Muslimani i drava

Autor prof. Sead ef. Jasavi

Petak, 03 April 2009 20:35

S obzirom na to da smo svjedoci jednog veoma krupnog i znaajnog dogaaja po islam i muslimane na Balkanu, koji se desio u naem bliem susjedstvu tj. proglaenja nove drave i nezavisnosti Kosova i kosovskih muslimana, valjalo bi, na kratko, podsjetiti se na historijski tok kretanja samog islama i muslimanskih drava u cjelini. Islam po svojoj prirodi nije usredsrijeen samo na budui svijet, duhovnost i religioznost, bez pridavanja panje ovosvjetskom poretku, ivotu i ostalim pitanjima. Allah d.., u Kur'ani-Kerimu, kae: I nastoj, time to ti je Allah dao, da stekne onaj svijet, i ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i ini drugima dobro, kao to je Allah tebi dobro uinio, i ne ini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered ine. (el-Kasas, 77.)Dakle, islam je mnogo iri pojam od onoga kako ga pojedinci razumjevaju, i on se bavi ljudskom individuom i ljudskim ivotom sa svim njegovim oblicima i dimenzijama. Islam je vjera vjeita borba kako borba za hajr i za dobro, tako i borba protivu erra i zla - svih vrsta i tipova. Allah d.., govorei o muslimanima, pogotovu onim prvim, kae: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio na zemlji: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih djela odvraate, i u Allaha vjerujete. A kada bi krani i jevreji ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih koji su vjernici ali su veinom nevjernici. (Alu Imran, 110.)Muhammed s.a.w.s., nije pristupio izgradnji formalne dunjaluke drave - u Medini, sve dok nije dobro utvrdio fundamente islamske drave u srcima i duama prvih muslimana - u Mekki, i to je ono to je obaveza i to se trai od svakog muslimana poimenice da islam, islamske propise i islamski eri'at prvo izgradi kod sebe, u svom srcu i u svojoj dui, pa tek onda da pree na svoje tijelo i dunjaluku formu, pa zatim na svoju familiju i ostalo okruenje. Muslimanima zadnjeg perioda ne ide ovaj posao ba od ruke ali to nije bez razloga! Muslimani su krenuli praviti svoju kuu spasa naopake od krova ka temelju tj. insistiraju i trae od ostalih da budu dobri a sami sebe preskau. Da je nekako da se svi drugi pridravaju islama i islamskih propisa pa e i on moda na kraju, kada bude vidio da nema kud, pridravati se islama. Da je nekako drugi da rade a on da sjedi, drugi da dijele sadaku i imetak a on da uva i slae svoje pare, drugi da se zamaraju i ue, a on da eta, drugi da se bore a on da bjei, drugi da rizikuju a on da je na sigurnom! Ovako, ne da se ne pravi drava, ve se na ovaj nain ne moe napraviti ni obina baklava! Nevjerstvo, nepismenost, nepravda, zulum, nasilje, nemoral, ubistva, kriminal, kocka, krae, lai, podmetanja, pronevjere, droga, alkohol, blud itd. sve to nastaje usljed nedostatka iskrenih i uenih ljudi, i usljed nedostatka hrabrih i odvanih ljudi koji smiju i umiju stati svemu navedenom na put; sve navedene bolesti nastaju usljed nedostatka donatora i dumertana koji e finansijski pomoi borbu za dobro kao i borbu protivu zla, i usljed nedostatka ljudi koji e biti za primjer i na koje se trebaju ogledati ostali kako se normalno jedan ivot ivi. Ko bude radio za ahiret imae i dunjaluk i ahiret, a ko bude radio samo za dunjaluk izgubie i dunjaluk i ahiret.Islamska drava je pravi spoj izmeu dunjaluka i ahireta, za razliku od kranstva koji svoju panju usredsreuje na religiju i budui svijet, i za razliku od idovstva koji svoju punu panju poklanja strastima, pohlepi i ovome svijetu. Dova koju svi uimo na zadnjem sjedenju u naim namazima, glasi: Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina azaben-nar. Gospodaru na, daj nam na ovome svijetu dobro a i na buduem svijetu dobro, i sauvaj nas dehennemske vatre.Dakle, islam kao drava i muslimanska osobina dravotvornosti je ono to Allah d.., trai od svakoga od nas, onoliko koliko je ko u stanju, i to je vrhunac kojem treba da streme svi muslimanski narodi, i to je ono ega se najvie plae svi Allahovi neprijatelji, i nevjernici svih tipova i vrsta, koji ni pod koju cijenu muslimanima ne dozvoljavaju da dou na tron dravnike vlasti, ega moramo biti uvjek svjesni.Za manje od stotinu godina nakon smrti Muhammeda s.a.w.s., islamska drava se proirila od atlantskog okeana na zapadu do centralne azije na istoku. Drava Abbasija, Mogula i Osmanlija su bila jedna od najveih carstava koje pamti povijest ovjeanstva. Srednjovjekovna zapadna Evropa spaava se od mranjatva svoga i bijede u koju je zapala posredstvom jedne islamske panije Andaluzije koja je udahnula novi ivot ostarjeloj zapadnoj Evropi koja je tada bila pred optim raspadom, i tek u dodiru sa islamom i islamskom kulturom i panijom zapadna Evropa se poduila pismenosti i nauci, higijeni, ljepoti, redu, pravdi, humanizmu i renesansi! Dolazak osmanlija i islama na prostore jugoistone Evrope je druga milost po samu evropu kada ljepota ehadeta i tevhida, te milozvuci ezana sa vitkih munara, uz mozainu kaldrmu i paru sa toplih kupatila i hamama stiu sve do Bea, i krajnjih granica Grke, Maarske i Rumunije. Muhammed s.a.w.s., i Islam su rahmet za sve svjetova i za sva stvorenja, kao to je Allah d.., rekao: Nismo te poslali, o Muhammede, izuzev kao milost prema svim svjetovima!Nakon ovog perioda slave i veliine - koja je bila proizvod samo jake vjere, muslimani zadnjih nekoliko stoljea preivljavaju odreenu stagnaciju i nazadovanje - koja je nastala samo kao proizvod slabljenja ehadeta i vjere. Nastankom prvog svjetskog rata, preko 50 muslimanskih zemalja su najednom postale zarobljene, kolonizovane i podjarmljene od strane nevjernikih sila poput Britanije, Francuske, Rusije, Holandije, panije, Portugala, Grke, Maarske, Bugarske, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kada su muslimanske zemlje u pitanju gotovo sve su stekle nezavisnost ali je ta nezavisnost i dalje slaba i providna jer se pipe bivih vlasnika jo nisu u potpunosti odlijepile sa koe tih zemalja. to se Balkana tie, djelominu slobodu su doivjele Bosna i Kosovo, nakon velikih rtvi koje su za to poloile, ali su i pored toga i dalje u nezavidnom poloaju spram ostalih.Preduslovi dobijanja islamske drave:Kada je u pitanju praktina sprovedba islamskog eri'ata - najveeg dobrog djela, i izgradnja jedne drave po pravednim naelima i principima koje je Allah d.., objavio u Kur'anu i Sunnetu sve to ima i svoje preduslove i artove bez ijeg ostvarenja ne moe opstati ni jedno dobro djelo a kamo li jedna drava. Da bi muslimani imali tjelesno-fiziku dravu moraju prvo izgraditi kod sebe, u svojim duama i srcima, jednu jaku imansko-vjersku dravu, iji se sistem sastoji iz sljedeeg:1. Uenje i stjecanje korisnog znanja. Allah d.., kae: Allah svjedoi da nema drugog boga osin Njega, a i meleki i ueni ljudi, i da On postupa pravedno. Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Alu Imran, 18.); itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, & stvara ovjeka od ugruka! & itaj, plemenit je Gospodar tvoj & koji pouava peru, 5. koji ovjeka pouava onome to ne zna. (el-'Alek, 1-5.)2. Iskrenog i ispravnog imana i vjerovanja, i dobrih djela. Allah d.., kae: Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku i zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i runih postupaka klone. (el-Bekara, 177.)Pojedinac ili drutvo bez jake i ispravne vjere nije u stanju izvesti sebe na pravi put, zbog toga to je pravilo takvog drutva sljedee: vrijednuje se onaj koji je jai a ne onaj koji je bolji, dok je parola islamskog drutva: vrijednuje se onaj koji je bolji a ne onaj koji jai! Drutva koja nemaju nita sa islamom su drutva koja robuju samo svojim stomacima i svojim polnim organima. Allah d.., kae: Oni koji nevjeruju uivaju i jedu, kao to stoka jede, a vatra dehennemska im je stjecite! (Muhammed, 12.)3. Sprovedba praktinog ibadeta i robovanja prema Allahu d.., u ivotu. Allah d.., kae: Nisam stvorio dinne niti ljude ni zbog ega drugog do da Mi ibadete i da Mi robuju! ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Ibadet je pojam koji predstavlja sve ono to Allah d.., voli i s ime je zadovoljan, bilo da su u pitanju rijei ili djela, vidljiva ili nevidljiva. Tako da je namaz, zekat, post i hadd ibadet; istinit govor, ispunjavanje emaneta, dobroinstvo prema roditeljima, spajanje rodbinskih veza, ispunjavanje ugovora, nareivanje dobra, zabranjivanje zla, borba protivu nevjernika i licemjera, dobroinstvo prema komijama, siroadima, siromasima, putnicima, robovima bilo insanskim ili hajvanskim, uz dove, zikr, uenje Kur'ana sve je to ibadet. Ljubav prema Allahu d.., i Njegovom Poslaniku s.a.w.s., i strah od Njega, uz kajanje i iskrenost prema Njemu, te uz strpljivost prema Njegovj vladi, zahvalu na Njegovim ni'imetima i blagodatima, zadovoljstvo Njegovim odredbama, oslanjanje na Njega, uz nadanje Njegovoj milosti, i strah od Njegove kazne sve je to ibadet prema Allahu d..! (Medmu'ul-Fetava, 10/150.)4. Borba protivu irka i idolatrije a da bi se protivu neega uspjeno borili moramo se prvo sa njime upoznati, to znai da moramo intenzivno uiti i islam studirati. ejh el-Sa'adi rhm., kae: Tevhid ibadeta nee biti upotpunjen sve dok ovjek ne bude Allaha d.., imao za cilj u svojim htijenjima, rijeima ili djelima, i ehadet nekog ovjeka nee biti ispravan sve dok se ne proe velikog irka koji je oprean tevhidu. Veliki irk je upuivanje neke od vrste ibadeta nekom drugom mimo Allaha d.., a da bi smo u potpunosti ostvarili tevhid moramo se proi i maloga irka koji zna vremenom povesti ovjeka velikom irku, poput zaklinjanja nekim ili neim drugim mimo Allaha d.., licemjerstva itd.. (el-Fetava el-Sa'adijje, str.13.) 5. Takvallah bogobojaznost prema Allahu d... Allah d.., kae: Onome koji se Allaha boji, On e mu izlaza iz svake situacije nai! & i opskrbie ga odakle se i ne nada.; onome ko se Allaha boji, On e sve to mu treba dostupnim uiniti. (el-Talak, 2-3-4.)Zbog takvaluka Allah d.., daje izlaz iz svake situacije, daje opskrbu i nafaku, olakava poslove, poveava znanje, daje mo razluivanja izmeu dobra i zla, poklanja Svoju ljubav kao i meleci i ostala stvorenja, i Svoju pomo daje, i daje beriet iz Zemlje i iz nebesa, i daje bearete i pohvale, i uva od spletki nevjernika, i uva djecu i potomstvo. Zbog takvaluka Allah d.., kabuli i prima dobra djela, oprata grijehe na Sudnjemu danu, a brie i grijehe na dunjaluku i poveava nagradu. Zbog takvaluka Allah d.., dennet ostavlja u nasljedstvo.Dakle, draga brao, tek nakon ispunjavanja navedenih uslova, moemo se nadati boljitku i uspjehu, i na koncu, dravi, kako na ovome tako i na buduem svijetu.