SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI AKADEMSKA GODINA 2011/2012.

Multimedijski potpomognuto učenje

japanskog pisma DIPLOMSKI RAD

Sara Librenjak

Zagreb, listopad 2011.

2

Sadržaj

Sadržaj .................................................................................................................................................... 2

1. UVOD .............................................................................................................................................. 3

2. MULTIMEDIJSKI POTPOMOGNUTO UČENJE OPĆENITO .................................................................... 4

3. O JAPANSKOM PISMU KANJI ............................................................................................................ 6

a. Mjesto kanjija u japanskom jeziku i učionici ................................................................................. 6

b. Osobine i povijest kanjija ............................................................................................................. 8

4. ALATI ZA MULTIMEDIJSKI POTPOMOGNUTO UČENJE JAPANSKOG PISMA ...................................... 13

a. Kriteriji odabira i podjela ............................................................................................................ 13

b. Alati za ciljano učenje kanjija ..................................................................................................... 14

c. Alati za implicitno učenje kanjija ................................................................................................ 20

5. ANKETA O POTEŠKOĆAMA UČENJA I METODAMA USVAJANJA KANJIJA.......................................... 26

a. Uvod .......................................................................................................................................... 26

b. Metodološke odrednice ............................................................................................................. 26

c. Rezultati .................................................................................................................................... 29

d. Planovi za buduća istraživanja .................................................................................................... 34

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 36

Rječnik termina ................................................................................................................................. 38

Rječnik japanskih pojmova ................................................................................................................. 39

Popis alata za učenje znakova ............................................................................................................ 40

Anketa ............................................................................................................................................... 42

Popis priloga ...................................................................................................................................... 44

Slike ............................................................................................................................................... 44

Grafovi........................................................................................................................................... 44

Tablice ........................................................................................................................................... 44

Anketa ........................................................................................................................................... 44

Literatura .......................................................................................................................................... 45

3

1. UVOD

U ovom radu predstavit ćemo neke od alata i metoda za usvajanje japanskog pisma uz pomoć

multimedije. Iako se u japanskom jeziku koriste tri pisma1, u radu ćemo se baviti samo usvajanjem

kompleksnog ideogramskog pisma kanji preuzetog iz Kine još početkom prvog tisućljeća, jer upravo

učenje tog pisma predstavlja najveću prepreku u napredovanju učenika i studenata japanskog jezika.

Potrebno je usvojiti barem tisuću, a preporučljivo nešto više od dvije tisuće znakova za funkcionalnu

pismenost. Glavni cilj ovog rada je predložiti moderne metode za uspješnije samostalno učenje ili

predavanje japanskog pisma kanji.

U prvom dijelu rada dat ćemo kratak teorijski osvrt na multimedijski potpomognuto učenje

općenito, te definirati termine vezane za učenje, multimediju i računala. U drugom dijelu rada opisat

ćemo detaljnije japanski sustav pisanja i školovanja te povijest znakova, kako bismo razjasnili

problematiku usvajanja tog sustava znakova. U trećem dijelu pružit ćemo detaljan pregled alata za

multimedijski potpomognuto učenje japanskog pisma na raznim medijima i platformama (online i offline

računalna rješenja, mobilne aplikacije, televizija, video i drugi). Nadalje, u posljednjem dijelu rada

predstavit ćemo rezultate istraživanja o usvajanju japanskog pisma kod stranih studenata različitih

narodnosti. Istraživanje je provedeno za potrebe ovog rada tijekom srpnja i kolovoza 2011. u dvjema

školama japanskog jezika u Japanu na 47 ispitanika. Glavne teme istraživanja su utvrđivanje individualnih

poteškoća u učenju kanjija, te usporedba ispitanika po metodama učenja koje koriste i rezultatima koje

postižu. Prema rezultatima istraživanja možemo odbaciti ili preporučiti neke metode i strategije učenja

japanskog pisma.

Cilj ovog rada je dati pregled alata za učenje i podučavanje, te time koristiti učenicima i

profesorima japanskog jezika. Pretpostavljamo da neki oblici multimedija mogu barem djelomično

zamijeniti nedovoljnu okruženost japanskim pismom i jezikom, te omogućiti sistematičnije i jasnije

usvajanje uz dulje zadržavanje informacija. Uz redovito korištenje modernih metoda učenja paralelno s

tradicionalnima, pretpostavljamo da je moguće brže2, efikasnije i zabavnije usvajanje japanskog jezika i

pisma.

1 Slogovna pisma hiraganu, katakanu, te kanjije posuđene iz Kine.

2 U odnosu na dosadašnje prosječne rezultate učenika i studenata japanskog jezika. Pretpostavka o brzini i efikasnosti bit će provjerena u petom poglavlju putem ankete.

4

2. MULTIMEDIJSKI POTPOMOGNUTO UČENJE OPĆENITO

Posljednjih desetljeća javlja se nekolicina termina koji opisuju moderne metode učenja uz

pomoć tehnologije ili multimedija. Možemo govoriti o strojnom učenju (engl. machine learning),

računalno potpomognutom učenju (engl. computer assisted learning), učenju preko Interneta (engl. e-

learning), te o multimedijski potpomognutom učenju (engl. multimedia assisted learning)3. Da bismo se

snašli u obilju sličnih termina, njihove definicije prikazane su u Tablici 1. U ovom radu koristit ćemo

termin multimedijski potpomognuto učenje jer najbolje ujedinjuje sve alate koje opisujemo. Govorit

ćemo o resursima i alatima za učenje japanskog pisma na računalu, mobilnim telefonima, te drugim

oblicima multimedija. Neki od tih alata trebaju Internet za funkcioniranje (online alati), dok nekima nije

potreban. Stoga termini poput e-učenje ne bi bili dovoljno precizni.

Tablica 1: Definicije raznolikih pojmova vezani za ulogu medija i tehnologije u učenju4

Termin Značenje5

strojno učenje (machine learning,

ML)

učenje koje vrši računalo prema iskustvu (čovjek može i ne mora

biti posrednik); nepovezano s donjim terminima koji se svi

odnose na ljudsko učenje

računalno utemeljeno učenje

(computer based learning, CBL)

svaki oblik učenja pri kojem čovjek koristi računalo kao medij

računalno potpomognuto učenje

jezika (computer assisted language

learning, CALL)

učenje jezika pri kojem čovjek koristi računalo kao medij

multimedijski potpomognuto

učenje (multimedia assisted

learning, MAL)

učenje pri kojem čovjek koristi više medija u isto vrijeme (sliku,

zvuk, zapis, dodir...). Može se razumjeti kao pojam nadređen CBL

(ako koristimo druge alate osim računala), no i kao podređen

(ako računalo razumijemo kao djelitelj multimedija)

multimedijski potpomognuto

učenje jezika (multimedia assisted

language learning, MALL)

podvrsta MAL-a koja se odnosi na učenje stranog jezika

učenje preko Interneta / e-učenje

(e-learning)

učenje pri kojem čovjek koristi računalo s Internetom kao

medijem; često korišteno kao sinonim CBL, iako to ne mora biti

slučaj

3 Naravno, to su samo neki od termina koji se sreću u literaturi.

4 Samo relevantni termini bit će ponovo definirani u Rječniku termina na kraju rada. 5 Definicije prilagođene prema: Ahmad (1985) i Warscheur (1996)

5

Iako se računalo, Internet i multimediji sve više integriraju u učenje jezika, neinformiranost

učenika i profesora u nekim područjima stvara barijeru između korisnika i obilja informacija koje bi

mu/joj mogle koristiti u učenju ili podučavanju. Postoje brojna istraživanja6 o prednostima korištenja

multimedija u učenju jezika, posebice u učenju jezika koji nije široko dostupan u zemlji učenja. Primjerice,

u Hrvatskoj engleski možemo smatrati široko dostupnim jezikom, dok je dostupnost japanskog jezika

vrlo ograničena, u masovnim medijima, ako ne i nepostojeća. Nemoguće je ne primijetiti širenje

engleskog jezika kod gotovo dvojezične mladeži u Hrvatskoj, što je vrlo vjerojatno povezano s gledanjem

televizije na originalnom jeziku, te korištenjem računala i Interneta. Slična situacija je u Nizozemskoj, čiji

jezik je relativno malog broja govornika kao i hrvatski jezik. I istraživanja potvrđuju povezanost

neprevedenog televizijskog programa i učenja jezika (Pavakanun i d'Ydewalle, 1992).

Razlozi za korištenje raznih oblika multimedija u učenju stranog jezika su višestruki, no ona mora

biti pravilno primijenjena da bi davala rezultate. Kao prvo, pristup jezičnim podacima (engl. language

input) iznimno je bitan u usvajanju jezika. Tečno znanje stranog jezika u govoru nikad ne može doći samo

iz proučavanja knjiga i udžbenika, koje dovodi do pasivnog i lingvističkog znanja. Nekritički pristup velikoj

količini izvornog (ali i prilagođenog) materijala na stranom jeziku kod usvajanja drugog jezika uglavnom

ne daje rezultate. Učenici trebaju pomoć u razlučivanju bitnog od nebitnog u svim lingvističkim i

nelingvističkim informacijama koje primaju (Plass i Jones, 2005). Gubljenje u materijalu je jedan od

najčešćih razloga prividne neučinkovitosti nepripremljenih multimedijalnih materijala. Nadalje, bitna

prednost multimedija jest mogućnost da angažira studente u aktivno učenje s povratnom informacijom,

koje katkad nije moguće u dovoljnoj mjeri u tradicionalnoj učionici. Učeniku može odgovarati virtualna

osoba ili program, ali i stvarna osoba posredstvom Interneta. Često je dovoljna količina interaktivnosti

kviz ili igra s povratnom informacijom. Istraživanja potvrđuju povezanost aktivne participacije studenata

u nastavi zbog multimedija s boljim zadržavanjem informacija (Nikolova, 2002). Brojna istraživanja slažu

se oko korisnosti multimedija u učenju jezika, no ne smiju se zanemariti dva faktora: dobro usmjereno

korištenje multimedijalnog alata, te kombinacija s tradicionalnim metodama.

6 Primjerice, Stepp-Greany (2002).

6

3. O JAPANSKOM PISMU KANJI

a. Mjesto kanjija u japanskom jeziku i učionici

U ovom radu koncentrirat ćemo se na moderne metode usvajanja japanskog pisma kanji. To

treba napomenuti iz razloga što u japanskom jeziku razlikujemo tri načina pisanja (odnosno četiri,

računamo li i latinicu). Japanski jezik ima dva slogovna pisma, hiraganu i katakanu, koje služe za

zapisivanje različitih informacija. Dok katakana jednostavno služi za zapisivanje stranih riječi u

japanskom jeziku, hiraganom se pišu gramatičke riječce i dijelovi promjenjivih riječi koji se mijenjaju

(primjerice, glagolski završeci). Također, hiraganom pišu i djeca u nižim razredima osnovne škole prije

nego što usvoje dovoljno kanjija da bi te iste riječi zamijenili njima. Slika 1 prikazuje shemu obrazovanja

u japanskim državnim školama u prvih 6 razreda, kad nauče oko 1000 znakova. U naredne tri godine

srednjoškolskog obrazovanja nauče preostalih 1000 znakova potrebnih za pismenost, prema normama

Ministarstva Obrazovanja.

Slika 1: Shema obrazovanja u japanskim državnim školama

S obzirom da i hiragana i katakana imaju 50-ak osnovnih znakova koji nisu kompliciranog oblika,

obično ne predstavljaju veliku prepreku u usvajanju. Primjer triju pisama prikazan je na slici 2, pri čemu

je hiragana označena crnom bojom, kanji plavom, a katakana zelenom.

7

Slika 2: Primjer japanske rečenice sa sva tri pisma7

S druge strane, japansko pismo koje je preuzeto iz Kine i prilagođeno japanskom jeziku, kanji,

učenicima i studentima predstavlja mnogo veći izazov. Iako kanjija ima nekoliko desetaka tisuća,

potrebno je moći prepoznati i izgovoriti između dvije i tri tisuće znakova da bismo bili na razini

pismenosti prosječnog izvornog govornika. S obzirom na široko korištenje tehnologije, u posljednje

vrijeme i sami Japanci ne pišu kanjije rukom, već unose njihov izgovor koji računalo potom prepoznaje.

Ta činjenica dodatno smanjuje sposobnost pisanja znaka iz pamćenja, pa često i izvorni govornici koji su

prošli osnovno i srednjoškolsko školovanje u Japanu katkad zaboravljaju kako se koji znak piše. Dakle, za

učenike japanskog kao stranog jezika važnije je znanje značenja i izgovora od samog pisanja, jer će

većinu vremena unos znakova obavljati preko računala ili mobilnih uređaja koji znak prepoznaju po

izgovoru. Nažalost, ta činjenica također je i udaljila učenike od proučavanja kanjija i njihove strukture, te

će i napredni učenici često zamijeniti slične oblike sasvim različitog značenja. Od ukupno 2036 znakova

koje je japanska vlada propisala kao službeno odobrene, prosječan student nakon tri godine učenja na

fakultetskoj razini poznaje tek nešto više od četvrtine, dok izniman učenik koji je radio sve po programu i

dalje ne poznaje ni polovinu. Valja se zapitati znači li to da je nemoguće za strance naučiti japansko

pismo u cijelosti, ili nam to ipak govori više o metodologiji učenja i podučavanja.

Pogledamo li način na koji sâmi Japanci uče svoje pismo, prvo što ćemo uočiti je relativno spor

tempo. U devet razreda školovanja u Japanu (šest osnovne, tri više osnovne i tri srednje škole) uči se svih

dvije tisuće znakova. Povrh toga, uslijed života u Japanu i poznavanja japanskog jezika na razini izvornog

govornika, to usvajanje je više usputan proces nego ubrzana muka. Učenik je okružen znakovima kao

normalnim dijelom života, a sve te riječi zna napisati barem hiraganom, tako da zapravo uči samo

pridružene „slike“. U tom slučaju pismo se usvaja polako i prirodno, i zbog okruženja nije toliko

problematična činjenica da se katkad i zaboravlja. Način podučavanja kanjija u Japanu je jednostavan:

profesor na ploču napiše znak, njegova čitanja te česte riječi u kojima se javlja, a učenici to sami moraju

naučiti. Upravo to je najčešća, a na nekim mjestima i jedina, metoda podučavanja japanskog pisma. Tako

se stranim učenicima prezentira velika količina znakova koje moraju upamtiti u kratkom vremenskom

7 „Koristim hiraganu, katakanu i kanji.“

8

roku, no pravi problem nastaje kad se ta količina poveća, a prethodni znakovi već nestaju iz pamćenja.

Nažalost, proces koji prolaze japanska djeca jednostavno nije moguće preslikati u, primjerice, hrvatske

učionice iz dva jednostavna razloga. Kao prvo, studenti i učenici nemaju devet godina za učenje

japanskog jezika, a kamo li pisma. Kao drugo, učenici nisu okruženi kanjijima kao japanci, i ne poznaju

jezik dovoljno da prirodno naprave vezu između znaka i zvuka. Stoga je potrebna promjena u

prezentaciji kanjija učenicima, i u metodama usvajanja koje im se daju na izbor. O tome će biti više riječi

u kasnijim poglavljima.

b. Osobine i povijest kanjija

Japansko pismo kanji nije originalno japansko, već je zapravo posuđeno iz Kine u više navrata od

1. stoljeća. Japan nije jednina zemlja koja je preuzela pismo iz Kine, kulturno i lingvistički iznimno

utjecajne sredine u Aziji. Korejski i vijetnamski jezik također su se pisali kineskim pismom, no od 15.

stoljeća se u Koreji koristi vlastito pismo hangeul8, a u Vijetnamu prilagođena verzija latinice s

dijakritičkim znakovima. Kinesko pismo se naziva hanzi, iako je kroz vrijeme promijenilo mnogo oblika i

naziva. Najstariji oblici nađeni su između 1700. i 1000. godine prije Krista kao zapisi na kostima životinja i

oklopima kornjača, a tijekom godina to pismo je evoluiralo u danas prepoznatljiv oblik. Nakon tih

najranijih zapisa oblici postaju sve apstraktniji i više stilizirani, te se zapisuju na raznim medijima. Oblik

vrlo sličan današnjem, kineski znakovi dobivaju već oko 200. godine prije Krista. Taj oblik, „drveni uglati

stil“, danas izgleda prilično arhaično i vrlo je teško čitljiv. Tijekom Han dinastije razvili su se uglati i polu-

kurzivni stil kojima se i danas piše. S druge strane, kurziv je opet teško čitljiv i poznat samo vičnim

kaligrafima. Svi stilovi prikazani su na Slici 3. Iako se u Kini govori velik broj jezika ili dijalekata, upravo ih

pismo spaja i čini međusobno razumljivijima9.

Slika 3: Stilovi kineskih znakova i njihov razvoj kroz povijest

8 Iako se u srednjim školama još podučava, slično latinskom u Hrvatskoj. 9 Kratka povijest kanjija prema stranici Kanjigraphy (www.kanjigraphy.com)

9

Prvi znakovi označavali su neke prirodne pojave, poput sunca, mjeseca, planine ili rijeke, ili bića

poput ljudi, konja i slonova. Iako su kanjiji originalno označavali slike iz prirode, kroz vrijeme su se

promijenili i stilizirali, da bi danas dosegli oblik više apstrakcije, gdje nije moguće prepoznati o kojem je

piktogramu bilo riječ u starom znaku. Osim toga, još davno su se jednostavne slike počele kombinirati u

kompleksnije ideje i apstraktne pojmove. Primjerice, piktogram bicepsa koji je označavao snagu

zapisivao se tri puta, i takav počeo označavati suradnju (tri čovjeka koji surađuju). Konkretno, po

značenju i obliku kanjiji se dijele u šest kategorija:

1. piktogrami, shokei moji (jednostavni stilizirani prikazi predmeta iz stvarnosti, kao drvo ili sunce),

2. ideogrami, shiji-moji (stilizirane slike konkretne manifestacije koje predstavljaju apstraktnu ideju,

vidi slika 4)

3. složeni ideogrami, kaii moji(kombiniranje ideograma za novo značenje)

4. kombinacija fonetske i ideogramske komponente, keisei moji(znakovi od jedne komponente koja

nosi samo izgovor, i druge koja je asocijacija na značenje; najčešća kategorija kojoj pripada oko

80-90% znakova)

5. derivirana značenja, tenchuu moji (pridodavanje produženog značenja po načelu sličnosti ili

bliskosti, primjerice znak „glazba“ dobiva značenje „uživati“)

6. fonetske posuđenice, kashaku moji(koriste se za zapisivanje naziva koji ne postoje u originalnom

jeziku, uglavnom posuđenica i imena država, gradova itd.; u modernom japanskom jeziku te

riječi se zapisuju katakanom, dok u kineskom još uvijek koriste hanzi)

Slika 4: Od slike bicepsa do apstraktnog simbola snage.

U japanski se jezik kineski znakovi posuđuju u nekoliko navrata. Najstariji posuđeni znakovi su iz

dinastije Go u 5. i 6. stoljeću, zatim iz dinastije Tang od 7. do 9. stoljeća, čije se čitanje zove kan-on.

Nalazimo ga u najvećem broju posuđenica i od njega potječe riječ kanji, koja sama znači jednostavno

„kineski znakovi“. To-on je izgovor posuđen za vrijeme dinastija Song i Ming između 9. i 12. stoljeća. Na

10

kraju, Kan'yo-on se odnosi na čitanje znakova koje zapravo nije posuđeno, već pretpostavljeno po

fonološkoj komponenti znaka, po uzoru na kan-on.

Prema različitoj dinastiji posuđivanja razlikuje se izgovor (čitanje) znaka, dok su oblici vjerojatno

preuzeti ranije. Zbog dugotrajnog povijesnog kontakta s Kinom i posuđivanja izgovora u različitim

trenucima, posuđivanje je uzrokovalo ono što naizgled poimamo kao „nepravilnosti“ u izgovoru znakova,

te pojavu više različitih čitanja za velik broj kanjija. Nakon posuđivanja, u Japanu je nastalo i stotinjak

znakova koji ne postoje u kineskom pismu, zvanih kokuji, odnosno „nacionalni znakovi“. Iako postoji više

stotina kokuji-ja, u čestoj uporabi je tek nekoliko desetaka.

Tablica 2: Razlika u izgovoru pojedinih znakova uslijed posuđivanja u različitom vremenu10

Kanji Značenje Go-on Kan-on Tō11-on

Kan'yō-on

明 svijetao myō mei (min) —

行 ići gyō gō kō (an)

極 ekstrem, pol goku kyoku — —

珠 biser shu shu ju (zu)

度 stupanj do (to) — —

輸 transport (shu) (shu) — yu

雄 muško, mužjak — — — yū

熊 medvjed — — — yū

子 dijete shi shi su —

清 bistro shō sei (shin) —

京 glavni grad kyō kei (kin) —

兵 vojnik hyō hei — —

強 snažan gō kyō — —

Uz to, kanji ne samo da može imati nekoliko kineskih izgovora, nego mu je pridružen i japanski

izgovor. Ta dva čitanja nazivamo kun yomi i on yomi. Kun yomi je čitanje kanjija koje je zapravo stara

japanska riječ (jap. wago, „jezik harmonije“) pridružena znaku koji je imao najbliže značenje. On yomi je

kineski izgovor znaka prilagođen japanskom fonološkom sustavu koji je znatno manje kompleksan od

kineskog, a te se riječi nazivaju kango, „kineska riječ“. Na slici 5 situacija je ilustrirana primjerom čitanja

za znak „planina“.

10 Rijetka čitanja su u zagradama. 11 Crta iznad samoglasnika označava duljinu u izgovoru.

11

Slika 5: Razlika kineskog i japanskog čitanja pojedinog znaka

Iako je ova pojava lingvistički izuzetna, i korisna za istraživanje starog kineskog jezika, za

suvremenog učenika japanskog jezika najčešće zadaje jedino poteškoće u usvajanju. Jedan znak s

nekoliko različitih, nepredvidivih izgovora, osobito je težak za upamtiti i pravilno koristiti. U kineskom

jeziku koristi se najčešće samo jedan izgovor, i puno ga je lakše predvidjeti prema komponentama. S

obzirom na nepravilnu povijest posuđivanja, japansko pismo je teško sistematizirati na lingvistički

korektan način, ali neke promjene u odnosu na način kojim se podučava u Japanu su ipak moguće12.

Dok svaki znak za sebe nosi neko značenje, često se kombiniraju u složenice (jap. jukugo) koje

mogu, ali ne moraju biti zbroj pojedinačnih značenja. To ilustrira primjer složenice 手紙, „ruka-papir“,

koja na japanskom znači pismo, tegami, dok je na kineskom pomalo arhaična riječ za toaletni papir.

Često se kombiniraju dvije riječi istog značenja (npr. „pomoći“ i „asistirati“ zajedno znače „pomoć“) ili

dvije riječi suprotnog značenja, koje mogu značiti doslovno obje suprotne stvari, ili područje borbe tih

suprotnosti (npr. „dodati“ i „oduzeti“ zajedno znače „granica, mjera“). Uz to, izgovor složenica nije uvijek

moguće predvidjeti. Katkad koriste japansko (kun), katkad kinesko (on) čitanje, a rjeđe kombinaciju. Ako

znak ima više kineskih čitanja, koje će se od njih koristiti vrlo je teško predvidjeti, a u slučaju osobnih

imena gotovo nemoguće (s time i sami Japanci imaju poteškoća). Stoga je iznimno važna komponenta u

uspješnom učenju japanskog pisma okruženje jezikom i pismom koliko god je moguće. Drugim riječima,

12Lingvistički precizna, a korisna i za učenike je knjiga Michaela Pya Study of Kanji (1984), u kojoj autor daje pregled skupina znakova po izgovoru uz podatak o promjenama oblika kroz povijest.

12

važno je simulirati okolinu u kojoj se uči u Japanu. Multimedijski alati mogu pomoći u situacijama kad

nije moguće fizički prisustvovati u optimalnoj okolini za usvajanje jezika.

Dakle, japansko pismo kanji nije lako za usvajanje iz nekoliko razloga. Kao prvo, oblici su brojni,

kompleksni i arbitrarni. Kao drugo, jedan znak može imati nekolicinu izgovora čije pojavljivanje nije

predvidljivo. Kao treće, znakovi se spajaju u složenice čije je značenje i izgovor, te specifičnu nijansu

uporabe, potrebno posebno učiti. Na posljetku, redoslijed učenja stvara dodatnu zbrku u sistematizaciji

kanjija, a metodologija podučavanja nije osobito razvijena u odnosu na onu predviđenu za japansku

djecu. Rezultati dugogodišnjeg učenja japanskog jezika nisu osobito impresivni, te japanski slovi kao

jedan od težih jezika za naučiti, no ta tvrdnja je dijelom zabluda uzrokovana zidom nečitljivosti. Kad

učenik dosegne krajnju točku znakova koje može upamtiti bez iznimnog truda ili dobrog sustava, učenje

jezika stagnira, motivacija nestaje, a vjerovanje da je jezik nemoguće naučiti postaje čvršće. Jedan od

ciljeva ovoga rada je dati prijedloge za metode podučavanja i učenja koje bi mogle ohrabriti učenike da

ipak nastave. Japanski je prirodan jezik koji svako ljudsko biće može usvojiti, bez obzira na materinji jezik.

Pogreška u pristupu jest ta da ga krećemo usvajati nepismeni13, a nismo dovoljno okruženi njime, niti

poduzimamo dovoljno koraka da učinimo nešto protiv te nepismenosti.

13Za barem najosnovniju pismenost potrebno je znati najčešćih 1000 znakova, koji pokrivaju otprilike 95% sadržaja novina.

13

4. ALATI ZA MULTIMEDIJSKI POTPOMOGNUTO UČENJE JAPANSKOG

PISMA

a. Kriteriji odabira i podjela

Alati za multimedijalno potpomognuto učenje kanjija mogu se podijeliti na nekoliko načina. Kao

prvo, razlikujemo alate za eksplicitno i ciljano učenje kanjija, o kakvima će biti riječ u anketi u idućem

poglavlju. To su alati koje učenik koristi primarno s ciljem učenja japanskog pisma, poput kartica za

pamćenje znakova. S druge strane, razlikujemo alate za implicitno učenje kanjija iz konteksta, kao što su

rječnici ili pomoćnici za čitanje. Tu spadaju i mediji koji uopće nisu namijenjeni za učenje japanskog

pisma, već se u njima samo pojavljuje, no oni su često iznimno koristan alat za prirodno usvajanje iz

konteksta. Ovakve alate učenik koristi primarno da bi razumio i pročitao nešto na jeziku općenito, da bi

premostio prepreku pisma, no njihovu korisnost ne smijemo zanemariti. Zapravo, korištenje alata iz

samo jedne skupine vrlo vjerojatno neće rezultirati trajnim znanjem, jer bez jezičnog konteksta znakovi

nemaju smisla, a bez podrobnijeg objašnjenja i učenja, opet, znakovi ne ostaju zapamćeni i lako se

miješaju.

Drugi kriterij podijele jest medij preko kojeg učimo. Razlikujemo računalne programe i dodatke

(offline i online), mobilne aplikacije i igre (uglavnom za Android i iOS platformu, te za prijenosne igraće

konzole), i ostale medije koji mogu i ne moraju biti digitalizirani (glazba, video, strip). U ovom radu

podijelit ćemo alate prvo po načinu učenja (eksplicitno i implicitno), a unutar te podjele razlikovat ćemo

navedene medije. U slučaju eksplicitnog učenja kanjija razlikujemo samo programe i aplikacije, dok kod

implicitnog bilo koji medij može biti korišten.

Na kraju, treba reći da je jezik alata koji se spominju u ovom radu ili engleski ili japanski. Neki

alati postoje na drugim jezicima (npr. španjolskom, njemačkom ili ruskom), što je posebno spomenuto

pri predstavljanju alata u pitanju, no trenutno nije dostupan ni jedan resurs, multimedijski ili jezični alat

na hrvatskom jeziku. Stoga se pretpostavlja da korisnik poznaje engleski jezik dovoljno da na njemu

koristi alate, ili da će koristiti jednojezični japansko-japanski pristup.

14

b. Alati za ciljano učenje kanjija

Iako je danas ponuda tih alata iznimno bogata, prije desetak godina postojali su samo računalni

programi koje je bilo potrebno skinuti na računalo, zatim proći često kompliciran proces instaliranja

podrške za japanske znakove, a prilikom traženja kanjija po prepoznavanju poteza korisnik je morao

iscrtavati oblik mišem. Danas su programi mnogo sofisticiraniji, velik broj ih se preselio na mrežu ili

prešao u mobilnu aplikaciju za uređaje s ekranom na dodir, s kojima je lakše ucrtavati oblike. U novijim

operativnim sustavima, mobilnim uređajima i Internet preglednicima unos japanskog pisma također je

mnogo jednostavniji i integriraniji. Drugim riječima, danas nije nimalo neobično koristiti neki

multimedijski alat u učenju. Izvrsne knjige koje sistematiziraju kanji jesu velike i teške, a sada ih je

moguće zamijeniti aplikacijom ili programom. Iako tehnologija nikad neće riješiti sve poteškoće, o kojoj

god temi da se radi, učenje japanskog pisma jedna je od situacija kada nam može nadomjestiti veliku

prepreku u učenju kanjija u zemlji poput Hrvatske – nedovoljnu okruženost znakovima da bismo ih

trajno i kvalitetno pamtili.

Valja napomenuti da alata danas ima iznimno mnogo i u ovom radu će biti predstavljen tek izbor.

Na korisniku je da istraži alate i odabere neki koji odgovara njegovom ili njezinom stilu učenja. Na

posljetku, sam izbor programa je manje važan nego redovitost korištenja.

King Kanji14 (Slika 6) postoji odavno i jedan je od prvih programa za samo-ocjenjivanje znanja

kroz kartice. Sadrži animiran redoslijed crtanja znaka (važan za ispravan unos i prepoznavanje) i

ugrađene popise znakova za učenje iz nekoliko različitih udžbenika. Popisi uglavnom slijede princip

razbijanja u manje lekcije što je dokazano kao korisno u eksperimentu s pamćenjem kanjija kod

početnika na nizozemskom sveučilištu (Free i Ellerman, 1992). Nije besplatan i nije mnogo promijenjen

od ranih verzija, ali je izdan za različite platforme: Windows, PalmOS, PocketPC i nedefinirani

„smarthphone“. Vidimo da popis platformi na kojima ovaj program izlazi nije osobito ažuran, a njegova

cijena je pet do dvadesetak puta veća od prosječne aplikacije za mobilne telefone (25 dolara).

14 Reference na sve programe i mrežne stranice spomenute u radu nalaze se u prilogu na kraju rada.

15

Slika 6: King Kanji aplikacija Slika 7: jMemorize aplikacija

Open-source rješenje slične funkcionalnosti je, primjerice jMemorize program (Slika 7). Posve

besplatan i pisan u Javi, obavlja jednostavnu funkcionalnost ispitivanja preko kartica, no potrebno je

posebno napraviti ili preuzeti kartice za testiranje.

U posljednje vrijeme prvo mjesto u učenju preko kartica zauzimaju SRS (engl. spaced repetition

system) programi, odnosno programi koji prikazuju kartice sa znakovima u određenim razmacima koji

korisniku omogućuju najefikasnije usvajanje. Znakove s kojima ima problema prikazuje češće i u manjim

intervalima od onih koje je korisnik sasvim zapamtio. Najpopularniji program je zasigurno Anki (Slika 8).

To je vrlo moćan program za učenje bilo kojeg materijala, ali vjerojatno najčešće korišten upravo u svrhu

učenja japanskog pisma. Dostupan je kao računalni program, te kao mobilna aplikacija, i upravo se Anki

(što znači pamćenje na japanskom jeziku) preporuča kao prvi izbor u učenju znakova preko kartica.

Slika 8: Anki SRS sustav kartica

16

Brojniji od programa za računalo su ipak online alati za čije korištenje je potreban samo Internet

preglednik. Njihova prednost je što su lako i brzo dostupni s bilo koje lokacije i platforme, pa ne začuđuje

što se njihov broj povećao zadnjih godina sa širenjem dostupnosti Interneta. Nabrojat ćemo samo neke

upečatljive alate.

Kanji Roushi je alat baziran na web-sučelju i dolazi na francuskom (originalno) i engleskom jeziku.

Aplikacija za iOS je nedavno također dodana. Omogućuje uglavnom testiranje i pregledavanje, pa ga

možemo smatrati dobrim dopunskim alatom. Pruža resurse za sve stupnjeve, jednostavno se koristi i

besplatan je.

Možda nešto bolji alat za testiranje, koji sadrži velik broj već pripremljenih kartica iz najčešće

korištenih udžbenika i međunarodnih testova je Renshuu, prikazan na slici 10. Svaki komplet kartica

podijeljen je u manje jedinice, što olakšava nastavljanje rada iz dana u dan.

Slika 9: Kanji Roushi web stranica Slika 10: Renshuu web stranica

Stranica Reviewing the Kanji (Slika 11) zanimljiv je dodatak popularnoj i kontroverznoj knjizi J.

Heisiga Remembering the Kanji. Knjiga u pitanju predstavlja pristup učenju kanjija kakav se rijetko koristi

i preporuča od profesora japanskog jezika, a radi se o promjeni redoslijeda učenja i pamćenju pomoću

asocijacija i prepoznavanja elemenata pojedinog znaka. Valja napomenuti da taj pristup (odnosno,

njegova inačica) nije nimalo stran u učenju kineskog, i da su strani učenici kineskog daleko uspješniji u

usvajanju pisma od učenika japanskog. Jasno, pristup u Heisigovoj knjizi nije bez mane, ali pruža

zanimljivu alternativu i pripomoć učenju ukoliko se pravilno koristi. Besplatna stranica omogućava

učenicima da dijele priče (asocijacije) koje im pomažu u pamćenju, te da testiraju svoje znanje. Odličan

je to alat i za vraćanje inspiracije u osmišljanju načina i kratica za pamćenje znaka čiji dijelovi nemaju

jasnu poveznicu.

17

Isto tako, korisnici mobilnih telefona s ekranom na dodir15 mogu odnedavno koristiti i mobilnu

aplikaciju slične naravi, pod imenom Remembering the Kanji (Slika 12). Prednost te aplikacije jest što

uključuje čitanje (izgovor) znaka te primjer riječi u kojima se pojavljuje. Na taj način učenik može

asocirati zapamćeni znak s kontekstom u kojem uči, dok su u originalnoj verziji znakovi postojali zasebno

i nepovezano, što bi nekim učenicima i otežavalo usvajanje pisma. Upravo je nedostatak izgovora

znakova jedna od čestih zamjerki knjizi, što aplikacija nadoknađuje.

Slika 11: Reviewing the Kanji web stranica Slika 12: Remembering the Kanji aplikacija

Android aplikacije nude mnoge besplatne i opsežne alate, poput aplikacije jednostavnog imena

Kanji i JA Sensei (Slika 13). Općenito, aplikacije za mobilne telefone predstavljaju određenu revoluciju u

učenju kanjija, jer prije njihovog širenja samo su rijetki korisnici imali dlanovnike s ekranom na dodir

preko kojih su vježbali i učili japanske znakove. Druge aplikacije koje možemo smatrati korisnima u

usvajanju kanjija su primjerice JLPT Study (Slika 13), Kanji LS Touch, Kanji Flip, Kanji Sensei (mnogi s

manom nerazdjeljivosti znakova u manje skupine) i My Japanese Coach koji je prvotno napravljen kao

aplikacija za Nintendo DS, te je učenje japanskog pisma samo dio programa koji nudi kroz igru. Iako nije

loš, te je ideja o igrama zasigurno inovativna, namijenjen je za potpune početnike i ne nudi mogućnost

preskakanja osnovnih stupnjeva, što je velika mana za dio korisnika.

15Za sad samo verzija za iOS, vjerojatno uskoro i Android verzija. Za Android trenutno postoji slična aplikacija,HeisigHelper RTH 1, za kinesko pismo od istog autora, i studentima japanskog bi mogla biti od koristi.

18

Slika 13: Aplikacije Kanji, JA Sensei (Android) i JLPT Study (iOS)

Iako će o njima biti riječi u idućem poglavlju, predstavit ćemo i nekoliko uglavnom preglednih

alata za uvod u kanji preko etimologije. Kako je rečeno u trećem poglavlju, postanak kineskih znakova

povezan je s prevođenjem vizualne informacije u sliku, koja je kasnije stilizirana (piktogram) ili

apstraktne informacije u vizualnu reprezentaciju te ideje (ideogram). Kako je vizualizacija moćan alat u

pamćenju, valja spomenuti resurse koji korisniku objašnjavaju etimološki postanak nekih znakova.

Većinom su korisni kao uvod u kanji i teško ih je koristiti na naprednim stupnjevima zbog velike količine

znakova i prevelike apstrakcije. Ipak, slike kao pomoćni alat uz asocijacije mogu biti od velike koristi.

Jedan od alata za uvod jest Kids Web Japan: Quick Kanji. Japanska Fondacija nudi kartice u pdf obliku

koje je moguće ispisati i koristiti u učenju i nastavi. Iako je format pomalo nepraktičan, ilustracije su

lijepe i pamtljive (Slika 14). Također je zanimljivo da i oni, najveća organizacija za obrazovanje japanskog

jezika u svijetu, preporučaju korištenje asocijacija i krilatica za pamćenje znaka, iako se ponekad smatra

kako je taj pristup „neznanstven“. Preporučena je i Kanji Wiki, stranica na koju korisnici šalju skenirane

slike vlastitih ideja za pamćenje znakova.

Slika 14: Etimološki utemeljene igre i aplikacije (Quick Kanji, JF kartice, Kanji Wiki)

19

Osim kartica za ponavljanje i ispisivanja oblika znaka, do sad smo vidjeli samo jednu ideju o

inovativnom učenju (u Remembering the Kanji aplikaciji i web stranici, i rubno u My Japanese Coach), no

postoje i drugi pokušaji preko igara i vizualnog sučelja. Primjer za to je iOS aplikacija Kanji Dream.

Djetinjast dizajn sučelja možda će odbiti neke ozbiljne korisnike, no aplikacija u svakom slučaju

predstavlja osvježenje u moru sličnih kvizova i kartica (slika 15a). Druga aplikacija koja donosi element

igre u učenje jest Kanji Word Search (slika 15b), jednostavna osmosmjerka u kojoj tražimo čitave riječi i

primarno učimo izgovor kanjija. Još jedna jednostavna igra traženja znakova s lijepim sučeljem je Kanji

Pop (slika 15c). Na kraju, treba spomenuti i igru Kanji Maze, etimološki kviz namijenjen izvornim

govornicima, no koristan i za učenike. Korisnik treba odgovarati na pitanja o postanku određenog znaka,

dok u odgovoru dobiva pregršt informacija na jednostavnom japanskom jeziku, no s pomalo zastarjelim

sučeljem. Nažalost, ne postoji mnogo resursa koji učenju pisma pristupaju na odviše inovativan način, i

kada je riječ o ciljanom učenju japanskog pisma, često riječ „igra“ ne znači ništa drugo nego monoton

kviz. To je razlog više da nikako ne izuzmemo aplikacije za implicitno učenje pisma kao jednako važan

alat u učenju.

Slika 15: Igre s temom učenja kanjija (Kanji Dream, Kanji Word Search, Kanji Pop)

20

c. Alati za implicitno učenje kanjija

U ovu skupinu spadaju svi resursi i aplikacije kojima je cilj na neki način približiti korisniku

japanski jezik općenito, a ne samo pismo. Kako je kanji nerazdvojiv od prirodnog japanskog jezika, ni

prosječan učenik ne može toliko razdvojiti jezik od pisma bez gubljenja motivacije zbog nepovezanosti i

prividne beskorisnosti učenja. U ovu skupinu spadaju i nama kyouzai, tzv. „sirovi materijali za učenje“, to

jest prema interesu odabrani isječci iz prirodnog jezika ne posebno namijenjeni učenju, no korisni i

zabavni.

Neophodni su svakako rječnici japanskog jezika. Nije neobično vidjeti da ozbiljniji učenici i

studenti japanskog kupuju elektroničke rječnike, (jap. denshi jisho), odnosno neovisne uređaje otprilike

dvostruko veće od mobilnog telefona s jedinom svrhom – rječnikom. S obzirom da im cijena nije mnogo

niža od modernog modela telefona s ekranom na dodir, a svrha samo jedna, danas sve više i više

zastarijevaju, te se korisnicima preporučuje uporaba npr. Android telefona s besplatnim ili vrlo

povoljnim rječnikom jednake funkcionalnosti. Čak i ako nemate dostupan smartphone, odlična stanica

Jisho će omogućiti brzu i funkcionalnu pretragu, s jedinom manom ponekad sporijeg unosa znakova

odabirom komponenti. JimBreen's WWW J-Dic je prvi japanski online rječnik. Iako danas malo

zastarjelog sučelja, još uvijek je koristan za dodatne i detaljnije funkcije koje katkad nisu uključene u

Jisho. Prednosti Jisho-a (slika 16) su ugodnije i preglednije sučelje, automatsko prepoznavanje japanskog

teksta unesenog latinicom, jasno označavanje čestih riječi i mogućnost korištenja na mobilnim

telefonima. Prednosti WWW J-Dic-a (slika 17) su zvučni zapis unosa, šira baza podataka, više opcija za

unos pisma i lako dostupne poveznice za pretraživanje na drugim servisima (drugi rječnici, Wikipedia,

Google slike, te čak i japanski Word Net). Goo rječnik je također pun korisnih podataka, no zbog

isključivo japanskog sučelja i nemogućnosti unosa teksta na latinici nije prikladan za početnike.

Slika 16: Online rječnik japanskog jezika Jisho

21

Slika 17: Online rječnik japanskog jezika WWWJDIC

Osim rječnika, neprocjenjiv alat u implicitnom učenju pisma pri čitanju bilo koje web stranice

jest ekstenzija za Internet preglednik Rikai. Moguće ju je koristiti izravno sa stranice ukoliko podrška za

ekstenzije nije moguća. Trenutno postoji kao dodatak za Mozilla Firefox i Google Chrome. Osnovna

funkcionalnost ovog alata jest mogućnost pristupa audio zapisu riječi tj. način na koji se riječ čita ali i

značenje bilo koje riječi pisane kanjije u nekom tekstu. Kad se koristi kao ekstenzija, moguće je,

pregledavajući neku stranicu, dobivati informaciju o čitanju nepoznatog znaka prelaskom miša preko

njega. Osim korištenja Rikai-a za čitanje japanskog teksta, moguće je čitati i na engleskom16 i dobivati

informaciju o značenju dane riječi na japanskom. Slika 18 prikazuje korištenje Rikai-kun17 dodatka za

Internet preglednik. Također odličan alat koji daje samo način na koji se znak čita, a ne i njegovo

značenje jest Furiganizer. To je web aplikacija u koju ulijepimo tekst iznad kojeg želimo da se pojavi

furigana, odnosno čitanje kanjija napisano slogovnim pismom hiragana. Moguće je odrediti razinu iznad

koje želimo da se čitanje pojavi (primjerice, samo kanjiji koji su rijetki i manje poznati), te je integriran

izvoz u MS Word.

16Rikai.com nudi i jezične parove engleski-španjolski te kineski-engleski. 17Rikai-chan ime je dodatka za preglednik Firefox, a Rikai-kun za Chrome.

22

Slika 18: Dodaci za čitanje kanjia, Rikai i Furiganizer

Najbolji rječnici iOS su aplikacije Japanese (slike 19a, 19b), koje omogućuju napredno

označavanje i testiranje riječi, te besplatna Kotoba (slika 19c) s brojnim funkcionalnostima. Oba rječnika

imaju ekstenzivne informacije o kanjijima. Kotoba, primjerice, sadrži informacije na drugim jezicima, o

kineskom i korejskom čitanju te redoslijed poteza u pisanju, a Japanese ima bolju tražilicu i mogućnost

pregledavanja sličnih kanjija te onih koji sadrže traženi kanji kao svoj dio, što je od velike koristi za

učenike koji uče na sistematičan način. Ta je aplikacija korisna i kao flashcards aplikacija u kojoj sami

radimo svoje popise za učenje (slika 19b).

Slika 19a, 19b, 19c: Rječnici japanskog jezika za iOS mobilne uređaje (Japanese, Kotoba)

Android aplikacije s rječničkom funkcionalnošću su primjerice, JED – Japanese Dictionary ili

Jishop, originalni rusko-japanski rječnik preveden na engleski. Obje aplikacije su vrlo dobre, iako malo iza

iznimno korisne iOS aplikacije Japanese.

23

Slika 20: Rječnici japanskog jezika za Android uređaje (JED – Japanese Dictionary, Jishop)

Uz rječnike, korisni su i alati za pretraživanje povijesnog razvoja i etimologije kanjija. Iako

etimologija nije potrebna za moderno korištenje znaka, zbog načina ulaska kineskih znakova u japanski

jezik18, ona znatno olakšava sistematiziranje i povezivanje nekih naizgled nepravilnih promjena. Uz to

predstavlja i interes jednom dijelu učenika i studenata. Na engleskom jeziku dostupno je nekoliko online

alata koji pružaju pregršt informacija o etimologiji znakova. Neki od tih alata zapravo se mogu smatrati

resursima za ciljano i eksplicitno učenje kanjija (slikovni prikazi razvoja znaka), a neki služe više kao

referenti materijali (etimološki rječnici). Iako napravljena za učenike kineskog jezika, za etimologiju je

korisna stranica Chinese Etymology koja prikazuje razvoj znaka od najranijih zapisa do danas. Varijanta

posvećena baš japanskim kanjijima može se naći na stranici Kanji Networks. Prva spomenuta stranica

nedavno je izdala Android i iOS aplikacije za pristup njihovoj bazi podataka online.

Slika 21: Online porijeklo kineskih znakova (web stranica Chinese Etymology)

18Vidi poglavlje 3b.

24

Osim ovih referentnih alata, za implicitno učenje koriste se i „sirovi materijali“, što

podrazumijeva tekstove pjesama, čitanje japanskog stripa (mange), te gledanje videa s japanskim

podnaslovima. Istraživanja pokazuju da je titlovano gledanje povezano s boljim usvajanjem jezika

(Pavakanun i d'Ydewalle, 1992), što vrijedi i za glazbu i video. Prema navedenom se radu učenicima

preporuča gledanje ili slušanje materijala od interesa s japanskim podnaslovima, jer se na taj način

stvara veza između čitanja i znaka te povećava brzina čitanja. Strip djeluje na sličan način, osobito s

furiganom iznad nepoznatih znakova. Televizija i strip su primjeri medija kada je usvajanje jezika iz

konteksta osobito efikasno, a istovremeno ne predstavlja napor učeniku. Japanske podnaslove moguće

je pronaći na stranicama poput Podnapisi19, Subs.to20, Subscene21 i sličnima. Pjevanje uz tekst, odnosno

karaoke, također je popularna metoda učenja, a osobito korisna zbog usputnog pamćenja teksta dok ga

izgovaramo. Gledanje japanske televizije online preporuča se za općenito usvajanje jezika, no kako je

jedna od karakteristika većine japanskih emisija ispisivanje većine izgovorenog teksta, od velike je koristi

i za učenje japanskog pisma. Japansku televiziju preporučljivo je gledati preko Interneta s jednostavnom

aplikacijom KeyHoleTV koja nudi velik broj audio i video programa.

Slika 22: Japanski podnaslovi na stranom filmu, aplikacija KeyholeTV i karaoke program

Većinu navedenog moguće je koristiti na modernim mobilnim telefonima s Android ili iOS

operativnim sustavom. Streamanje televizije zahtijeva posebnu aplikaciju, poput iKeyhole TV za iOS.

Mobilni telefoni također omogućavaju lako i mobilno čitanje digitiziranih japanskih knjiga i mangi (u

19 http://www.podnapisi.net)

20 http://www.subs.to 21 http://subscene.com

25

obliku fotografija ili pdf datoteke). S obzirom da je rječnik dostupan na istom uređaju, vrlo je lako

potražiti nepoznatu riječ, dodati ju na popis, te kasnije koristiti isti popis za ponavljanje i učenje.

Slika 23: iKeyholeTV iOS aplikacija i čitanje mange na iOS uređaju

26

5. ANKETA O POTEŠKOĆAMA UČENJA I METODAMA USVAJANJA

KANJIJA

a. Uvod

S ciljem utvrđivanja konkretnih poteškoća i strategija učenja japanskih znakova kod učenika

japanskog kao stranog jezika, za potrebe ovog rada provedena je kraća anketa nad 47-ero ispitanika

različitih nacionalnosti. Anketa je provedena na dvije lokacije u Japanu, u Školi japanskog jezika za

strance u Hakodateu22, te u Centru Japanske Fondacije u Osaki23. Anketiranje se provodilo kroz sedmi i

osmi mjesec, pismenim putem, a jezik ankete bio je engleski ili japanski (po izboru ispitanika).

b. Metodološke odrednice

Glavni cilj ankete bio je informativan: saznati koje probleme u učenju japanskog pisma imaju

učenici iz različitih zemalja, te koje načine učenja koriste. Uz to, istražena je i uporaba multimedija u

učenju: računala, mobilnih telefona, glazbe i filma. Anketa se sastoji od uvodnog dijela za prikupljanje

informacija o ispitaniku, te osam pitanja. U uvodnom dijelu određujemo pozadinu učenja japanskog

jezika i kanjija (duljina učenja i stupanj, broj znakova koje zna prepoznati, pročitati te napisati). Prva tri

pitanja odnose se na informacije o načinu podučavanja japanskog pisma kanji u zemlji ispitanika, te o

njegovom zadovoljstvu istim. Četvrto i peto pitanje traže što detaljniji opis problema u učenju, odnosno

metoda učenja. Ta pitanja imaju 4 ili 5 ponuđenih odgovora, te prostor za dopisati vlastiti. Šesto pitanje

traži od ispitanika da odabere za njega najučinkovitiju metodu učenja, a sedmo da ocijeni u kojoj mjeri

voli ili ne voli učenje kanjija. U posljednjem pitanju provjerava se bi li ispitanik želio bolju metodu

podučavanja (tj. formalne nastave), te bi li želio znati više o metodama samostalnog učenja24.

22 http://www.hif.or.jp/en/

23 http://www.jfkc.jp/index_en.html 24Čitava anketa nalazi se na kraju rada na oba jezika na kojima je provedena.

27

Ispitanici su birani po sljedećim kriterijima:

1. učenik/ca japanskog kao stranog jezika (izvorni govornici isključeni);

2. započeo/la učenje japanskog pisma kanji (potpuni početnici isključeni);

3. nije učio/la japansko pismo u srednjoj i osnovnoj školi (izvorni govornici kineskog i korejskog

isključeni).

Spol i nacionalnost nisu bili razmatrani kao kriterij za sudjelovanje u ovom istraživanju, već su za

suradnju zamoljeni učenici koji su se našli na gore spomenutim programima japanskog jezika u Japanu.

Svi su imali formalno obrazovanje iz japanskog jezika u vlastitim zemljama, i većina se nije srela nikada

prije programa u Japanu. Prosječna dob ispitanika bila je 23,11 godina, a medijan, odnosno najčešća dob

21 godina. Najstarija ispitanica imala je 41 godinu, a najmlađi 18 godina. Dob i spol nisu imali statistički

značajan utjecaj na rezultate.

Od četrdeset i sedmero ispitanika, nešto ispod polovice bilo je američke, engleske ili australske

nacionalnosti, odnosno izvorni govornici engleskog jezika. Detaljan popis ispitanika podijeljenih po

materinjem jezik je prikazan je u tablici 3.

Tablica 3: Popis ispitanika po materinjem jeziku

Materinji jezik Broj ispitanika

Postotak ispitanika (%)

engleski 23 48,9

poljski 4 8,5 indonezijski /malezijski

4 8,5

burmanski 3 6,4

španjolski 3 6,4

vijetnamski 3 6,4

arapski 1 2,1

bugarski 1 2,1

njemački 1 2,1

mongolski 1 2,1 nizozemski 1 2,1 švedski 1 2,1 ukrajinski 1 2,1

Iako je prema prvom jeziku anglosaksonska skupina znatno zastupljenija od ostalih, ipak vidimo

da su prisutni i ispitanici s prvim jezikom iz različitih, neindoeuropskih, jezičnih porodica. Primjerice,

28

zastupljeni su austronezijski u Indoneziji i Maleziji, semitski (arapski), mon-khmerski (vijetnamski) ili

mongolski. Ispitanici kojima je materinji jezik kineski ili korejski izostavljeni su jer se njihovo učenje

japanskog pisma odvijalo ranije, u osnovnoj školi (Kina) ili srednjoj (Koreja), gdje su ga učili kao kinesko

pismo. Iz tog razloga ti ispitanici ne bi mogli pridonijeti cilju ankete.

S druge strane, prema stupnju znanja japanskog jezika, početnici i napredni učenici relativno su

ravnomjerno raspoređeni, s nešto većim brojem ispitanika na početnim stupnjevima. Stupanj znanja

odnosi se na opći jezik (ne pismo) i u tablici 4 je dan prema referentnom europskom okviru poznavanja

jezika25, te istovremeno prema japanskoj službenoj normalizaciji stupnjeva poznavanja jezika26.

Tablica 4: Podjela ispitanika po stupnju poznavanja japanskog jezika

Stupanj27 Stupanj (EU) Stupanj (JAP) Broj ispitanika

1 A1-A2 N5 15

2 A2-B1 N4 7

3 B1-B2 N3 10

4 B2-C1 N2 7

5 C1-C2 N1 8

Prosječan ispitanik proveo je 3 godine i 2 mjeseca učeći japanski u učionici, i nešto manje od

godine dana dodatno samostalno učeći, što čini ukupno prosječno vrijeme učenja japanskog oko četiri

godine. Detaljnije, prosječan ispitanik na prvom stupnju uči japanski ukupno godinu dana i devet mjeseci,

na drugom stupnju tri godine i šest mjeseci, a na trećem stupnju pet godina i šest mjeseci. Na najvišem,

petom stupnju prosječno se uči 7 godina i 7 mjeseci. Zanimljivo je primijetiti da prosječni ispitanik na

četvrtom stupnju uči tek pet godina. Tu razliku valja objasniti. Pogledamo li nacionalnosti ispitanika,

uočavamo da na trećem stupnju nalazimo uglavnom izvorne govornike engleskog jezika, dok na

četvrtom stupnju nalazimo ispitanike različitih azijski nacionalnosti i jednu osobu američke. Taj podatak

nam govori, među ostalima koji će kasnije biti predstavljeni, kako je obrazovanje japanskog jezika u

boljem stanju u azijskim zemljama nego u Europi i Americi. Prosječni stupanj ispitanika iz Amerike je 2,6,

dok je prosječan stupanj ispitanika iz azijskih zemalja 4,5. Naravno, broj ispitanika koji su sudjelovali u

25 http://europass.cedefop.europa.eu/LanguageSelfAssessmentGrid/en

26 http://www.jlpt.jp/e/about/levelsummary.html

27U tekstu će se koristiti ove oznake za stupanj poznavanja jezika. Početni stupanj je označen brojem 1, a najnapredniji brojkom 5.

29

ovom istraživanju nije velik, te bi istraživanje bilo potrebno provesti na većem uzorku kako bismo

zaključivali s većom statističkom pouzdanošću.

c. Rezultati

Prvi dio pitanja odnosi se na učenje japanskog pisma unutar učionice. Anketa nije postavljala

pitanja vezana uz slogovna pisma hiragana i katakana, već samo za japansko-kineske znakove kanji.

Prosječno zadovoljstvo ispitanika nastavom iz kanjija iznosi 3,41 (na skali od 1 nezadovoljan do 5 iznimno

zadovoljan), što nam na prvi pogled govori kako nema nekog većeg nezadovoljstva s nastavom. Također,

osobna preferencija prema učenju japanskog pisma još je bolje ocijenjena, s prosječnom ocjenom 3,69.

Zanimljivo je da bi 31,9% ispitanika voljelo da nastava iz japanskog pisma bude efikasnija nego

do sada, dok većina smatra da njihove osobne metode učenja trebaju poboljšanje. 79% ispitanika, i viših

i nižih stupnjeva učenja jezika, voljelo bi koristiti efikasnije metode u učenju kanjija. Taj zanimljiv

podatak nam govori da učenici ne smatraju da se usvajanje pisma događa u učionici, već da je to njihova

osobna zadaća.

S obzirom na broj znakova koje poznaju, čini se da bi učenici možda i trebali biti nezadovoljni ne

samo s vlastitim metodama, nego i s načinom podučavanja. Graf 1 pokazuje zanimljive trendove u

povećavanju znanja pisma u odnosu na općenito znanje jezika. Ispitanici su sami procijenili svoje znanje.

Brojevi u tablici odnose se na prosječne brojeve znakova kojima znaju značenje, mogu ih pročitati

(izgovoriti), ili napisati. Kako je navedeno u ranijim poglavljima, nakon završenih šest razreda japanske

škole, učenik zna pročitati i napisati 1000 znakova, koji pokrivaju 95% sadržaja novina. Nakon čitavog

srednjoškolskog obrazovanja, nauče ukupno 2000 znakova propisanih za uporabu od vlade. To je broj

znakova koji se smatra dovoljnim za osnovnu pismenost u Japanu, dok se preporuča znanje oko 3000 za

čitanje drugih sadržaja, odnosno za potpunu pismenost.

30

Graf 1: Broj kanjija koji ispitanici poznaju, podijeljen po stupnju poznavanja japanskog jezika28

Prva stvar koja je očita iz tih podataka jest da je pisanje znakova veći problem nego

prepoznavanje ili izgovaranje. Čak i na najvećem stupnju ispitanici mogu napisati manje od 1000 znakova,

no to ipak ne čudi s obzirom da i sâmi Japanci imaju isti problem. Također primjećujemo da kod učenika

koji dosegnu srednju ili višu razinu, poznavanje kanjija stagnira. Taj podatak nam ukazuje koliko je teško

prijeći na naprednu razinu, te da su prva prepreka upravo japanski znakovi.

Pitanje o problemima pri učenju jedno je od najvažnijih u istraživanju. Najučestaliji problemi pri

učenju su sljedeći:

1. Brzo zaboravljanje kanjija 70,21%

2. Miješanje kanjija sličnih oblika 63,83%

3. Nepostojanje veze između oblika i značenja (arbitrarnost) 36,17%

4. Previše jednakih izgovora kanjija 29,79%

5. Redoslijed učenja je zbunjujuć i neefikasan 25,53%

28 1 = najniži, 5 = najviši stupanj; brojevi su broj znakova koje ispitanik poznaje (samoprocjena).

1 2 3 4 5

Prepoznaje značenje 292 564 889 957 1612

Izgovara 250 485 790 671 1075

Piše 218 300 596 600 712

292

564

889 957

1612

250

485

790 671

1075

218

300

596 600

712

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

Bro

j zn

ako

va

31

Iako se većina odgovora javlja neovisno o stupnju ispitanika, problem zamijene kanjija sličnih oblika

učestaliji je kod viših stupnjeva (četvrtog i petog).

Drugo bitno pitanje odnosi se na strategije učenja. Od ispitanika se tražilo da navedu koje strategije

primjenjuju specifično za ciljano učenje kanjija, izostavivši usputno učenje čitanjem, ili drugo učenje iz

konteksta. Zapanjujuće velik broj ispitanika kao glavnu metodu učenja kanjija navodi neprestano

ispisivanje dok ne upamte. Na drugom mjestu javljaju se kartice (engl. flashcards) koje s jedne strane

imaju kanji, a s druge čitanje ili značenje. Sve ostale metode podjednako su neučestale, kako vidimo iz

tablice 5.

Tablica 5: Postotak ispitanika koji koristi određenu metodu učenja, podijeljen po stupnjevima

Metoda učenja % % (1) % (2) % (3) % (4) % (5)

Uporno prepisivanje i ispisivanje 87,23 80 86 87,5 100 87,5

Kartice (flashcards) na papiru 53,19 60 42,8 60 57,14 37,5

Računalo ili mobilni telefon 29,79 20 42,8 60 28,5 0

Drugi mediji (sistematizacija, audio,

video, alternativne metode29)

31,91 20 0 50 28,5 62,5

Podaci koje nam pruža gornja tablica dodatno nam rasvjetljavaju dva problema. Kao prvo,

dodatno objašnjavaju stagnaciju rezultata kod ispitanika na prijelazu iz srednjeg u napredni stupanj. Te

dvije skupine razlikuju se bitno po metodama koje koriste u učenju. Ispitanici sa stupnja 4 najviše koriste

tradicionalne metode (knjigu, papir i olovku). Podsjetimo li se rezultata prikazanih na Grafu 1, vidimo da

te dvije skupine imaju gotovo jednake rezultate, te da je skupina sa stupnjem 3 procijenila svoje znanje

izgovora znakova boljim. Pretpostavljamo da ta razlika nije slučajnost, već je objašnjiva razlikom u

strategiji učenja: ispitanici koji koriste moderne metode učenja bolje usvajaju izgovor kanjija, jer je to

komponenta koju tradicionalno učenje ne pruža na jednak način – napisani izgovor ne pamti se jednako

dobro kao kada je primljen u zvučnom obliku. Tu tvrdnju ipak valja provjeriti usporedbom rezultata onih

koji koriste i onih koji ne koriste moderne metode u učenju kanjija.

Dakle, podijelimo li ispitanike na one koji većinom koriste neki moderni oblik učenja (računalo, mobilni

telefon, neki drugi oblik multimedija) i na one koji ih ne koriste, razlika u rezultatima neovisno o stupnju

29Ispitanici su dopisali točnu metodu ispod pitanja.

32

iznenađuje. Valja napomenuti da ispitanici koji koriste moderne metode uz njih obično koriste i

tradicionalne.

Graf 2: Utjecaj multimedija na usvajanje japanskog pisma30

Kao što prikazuje Graf 2, razlika između ispitanika koji su upoznati s multimedijski

potpomognutim pristupom učenju japanskog pisma i onih koji ga ne koriste je vrlo velika – 200 do 300

znakova. Najveća razlika je, kako smo pretpostavili, upravo u učenju čitanja (izgovora) znaka, no u

svakom od tri osnovna oblika poznavanja kanjija razlika je vrlo velika. Valja primijetiti da su ti podaci

uglavnom neovisni o stupnju poznavanja jezika: prosječni stupanj svih ispitanika koji su koristili neku

multimedijalnu metodu je 2,9, dok je prosječni stupanj druge skupine 2,5. Prema tome, uspješnost

usvajanja japanskog pisma povezana je s nekoliko faktora, dok neke od pretpostavljenih varijabli uopće

ne utječu na uspješnost.

Ispitanici su na posljetku podijeljeni u dvije skupine po broju kanjija koje poznaju. U prvu

skupinu spada gornja polovica po broju znakova koje poznaju (24 ispitanika), dok se u drugoj nalaze oni

koji poznaju manji broj znakova (23 ispitanika)31. Usporedili smo te dvije skupine s obzirom na

nacionalnost, dob, poznavanje drugih stranih jezika, duljinu učenja, stav prema nastavi kanjija i

nastavnicima, afinitet prema učenju kanjija, metode učenja te želju za poboljšanjem vlastitih metoda

rada. Utvrđeno je da sljedeće varijable ne predstavljaju značajnu razliku u usvajanju japanskog pisma:

30 Jedinica: prosječan broj znakova koje ispitanik poznaje. 31 U daljnjem tekstu „gornja polovica“ i „donja polovica“.

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000

značenje

čitanje

pisanje

značenje čitanje pisanje

Isključivo tradicionalne metode 640.00 430.95 370

S modernim metodama 986.04 746.88 511.46

33

1. dob i nacionalnost subjekta,

2. nacionalnost predavača (je li izvorni govornik ili nije),

3. specifične poteškoće u učenju,

4. zadovoljstvo s nastavom kanjija (obje skupine ocijenile su podjednakom prosječnom

ocjenom).

S druge strane, gornja i donja polovica ispitanika znatno se razlikovala kad su u pitanju bili sljedeći

faktori:

5. Ustrajnost i kontekst

a. gornja polovica uči prosječno 4,9 godina, a donja 3,3 godine;

b. ispitanici su se okružili japanskim jezikom i pismom koliko god su mogli;

6. Afinitet prema učenju kanjija

c. gornja polovica svoju naklonost ocjenjuje prosječno s 4 od 5, a donja 3,43;

7. Davanje prioriteta radu na sebi umjesto prepuštanja odgovornosti profesorima

d. u gornjoj polovici ispitanika gotovo svi smatraju da još trebaju raditi na svojim

metodama učenja (92%), dok u donjoj polovici to želi 68,2%;

e. donja polovica ispitanika znatno je više nezadovoljna profesorima (45,5%) za razliku od

samo 21% nezadovoljnih u gornjoj polovici, koji na sebe preuzimaju odgovornost učenja;

8. Korištenje multimedije i modernih metoda učenja uz tradicionalne

f. korištenje vlastitih metoda sistematizacije i multimedije je zabilježeno kod 50%

ispitanika u gornjoj skupini, dok je u donjoj tek 13,3%;

g. donja polovica više koristi kartice (flashcards), s 63,6% naspram 46%, što upozorava da

postoji mogućnost da one ipak nisu toliko efikasna metoda ako se ne koriste redovito;

h. primijećeno je da korištenje kartica ne radi veliku razliku u rezultatima, te da nema bitne

razlike koriste li se njima na računalu ili papiru.

Prema tim rezultatima možemo formirati pretpostavke o faktorima koji značajno utječu na

uspješno usvajanje pisma tako kompleksnog kao što je japansko. Kao zaključak, osim općenitih kvaliteta

prilikom samostalnog učenja, uspješnost učenika je veća ukoliko koriste neke od modernih metoda koje

su predstavljene u ranijem poglavlju.

34

d. Planovi za buduća istraživanja

Kao što smo vidjeli, prema rezultatima ankete usvajanje kanjija pokazalo se kao aktivnost

uglavnom prepuštena učeniku samom, s vrlo malom ulogom profesora. Valja se zapitati je li to doista i

jedini način učenja. Na motivaciju i afinitet prema učenju dobar profesor može itekako utjecati, no još je

važnija uloga profesora kao mentora koji usmjerava učenika prema boljim metodama za usvajanje. Iako

se čitavo pismo ne može usvojiti na nastavnim satovima i zahtijeva dulje vrijeme individualnog rada,

dobro usmjeravanje moglo bi poštedjeti učenika ili studenta vremena provedenog u zamornom i

neefikasnom učenju.

Da bi se provjerila istinitost te pretpostavke, pokrenut je pilot tečaj japanskog pisma vođen

načelima korištenja sistematizacije znakova, asocijacija i multimedija na 6 ispitanika u Hrvatskoj. Svi

polaznici uče japanski jezik (od početne do srednje-napredne razine) te polaze tečaj pisma odvojeno.

Prvi dio tečaja provodit će se do kraja zimskog semestra akademske godine 2011/12. i njegovi rezultati

biti će predstavljeni u daljnjim radovima. Teza tog projekta jest da je moguće u jednom semestru

uspješno i trajno (uz povremena ponavljanja) usvojiti oko 500 znakova. Taj broj znakova podučava se u

razdoblju od oko 2 godine na sveučilišnom programu japanskog jezika, pa bi razlika u brzini i efikasnosti

usvajanja bila značajna. Naglasak nije samo na broju i brzini usvajanja znakova, već i na optimiziranom

redoslijedu učenja te metodama duljeg pamćenja i razlikovanja sličnih oblika.

Svaki od ispitanika dolazi jednom tjedno na dva školska sata nastave gdje uče kanjije prema

sljedećim načelima:

a) prilagođenim redoslijedom (od jednostavnih do kompleksnijih), imajući u vidu da nijedan

komplekan oblik ne bude predstavljen dok nisu poznati njegovi dijelovi,

b) uz podučavanje etimologije i poticanje osmišljanja priča i asocijacija,

c) korištenje multimedijskih alata za pamćenje i redovito ponavljanje znakova32.

Nakon završetka semestra, svaki bi ispitanik trebao imati upamćenu bazu od petstotinjak

znakova, od kojih će oko 200 biti u čestoj uporabi, oko 200 u relativno čestoj, a posljednih stotinjak

rjeđih znakova uči se radi razumijevanja kompleksnijih oblika33. Iako to nije dovoljno velik broj znakova

32 Ispitanici koriste program za učenje preko kartica Anki, rječnik Jisho, dodatak za preglednik Rikai, te ukoliko

imaju mobilni telefon na dodir koriste i alat po svom izboru. 33 Drugim riječima, potrebno je naučiti komponente kako bi se razumijela složena cjelina.

35

da bi se učenik mogao smatratim pismenim, i ta brojka dovoljno velika da učenicima pruži

samopouzdanje zbog vidljivog napretka u mogućnosti čitanja i razumijevanja japanskog jezika. No, još

važnije, ovakvim pristupom ispitanici bi trebali pamtiti kanije kao sustav, a ne kao nepovezanu cjelinu.

Primjerice, koristi se tehnika simultanog učenja vrlo sličnih oblika kako bi njihove razlike bile istaknute,

te povezivanja manjih jedinica u veće. Slika 24 prikazuje datoteku u koju ispitanici pišu svoje asocijacije,

surađujući tako preko Google Docs djeljenog dokumenta. Osim brzine napredovanja34, kod ispitanika je

do sada zabilježeno bolje zadržavanje informacija, te izostanak osjećaja napornog, a neefikasnog rada.

Rezultati i rasprava o ovom eksperimentalnom tečaju bit će objavljeni nakon veljače 2012.

Slika 24: Suradnja ispitanika u učenju kanjija asocijacijama

34 U odnosu na brzinu učenja u programima studija japanskog jezika.

36

6. ZAKLJUČAK

U ovom radu dali smo kratak pregled preporuka o multimedijski potpomognutom učenju

općenito, zatim smo opisali neke osobine japanskog jezika s posebnim osvrtom na pismo kanji, te

pregled alata za multimedijski potpomognuto učenje, od računalnih aplikacija, internetskih aplikacija i

dodataka do alata za mobilne telefone ili igara za učenje. Na kraju smo dali pregled ankete o

poteškoćama i strategijama učenja kanjija.

Japanski jezik sastoji se od tri pisma, od kojih su dva jednostavna slogovna, dok je treće kanji,

posuđeno iz Kine, nešto složenije. To je ideogramsko pismo koje svakim znakom izražava neko

konkretno ili apstraktno značenje, a znakove je moguće kombinirati u složenice čije značenje ne mora

proizlaziti iz njegovih dijelova. U japanskim školama ono se uči devet godina, dok stranci provedu tek

polovinu ili trećinu tog vremena učeći ga. Osim toga, kako nisu okruženi japanskim jezikom i pismom dok

uče izvan Japana, podučavanje pisma nije moguće raditi na isti način kako se obavlja u japanskim

državnim školama. Nažalost, u većini inozemnih učionica jedini način podučavanja pisma je još uvijek

ispisivanje znakova na ploču i ostavljanje učenika da se sam snađe u zbrci znakova i izgovora, koja se

brzo povećava kako učenje napreduje.

S ciljem rasvjetljavanja problema učenika s takvim načinom podučavanja provedena je anketa

nad 47-ero učenika japanskog jezika iz raznih zemalja svijeta, s prosječnom dobi od 23 godine. Anketa je

provedena u dva japanska grada među ispitanicima na programima učenja u Japanu. Ispitivala se

metodologija učenja u vlastitoj zemlji, te osobne metode učenja. Utvrđeno je da velik broj ispitanika

smatra brzo zaboravljanje kanjija i miješanje sličnih oblika najvećim problemom u usvajanju. Metoda

koja se najčešće koristi je jednostavno ispisivanje znakova, a druga najčešća je upotreba kartica

(flashcards) za provjeravanje znanja. Ipak, usporedbom metoda učenja i naprednosti u učenju utvrđeno

je da gornja polovica (50% ispitanika koji poznaju veći broj kanjija, bez obzira na stupanj poznavanja

jezika) koristi multimedijalne metode znatno više nego polovica ispitanika koja nije daleko napredovala u

učenju kanjija.

S obzirom na te rezultate, možemo predložiti da učenike i studente japanskog jezika valja

poticati da koriste multimedije u učenju pisma i jezika koliko god im je dostupna, vođeni dvjema bitnim

odrednicama: važnost sistematizacije pisma, te važnost okruženja japanskim kontekstom. Stoga je

koristan pregled recentnih aplikacija, alata i resursa koje može koristiti učenik ili predavač japanskog

37

jezika. Većina njih namijenjena je individualnom radu, no uloga profesora katkad može biti i preporuka

za korištenje određenog alata.

Iako ne postoji osobita tajna ili prečica na putu usvajanja japanskog pisma kanji, moguće je

učiniti taj proces ugodnijim, kvalitetnijim, bržim i katkad zabavnijim. Korištenje modernih alata olakšat

će posao učeniku koji nema priliku biti prirodno okružen jezikom i pismom, i stoga uloga multimedijskih

alata u učenju japanskog pisma ne bi smjela biti zanemarena.

38

Rječnik termina

Termin Definicija

Android operativni sustav za mobilne uređaje (djelomično otvorenog koda)

digitalizirano prebačeno iz analognog (često: papirnatog) u digitalni oblik

e-learning učenje posredovano Internetom

kartice (engl.

flashcards)

kartice za učenje i reviziju, u ovom slučaju kanjija. S jedne strane nalazi se podatak koji

testiramo (npr. oblik znaka), a s druge strane poznati podatak (npr. izgovor znaka ili

značenje). Mogu biti u papirnatom ili digitalnom obliku.

hangeul originalno korejsko pismo

hanzi kineski znakovi (kineski termin)

ideogram vidi piktogram

iOS operativni sustav za Applove mobilne uređaje

jezični unos, (engl.

language input)

pristup jezičnim podacima preko slušanja, čitanja ili drugog medija

JLPT Japanese Language Proficiency Test, međunarodni ispit japanskog jezika. Moguće je

položiti pet stupnjeva, pri čemu je najviši N1, a N5 prvi za početnike.

kanji kineski znakovi (japanski termin, odnosi se na njihovu uporabu u japanskom jeziku)

multimedijski

potpomognuto

učenje (engl.

multimedia assisted

learning)

učenje uz simultano korištenje više integriranih medija (učenje preko računala, Interneta,

mobilnih uređaja, filma, stripa, glazbe…)

offline za koji nije potreban pristup Internetu

online (mrežna)

aplikacija

aplikacija koja se pregledava iz Internet preglednika i za čije je korištenje potrebna Internet

veza

open-source softver otvorenog koda, dostupan za pregledavanje i besplatan za korištenje

Piktogram znak koji prikazuje više ili manje stiliziranu sliku nekog predmeta ili ideje (ideogram)

Smartphone mobilni telefon sa sučeljem na dodir, obično s operativnim sustavom Android ili iOS

SRS (spaced

repetition system)

sustav elektroničkih kartica koji koristi algoritam ponavljanja kartica na efikasniji način,

prikazujući češće one s kojima korisnik ima problema

streamanje preuzimanje i istovremeno gledanje video zapisa s Interneta

39

Rječnik japanskih pojmova

Latinica Japanski Definicija

anki 暗記 pamćenje (ime alata)

denshi jisho 電子辞書 elektronički rječnik, samostalan uređaj s digitaliziranim rječnicima i malim ekranom

za unos na dodir olovkom

furigana 振り仮名 sitna hiragana iznad kanji-ja za koji se pretpostavlja da čitatelj ne zna oblik, ali zna

riječ po izgovoru (primarno za djecu u nižim razredima škole, kasnije preuzeto za

učenike japanskog jezika)

hiragana ひらがな japansko slogovno pismo koje može zamijeniti kanji (npr. za djecu koja još nisu

naučila kanji), i kojim se pišu gramatički završeci riječi

jisho 辞書 rječnik (ime alata)

jukugo 熟語 kanji složenica, nekad preuzeta iz kineskog, a nekad nastala u Japanu

kaii-moji 会意文字 kategorija kanjija, složeni ideogrami

kana 仮名 zajednički naziv za hiraganu i katakanu

kango 漢語 stara kineska posuđenica, kineska varijanta riječi. Obično zvuče stano i učeno.

kanji 漢字 japansko ideografsko pismo preuzeto iz Kine

kanjiroushi 過ん字労

死

igra riječima: kanji i karoushi, što znači „smrt od previše rada“ (ime alata)

kasha-moji 仮借文字 kategorija kanjija, znakovi s fonološkim posuđivanjem

katakana カタカナ japansko slogovno pismo kojim se pišu strane riječi

keisei-moji 形声文字 kategorija kanjija, ideogrami s fonološkom odrednicom

kokuji kanji osmišljen u Japanu

kotoba 言葉 riječ (ime alata)

kunyomi 訓読み izgovor kanjija koji je originalna japanska riječ

manga 漫画 japanski strip prepoznatljivog stila, doslovno „strip“

nama kyouzai 生教材 materijali za učenje i podučavanje koji nisu napravljeni za korištenje u nastavi, već

sadrže neprilagođen autentični jezik

on yomi 音読み izgovor kanjija posuđen iz Kine i prilagođen japanskom sustavu glasova

renshuu 練習 vježba (ime alata)

rikai 理解 razumijevanje (ime alata)

sensei 先生 učitelj (ime alata)

shiji-moji 指事文字 kategorija kanjija, ideogrami

shoukei moji 象形文字 kategorija kanjija, piktogrami

tenchū-moji 転注文字 kategorija kanjija, znakovi derivirana značenja

wago 和語 originalna japanska riječ

40

Popis alata za učenje znakova

Kategorija Naziv Medij Web adresa

dodatak za čitanje Rikai, Rikai-chan, Rikai-kun

računalo http://www.rikai.com

etimologija Chinese Etymology računalo, iOS, Android

http://www.chineseetymology.org

etimologija Kanji Maze računalo http://members.jcom.home.ne.jp/2822728701/kodomo%20site/naritati-1/nari0101/nari0101.htm

etimologija Kanji Networks računalo http://www.kanjinetworks.com/

etimologija Kids Web Japan: Quick Kanji

računalo http://web-japan.org/kidsweb/language/quickkanji/index.html

etimologija, asocijacije

Kanji Wiki računalo http://tell.fll.purdue.edu/KanjiWiki/

igra Kanji Word Search iOS http://itunes.apple.com/us/app/kanji-wordsearch/id412691744?mt=8

igra My Japanese Coach iOS, Nintendo DS

http://www.ubi.com/US/Games/Info.aspx?pId=7042

igra, višestruki odabir

Kanji Dream iOS http://www.appstorehq.com/kanjidream-iphone-84499/app

igra, višestruki odabir

Kanji Pop iOS http://itunes.apple.com/us/app/kanjipop-kanji-practice-in/id295235915?mt=8

kartice Kanji Flip iOS http://itunes.apple.com/us/app/kanji-flip/id287049212?mt=8

kartice King Kanji računalo, neki dlanovnici

http://www.gakusoft.com/kingkanji.htm

kartice (SRS) Anki računalo, iOS, Android

http://ankisrs.net/

kartice (SRS) jMemorize uređaj koji podržava Javu

http://sourceforge.net/projects/jmemorize/

kartice, asocijacije Remembering the Kanji iOS http://itunes.apple.com/us/app/remembering-the-kanji/id424471278?mt=8

41

kartice, rječnik, učenje upisom

JA Sensei Android https://market.android.com/details?id=com.japanactivator.android.jasensei

kartice, rječnik, učenje upisom

Kanji Android http://www.appbrain.com/app/kanji/mx.com.covenant.kanjifull

kartice, učenje upisom

JLPT Study iOS http://itunes.apple.com/us/app/jlpt-study-1-5-level-kanji/id330922255?mt=8

rječnik Goo računalo http://dictionary.goo.ne.jp

rječnik JED – Japanese Dictionary

Android https://market.android.com/details?id=com.umibouzu.jed

rječnik Jisho računalo, mobilni telefon

http://www.jisho.org

rječnik Jishop Android https://market.android.com/details?id=com.jishop_software.jishop&feature=search_result

rječnik Kotoba iOS http://itunes.apple.com/us/app/kotoba!-japanese-dictionary/id288499125?mt=8

rječnik WWWJDIC računalo http://www.csse.monash.edu.au/~jwb/cgi-bin/wwwjdic.cgi?1C

rječnik, kartice Japanese iOS http://itunes.apple.com/us/app/japanese/id290664053?mt=8

televizija KeyHoleTV, iKeyHoleTV računalo ili iOS http://www.v2p.jp/video/english/index.html

učenje upisom Kanji LS Touch iOS http://itunes.apple.com/us/app/kanji-ls-touch-writing-learning/id304848819?mt=8

višestruki odabir Kanji Roushi računalo, iOS http://www.kanjiroushi.net/

višestruki odabir Kanji Sensei iOS http://itunes.apple.com/us/app/kanji-sensei/id307174033?mt=8

višestruki odabir, kartice

Renshuu računalo http://www.renshuu.org

web alat Furiganizer računalo http://www.furiganizer.com/

web alat Reviewing the Kanji računalo http://kanji.koohii.com

42

Anketa Anketa 1: japanska verzija

漢字学習アンケート

年齢: ____ 母語: ______________ わかる言語: ________________________

日本語学習期間: 授業（座学）___________ 自習_________________

現在通っているクラスのレベル ______________________

漢字をどのぐらいわかりますか？ *N1 ~2000 N2 ~1000 N3 ~600 N4 ~300 N5 ~100 漢字

意味 約 _________ 字 読み方 約 _________ 字 書き方 約 _________ 字

次の質問では、自分に合う答えを選んでください。自分の国の日本語の勉強に関する質問です。

１．日本語の授業で、一番影響された先生は？日本人 ⁄ 外国人 であった。

２．日本語の授業での漢字を教え方は、よかったと思いますか？ _________

１~５の点では、１は「非常に不満足」、３は「やや満足」、５は「とても満足」

３．自分の国での漢字の教え方を簡単に説明してください。

_________________________________________________________________________________________

４．次の漢字に関する問題・意見の中で、どれを自分で経験しました？

a) 漢字を早く忘れること

b) 似ている漢字の形を間違うこと

c) 似ている漢字の読み方を間違うこと

d) 漢字の意味が形と関係ないので覚えにくいと思った

e) 漢字の勉強する順番は覚えにくいと思った

f) _______________________________________________

５．漢字の自習をするときどのような方法を使ったことがありますか？

a) 何度も繰り返して書くこと

b) フラッシュカード （紙で書いて、自己復習する）

c) 漢字勉強のソフトウェア （どの？ ______________________）

d) 自分に合う方法を自分で作る （____________________________________________）

e) ________________________________________

６. やてみた漢字の勉強し方の中で、どれが一番役に立つと思いますか？

__________________________________________________________________________

７．一般的に、漢字の勉強はどのぐらい面白いと思いますか？

1 2 3 4 5 (1 全然おもしろくない 5 大好き)

なぜ? ____________________________________________________________________

８. たとえできれば、もっと効果がいい漢字の勉強し方か教え方について知りたいと思いますか？

はい （授業は満足ではない） いいえ （必要がない）

はい （自分で勉強するときのために）

43

Anketa 2: engleska verzija

Kanji learning questionnaire

Age: ____ First language: ______________ Languages known: ________________________

Length of Japanese study: a) classroom ___________ b) self-study _________________

Level of class currently taking: ______________________

Approximate number of kanji known: *N1 ~2000 N2 ~1000 N3 ~600 N4 ~300 N5 ~100 kanji

a) I can recognize meaning of _________ kanji

b) I can read (pronounce) _________ kanji

c) I can write from memory _________ kanji

If you received formal education in Japanese language, please think of the teacher who taught you

(most) kanji classes.

1. Your teacher was: a) Japanese b) speaker of Japanese as a second language

2. How satisfied are you with the methods of kanji learning in the classroom? _________

(On a scale 1-5, 1 = extremely unsatisfied 3 = average 5 = extremely satisfied)

3. Please explain shortly how kanji is taught at the place you’ve studied most of the time.

_____________________________________________________________________________________

4. What problems in kanji learning you’ve encountered? Mark all applicable answers.

a) Low retention (i.e. forgetting kanji fast)

b) Confusing similar kanji shapes

c) Confusing similar pronunciations

d) Meaning has no logical connection with the shape

e) Order of learning makes no sense

f) _______________________________________________

5. What methods have you used while studying kanji yourself? Mark all applicable answers. a) Repeatedly writing kanji until remembered

b) Flashcards (paper or PC? underline applicable answer)

c) Software for kanji learning (which? _______________________________________)

d) Trying to systematize kanji in a way more suitable for remembering

e) ________________________________________

6. Of all the methods you’ve tried, which you find most effective and most fun?

__________________________________________________________________________

7. How much do you enjoy learning kanji? 1 2 3 4 5 (1 least 5 most)

Why? ____________________________________________________________________

8. If you had a chance, would you like to know about more efficient methods for kanji learning?

YES (I’m not satisfied with my classes) NO

YES (I’m interested in improving my self-study methods)

44

Popis priloga

Slike

Slika 1: Shema obrazovanja u japanskim državnim školama ..................................................................... 6

Slika 2: Primjer japanske rečenice sa sva tri pisma ................................................................................... 7

Slika 3: Stilovi kineskih znakova i njihov razvoj kroz povijest .................................................................... 8

Slika 4: Od slike bicepsa do apstraktnog simbola snage. ........................................................................... 9

Slika 5: Razlika kineskog i japanskog čitanja pojedinog znaka ................................................................. 11

Slika 6: King Kanji aplikacija Slika 7: jMemorize aplikacija .................................................................. 15

Slika 8: Anki SRS sustav kartica .............................................................................................................. 15

Slika 9: Kanji Roushi web stranica Slika 10: Renshuu web stranica ...................................................... 16

Slika 11: Reviewing the Kanji web stranica Slika 12: Remembering the Kanji aplikacija ....................... 17

Slika 13: Aplikacije Kanji, JA Sensei (Android) i JLPT Study (iOS) .............................................................. 18

Slika 14: Etimološki utemeljene igre i aplikacije (Quick Kanji, JF kartice, Kanji Wiki) ............................... 18

Slika 15: Igre s temom učenja kanjija (Kanji Dream, Kanji Word Search, Kanji Pop) ................................ 19

Slika 16: Online rječnik japanskog jezika Jisho ........................................................................................ 20

Slika 17: Online rječnik japanskog jezika WWWJDIC ............................................................................... 21

Slika 18: Dodaci za čitanje kanjia, Rikai i Furiganizer .............................................................................. 22

Slika 19a, 19b, 19c: Rječnici japanskog jezika za iOS mobilne uređaje (Japanese, Kotoba) ...................... 22

Slika 20: Rječnici japanskog jezika za Android uređaje (JED – Japanese Dictionary, Jishop) ..................... 23

Slika 21: Online porijeklo kineskih znakova (web stranica Chinese Etymology) ....................................... 23

Slika 22: Japanski podnaslovi na stranom filmu, aplikacija KeyholeTV i karaoke program ....................... 24

Slika 23: iKeyholeTV iOS aplikacija i čitanje mange na iOS uređaju ......................................................... 25

Grafovi

Graf 1: Broj kanjija koji ispitanici poznaju, podijeljen po stupnju poznavanja japanskog jezika ............... 30

Graf 2: Utjecaj multimedije na usvajanje japanskog pisma ..................................................................... 32

Tablice

Tablica 1: Definicije raznolikih pojmova vezani za ulogu medija i tehnologije u učenju ............................. 4

Tablica 2: Razlika u izgovoru pojedinih znakova uslijed posuđivanja u različitom vremenu ..................... 10

Tablica 3: Popis ispitanika po materinjem jeziku .................................................................................... 27

Tablica 4: Podjela ispitanika po stupnju poznavanja japanskog jezika ..................................................... 28

Tablica 5: Postotak ispitanika koji koristi određenu metodu učenja, podijeljen po stupnjevima ............. 31

Anketa

Anketa 1: japanska verzija ..................................................................................................................... 42

Anketa 2: engleska verzija ..................................................................................................................... 43

45

Literatura

1) Ahmad, F. (et al). Computers and Language Learning & Language Teaching, Cambridge:

Cambridge University Press, 1985.

2) D’Ydewalle, G. Foreign-Language Acquisition by Watching Subtitled Television Programs.

2011. http://www.kansai-u.ac.jp/fl/publication/pdf_education/04/4geryd'ydewalle.pdf

3) Davies, G. Computer Assisted Language Learning. Subject Centre for Languages, Linguistics

and Area Studies Good Practice Guide. 2011. http://www.llas.ac.uk/resources/gpg/61

4) Europski referentni okvir za poznavanje jezika, 2011.

http://europass.cedefop.europa.eu/LanguageSelfAssessmentGrid/en

5) Free, E. L., Ehermann, H. The Effectiveness of Item Selection Strategies in Paired-Associate

Learning .U: L. Engel, D. G. Bouwhuis, T. Bosser & G. d'Ydewalle (urednici), Cognitive

modelling and interactive environments in language learning. Berlin: Springer. 145‒153,

1992.

6) Galan, C. Learning to read and write in Japanese (kokugo and nihongo): a barrier to

multilingualism?, International journal of the sociology of language, 175-176, 2005.

7) Heisig, J.W. Remembering the Kanji: a complete course on how not to forget the meaning

and writing of Japanese characters. University of Hawaii Press, 2007.

8) Stepp-Greany, J. Student Perceptions on Language Learning in a Technological Environment:

Implications for the New Millennium. Language Learning & Technology , Vol. 6, No.1, 165-

180, January 2002. http://www.llt.msu.edu/vol6num1/pdf/steppgreany.pdf

9) Konnichiwa Japon: Postanak kanjija, 2011.

http://www.konnichiwajapon.com/kanji/introduccion/introduccion2.html

10) Koyama M. S., Hansen Peter C., Stein John F. Logographic Kanji versus Phonographic Kana in

Literacy Acquisition: How Important Are Visual and Phonological Skills?, 41–55, 2008.

http://nbr.physiol.ox.ac.uk/papers/anyas08.pdf

11) Mayer, R. E. Aids to Language Learning. U: L. Engel, D. G. Bouwhuis, T. Bosser & G.

d'Ydewalle (urednici), Cognitive modelling and interactive environments in language

learning. Berlin: Springer. 131‒139, 1992.

12) Nihongo e-na, Portal za e-učenje japanskog jezika, 2011.http://nihongo-e-

na.com/eng/hint/id332_1.html

46

13) Nikolova, O. Effects of students’ participation in authoring of multimedia materials on

student acquisition of vocabulary. Language, Learning & Technology, 6(1), 100-122, 2002.

14) Pavakanun, U., d'Ydewalle, G. Watching foreign television programs and language learning.

U: L. Engel, D. G. Bouwhuis, T. Bosser & G. d'Ydewalle (urednici), Cognitive modelling and

interactive environments in language learning. Berlin: Springer. 193‒198, 1992.

15) Plass, J., Jones, L. Multimedia learning in second language acquisition. U: The Cambridge

handbook of multimedia learning, R. Mayer, ur. New York: Cambridge University Press, 467-

488, 2005.

16) Postanak kanjija, 2006. http://www.kanjigraphy.com/mainpages/info/history.html

17) Pye, M. Study of Kanji (常用漢字の学習). 北星堂書店, 1984.

18) Stupnjevi poznavanja japanskog jezika prema međunarodnom ispitu JLPT, 2011.

http://www.jlpt.jp/e/about/levelsummary.html

19) Taylor,M. Writing and literacy in Chinese, Korean, and Japanese. John Benjamins Publishing

Company, 1995.

20) Warscheur, M. Computer-assisted language learning: an introduction. In S.Fotos (ur.)

Multimedia Language Teaching. (str. 3-20). Tokyo: Logos International, 1996.

21) Yamada, K., Fujita, S., Lin, C. & Narita, S. The Development of Multimedia Kanji Dictionary for

Non-Japanese on WWW. U J. Bourdeau & R. Heller (urednici), Proceedings of World

Conference on Educational Multimedia, Hypermedia and Telecommunications 2000.

Chesapeake, VA: AACE, 1563-1564, 2000.

22) どりむ社 (1999)「漢字力を取りもどす本」PHP 研究所京都本部 (Dorimu Sha, Knjiga za

vraćanje vještine poznavanja kanjija. PHP Istraživačko poduzeće, Kyoto, 1999.)

23) 佐藤喜代治 (1979)「日本の漢語」角川書店 (Satou Kiyoshi, Kineske riječi u japanskom.

Kadokawa, 1979.)

24) 佐藤喜代治 (1988)「漢字とは」漢字講座１・明治書院 (Satou Kiyoshi, Što su to kanjiji:

Predavanja o kanjijima 1. Meiji, 1988.)

25) 川口義一 (1995)「日本語教師のための漢字指導アイデアブック」創拓社 64－69、70

‐72、104－106、148－151 (Kawaguchi Yoshikazu, Savjeti za podučavanje kanjija

profesorima japanskog. Soutakusha , 1995.)

47

26) 沼本克明 (2006) ｢日本語の語源を学ぶ人のために｣『日本語の語源と呉音・漢音』世

界思想社 68‐82 (Katsuaki Nukimoto, Za učenike etimologije japanskog jezika. U:

Etimologija japanskog jezika i Go'on, Kan'on. Sekaishisousha, 2006.)

27) 石川則夫, 岡田哲, 諸星美智直 (2002)「世界一難しい漢字を使う日本人」 トランスワ

ールドジャパン (Ishikawa Norio et al., Japanci koriste najteže pismo na svijetu, Transworld

Japan, 2002.)

28) 笹原宏之、横山詔一、エリク=ロング (2003) 「現代日本の異本字」三省堂 (Sasahara

Hiroyuki et al., Varijante kanjija u modernom japanu. Sanseido, 2003.)

29) 鹿島英一 (2006)「漢字の情報の理論」洋学堂書店 32－49 (Kashima Eichiro,

Informacijska teorija kanjija. Yogakudo, 2006.)