samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Samostanska muzejska zbirkaTekst: fra Zvonko Tolić, foto: Luka Kolovrat

SAMOSTANSKA MUZEJSKA ZBIRKA – STANJE I PERSPEKTIVE

Funkcija je zaštite smislena akcija očuvanja integriteta baštine. Naravno je da se sve ne možezaštititi od propadanja, pogotovo ne u prirodnom ambijentu. Zaštita baštine rezultat je jedne selekcijeonoga što se štiti iz ukupnosti baštine. Tu mogu postojati i postoje različiti kriteriji. Izabrati nešto značinamijeniti tome ulogu svjedočanstva onoga što se želi prezentirati u svom i sakupljačkom idokumentirajućem i u komunicirajućem segmentu i kontekstu.

Predvorje samostanske muzejske zbirke u Imotskom

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Predmete baštine prenijeti iz primarnog u muzeološki kontekst znači dati im drugu funkciju odprimarne i stvarne. U novom kontekstu nova je upotreba predmeta, novi tretman te uloga predmeta.Međutim, ne smije doći do prekida između primarnog i muzeološkog konteksta, jer na taj načinmuzealizacija predmeta gubi svoj primarni smisao i svrhu. Kada je predmet "ex situ", u umjetnomugođaju, onda je i drugačiji odnos prema njemu, sa svrhom da se reinterpretira njegovo izvornoznačenje i s razmišljanjem kompetentnih da ne smije doći do prekida komunikacije između primarnog inovog, muzeološkog konteksta.

Predmeti iz života Ilira

Franjevci su kao vjerni čuvari baštine (pod kojim izrazom shvaćam sve civilizacijske stečevine ivrednote koje nam donosi kršćanska civilizacija) došli u Imotsku krajinu u 14. stoljeću. Međutim, bezčvrstih historiografskih podataka povjesničari se spore kada bi to otprilike bilo. Franjevci na područjuImotske krajine imaju nekoliko lokacija na kojima žive. Stagnacijom Osmanlijskog carstva Turci sudefinitivno protjerani iz Imotskog i dijela krajine 2. kolovoza 1717. na blagdan Gospe od anđela. 26.rujna 1717. franjevci su dobili jednu tursku kuću i okućnicu. Na svetkovinu sv. Franje Asiškog 4.listopada 1727. godine, započela je gradnja župne crkve u Imotskom.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Moćnik iz imotske sakristije, zavjetni darovi, amfore

Glavni pokretač gradnje samostana bio je fra Stipan Vrljić. Tri godine prije toga osnovana jeFranjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, kojoj pripadaju franjevci imotskog samostana. Budući da jeprvi samostan bio ubožan i neprikladan za življenje, samostan je do danas više puta proširivan inadograđivan za potrebe života i rada.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Imotska muška narodna nošnja

Samostanska zbirka muzejskih predmeta imanentna je postojanju samog samostana. Svaki je samostan kroz svojupovijest imao i ima sakralne predmete koje je, nakon što su postali predmeti izvan funkcije, nastojao pohraniti nadoličan način i na doličnom mjestu. S vremenom se osjećala veća potreba zaštite sakralnih predmeta i crkvenogruha, tim više što se množio broj takvih predmeta. S vremenom se počelo čuvati i ono što strogo ne pripadasakralnom ambijentu. Ni imotski franjevci u tome nisu bili iznimka. Štoviše, znali su ljubomorno čuvati isačuvati ono što su smatrali vrijednim, a željeli su oteti zaboravu.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Iz života grada Imotskog u 19. stoljeću

U tom je duhu i ambijentu nastajalo i ostajalo u vremenu ono što su teške povijesne i životneokolnosti dozvoljavale franjevcima samostana u Imotskom. Životna borba potiskivala je, ali ne i izbacilaiz razmišljanja imotskih franjevaca svijest o vrijednosti baštine kao autentičnog znaka življenja, kaoiskustva za buduća pokoljenja, kao ljubavi prema vrijednostima koje ostaju dok ljudi i njihove sudbineprolaze.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Izvorni život sela Imotske krajine

Ipak, povijest muzejske zbirke možemo vezati uz određene ljude i događaje. Stvarni počecimuzejske zbirke u franjevačkom samostanu u Imotskom datiraju iz prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Prvimzačetkom ove zbirke može se smatrati događaj kada je u samostanu pohranjen skulptirani kameniulomak ukrasa iz starokršćanske crkve u Dikovači krajem 19. stoljeća, kada je tu crkvu istraživao fraIvan Tonković. Od tada pa do danas mnogi arheološki nalazi od ilirske prapovijesti preko Rima dostarohrvatskog pletera iz Prološca i Gorice nalaze se pohranjeni ovdje u ovoj muzejskoj zbirci. Jačizamah stvaranja zbirke je iz vremena gvardijanske službe fra Stanka Marušića u Imotskom 1907. -1911. On i njegov pomoćnik fra Andrija Rajković izložili su u nekoliko drvenih ormara sakralnepredmete, knjige, arheološke iskopine starokršćanske bazilike i sve ono što su smatrali da mu je mjestou novouređenoj zbirci. 1911. godine ing. Tomičić iz Pokrajinskog muzeja za narodni obrt i umjetnost,potiče gvardijana da prikuplja etnografsko blago Imotske krajine "osobito iz starijeg doba."

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Izvorni život sela Imotske krajine

Posebno se oko formiranja samostanske zbirke u Imotskom trudio fra Vjeko Vrčić nakon što jeimenovan gvardijanom samostana 1961. godine. Velikim je marom prikupljao arheološko, sakralno,etnografsko i svako drugo blago po crkvama u Krajini, tavanima i podrumima, škrinjama i ostavamaseoskih i gradskih kuća. U tome su mu mnogo pomogli i pojedinci iz naroda koji su osjetili vrijednostprikupljanja na jednom mjestu onoga što nestaje iz svakodnevne upotrebe.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Djevojačka narodna nošnja

Usporedo s prikupljanjem, fra Vjeko je 1963. godine uputio dopis Konzervatorskom zavodu uSplitu kojim prijavljuje samostansku zbirku i u kojem stoji: "30. VI. 1962. obnovili smo starusamostansku zbirku starina, osnovanu po prilici 1898. i postavili smo je u posebne prostorije za toodređene. (...) Predmeti su sortirani, ali katalog još nismo uredili, iako se na tome radi. Premapostojećim zakonima zbirku smo prijavili Odjelu za Kulturu i Prosvjetu imotske općine. Molimo taj zavodda nas ima u vidu i da nam bude pri ruci svojim stručnim savjetima, a do potrebe i kojim materijalnimprilogom." Već, 18. 3. 1963. Konzervatorski je zavod pod brojem 35/46 - 63 uvrstio Zbirku u registarnepokretnih spomenika kulture. U obrazloženju rješenja stoji: "Zbirka Franjevačkog samostana uImotskom sadrži predmete iz kamenog, brončanog i rimskog doba, numizmatičku zbirku, etnografskuzbirku Imotske krajine, barokne crkvene predmete između kojih se ističe antependij vezen u svili, teostavština biskupa Vujčića iz XIX stoljeća."

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Razno oružje

Zbirka je na postavljeni način i u postojećim prostorijama egzistirala sve do 1988. godine kada je samostan renoviran, a zbirka, uz postojeće prostorije, proširena i na istočnu stranu tog dijelasamostana. Zbirku su postavili djelatnici Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, na čelu sravnateljem prof. Davorom Domančićem. Zbirka danas živi u tim preuređenim i proširenim prostorima.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Prof. Virgil Perić, zastupnik za Imotsku krajinu u Zadarskom saboru 1898 - 1918

Konzervatorski je zavod popisao fundus zbirke. Zavod nije popisao sav inventar i, na žalost, nepostoji potpuna dokumentacija zbirke franjevačkog samostana u Imotskom. Inventar je popisivan u dvanavrata: 1980. godine to je činio I. Matejčić, a 1982. godine V. Kovačić. Nedavnim premještajemKonzervatorskog zavoda u nove, svoje, prostorije, zagubio se dio dokumentacije, ali je sigurno dapostoji i treba vjerovati da zagubljenost nije izgubljenost. Ono što je dokumentirano, nalazi se i ufotodokumentaciji. Fotodokumentacija samostanske zbirke razvrstana je na slijedeći način: Franjevačkisamostan - zbirka - crkveno ruho (32 fotografije), Franjevački samostan - zbirka - crkveni predmeti (66fotografija), Franjevački samostan - zbirka - knjige arhivalije (29 fotografija), Franjevačka zbirka - etnopredmeti (46 fotografija), Franjevački samostan - zbirka - etnonošnja (15 fotografija), Franjevačkisamostan - zbirka - nakit (20 fotografija), Franjevački samostan - zbirka - Lapidarij (32 fotografije),Franjevački samostan - zbirka - slike (58 fotografija), Franjevački samostan - zbirka - stare dopisnice (8fotografija), Franjevački samostan - zbirka - predmeti (19 fotografija).

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Zavjetni darovi

Fizičkoj zaštiti (preventivi, zaštiti materijala, oblika, značenja, dokumentaciji, rukovanjumuzeološkim predmetima i sigurnosti zbirke) pridaje se nužna pažnja i u skladu s mogućnostima.Samostanska zbirka, budući da je jedina muzejska zbirka u Imotskom, treba preuzeti odgovornost i bitiembrij kulturne politike i socijalizacije totaliteta baštine. Franjevci kao čuvari baštine imaju povjerenjestanovništva da su oni ti koji znaju kako treba postupati s baštinom. Na žalost, franjevci nemajuizgrađenu infrastrukturu da preuzmu na sebe tu odgovornost progresije valoriziranja i kulturne iprirodne baštine.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Dio prostora samostanske zbirke

Sadašnji postav nije u duhu suvremenih muzeoloških standarda i tu će trebati učiniti određenepomake. Samostanska bi zbirka trebala postati muzej. Da bi samostanska zbirka mogla zadovoljitiprofesionalne standarde postati i muzej, potrebno je napraviti neke korake koji će biti dovoljni i dovoljnodobri da bismo baštinske predmete, skupljene na jednome mjestu, valorizirali na višem stupnju etičnostii upotrebe. Minimalni standardi različiti su s obzirom na veličinu zbirke, odnosno muzeja, a minimalnistandardi trebaju zadovoljiti problematiku prostorija, osoblja, financija, statusa i službi.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Iz bogatog samostanskog arhiva

U skladu s Kodeksom profesionalne etike "svaki bi muzej trebao imati pisani statut ili drugidokument, koji bi jasno izložio njegov zakonski status i stalnu, nekomercijalnu prirodu, sve zacrtano uskladu s odgovarajućim državnim zakonima, koji se odnose na muzeje, kulturnu baštinu inekomercijalne institucije. Upravno tijelo ili druga nadzorna nadleštva muzeja moraju pripremiti i objavitijasnu izjavu o ciljevima, svrsi i politici muzeja, te o ulozi i sastavu samog upravnog tijela."

Prostorije muzejske zbirke jesu nedovoljno riješen problem. Zbog toga već postoje određena idejnarješenja koja bi išla u pravcu ispravnog valoriziranja i muzejskog fundusa i valoriziranja povijesti Imotskekrajine.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Paramenta - poklon cara Franje Josipa za njegova posjeta Imotskom, 1875. godine

Muzej je ustanova u službi društva i njegova napretka te on mora razvijati svoju uloguobrazovanja u zajednici. Na djelatnicima i politici muzeja je kako i koliko proširiti dijapazon utjecaja nazajednicu u kojoj muzej djeluje. Svojim djelovanjem muzej treba postati jedno od kultnih središtaobrazovanja zajednice, a pozitivnim pristupom muzeja zajednici treba otvoriti mogućnosti da se ljubiteljimuzeja svojom odgovarajućom ponudom rada u muzeju aktivno uključe u muzejske aktivnosti tepotpomažu i u zajednici promiču ciljeve i politiku muzeja.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Vrijedan Antipendium oltara stare imotske crkve

Sadašnje izložbene prostorije samostanske zbirke nalaze se u kripti crkve i izložbeni jeprostor na površini cca 172 m2, a nalazi se u dvije povezane prostorije u obliku slova ”L”. Zbirka jetrenutno koncepcijski nejasna i nedefinirana te nema potrebnu priču niti edukacijski karakter povijesnogili nekog drugog slijeda. Problem je i u nedostatku prostora. Da bi zbirka zadovoljila kriterije muzeja,potrebni su joj dodatni sadržaji i prostorije.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Vrijedne umjetničke slike

Samostan ima neiskorištenog prostora ili prostora koji je u drugoj funkciji, a može se osloboditi zamuzejske izložbene prostorije. Prostor koji bi trebalo adaptirati sastoji se od nekoliko vezanih prostorijaukupne površine cca 156 m2. Dio prostora za adaptaciju nalazi se u prizemlju južnog krila samostana.U južnom krilu samostana ima cca 80 m2 koje bi trebalo adaptirati u popratne sadržaje muzeja. Usasvim istočnom dijelu samostana na postojeći muzejski L-prostor nadovezuje se samostanskabiblioteka površine cca 100 m2, koja bi trebala preseliti u prije nekoliko godina nadograđeno ineiskorišteno potkrovlje južnog krila samostana. Tako bi se i taj prostor, prirodno vezan za postojećimuzejski prostor, također trebao adaptirati. Adaptacijom bi se moglo prenamijeniti za potrebe muzeja336 m2, i uz postojeća 172 m2, to bi bio prostor cca 508 m2.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Djelo Frana Kršinića

Da bismo dobili još muzejskog prostora potrebno je nadograditi južno samostansko krilo tako dase produži na istok, poveže s istočnim krilom i dobije samostan sa zatvorenim klaustrom. Zatvoreniklaustar bio bi ispred sadašnjeg dijela muzeja te bi se cijeli muzejski prostor povezao u jednu cjelinu stim da bi se također nadograđeni dio najvećim dijelom iskoristio za potrebe muzeja. Tako bi unadograđenom dijelu trebalo bi napraviti polivalentnu dvoranu za povremene izložbe, prezentacije teostale kulturološke sadržaje. Nadogradnjom bi se dobilo još oko 500 m2 prostora, dijelom skladišnog,dijelom izložbenog. Time bi muzej postao polivalentno kulturološko središte cijele Imotske krajine teprepoznatljivi znak pozitivnih zbivanja u edukaciji, prezentaciji i zaljubljenosti za baštinske predmetekojima je cilj sačuvati prepoznatljivi identitet vjekovnog življenja te na temelju njega kročiti u budućnost.

samostanska-zbirka

http://www.imotski.hr/imotski.hr/samostanska-zbirka.htm[2/22/2009 4:07:20 PM]

Dio starih orgulja, slike

Cilj muzeja franjevačkog samostana u Imotskom bio bi prikazati život Imotske krajine od početakanastanjenosti do danas: posjetitelja voditi kroz povijest te ga upozoriti na identitet i prepoznatljivostimotskog kraja. U tom kontekstu trebalo bi u hodu kroz vrijeme rekonstruirati materijalnu i duhovnupovijest Imotske krajine na način da postojećim muzejskim fondom pođemo ka ostvarenju tog cilja. Uonim dijelovima u kojima nedostaje sačuvana materijalna povijest, trebalo bi je na druge načine vizualnorekonstruirati ili, u suradnji s ostalim muzejskim institucijama ili pojedincima, pojedine predmete iliposuditi ili dolaziti do njih razmjenom.

Naslovnica