delom, sadrana pravila iz oblasti MPP (npr. Austrija, BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, vajcarska)U drugoj grupi zemalja propisi iz oblasti MPP nalaze se u raznim zakonima, uglavnom uz odgovarajue materijalnopravne propise (npr. norme koje reavaju probleme koji se javljaju usled pojave elementa inostranosti u naslednopravnim odnosima nalaze se u zakonima o nasleivanju, kolizione norme za menicu nalaze se u meninim zakonima)U ovoj grupi zemalja mogle bi se izdvojiti kao podgrupa one drave koje u jednom zakoniku, najee graanskom, koncentriu najvei deo normi iz oblasti MPP (npr. Alir, Egipt, Meksiko, Francuska, Kina).

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Unutranji izvori MPP u pojedinim dravamaSudska praksa ima odreeni uticaj i u zemljama u kojima nije priznata kao formalni izvor prava upotpunjujui pravne praznine koje ostavlja manje-vie potpuna kodifikacija ove grane prava.Najznaajniji predstavnici zemalja common law sistema: Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Iako je glavni izvor prava u ovim zemljama sudska praksa, veliki autoritet u reavanju problema sukoba zakona u SAD imaju Zbornici prava sukobi zakona (Restatement I iz 1934. i Restatement II iz 1969.) Isti predstavljaju nezvaninu kodifikaciju MPP, sistematizovanu na osnovu stanja sudske prakse, zakonodavstva i doktrine.Ovakve tendencije su u SAD oznaene kao tzv. "unjajua kodifikacija" (creeping codification).Zbornici prava nisu prihvaeni u svim dravama SAD.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Multilateralne konvencije kao izvori i kao nain unifikacije MPPPaskvale Stanislao Manini 1874. podnosi izvetaj Institutu za meunarodno pravo, sa sugestijama za donoenje meunarodnih konvencija i poziva inostrane vlade da zakljuuju multilateralne konvencije.Holandski pravnik Asser takoe poziva inostrane vlade da zakljuuju multilateralne konvencije, te je Vlada Holandije uputila poziv dravama za uee na "Konferenciji posveenoj regulisanju razliitih pitanja meunarodnog privatnog prava". Ista je odrana u Hagu, izmeu 12. i 27. septembra 1893, kada je i osnovana Haka konferencija za MPP. Cilj Hake konferencije za MPP progresivna unifikacija pravila MPP.Delatnost Hake konferencije za MPP priprema tekstova multilateralnih konvencija.Prema stanju u oktobru 2011. usvojeno je 39 konvencija.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Multilateralne konvencije kao izvori i kao nain unifikacije MPPPored Hake konferencije za MPP, aktivnosti na unifikaciji MPP vezane su za regionalnu pripadnost pojedinih grupa drava, koje su potpisnice odgovarajuih viestranih konvencija.Znaajne su:Organizacija amerikih drava Kodeks BustamanteAktivnosti Nordijskih drava (Danska, Finska, Island, Norveka i vedska) konvencije koje se tiu braka, usvojenja, starateljstva, alimentacionih obaveza, priznanja i izvrenja odluka u graanskim stvarima, steaja, nasleivanja, testamenta i ostavinskog postupkaMeunarodna komisija za graansko stanje Savet EvropeEvropska unija.

    Doc. dr aklina Spalevi

  • Hijerarhija izvora MPPHijerarhija izvora MPP:Meunarodni izvoriBilateralna konvencijaMultilateralna konvencijaUnutranji izvoriSpecijalni zakoni ZMPP.Popunjavanje pravnih praznina:Odredbe i naela ZMPPNaela unutranjeg pravnog poretka Naela MPP.

    Doc. dr aklina Spalevi