Strana 131 - Broj 6 SLUŽBEN I GLAS NIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016. g.

Na temelju č l anka 11 3. sta vak 3. Za kona o prostorn omuređenju ("N arodne novine", br. 153/13) i članka , 28 .Statuta Općine Seget (" Službeni gla snik Općine Seget",br. 4/09, 5/09, 4/10 i 1/13) , Općinsko vijeće Općine

Sege t na 19. sje dnici. održa noj 16. rujna 20 16. god ine.putem Povjerenstva za Statut, Poslovnik i normativnudjelatnost Općine Seget utvrdi o je pro či š ćeni tekst Od lukeo donošenju Prostornog plana uređenj a Opć i ne Seget.

Pročišćeni tekst Od luke O donošenju Prostorno g planauredenja Opć i ne Sege t. obuhvaća Od luku o donošenjuProstornog plana uređenja Općine Seget (" Službeni glasnikOpćine Seget", br. 1/04). Odluku o usklađenju Prostornogplan a uređenj a Općine Seget ("Službeni g lasnik Općine

Seget" . br. 1104) s Uredbom o uređenju i zašti ti zašt ićenog

obalnog područja mora (NN 128/04) ("Sl užbeni gla snikOpći ne Seget ", br. 7/05) i Odluku o đonošenju Izmjena idopuna Prostorn og plana uređenja Općine Seget ("S lužbe niglasnik Općine Seget", br. 3/16) , u kojima je utvr đeno

vrijeme njihova stupanja na snagu.

ODLUKAO DO:\OŠE";J U PROSTOR~OG " LA"; A

UREDENJA OPĆINE SEGET( p ro č išć en i tekst )

Donosi se Prostorni plana uređenja Općine Seget . II

đaljnjem tekstu Plan .

Cj elokupno područje ob uhvata Plana nalazi se unutarzašt i ćenog obalnog pojasa mora (dalje: ZOP).

Plan sadrža n u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine

Seget", sastoj i se od:

l. Tekstua lni dio :IOIlRAZLOŽENJ EII OD ltEDUE ZA PRO\'OĐE~JE .

2. G ra fički dio :Kartografski prikazil. Korište nje i nam jena površina mj. 1:250002. In frast ru kturni sustavi mj . 1.250002.1 Promet2.2 Pošta i telek om unikacije2.3 Energetski sustav2.4 Vodn ogospodarski sustav

J . Uvjeti za korište nje, uredenje i za štitu prost oramj, 1:250003.1 Područja posebnih uvjeta korištenja:Područj a posebnih ogran iče nja u kori šte nju3.2 Područja primjene posebnih mjera uredenj a i zašt ite;Područja i dijelo.... i primjene plan skih mjera zaš tite

4.a-4.d Građevinsku područja naselj a mj. 1:5000J . Obavezni pri lozi:A. Izvod iz dokumenta šireg područja

B. Popis sektorskih dokumenata i propi sa koje je bilopotrebno poštivati u njegovoj izr ad i, te sažetak dijel ova tihdokumenata koji se odnose na sadržaj prostornog planaC. Zahtjev i i smj erniceD. I zvj e š ć e o javnoj raspraviE. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornogplanaF. Saže tak za javnost

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Prostorni plan uređenja Općine Seget utvrđuje uvjete zadugoročno uređenje područja Opć i ne, svrhovito korištenje,namj enu, oblikovanj e, obnovu i sanacij u građev i nskog

i dru gog zemljišta , zaštitu oko liša, te posebn o zaštitukulturne baštine i vrijednih dije lova prirode i krajolika.

Plan obuhvaća prostor površine 79,08 km2 , koji sadrži 6naselja: Bristivica, Ljubitovica, Prap atnica. Seget Donj i,Sege t Gornji i Seget - Vranji ca.

Svrha i opć i cilj PPUO Seget je os iguranje razvoja Općine

na nače l i ma održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati nanačin da se prepi še. omoguć i i potiče :

Prostorni razvoj zasnovan na demografskom razvitku.koj i se teme lji na prirod nom priraštaju stanovništva,doseljavanj u i povratku stanovnika. te uspostava ravno težeizmeđu takovog demografskog razvi tka i prostornograzvoja Općine .

Zaštita vr ijedni h područj a. posebno obalnog pojasasa oto č i ć im a. ugro ženih dijelova prirode. arheo loških ispomen ički h zona i lokaliteta. te vrijednih krajo lika .

Gospoda rski razvoj zasnova n na turizmu. po ljoprivred i,te industriji sa či stim tehno logijama. pro izvodnimpogonima manjeg kapaciteta (mala i srednja poduzeća) iznačajnom udje lu servisnih djelatnosti.

Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i osta leobjekte i sadržaje državnog i županijskog značaja u skladusa njihov im realni m potrebam a.

Ustanovljenj e planskih kr iterija i mjera koj e će

potaknuti povezi vanje obalnog područja Op ćine sa zaleđem

i os iguranj c je dnak omjernog razvoja cijelog prostoraOpćine. Pritom nastojati na čuvanj u spec i fi čn i h značaj ki iidentiteta pojedinih naselja.

PPUO Seget se zasniva na pretpostavci da č e na prostoruOpćine 201 5. godine živj eti 5.000 stanovnika. te da će

postojati 2.000 radnih mjesta .Uz to ć e na prosto ru opć i n e boravi ti do 9200 turi sta, te do·B OOpovremenih sta novnika.

Provedba PPUO Seget teme ljit će se na ovim odredbama,koji ma se definira namjena i ko rištenje prostora, n ač in i

uređivanj a prostora . te zaš tita svih vrijednih područja

unutar obuhvata plana. Svi uvjeti , koj ima se regulirabuduće uređivanje prostora u granicama obuhvata plana,sadržani su u tekstualnom i gra fi čkom dijelu PPUO Seget,koj i predstav ljaju cje linu za tumačenje svih plansk ihpostavki .

I . UVJETI ZA ODREĐiVANJE NA~IJENA POVRŠiNANA PODRUČJ U OPĆINE SEGET

Na području Općine Seget utvrđene su Planom s lijedeće

namje ne površina:

Razvoj i uređenje pov ršina naselja - Građevinska područja

naseljamješovita namjenaizgrađen i dio.neizgrađeni . u ređeni dio.neizgrađeni . neuređeni dio.gospoda rska namjenaugostitelj s ko-tu ri stička namje na - hotel (T l) , tur i st ič ko

naselje (Tl), kamp (T3 l,

Strana 132 - Il ro j 6 SL UŽIl E!'I1GLASNIK OPĆ I NE SEGET 09 . prosinca 2016 . g.

Razvoj i uređenj e površina izvan naseljagospodarska namjenaproizvodno-po slov na namjena. pretežito zanatska

(12), u s l u žno-t rgovačko se rvisna (K),ugo sti te lj sko-tu r i sti č ka namjena - tu r i sti čko

nase lje (TI),površine za iskorištavanje mineralnih sirovina -

eksploatacija kamena (E3 ),športsko-rekreacijs ka namjena - golf t R l ).poljoprivredno tlo i sključi vo osnovne namjeneoso bito vrijedno obradivo tlo,vrijedno obradivo tlo.ostala ob ra đ i va tla.šuma i sključ i vo osnovne namjenešuma gospodarske namjene .za štitna šuma.ostalo poljop rivredno tlo. šume i šumsko zemlji šte.površine infrastrukturnih sustavagrobljaostale površinepovršine na koji ma se mogu gradi ti građevi ne iz č lanka

28. ovih Od redbi.vodne povr šine (vodotoci - buji ce ).

1. I .Razvoj i uređe nj e površina naselj a

U Planu su utvrd ena građev inska područja naselja .Građev in sko područje predstavlja one d ijelov e prostoraunutar obuhvata PPUO Seget koji su predviđen i zaizgradnju i uređenje naselja, a sastoj e se od izgrađenih in ei zgrađenih dijelova u funkcij i da lj njeg razvoja naselja.

Na gradevinskom području ne mogu se graditi građev i ne

koj e bi svoj im postoja njem ili uporabom ugrožavale životj rad stanovnika u naselj u. odnos no vrijednosti postojećeg

okoliša.

Parcelacija zemljišta u svrhu osn ivanj a građevins k ih

parcela može se obavljati samo unutar građevins kog

područj a u skladu s od redbama PPUO Seget.

Poljoprivredno zemljište unutar građev i n s kog pod ru čj a

nase lja. koj e j e u PPUO Seget predv ideno za drugunamjenu. može se i dalje ko ristiti na dosadašnj i n ač i n . svedo privođenj a novoj namj eni.

To su područj a u koj ima se već nalaze ili plani rajustambene građevi n e. građev i ne i sadržaj i koji pratestanovanj e tj . o rganizacij u života II stambenom naselju ,kao što su školske i predško lske ustanove, trgovine, servisi,zdravstvene, kulturne. sakralne i pos lovne građev i n e ,

građev i ne uslužnog i proizvodnog zanatstva . ugostiteljskisadržaji. turi stički obj ekti. zele ne, sportske rekrea tiv ne ij avne površine, komunal ni objekti. objekti infrastrukture,mreža pj ešačkih putova. lokal nih i ko lnih prom etnica ,parkirališta. putničkih terminala. groblja i dr.

Planom se II okviru građev i nsk ih područj a naselj aomogućuj e gradnj a gospodarskih građevina (komunalnihservisa i uređenja. razne radionice i pogoni od zanatskihdo industrijskih (tzv. naselj ska industrij a» . uz uvjet da nezagađuju zra k. ne prouzrokuju veću buku od doz voljene. nep ri v lače pretjerani promet teretnih vozila i ne za htijevaj uve like površine zemlj išta .

Planom su unutar građevinskog područja naselja utvrđene

ugos titeljsko t u rist ičke namjene - hote l (T I) , tur i sti čko

naselj e (TI) i kamp (TJ ). Na području ugostiteljsko­tur i sti čk ih zona moguća j e rekonstruk cija postoj eć ih

smještajnih kapaciteta. te izgradnja svih objekata kojidoprinose pobo ljšanju i proširenju tur i stičke ponude kao štosu ugostiteljski obj ekti, trgovačko uslužni obj ekti. objek tiza spo rt. rekre ac ij u i zabavu . te svi p rateć i infrastrukturni ikomunaln i objek ti nužni za bo lje funkcioniranj e turi sti čkog

kompleksa. U ovi m zonama izgradnja stambenih obje katanije dopuštena .

u ZO P-u u građev i nskom području nase lja, u poja su do 100m od obalne crte. ne može se planirati gradnja. niti se možegraditi poj edinačna ili više građev i na nam ijenjen ih za:

proizvodnju . koja nije funkciona lno povezana s moremi morskom obalom.

trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 mž.osim ako to zahtijevaj u prirodni uvj eti i konfiguracijaterena.

U neizgrađenom dij elu gra đevinskog područj a naselja upojasu najmanje 70 ln od obalne crte može se plani ratisamo izgradnja hotel a. gra đe v i na javne namjene i u re đenj e

javnih površina. infrastrukturnih građevina i drugihgrađev i na koje po svojoj prirodi zahtijevaju smješ taj naobali (b rodograd ilišta. luke i sl.).

1.2. Razvoj i uređenj e površina izva n naselja

U Plan u su utvrde na građev i nska područj a izva n naselja zaizdvoj ene namjene i to:

Gospodarska namjenapro izvod na - pretežito zanatska (12).proizvodn o-poslo vna - pretežito zanatska (l2).

uslužno-trgovačko servi sna (K) ,ugost iteljsko t ur is t i č ka - turi sti čko naselje (TI).površine za iskor ištavanje mineralnih

sirovina - eksploatacija kamen a (E3).Športsko-rekreacijska namjenašportsko-rekreacijs ka - go lf (R I ).

Proizvodn o-poslovna zona (l 2.K ) izvan naselja planiranaje u Lj ubitovici uz prometnicu državnog značaja kojavodi od Segeta Donjeg prek o Seg eta Gornjeg, Brisrvice,Prap utuice i l.jubi tov ice prema Vrpolju na zapad.

Građevi nsko područje izdvoj ene proizvodn o poslovnezone namijenj eno je prvenstveno gospodarski mdje latnostima koje zah tijevaj u veće povr šine, vezane su zainte nzivni prom et ili nj ihov teh nološki proce s nije sukladanstanovanju.

Ova zona nam ijenjena j e organiza cij i i izgradnj iproizvodnih, zanatskih , skladišnih, servisnih, trgovačkih ,

ve letrgovačk i h j drug ih s l i č n i h sadržaja sa sv im prateći m

sadrža j ima te izgradnj i komunalnih obj ekata i objeka tainfra strukture.

U ovoj zoni stanovanj e nije dopu šten o.Unutar ove zone omogućava se gradnja rec iklažn ogdvorišta.

Proizvod na zona (1 2) izvan naselja planirana je uzprometnicu koja vodi prema selu Vukman i. Građev i nsko

Strana 133 - Bro j 6 SLUŽBE t-i1 GLA St-iIKOPĆINE SEGET 09. prosinca 2016. g.

pod ručj e izdvojene proizvodnE zo ne namij enjeno jeprvenstven o gos podarskoj dje latnost i koja zahtijevaveće površine, vezana je za intenzi vni pro met ili nj iho vtehno loški proces nije suk lada n sta novanju .

Ova zona namijenj enaje organizacij i i izgradnji pogona zaobrađu kamen a sa svim pratećim sadržaj ima, te izgradnj ikomunalnih objekata i objeka ta infrastrukture.

u ovoj zoni stanovanje nije dopušten o .

Planom su izvan građev i nskog područja naselja utvrdeneugostiteljsko turi st ička namj ena - t uristič ko nase lje (T2) išportsko-rekreacijska namj ena - golf' {Rl ),

Na području ov ih zona moguća je izgrad nja sv ih o bj ekatakoji doprin ose pobolj šanju i proširenju tu ri sti čke ponudekao što su ugostiteljski o bjek ti. trgovačko us lužniobj ekti. objekti 41 spo rt. rekreacij u i zabavu. te svip rateć i infra struk turn i i komunalni objekti nužni za boljefunkci oni ranje turističkog kompleksa.

u ovoj zoni izgradnja stambe nih objekata nij e dopuštena .

U Planu je utvrđena postoj e ć a i pla nirana zona zaisko rištavanje minera lnih sirovina (EJ) (arhitektonskog ite h n i čkog kam ena ). Eksploatacijsko polj e nalazi se ispodbrda Sv. Ilija i Vlaška . Na tom podru čju je moguća gradnj apogo na za eksploatacij u m ineralnih sirovina i pratećih

o bjekata II funkc iji eksploa tacije mi neralnih sirovinaprema odredbama posebnih Za kona i propisa.

1.3. Poljopr ivredn e površine

Postoj eće i pote ncija lne po ljoprivredne površ ine su pros to rikoj i se bez o bzira na kvalitetu tla štite od svake izgradnj eos im one dopuštene Zako no m i ov im Planom kako bi sesa č uval e za privođenje po ljoprivrednoj ,namj eni.

Poljopr ivredn e površine označene su u Planu u trikatego rije. Osobito vrijedna i vrijedna obra điva t lanamijenjena su primarn oj polj opr ivrednoj pro izvodnj i. Naostalim poljop rivredn im pov rši nam a moguća je izgradnjagrađevi n a kao što j e utvrđeno u g lavi 2.3 . I zgrađene

strukture van naselja ovih Od redbi. te sva dru ga izgradnjadopuštena ovim Planom i poseb nim propisim a.

1.4. Šumske površi ne, osta lo šumsko zeml j ište

Planom su utvrđena područja pod šumskim zemljištem i to :gospodarske šume. zaštitne šume i ostalo šumsko zemlj ište.Kako je područje Općine u cij elosti oskudno vegetacijomos im mjestim i čnih izrazit o pošumljenih pros tora kao što jeprostor tu ri sti čkog kompleksa "M edena" očuvanj u ovihpov ršina treba obratit i pose bnu pažnju tim više što su uprethodnom razd o blju d io vegetacije uniš ten požarimakoji se osobito često j avljaj u tijekom ljetnog per ioda. Iztog razloga predviđeno je pošumljava nje opožarenihi drugih šumskih površina u sk ladu sa gos podarskomos novom Hrvatsk ih šuma . U ci lju njihove zaštite na o vimpovršinama moguća je izgradnja građevina kao što jeutvrđeno u glavi 2.3 . Izgrađene strukture van naselja ovihOdredbi, te sva druga izgradnja do puštena o vim Planom iposebnim propisima.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Infrastrukturn i koridori i sustavi prolaze kroz građevi nsko

i izvan građev i nsko područje. a č i ne ih promet. pošta ite lekomunikacije . energetski i vodn c gospodarski sustavi.Osnovn u prometnu mrežu či ne koridori državnih,župa nij skih, lo kalnih cesta .

1.6. Grob lja

Postojeća groblja nalaze se II Segetu Donje m, Bristiv ici,Prapatnici i Ljubitov ici.

Planom se omogućava širenje mjesni h gro blja premapotrebama. Prošir enje mjesnih groblja u Planu nijeposebno označeno. a planira se uz lokaciju postojeć ih .

U obuhvatu ovog Plan a određene su II. III i IV zo nasanitarne zaštite. a što je vidlji vo na grafičkome prikazu3. 1 "U vjeti za korištenje uređenj e i zaštitu prostora" .Na tim pod ru čj ima planiranu izgradnj u treba uskladitisa ogra n ič e nj i ma utvrđeni m Prav ilnikom o uvj etim a zautvrđ i vanj e zona sanitarne zaštite izvo rišta.

2. UVJET I ZA UREĐEt-iJ E PROSTOR A

2 . I .G rađev i ne od važnosti za Državu i Županiju

2. I .1. Građev i ne od važ nosti za Držav u

Ovim Planom od ređuju se s l ij edeće građevine od važnostiza Rep ubliku Hrvatsku na području Opć ine Seget :

Prometne građevi ne

Područjem Opć i n e Seget prolaze dion ice dviju drža vnihcesta i to :

Državne ceste D8 GP Pasjak - GP Karasov ić i , prekoRijeke i Zadra, u dužini od 4.9 km

Drža vne ceste 0 58 Šiben ik - Boraja - Trogir. u dužin iod 20.5 km

Energetske građev i ne

Podru čj em Opć i ne pro laze s lij edeć i dalekovod i:Dvosistem ski dalekovod 400 kV TS Konj sko - TE

"Turski bok" (pla nirano)Dalekov od 1l0 kvTS 11 0/3511 0 kV "Trog ir"-TS

220/ 110 kV " Bil ice" (postoj eći )

Dalek ovod 110 kv TS 110/35110 kV "Trogir "­EVP 110 kV " Primo rski Dola c" (planirano )

Vodn e građev i ne

Od građev i na za zaštitu voda od važn osti za Državu jesustav za odvodnju otpadnih voda gradova Kaštela iTrogira, priobain oga dijela Opć i ne Seget i Okruga, tepodru čj a naselja S latine koje je dio Grada Spli ta.

Pril ikom utvrdivanja uvjeta za gradnj u nove državne cestepotrebn o j e posebno utvrditi uvjete odvodnj e obz irom naosjetlj ivost kraškog područja . Obziro m na to da je c ijelopodručj e županije od ređeno kao potencija lna arhe ološkazona potrebno je pr ije utvrđivanja definitivne trase oveceste izvršiti neophod na pro matranja kako bi se izbjegliarheo loški lokaliteti.

Strana 134 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPČ Il\E SEGET 09. prosinca 2016. g.

Za dalekovod je potre bno izrad iti mj ere zaštite okoliša ikrajobraza. Trasa dalekovoda ne smije ugrožavati postojeća

naselja

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju

Javna i društvena građevi na je građevi na čiji su prostorinamijenje ni javnim i društvenim sadržaj ima (kina.kazali šta, dječji vrt i ći , ško le, pošte. javna uprava, bolnice.crkve. kape lice, samos tani j dr.)

Planom su utvrđene sl ij edeće građevine

važnosti za Županiju

Prometne građevi n e

Gos podarska građev i na je namijenjena i sklj učivo

zahvati od obavlja nju odredene proizvodne. poslovne i li ugostiteljsko­tu r i st ičke djelatnosti. Građev i n ama tu rist ičke namjeneu naselju smatraju se i s ključivo hoteli kapaciteta do 80kreveta.

Podru čj em Općine prolaze s l ij edeće županijske ceste:Cesta Ž6132 - D8 - Sori ć i - Seget Donji (Ž6133) u

dnžini od 3.1 kmCesta Ž6133 • Seget Donj i (D8) - Trogir (D315) u

dužini od 1.1 kmCesta Ž6129- Blizna Donja (Ž6130) - Bristivica ­

D58 u dužini od 7.3 km iCesta Ž6112 - Prapatnica (D58) - Prgomet u dužini

od 2.3 km

Za ceste iz prethodnog stavka predviđa se održavanje Irekonstrukcija u postojećim trasama.

Pomorske građevin e

Luka n auti č kog turizma u Segetu Donjemlskrcajna mjesta za prihvat ribe u Segetu Donjem i

Seget Vranjici

Vodne građev i ne

Od vodnih gra đev i n a na području Opć i ne od značaja zaŽupaniju je postojeći zahvat podzemnih voda Rimskogabunara minimalne izdašnosti 60 I/s.

Građev i ne telekomunikacija i pošta

Od ovih gra đe vi n a na području Op ć ine postoj i poštanskiured u Segetu Donjem peštanskoga broja 21218.

Golf igralište

Igralište za golf s prateć i m sadržaj ima u Segetu Gornjemi Bristivi ci

2.2. Građev in sk a područja naselja

Građevinska područja naselja su površine mješovitenamjene u kojima prevladava stambena izgradnja niskegu stoće (primarna namjena), te svi sadržaji naselja kojiprate stanovanje (sekundama namjena): javni i društvenisadržaji (upravni, socijalni, zdravstveni. obrazovnii vjerski), gospodarski sadržaji (poslovni, servisni,trgovački , ugostitelj sko-tu ristič ki ) , športsko-rekreacijskisadržaj i. te prometne. javne i zaštitne zelene površine ikomunalni objekti i uredaji.

I zgrađeni dio g rađev i nskog područj a je područj e

od ređe no ovim Planom koje je i zg rađeno, a n ei zgrađen i

dio građevi nskog područja je područj e od ređeno ovimPlanom planirano Z.3 daljnji razvoj , a č i n i ga: u ređeni

dio građev i nskog područja i neuređen i dio građev i nskog

podrucja.

Komunalne građev i ne smatraju se trafostanice,elektrovodovi. dalekovodi. vodovodi, kanalizacijskikolektori, uređaji za proči šćavanj e otpadnih i oborinskihvoda. rezervoari, vodocrpilišta, prepumpne stanice,telefonske centrale. TK vodovi i sl.

Sadržaji sekundarne namjene prethodno navedeni moguse graditi na zasebnoj čest ic i. na građevnoj čestici uzgrađev i n u primame namjene ili u dijelu građevine

primarne namjene uz uvjet da ove aktivnosti ne stvarajubuku i ne zagađuj u zrak ili tlo iznad dozvoljenih granica, tene zahtijevaju teški transport.

Pored njih (na istoj građevnoj čest i ci) mogu se graditi ipomoćne gra đev i ne koje č i n e stambenu i gospodarskucjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu sepostoj eće g ra đevi n e prenamijeniti u cijelosti ili u dijelu poodredbama ovog Plana.

Stambene. stambeno-poslovne ili poslovne građev i ne

u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomoćne (osimgaraže) i zanatske građevi ne u drugom planu.

Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće

višestarnbene zgrade.

Bespravno sagrađene građevi ne mogu se legalizirati ovimPlanom ako zadovoljavaju Odredbe ovog Plana.

Gospodarskim građev i nama smatraju se građev i ne :

proizvodne - pretežito zanatske - namije nje ne zabu č n e i potencijalno štetne po okolinu djelatnosti (manj iproizvodni pogoni. te au tcmehan ič arske, Hrnarske.lakirerske, bravarske, kovačk e. stc larske radionice,klaonice i sl.),

poslovne - uslužno-trgovačko servisne - namijenjeneza tihe i čiste djelatnosti (kancelarije, uredi, trgovačk i ,

tu ri stič ko ugostiteljski sadržaji. frizerski, kroj ačk i .

postolarski, fotografski i s l ič n i uslužni sadrža j i).Tihe i čiste dje latnosti mogu se obavljati i u sklopustambene građe vine ukoliko za to postoje tehn ič ki uvjeti.B učne i potencijalno štetne djelatnosti mogu se locirati naminimum 50001 na udaljenosti od stambenih građev i na.

2.3. Uvjeti gradnje

U građ e v i ns kom području naselja utvrduje sc mogućnost

izgradnje novih i rekonstrukcija zamjena, nadogradnjai/ili dogradnja postoj ećih objekata. Izgradnju unutargmdcvinskog područj a u pravilu treba razvijati Ul

postojeće lokalne i nerazvrstane ceste. Izgradnja unutarut vrđen i h izgrađen i h dijelova građev i ns k i h područja II

Strana 135 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆ I NE SEGET 09. prosinca 2016. g.

obalnom dij elu Općine moguća j e na temelj u ovog Plana.osi m za pojed in ačne zone ili d ijelove građevnog područj a

za koje je propisana izrada detaljnije prostorno planskedokumentacije ovim Planom.

U gradevinskom podru čj u naselja unutar i zgrađe nih ine i zgrađen i h - uređenih dijelova. moguća je izgradnjaneposrednim provodenjem ovoga Plana, osim gdjeje planirana izrada detaljnije prostorno planskedokumentacije.

I a građevinskom područj u nije dozvoljena izgradnjaobjekata ni uredenja zemljišta na nač i n da ugrožavaju život.zdravlje i rad ljudi ili ugrožavaju vrijednosti čovj ekove

okoline.

Oblik građevinske čest ice utvrđuje se prema postoj ećem

obliku katastarske č estice ili formiranjem katastarskečest ice na neki drugi nač in. a mora omoguć i t i smještajg rađev i n e i najmanje dopuštene udaljenosti građev i ne odgranica građev i ns k e čest i ce .

Ćlanak 22.a

Prostorni plan u ređenj a Općine Seget definira nekepojmove koji se koriste u tekstu ovih Odredbi kako slijedi:

podrum - (Po) je dio g rađev i ne č ij i se prostor nalaziispod poda prizemlja . odnosno suterena i ukapanje više od50% svoga volumena u konač no uređeni teren. Podrum sene smije koristiti za stanovanje. Ako je podrum namijenjensmještaju vozila, ulaz u garažu i rampa za vozila Ilesmatraju se najnižom kotom uređenog terena.

suteren - (S) je dio građev i ne. č ij i se prostor nalaziispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumenaII konačno uređe ni teren, odnosno da je najmanje jednimsvojim pročeljem izvan terena,

prizemlje - (P) je dio građevine čiji se prostor nalazineposredno na površini. odnosno najvi še 1.0 m iznadkonačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižojtočki uz pročelje građevi ne ili č ij i se prostor nalazi iznadpodruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

kat - (K) je dio građevine č iji se prostor nalazi iznadprizemlja ili suterena.

visina građev i ne mjeri se od konačno zaravnanogi u ređenog terena uz pročelje građevine na njegovomnajnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcijezadnjeg kata. odnosno vrha nadozida potkrovlja [Pk}, čija

visina ne može biti veća od 1.2 m.s l obodnos toj eć a građev i n a - građev i na koja sa svih

strana ima ne i zgrađen i prostor (vlastitu građevnu čest ic u

ili javnu površinu); na građev i n u može biti prislonjena ilipovezana pomoćna građev i na;

dvojna građev i n a - građev i na č ij a se jedna strananalazi na međ i građevne česti ce i na toj strani se naslanjana susjednu građ ev i n u. a s ostalih strana ima n ei zgrađen i

prostor. Minimalna dužina preklopa građev i n a je 50%duljine zida g rađev i ne na zaj edn ičkoj međi . Maksimalnakatnost dvojne građev i n e je Po+(S)P+2K.

nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P).kat (K ) i potkrovlje (Pk).

Stambene gra đevine

Ćlanak 23.

Stambenom građev i nom smatra se građevina za stalno ilipovremeno stanovanje s moguć i m poslovnim prostoromukoliko ne ugrožava okolinu bukom. ne zagađuje zrak.vodu i tlo prema odredbama posebnih zakona.

Na građevnom podru čj u naselja moguća je izgradnjastambenih slobodno s toj eć ih i dvojn ih građev i n a.

Svaka građevna čest ica u građev i nskom području

namijenjena za gradnju novih građev i na i rekonstrukciju,zamjenu. nadogradnju i/ili dogradnju postojeći h građev i n a

mora biti pri k lj učena na prometnu površinu najmanješirine kolnika prometne površine od 3.0 m (dopušta seodstupanje do 5% širinej.Ukoliko do pojedinih građevnih

čestica ne postoj i ili nije obveznim urbani st i čkim planomodređena ni ucrtana prometna površina tada se. radiomogućavanj a kolnog pristupa građevnoj čestic i . možeformirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti ujavnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku odprometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborateurbani stičkog plana u ređenja . Izuzetno, ukoliko se zbogkonfi guracije terena ne može omoguć i t i kolni pristupgrađevnoj čest i c i obavezno je u ređenj e pj ešačkog pristupaminimalne širine 1.5 m ili korištenje prava služnosti samopreko jedne susjedne če st ice zemljišta. U tom s l učaj u jeobvezno osigurati protupožarne uvjete i č išće nj e se pt i čke

jame cisternom. ukoliko je ovim odredbama omogućena

gradnja s e pt ičke jame. U tom s l učaj u odgovarajuć i brojparkirališnih mjes ta mora biti osiguran na drugoj čestici

zemlj išta. minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti odnajviše 200 mod građevne čest i ce sa glavnom građevi nom.

Ta čest ica zemlj išta na kojoj je organizirano parkirališteviše se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih idrugih građevin a. Za postoj eće građevine i interpolacijunovih građevi n a između postojeći h građev i n a. omogućava

se pristup na prometnu površinu prema lokalnim uvjetima( postoj eć i pristupi. ulice. nerazvrstane ceste i dr.) ako jemoguć prolaz vozilima i ako se ne ugrožava sigurnostodvijanja prometa.

Planom se utvrđuje velič ina građevne čestice 7.3 gradnjustambenih građevina zagorskih naselja od najmanje 400.0m2 za slobodno stojeće gradevina a za dvojne građevina

najmanje 300.0 m2 . Najveća vel ičina gra đevinske čestice

ne ograničava se radi poticanja izgradnje na većim

građ evinsk i m česticama s okućnicom . vrtovima ili manj impoljoprivrednim površinama.

Za izgradnju građev i n a u priobalnim naseljima najveće

visme Po+(S)P+4K, najmanja dozvoljena vel ič i n a

građevne čest i ce za izgradnju s tobodnostoj e će građevine je800,0 m2. a za izgradnju građev i n a naj veće visine Po+(S)P+2K, najmanja dozvoljena vel i č i na gra đe vne čest ice zaizgradnju s lobodnostoj e ć e građe v i ne 400.0 mž, a za dvojnegra đevi n e 300,0 m2.

Za izgrađenu građev i n u za koju nije formirana građev i n ska

parcela, određuje se zemljište za redovnu uporabu,odnosno formiranje građev i nske parcele. Zemlj ište zaredovnu uporabu građevine č i n i pojas zemljišta okograđe v i ne najmanje širine l m. odnosno najv iše. širine H/2visine gra đe v i n e (H je visina vijenca građevi ne računato

od najniže točke u ređenog terena ili prirodnog zemljištauz građevi n u ). U zemljište za redovnu uporabu građev i n e

ne mogu biti u klj učene javnoprornetne površine. površine

Strana 136 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPČiNE SEGET 09 . prosinca 2016. g.

ja vnog parka ili dru ge uređene zelene javne površine kaoni dijel ovi susjedne već formirane građevinske parcele.

Najveći dopu šteni nadzemni koefi cije nt i zgrađenost i zastambene građev i ne :

tl zaobalnim naselj ima:za s lobodnostoj eć e građevine 0,35. a za dvoj ne 0,35,za prioba Ina naselj a:za s lobodnostoje ć e građevine 0 ,25, a za dvojne 0.30 .

• aj već i dopu šteni nadzemni koeficijent iskori štenostiza izgradnju stambenih građevi na iznos i 1.05 za naselj atl Zago ri i za građev i ne najveće visine do Po+(S)P+4Ktl priobalnim naselj ima, te 0.8 za priobai na naselja igrađev i ne najveće visine do Po+(S )P+2K.

Uko liko se dio s l obodnostoj eće stambene građev i ne

kori sti za poslov ne djela tnosti najveći dop ušteni nad zem nikoeficij ent izgrađenosti može izno siti 0,40.

Građev i nska linij a stambene građevi ne mora biti udaljenaod reg ulacijs ke linije najmanje 5.0 m. os im ukolik o sene rad i o izgradnj i u već izgrađenom pro storu . U toms l učaj u građev i nska linija određuje se prema postojećim

građevinama i posebnim uvjetima.

Najveća dop uštena vis ina stambenih građevina u zaobalnimnase ljima iznosi podrum. prize mlje i dva kata (Po+(S)P+2K) . a u priobalnim nase ljima naj veća do puštena visinastambenih građev i n a iznosi podrum. prizemlje i čet i r i kata(Po+(S)p+4K ).

Podrumom se smatra najni ža etaža pod uvjet om da j evisinska razlika između stropa i najniže kote uredenogtere na uz građevinu manja od 1.0 m.

Najveća visina vijenca iznosi 10.0 m mjerena od najn ižekote u ređenog te rena Ul građevin u . osim u prioba lnimnase ljima gdje najveća vis ina do vije nca iznosi 16,0 m.

Udaljenost građ ev i n e od gran ice susj edne građevne če sti ce

iznos i najmanje 4.0 m za građev i n e najveće visine Po+(S )P+4K. te 3.0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+2K .Za gradnju. rekonstrukciju. dogradnju. nadogradnju izamjenu stambenih i pomoćnih građevina u izgrađenom

dijelu građev i nskog područja naselja od red be (propisaneovi m Planom) o vel iči ni , koeficijentu i zgrađenost i

građev i nske če st ice i uda ljenos ti od susj edne građevin ske

čest i ce ne moraju se striktno primj enjivati. Min imaln agrađevinska čest ica z.a gra dnj u može biti do 10% manj a uodnos u na propi sane ve l ič i n e u stavcima devetom, desetomi jedanaestom ovog članka. Povećanje i zgrađenost i možebiti veći do JO % u odnosu na propisano u stavc imadvanaes tom. trinaestom i č etmaestom ovog č la nka.

udaljenost građev i n e od susj edne građevne čestice možebiti i manja od 3,0 m visine građevine do vije nca . dok seodredbe o visini građevine pr imjenjuju striktno.

Članak lJa

Na j ednoj građevnoj čestic i može biti i zgrađena samo jednastambena građev i na i uz nj u pomo ćne građev i ne (garaža.sprem ište i sl.), te manja gospodarska građev i na .

Planom se od ređ uj e da najednoj česti c i može bit i izgrađena

samo jedna stambena. vi šestambena i stambeno-poslovn a

. javna. sakralna. gospodarsko .. poslovna ili komunalnagrađev i n a .

Najveći dopu šteni nadzemni koefic ijent i zgra đenost i

u klj u č uj e sve građevine na parceli osim sept i č k i h ja ma.cistern i i baze na koji su ukopani, te glorije ta.

C isterne. sept i čke jame. bazeni, glorijet i j s l. moguće jegra diti na građevi ns k im čest i cama za izgradnj u stambenegrađevin e . Ukoliko se grade kao slobodno stojeće

građevin e ne smij u pogoršavati uvjete stanovanj a ususjednim stambenim građev i nama .

Najveća dopu šten a visina pomoćn ih građev i n a iznosijednu etažu (3.0 m ).

Uko liko se grade uz gra nic u susjedne građev i nske čestice

pomoćne građev i ne ne sm ij u imat i otvore na graničnom

pročelj u .

Najmanja udaljenost pomoćne građev i ne od granice.. susj edne građevi nske čest i ce izne si 1.5 m os im kod

izgradnje u izgrađenom dijelu gra đev i nskog područja

naselj a. gdje se iste mogu planirati i uz samu granicugrađevinske čest ice .

Garaže sc u mogu gra diti u sklop u stambene građevine

ili ukopavanj em u teren ukoliko to dop ušta konfiguracijaterena. Garaže se mogu gra d iti i kao slobodno s toj eće

građev i ne na način da ne pogoršavaj u uvjete stanovanja ususjednim stambenim građev i n ama i ukolik o su udaljenenaj manje 3.0 m od granice građevi nske čest i ce os im kodizgradnje II i zgrađenom dijelu građevinskog područja

naselja. gdje se iste mogu graditi i uz samu gra nicugrađev i nske čest i ce . Kada se ga raže grade na kosomterenu, može se grad iti odvoj eno i na gra nici čest ice premajavno pro metnoj površini na udalj enost i od najm anje 3.0 mod vanjskog ruba punog profila ces te i ukolik o se takvomizgradnjom ne ugrožava s igurnos t pro meta. Postoj eće

pomoćne građev i ne mogu biti i do javno prometne površineuko liko se ishode uvjeti i sug las nos t nad ležne s lužbe zajav no prom etnu površinu (cestu).

Na građevi nskoj čest ici u zaobalnim naseljima os imstambenih građevi na mogu biti smj eštene gos podarskegrađevine za vlastite potrebe . Ukoliko se prema drugimpropisima mogu graditi II naselj u moraju se grad iti na način

da ne ugroža vaj u zdravlje i h igijenske uvje te stanovanj a ususjed nim građevinama .

Gospodarske građevine za vlastite potrebe smatraj use građev i ne za uzgoj stoke krup nog i sitnog zuba ,peradarnici, p če l injaci . kun ičnjac i i dru ge s l ične građevine .

Ove građev i ne mogu bit i kapa citeta do pet (5) grla goveda ,krma č a, ovaca ili koza. le pede set (50) komada pe radi .Najveća dozvoljena veličina gospodarskih građevina zavlastite pot rebe je 40 m2. najmanja udaljenost od susj ednegrađev i n ske čest ice je 5.0 m. Najveća dopuštena visina jej edna etaža od nos no 4.5 m od najniže kote uređenog teren ado kote vijenca.

Uz stambenu građevinu na istoj građev inskoj čest ic i možese odo br iti izgradnj a manjih gospodarskih građev i na .

Manje gospodarske gra đevi ne mogu se nam ijenitiuslužnim. servis nim. zanatskim. zanat ske pro izvodnim.

Strana 137 - lJroj 6 SLUŽlJENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016 . g.

ugos titeljskom i drugim s l ič n im djelatnostima. uz uvjet dane ugrožavaj u uvjete stanovanj a.

Najmanja dopu štena udaljenost manjih gospodarskihgrađevi na od granice građevi nske čestice j e 5,0 a najveća

dopu štena visina jedne etaže j e 4,5 m od najniže koteuredenog terena do kote vijenca. U posebnim s l učaj e v ima

ako tehnologija zahtije va visina građevine može biti do 6,0m.

Ćlanak 21.b

Nasvakoj građevnoj čest i c i stambene ilistambeno-poslovnenamjene moraju se os igurati dovoljn e površine za prometII mirovanj u usk lađen sa ve li č i nom i sadržajem građevina .

i to I Pl\1 (parkirališno mjesto) za svaki stan II stambenimgrađev i nama odnosno l PM na 50 m2 izgrađenog prostoraposlovne namjene II stambeno poslovnim građevinama.

Za građev i n e gospodarske namj ene broj parkira lišnihmjesta potrebn o je utvrditi prema realnim potrebamaodnosno prema normativima iz č l. 44 .

Ćlanak 23.e

Uvjeti za arhitek tonsko oblikovanje stambenih građev i n a.

kao ni vrsta krova. nagib krovnih ploha i vrsta pokrova nepropisuju se izrijekom , dozvoljavaju se slobodne kreacije.ali se građevina mjer ilom i oblikovanj em mora prilagodit ipostojećem ambijentu naselja II cjelini, konfiguraciji terenai tipologiji krajolika.

Unutar postoj eć i h star ih jezgri naselja s vrijed nimarhitektonskim sklopovima i obj ektima uvj etuj e seupotreba trad icionalnih materijala i nač i na građenja ,

mjerila građev i n a i otvora na pročelju. visina vijenca.nagib krovnih ploha i vrsta pok rova .

Teren oko stambenih građevina. potpo rni zidov i i terasetrebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.prate nagib terena i da otjecanje vode sa terena ne bude naštetu susjednog zemlj išta i građev i n a .

Da bi se sačuvao izgled padi na. na kosim građev i nsk i m

čest icama ne dopušta izgradnja podzida viših od 1.5 m.Ograda građevi nsk i h čestica za izgradnju stambenihgrađevina izgrađuje se od kamena. betona. zelenila i meta lamaks imalne visine 1.0 m.

Ćlanak 23.d

Stamb ene građevi n e mogu se gradit i i kao tipske montažnegrađevi n e. Za takav način izgradnje vrijede sve odredbekoje se odnose na izgradnju stambenih građevi na. Ustarim dijelovima naselja ne dopuš ta se izgradnja tipskihmontažnih građevina.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja naseljadopušta se rekonstrukcij a. zamjena, nadogradnja i/i lidogradnj a postojećih građevina visine do (S)P +2K i namanjoj udaljen osti od susjedne međe. ali ne manj e od1.0 m. pod uvjetom da na tom pročelju građevine premasusjedu. nema otvora. Otvo rom se ne smatra stijenaostakljena neprozirnim staklom ( stak lena opeka. kopilitstaklo ili sf.} najveće dimenzije 1.0 x 1.0 m. Izuzetno. kod

nadogradnje postojećih stambenih građev i n a visine do (S)P+2K. udaljen ost otvorenog vanjskog stubišta, koje služiza pristup gornjim etažama građev i ne. od granice građevne

čest ice može biti najmanja 1,0 111 . Po stoj eće građevine kojesu smještene na udaljenos ti manj e od 1.0 111 ili na samojmedi mogu se rekonstru irati nad postojećim horizontaln imgabaritom do visine (S)P +2K, ali u tome s l učaj u se ncmogu nadogradnjom na tome pročelju izvodi ti nikakviotvori, pa čak niti stij ene ostaklj ene neprozirnim staklom.

Ukoliko je stambena građev i na osim za potrebe stanovanjavlastite obitelj i namijenj ena i smještaju turista, radios iguranja više razine tur i stičke ponude u naselju. objektimoraju biti dimenzionirani i opremljeni tako da odgovarajukategor iji turi sti čkih objekata sa najmanje tri zvjezdice.

Gospodarske građevi n e

Ćlanak 2~.

.Unutar građevi nskog područja naselja mogu se graditigrađev i ne namijenjene gospodarskoj djelatn ost i.Gospodarske građev i ne unuta r građev i ns kog područja

mogu se namijeniti samo onim djelat nostima kojima sc nenarušavaju uvj eti života i stanovanja u naselj u.

Građevine namijenj ene gos poda rskoj djelatnosti smatraj use proizvodne - pretežito zana tske i proizvodno-zanatske.poslovne- građev i n e namijenjene trgovačkim, servisnim,uslužnim. skladišnim i komu nalnim sadržaj ima. teugostite lj sko-tu ri s t i čke građev i n e.

Oblik i veli č in a parcele moraju omoguć i ti smještaj svihsadržaja vezanih uz obavljanje djelatnosti ili tehnološkiproces.

Velič ina i najveća dopu štena izgrađenost građevinske

čestice za gos podarske građevine u naselju je:kod interpolacije II već i zgrađenom dijelu

građev i nskog područja naselja najmanja veličina

građev i nske čest ice iznosi 400 m2 . a najveći dopu šteni

nadzemni koeficijent izgrađenost i je 0.50 i koeficijentiskori štenosti 1.2. Najveća dopuštena visina vijencagrađevi n e iznosi 16.0 m mjerena od najniže kote u ređenog

terena uz građevinu .

kod izgradnje na n e i zgrađenom dijelu građevinskog

podru čja naselja najmanja ve l ič i na parcele iznosi 600 m2 •a nadzemni koeficije nt izgrađenost i ne smije prelaz iti 0,40 inadzemni koeficijent iskorištenosti 1.2. Najveća dopuštenavisina vijenca građev i ne iznosi 16,0 m mjerena od najn ižekote uređenog terena uz gra đevi nu, ukoliko tehnološkiproces za htij eva visina vijenca može biti i viša.

Na parceli se može smjestiti jedna ili više gospodarskihgrađevina vezanih za tehnološki proces.

Najmanje udaljenosti gos podarskih građevina od granicagrađev i nske čest ice i promet nica od ređuj u se na isti nač in

kao i za stambene građevine .

Prethodne odredbe mogu biti i drugačije ukoliko se radi orekonstrukciji . zamjeni i grad nji gospodarskih građev ina ui zg rađenom dije lu građev i ns kog područja naselja. a ovi se ookolnoj izgrađenosti . U tom s l učaju koeficijent i zgrađenosti

građevi ns ke čestice i udalje nost od susjedne građevinske

Strana 138 - Broj 6 SLUŽBENI GLASN IK OPČiNE SEGET 09. prosi nca 20 16. g.

čest ice ne moraju se striktno primjenjivat i, odst upanjamogu biti 10% II odnosu na propisanu minimalnu veliči nu

čest i ce i koeficijent izgrađenos t i II stavku četvrtom zainterpo lacij u II već i zgrađenom dijelu građevinskog

područj a. dok se odredba o naj većoj dopu šteno] vis inivije nca i udaljenosti građev ine od susj edne građevne

č est ice pr imjenjuje striktno.

Rekonstrukcija gospodarsk ih građev i na izva n izgrađenog

dijela građevinskog područj a naselja vrši se II skladusa od redba ma za izg rad nju novih. Uko liko nije moguće

udovoljiti t im odred bama rekonstru kcija postojeći h

građev i na moguća je samo radi poboljšanja uvjeta životai rada. povećanjem btto razvijene površine II odnosu napo stojeću do naj više 10% .

Uvjeti za arhitektonsko obliko vanje primjereni su namj eni .funkci ji i tehn olo škom procesu . Go spodarske građevi ne

moraj u se prila goditi ok ruže nju . naselju u cje lini i tipologij ikrajo lika . Dopu šten je slobodan arhite ktonski izražaj , alise građevi n a mjerilom i obliko vanjem mora prila goditioko lnim građev i n ama i uk lop it i u ambijent naselja.

Unutar postoj ećih starih j ezgri naselja uvjetuju sc upotrebetradicionalnih mate rijala i nač i na izgradnje, mj er ilograđevin e i otvor i na proče lj ima, nagib krovn ih ploha ivrsta pok rova i s l i čno.

Građev i ns k u čest ic u pot reb no j e urediti, oplemenitisadnjom drveća i uk rasnog ze lenila .

Broj parki rali šnih mjesta osig urati prema normati vima izč l.44 ovi h odredbi. Park ing površin e treba zaštit i sadnjomdrveća ( I stablo na 3 parking mjesta) .

e lanak 24.a

Pla nom su utvrđene zone za izgradnj u i uređenje prostoranamijenjenog turizm u na pod ru čju tu risti čkog komplek saMedena. Izgradnja i u ređenj e prostora na ov om području

moguća j e na nač i n da najveća dopuštena visina ne smijeprela ziti Po+(S )P+4K .

Rekonstrukcija i zamjena postojećih građev i na turis t ičkog

kompleksa i izg radnja nov ih smještaj nih kap acite ta . i os ta lihsadržaja mora se provod it i na nači n da rad i mo dernizacije ios iguranja više kva litete t ur i stič ke pon ude u cije loj zon i sviobjekti mogu biti kategoriz irani sa najmanje tri zvjezdice(poželjn o je čet i r i zvje zdice ). a što će biti defini rano krozizradu UPU-a.

Zadržava se po stojeći kolni p riklj u č ak na prometni sustavnaselja.

Uređenj e ove zo ne temelji se na Urban is t ič kom planuuređenja ugosti te lj sko-t uri stičk e zone.

Za plan iranje površ ina unuta r naselja ugostite lj sko­turi sti čke namjene od ređuj u se s lj edeć i uvjeti :

nova gradnj a pla nira se II neizgrađen i m dijel o vimapos-tojećih građev i ns k i h područja samo kao kva litativna ikvantitativ -na dopuna postojeće tu r i stičke ponude s višomkategor ijom smj eštaj nih građevina i prateći h sadržaja(šport sko - rekreac ijski. ugostitelj sk i. uslužni. zabavnii sličn i) uz osobito izražen e planske mj ere poboljša njainfrastrukture i zašti te ok o liša,

nove smještajne građevi ne p lani raju se na predjelim arna-nje prirod ne i krajobrazne vrijednosti,

smj eštajne građev i ne te građevi ne prateć i h sadržaj a.pot-rebno je smještajem i veličinom, a oso bito visinomuklopiti u mjeri lo prirodnog okoliša.

nove smještaj ne građev i ne. organizirane kao tur i st i čko

naselj e, pla niraju se na nače l u sukladnos ti arhitektonskogizraza s eleme ntima autohto nog urbani teta i tradicij skearhit ek ture ,

vrsta i kapacitet prateć i h sadržaja i javnih površinaod re- đuj e se prop orcio na lno u odnosu na svaku faz uizgradnj e smještaj nih građev i na.

nadzem na izgrađenost građevne čest i ce ne može bitiveća od 30%.

nad zemni koefi cijent iskorist ivosti građevne čest i ce nemože biti veći od 0.8.

naj manje 40% površ ine svake građevne

čestice ugostitelj sko-turistič ke namjene mora se ured itikao parkovn i nasad i i prirodno zelenilo,

prostorna cje lina ugost itelj sko-turi st i č ke namjene moraimati odgovaraj uć i pristup na javno-prometnu površinu iunutar nje smješten pripadajući broj parki rališnih mj esta,

odvodnja otpadnih voda mora se riješ iti zatvorenimkanali zacij ski m sustavom s proči š ćavanjcm .

U građev i nsk im područjima zagorski h naselja dozvoljavasc na građevinskim čest icama uz primarnu građevinu

i gradnj a gospodarskih građevi na namijenjenihpoljoprivrednoj djelatno sti kao što su male farme ,staklenici, plaste nici, pč e li njaci i druge s l i č ne građevi ne .

Mali m farmama smatraj u sc građev i n ske čest ice veli č i ne

do l 000 m2 dovo lj ne za uzg oj do dvade set (20) grla goveda,krma ča ili konja , do pedeset (50) koza ili ovaca .re petsto(500) komada perad i.

Ob lik i vel i č ina građev i n s ke čestice na kojoj se i zgrađuje

mala farma mora obu hvat iti sve sadržaj e tehno loškogprocesa . Veličina građevine odredit će se prema s pec ifičn im

zahtjevima II odnosu na broj i vrstu stoke.

Najveć i dopu šteni koeficije nt i zgrađenost i građevi nske

č es t ice za male farme iznosi 0,4. a 2"03 staklenike i plastenike0.6 .

Najveći dopu šteni broj etaža građevi na iz stavka drugogje jedna.

Najmanja dopuštena udaljenost građevi n e od granicagrađev i ns k e čes t ice iznosi J m za staklenih i plaste nike.a 50 III za male farme . Naj manja do puštena udaljenostprimarne g rađevi ne od gospodarske građevi ne je 50m.

Građev i nska čestica gospodarske građevine p rik lj učuje seizravno najavnoprometnu pov rš inu.

2.3. I zgrađene strukture van naselj a

Izva n građevinskog područj a na prostoru Općine Segetmože se odo bravati izg radnja građev i n a koj e po svojojnamjeni zahtijevaju položaj izva n građevi nskog podru čj a,

kao što su:građev i ne za istraživanj e i iskorištavanje min eralnih

sirovina.stambene i gos podarske građevine u funkc iji

Strana 139 -Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 20 16. g.

Stambene i gospodarske građevine II funkciji obavljanjapoljoprivredne i stočarske djelatnosti •

Pod stambenim i gos poda rski m građevinama

podrazumijevaju se građev i n e koje se za vlastite potrebe. au funkciji obav ljanja djelatnosti polj opri vred e i stoča rstva

grade izvan građevin skog pod ručja .

Za izgradnju ili rekonstrukciju građevina odnosno zaeksploatacijsko polje na kojem predstoji izgradnjagrađevina za iskorištavanje i preradu mineralnih sirovinaobvezna je izrada procjene utjecaja na okoliš . U tij ekuiskorištavanja mineralnih sirovina rudarska organizacijaje dužna vršiti sanacijs ke radove. Nak on zav ršetkaiskorištavanja i sanacije zemljište treba prive sti planiranojnamjeni.

obav ljanja poljoprivrednih i stočarsk i h djelatnosti(s tambeno-gos podarski kompleksi - farme. građevine

za uzgoj životinja - tovilište: spremišta, vinarije, vinskepodrume II vinogradima, te sušare II voćnjacima. ostaveza poljoprivredn i alat i strojeve. spremišta II šumama.plastenici , pilane),

groblja,vojne i druge građevina od interesa za obranu i zaštitu

od elementarnih nepogoda.

Stambene građevine za vlast ite potrebe II funkcijiobavljanja djelatnost i poljoprivrede i stočarstva mogu segraditi prema s ljedeć im kriterijima:

može se izrad iti samo j edan stambeni obje ktstamben i objekti moraj u sc graditi kao

jedinstvene građev i ne i ne može se grad iti više odvojenihpojedinačnih građevi na ukupno odgovaraj uće površine.

stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bezgospodarskih obje kata i ne mogu sc gra diti na uda ljenost imanjoj od lOm od granice susjedne parcele.

katnost stambenih objekata može biti najv iše podrum,prizem lje. kat i kosi krov (bez nadozida), n aj veća brutotloc rtna površina obje kta je 100 m2.

i turi stičkih usluga u II se lj ačkom domaćinstvu mogu segraditi prema krite rijima:

ove građevine mogu imati naj više prizem lje ukupnepovrš ine do 400 m2 građevinske bruto površine ( najveće

visine do 5m) i/i li potp uno ukopani podrum do 1000 m2građevinske bruto površine,

ne može se grad iti više odvoje nih poj edinačn ih

građevina ukupno odgovaraj uće površine.odobrenj e za građenje može se izdati samo na

površ inama koje su privedene svrsi i zasađene trajn imnasadima (maslina, vinova loza i s l.) u površini od naj manje70% ukupne površi ne ob itelj skog poljoprivrednoggos podarstva i se lj ačkog domaćinstva za pružanjeugos titeljsko turi sti čke usluge .

Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkcijiobavljanja djelatno sti poljo privre de i stočarstva mogu segrad iti prema s lj edeć i m kriteriji ma :

na površinama od I do 3 ha mogu imati prizemljeukupne površine do 200 m2 građevinske bruto površine( najveće visine do 5m) i/ ili potpuno uko pani podrum do400 m2 građe vi nske bruto površ ine.

na pov ršinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupnepovršine do 400 m2 građev inske bruto po vršine (najveće

visine do 5111) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 1112građevi nske bruto površine.

gospodarske građevine ne mog u se graditi na udaljenostimanjoj od la m od granice susj edne parcele .

iskorištavanje mineralnihGrađevine za istraživanjesirovina

Uz zahtjev 7.3 izdavanje dozv ole za iskori štavanjemineralnihsirovina rudarska organizacijaje dužna dostavitiprogramsko idej no rješenje usug laše no s dokumentimaprostornog uređenja. koje će sadržavati oso bito:

položaj , oblik i veličinu eksploatacijskog polja,površinu za smještaj građevina i postrojenja na parcel i.mjesto i nač i n prik lj učivanja parcele na javni put

i komunalne građev i ne .

namjenu građevi na.

maksimaln u visi nu građev i na.

vrst krova i ograda.mjere zaštite okoline i oblikovanja okoliša,mjere sanacij e područja po prestanku kori štenja.

Građevine navedene u prethodnom stavku ovoga č la n k a

grade se na površinama prikazanim na kartografskomprikazu br. I. Kor ište nje i namjena prostora. u mjerilu I: 25000,

Poljska kućica , kao građevi na za vlastite gospodarskepotrebe (spremište za alat. stroj eve. poljoprivredu opremui sl.), se gradi na poljoprivrednom zemljištu najmanj epovršine 2000 m2, a može biti tlocrtne površine najviše20 m2.

Građenje ovih građev i na se ne može dozvoli ti na oso bitovr ije dnom ob radivom tlu i na udaljenosti manjoj od 1000111 od obalne crte .

Mogućnost izgradnje ovih sadržaj a podrazumijevabavlje nje poljoprivredo m i stočarstvom na površinama odminimalno I ha.

Pov ršina polj ske ku ći ce ne može se proporc ionalnopovećava t i u od nosu na površinu zemlj išta . Katnost ovihobj ekata je prizemlj e i kosi krov .

Poljske kućice se ne mogu gra diti na osobito vrijednomobradivom tlu i na udaljenosti ma njoj od 1000 m od obalnecrte .

Stambene i gos podarske građev i ne u prostornom smislumoraju sač i nj avat i funkcionalnu cjeli nu uz racionalnokorištenje prostora . U stambenim obje ktima ovi h cjel inamogu se pružat i ugostite ljske i turi sti čke usluge seoskogturi zma .

Ove građev i ne ne mogu imati p ri k lj učak na komuna lnuinfrastrukturu i nj ihova dalje nost od ruba susjedne parce lej e minimalno 3 metra.

Građevine zapoljoprivrednog

potrebe prijavljenoggospodarstva i pružanje

obite ljskogugostiteljskih

Stakle nici i plastenici se mogu graditi na po ljoprivrednomzemlj ištu i isti se mog u postaviti na udaljenosti od najm anje3,0 m od međe .

Stra na 140 - Bro j 6 SLUŽB ENI GLAS NIK OPČiNE SEGET 09 . prosinc a 2016. g .

Pćeli njaci se postavljaj u II sklad u s posebnim prop isim atako da ne smetaj u najb ližim susj edima. prolaznicima ijavnom prometu. Pč elinj aci moraju biti udaljeni najmanje5,0 nl od susjedne parcele ako su okrenuti prema toj česti ci .

a najmanje 3.0 m ako su okrenuti II suprotnom smj eru.Pčel injaci se postavljaj u najmanje 50 nl od naj bližegobje kta II naselju.

Grob lja

Planom se omogućava širenje mjesnih groblja premapotrebama . Širenje mjesnih groblja se plan ira: II SegetuDonjem Gospe od Konacvlna. II Prapatni ci Sv. Tome. II

Ljubitovici Sv. Katarine i II Orist ivici Sv. Ivana.

Građev i n e koje se mog u grad iti izvan građevinskog

područja, smještavaju se, izvode i kor iste na način da neometaju kori štenje prosto ra i drug ih građe vina u izva ngrađevnom prostoru. da ne ugrožavaju prirodne vrijed nostioko liša i da se uklapaj u u krajo lik, te da se ne nalaze napoij oprivrednome zem ljištu I bonit etne klase.

Bri še sc.

Briše se .

3 . UVJET I SMJEŠ TAJA GOSPODARS KIHDJEL ATNO ST I

Uvjeti smještaj a gos podarskih djel atnost i nagrađevi nskome području naselj a utvrđeni su u točk i 2.2Građev i n ska područja naselja.

Uvje ti smještaja gospodarskih djelatnosti izva ngrađevinskoga područja naselj a utvrđen i su II točki 2.3I zgrađene strukture van naselj a.

Uvjeti smještaja gos podarskih djelatnosti na utv rđenim

građev i nsk im područjima izvan naselj a 1..3 izdvoj enenamjene su:

Go spodarske zone van nase lja

U Planu je određeno područje za izgradnju i uređenj e

gospodarske zone - proi zvodno-pos lovne namjene (12. K)u Lju bitovi ci i područj e za izgradnju gospoda rske zo ne ­proizvodn e namj ene (12) u Segetu Go rnjem.

Uređenj e prostora i izgradnj a u ov im zonama moguća

je na temelj u Urban ist i č kog plan a uređenja na nač i n dase os igura najm anj e 25% prostora za prometnice i dru gezajedničke površine unutar zo ne, od nosno 75% prostoraza građev i n ske čest i ce.

Naj manja dozvo ljena vel i či n a građev i n s ke čest ice j e1.000,0 m2 , najveći dop ušteni koe ficijent i zgrađenost i je0.4. a koeficij ent iskorištenosti 1.0.

Planom je utvrden a zona ugostitelj sko-turi st i čke

namj ene (TI) na područj u Gospin Gaj II Segetu Gornjempovršine I0.0 ha i kapa citeta 800 kreveta.

Najveća dop uštena visina hotel a u ovoj ZOI1l Je Po+(S)P+2 K, a vila i pratećih sad ržaja je Po+(S)I'+ IK :

Uz osnovne ugost ite lj sko-tu ri stičke sad ržaje moguć

je smješ taj i drugih sadržaj a koj ima se upotpunjuje ikvalitativno do punj uj e tur i st i čka ponuda. a to su otvo renepov ršine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazen i i dr.),površine za turi stičku rekr eaciju - zasebne il i u sklopusmješ tajnih kapaci teta (športske dvoran e. otvoreni iza tvo reni baze ni. SPA, igra lišta za dj ecu i odras le i dr.), terestorani, ka fe barovi, zab av ni sadržaj i, trgovine i dr;Moguća je izg radnj a i hel iodrom a.

I zgrađenost građevne čest i ce ne može biti veća od 30%.koeficijent iskoristivos ti gradevne čestice ne može bit iveć i od 0.8, a naj manj e 40% površine svake građevne

čestice ugost itelj sko-tu ri sti č ke namj ene mora se ureditikao parkov ni nasadi i prirod no ze lenilo i mora bitivodo propusno.

Izgrad nja i uredenje zone pro vod i se temeljem obveznogurbani stičkog plana uredenja.

Izgradnj a smještaj nih i os talih sadržaja mora se provoditina n a č in da rad i os iguranja više kva litete turi stič ke pon udeu cijeloj zoni svi o bj ekti mogu biti katego rizirani sanajmanj e tri zvj ezdic e.

4. UVJET I SMJEŠ TAJA DR UŠTV ENIH DJELATNOSTI

Vrsta i broj građev i n a društvenih djel atnosti od ređ uj u semre žom gra đe v i na za sva ku dj elatnost na osnovi posebnihprop isa i standarda.

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju segrađev i ne za:

upravu.zdravstvo i socijalnu skrb,odgoj i obrazovanje (p redškolske i ško lske)kulturne i dru štvene organ izacij e.vjerskead ministrativne ,šport i rekr eaciju.

Vrsta i broj građev i na društve nih djelatnosti od red uj u semrežom građevina za svaku dj elatnost na osnovi posebni hpropi sa i standa rda .

Sadržaj i javnih i društve nih djelat nost i mogu se graditi iliu ređ i vat i u dijelu građev i nama dru ge namjen e (stambene ,poslovne i s l ič n e građev i n e) .

Minim alne potr ebe o premanja naselj a građevi n ama

dru štve nih djela tnost i utvrđ uj u se temeljem s l ij ed eć i h

norma tiva:zdravstvena zaštita (pri marna) 0, 10 inž/stanovnikudruštvene i kulturne organizacij e 0,20 m2/stanovnikujavne djelatnosti 0. 10 m2/stanov nikuodgoj i obrazo vanje pre ma posebnim propisim a

4.1. Uvjeti gradnje

Izgrad nja građev i na za smješ tanj e dru štvenih djelatnost imoguća je teme lje m ovog Plana.

Izgradnja ovih građev i n a moguća je na građevnim

čest icama koje imaju os iguran di rektan prilaz u funkc ijikol nog prik ljučka do javnoprom etn e pov ršine minimalneširine 5.00m.

Strana 141 - l3roj 6 SLUŽl3EN I GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . pros inca 20 16. g.

Najveć i dopu šteni koeficijent izgrađenosti za izgradnjugrađevi na društvenih djelat nosti može biti 0,4, a koeficijentiskori štenosti 2.0.

Naj manja dopu štena visina za izgradnju ovih gradevina je(S)I'+ IK. a najveća dopu štena visina je Po+(S) P+4K.

Mogu ća je gradnja podruma koji se ne računa II koeficijentizgrađenost i koeficijent iskori štenosti .

lznimn o od uvjeta iz prethodn og stavka, visina vjerskihgrađevina može bit i i veća II skladu s obilježj ima gra đev ina

(npr. zvonik).

Unutar građevne čest ice potrebno je os igurati pro stor zaparkiranje vozi la prema čl. 44 ovi h Od redbi os im ukoliko segrađevi n a ne grad i unutar izgrađenog dije la građev i nskog

područja naselja..u tom s l učaju parkiranje je potrebnoos igurati na zaseb noj građevi n skoj čestici.

Rekonstruk cija građev i n a dru štvenih djelatnosti vršisc u skladu sa odredbama za izgradnju novih . uko likonije moguće udovoljiti tim odredbama, reko nstrukcijaje moguća samo radi pobolj šanja uvje ta živom i rada.ukup nim povećanjem btto razvijene površ ine u odnos u napostoj eću za 20% .

Unutar gra đ e v i ns kog područj a naselja za potre be sadašnjegi budućeg naselja treba os igurati pot reban prostor zaizgrad nju športsko-rekreacijskih građev ina i to O, IOm2/stanovniku. športsko- rekreacij ski sadržaj i u ređ uju setemeljem ovog Plana

Posebno II nei zgra đenom dijelu građevin skog područj a gdjesc prop isuje izrada Urban ist i č kog plana uređenj a potrebnoje os igurati prostor za špo rtsko-rekreacijs ke sadržaje da bisc zadovoljila potreba naselja za ovim sadržaj ima.

šport sko-rekreacijski sadržaj i podrazumij evaju :izgradnju objeka ta kao što su manjih spo rtskih teren a!

bo ća li š ta , odboj ka . košarka. ma li nogomet i sl.) , manj ihzelenih površ ina i sl. Uz ove sadržaje moguća je izgradnjamanji h ugostitelj skih obj ekata uz uvjet da ti objekti neprelaze 10% površine gradevne čestice na kojoj je i zgrađen

jedan od spo menutih sadržaja.športskih dvorana . visina pojedin e špo rtske građev i ne

(sadržaj a) određuje se prema namjeni . ajveća visinašpo rtskih dvorana. bori lišta i s l. j e 15,0 111 mjereno odnajn iže točke konačno uređenog terena uz gra đe vinu dovijenca građev i ne . Visina pratećih građevina. uz otvorenešportske sadrža je. je najmanje prizemlje i najvi še P+ I.odnosno naj manj e 3.0 m i najviše 6,0 m mje reno od naj nižetočke konačno uređenog terena uz građevinu .

Udaljenos t građev i ne od granice građevne česti ce od ređuje

Se:za prateće gra đe vine uz špo rtske sadrža je, naj manje

3.0 m.za zatvorene športske sadržaje minimalno H/2, gdj e je

H visina šports ke građev i ne do vijenca .

Izuzetno, kod interpo lacija špo rtskih ili pomoćnih

građev i na II i zgrađenoj strukturi nase lja. minimaln audalj enost građev i ne od granice g rađevne če s t ice premadrug im športskim sadržaj ima ili njihovim dijelovima možebiti 1.0 m.

Sad ržaj i rekreacij e planiraju se na pov ršinama uređenih

kupal išta te izvan građevinskog pod ručj a (šetnice , trimstaze. vidikovci, odmorišta, izleti šta) .

e lanak -ul.a

U Segetu Gornjem i Bristivic i je planirano golf igralište(R I) - klasično ili standardno igra lište. natjecateljskoigralište i međunarodno natjecateljsko igralište.

Navede ni tipovi ov ih igrališta su s peci fični II načinu

kori štenj a. a planersk i su istih prostorn ih obilježja.

Prosječna površina natjecateljskog go lfskog igrali šta (Rl)je 90 ha. Površina klasičnog ili standardnog igrali šta iznosi55 • 120 ha. a natjecatelj skog igra lišta od 75 • 120 ha sprirodnim tere nom.

Ova igra lišta grade se s 18 ili 27 polja. Kriterij i zaplan iranje igrališta s 27 polja proizlaze iz os novnog modelai potrebe izgradnj e pratećih sadržaja igrali šta s 18 polja. tepred stavljaju spoj dvaju igral išta jednog s 18 i dru gog s 9poljaili kombinacije tri igra lišta s 9 polja .

Ova igral išta sadrže prateće sadržaje kao što su: klupskakuća (bez smješ taj nih jedinica ) s pratećim sadržaj ima,servisne građev i ne (spremišta alata, strojeva za održa vanjeigrališta i spremiš ta e lek t rič n i h vozila), infrastrukturnapostroje nja (trafostanice. crpne stanice i sl.), prometnuinfrastrukturu .

Grad iva površina za klupsku kuću je 0,6 ha terena(određenog za izgra dnj u golfskog igrališta). maksimalniKig 0. 1 i Kis 0.2 • katnosti Po (potpuno ukopan)+(S)P+ IK. Unutar gradive pov ršine za klupsku kuću potrebnoj e u neposrednoj blizini izgrad iti parki ralište za najmanje300 park irnih mjesta za oso bna voz ila i os igurati uređenupovršinu do 200 0 m2 za potrebe povremenog parkiranja iliodrža vanja priv remen ih pratećih man ifestacija.

Grad iva površina za serv isne zg rade i građev i ne je 0,5ha terena (od reden og za izgrad nju golfskog igral išta ).Pod ov im obj ektima podraz umij evaj u se: Spremi šta alatai stroj eva za održavanje . spremišta el ekt r i č n i h vozila iinfrastruktma pos troje nja (trafostanice. crpne stanice i sl.).Za izgradnju ov ih obje kata maksimalni Kig 0. 1 i Kis 0. 1katnosti (S)P.

Prostornim planom se dozvoljava da se uz morskuobalu u građev i nsk im područjima naselja, ugostiteljsko­t uri sti čkim zonama i športsko-rekreac ijs ke] zoni . a izvanpodručja zaštitne šume. doz voljava uređenj e oba le u smisluoblikovanja plaže (kupal išta) .

Kupali šta obuhvaćaj u otvorene površine nam ijenjenesu nčanj u i kupanj u, nadzirane i pri stu pačne svima podjednaki m uvjetima s morske i kopnene strane uklju č i vo iosobama smanjene pokretljivosti , većim dijelom uređenog

j izmije njenog prirodnog obilje žja.

Na kopnenom dije lu uređene plaže mogli se postav ljatituševi. kabine i sanitarni uređaji. Uređenu polažu č ine

š lj u nčana plaža ili kame na obala.

Na kupalištima se mogu uređ i vat i plato i, pristup ni

Strana 142 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016. g .

putovi, sun č a l iš ra. prilazi moru za osobe sa smanjenompok retljivošću. obalna šetnica (Iungo mare), te op rema tiplamom opremom (tuševi , rekvizi ti i dr.). a ku palištimase mora osigurati barem jedan ulaz u more za osobesmanjene pokretlj ivosti .

Na području ure đeni h kupališta nije do pušteno ograđivanje

kopnenog dije la plaže , prekida nje .Jungo mare", kao ionemogućavanje pristupa moru.

Na cijelom obalnom području Opć i ne Seget. možesc planirati izgradnj a šetnice " lungo mare" , U trasišetnice dop ušten o je postavljanje insta lac ija komunalneinfrastrukture (ko lektor i građevi n e sustava odvodnjeotpadnih voda. javna rasvjeta, vodovod. TK instalacije dr.).

5. UVJETI UTVRĐI VANJA KORIDORA ILITRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

PPUD Seget predvi đa o premanje područj a Općine Segets l ijedećom infrastruk turo m:

prometne površine (ceste. bic ikl i stičke staze. trgov i iputevi),

elekt roenergetska mre ža ,vodoop skr ba i odvodnja,mreža telekomunikacija.

Detaljno određiva nje trasa prometnica i komunalneinfrastrukture utvrduj e se idejnim rj ešenjima za izdavanjedozvo le vodeći računa o stanj u na terenu i posebnimuvjetima.

Prostornim planom uređenja Općine Seget utvrđeno je daće cestovni promet imati primarn o značenje II cjelokupnomprometnom sustavu. Pored postoj eć i h trasa kategoriziranihcesta ovim Planom utvrđen i su koridori planiranih trasadržavnih cesta . kao i trase potrebnog, uređenj a k rit ič n i h

dionica državnih i županijskih cesta.

Planirani koridori novih trasa državnih cesta utvrđeni suminimalne širine 70.0 m.

Unutar koridora novih trasa državnih cesta nije dozvoljenanikakva gradnja sve dok se ne utvrdi dozvola za iste, kao izaštitni pojas u skladu sa Zakonom o cestama.

Planiranje i izgradnja Ul trasejavnih cesta mora se provoditiuz strogo poštivanje zakonske regulative kako izmjenamaprometnih uvjeta ne bi došlo do sniženja kategorije ceste.Koridori prometnica ujedno služe i za polaganje ostalekomunalne infrastrukture.

U zaštitnom pojasu postoj ećih javnih cesta moguća jegradnja objekata p rateć ih djelatnosti pruža nja uslugavozačima i putnicima: benzinske postaje s pratećim

sadržajima (trgovine, servisi i sl.), reklame, panoe i sl.prema uvjetima i načinu korištenja cestovnog zemljištapropisanih Zakonom o javnim cestama i propisimadonesenim temeljem istog.

U zaštitnom pojasu jav nih cesta može se formiratin ei zgrađen i dio gra đev inske parcele. odnosno uređi vat i

parkirališta. vrtovi s niskim zelenilom. ogradni zidovi isl .. al i na način da se ne umanjuje preglednost ili sigurnostprometa.

Autobusna stajališta na dionicama državnih i županijskihcesta moraju se graditi izvan kolnika u skladu sapravilnikom o autobusnim stajalištima. Isto se odnosi i nadionice lokalnih cesta kada to zahtijevaju razlozi intenzitetai gustoće odnosno sigurnost prometa.

Spojevi na državne i županijske ceste II građevi nskim

područjima u pravilu se planiraju. projektiraju i grade kaopopre čn i priključci koje koriste pod jednakim uvjetima višekorisnika ili kao uzdu žni p riključci za objekte koji pružajuusluge vozačima i putnicima. a prema proceduri i uvjetimasadržanim u propisima donjetim temeljem zakona.

Spojevi na lokalne ceste u građev insk i m područj ima

određen im Planom mogu se, ako to omogućavaj u prometnii prometno sigurnosni uvjeti, planirati. projektirati i izvoditikao prilazi u funkciji kolnog priklj učivanja pojedinačnih

korisnika do zemljišta i individualnih stambenih objekata,ali i sključivo ako ne zahtijevaju promjenu na postojećoj

prometnoj signalizaciji na lokalnoj cesti.

Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put u sklopugrađevinskog područj a uz koji će se izgraditi ili već postojestambene ili druge građe vine, te na koji te građevi ne imajuizravan pristup.

Ulicc iz prethodnog stavka moraju imati najmanju širinukolnika od 5,0 III (s dvije vozne trake) odnosno 3,0 nl

(jedna vozna traka). Kod nepovoljnih terenskih uvjeta izatečeni h situacija u izgrađenim dijelovima nasel]. širinedvosmjernog kolnika mogu biti i manje . ali ne manje od 4,0m, s time da treba omogućiti na udaljcnostima od najmanje50.0 m mogućnost mimoilaženja postavom ugibališta.

Samo jedna vozna traka za dvosmjerni promet može seizgrađivati iznimno pod uvjetom da nije dulja od 100m ida se uredi ugibalište na polovini iste.

Unutar naselja mogu postojati i ulice s funkcijom državne.zupanijske ili lok.alne ceste.

Za potrebe nove izgradnje na neizgradenom dijelugrađev i nskog područja koje se širi uz državnu cestutreba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će seostvarivati izravan pristup na javnu prometnu površinu uskladu s posebnim uvjetima .

Pri klj učak i prilaz. na javnu cestu može se izvesti natemelju odobrenja nadležne institucije za ceste u postupkuizdavanja dozvole ili izrade detaljnijih dokumenataprostornog uređenja.

Minimalna udaljenost regulacijske linije od ivice kolnikamora biti tolika da se osigura mogućnost izgradnjeodvodnog ja rka. usjeka nasipa, bankine i nogostupa uskladu sa zakonskim propisima.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati samojednostrani nogostup.

Ne dozvoljava se izgradnja građev i na. zidova i ograda, tepodizanje nasada koji sprečavaju proširenje uskih ulica ilinjihovih dijelova. uklanjanje oštrih zavoja. koji izazivajunepreglednost u prometu.

Strana 143 - Broj 6 SLUŽBE!'I GLASNIK OPĆI :\E SEGET 09. prosinca 2016. g.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bezarhitektonskih barijera.

Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom .moguće je izda vanj e akata za gradnju, odn osno fonniranjegrađev i nsk i h čest ica. ukol iko su iste uređene (imajuostvaren - izveden pristup parceli II skladu sa Zakonom oprostornom uređenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu iočuvanje korid ora prometnica predviđenih ovi m planom .Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom. izdaniakt za gradnju je potrebno izmjen itu u skladu sa novimnačinom priključenj a parcel e na javni put.

Na oba lnome dijelu Općine Sege t planirana j e izgrad njanovih i uređenj e postoj eć ih morsk ih luka i to lukenaut i č koga turizma na području naselj a Seget Donji. teluka za javni promet -lokalnoga značaja II naseljima SegetDonji j Seget Vranjicia.

Lokacija luke nautičkog turizma. njen položaj i kapacitetodreduj u se ovim Planom u skladu sa Uredbo m iUsk l ađe n im PPi: Spl itsko-dalmatin ske župan ije:

OPĆINA NASEUE NAZ IV OPIS PLANIRA NIKA PACITET

Seget Seget donji Barbušmac 190

Minimalna širina kolnika kod planiranja novih pristupnihpromet nica do gos podarskih i športsko-rekreacijs kihzona unutar i izvan naselj a. ne smije biti manja od 5.0m. a u s l u čaj u da su do predmetnih zona već izgrađene

prometnice. tada se iste moraju proširi ti i rekon struirati domin imalne širine kolnika od 5.0 m.

U post upku izdavanj a dozvole 12 izg radnju gra đevina

gospodarske. javne i druš tvene namje ne. te športsko­rekreacij ske namjene potrebnoje utvrd iti potrebu os iguranj aparkiral išnih mjesta prema s l ij edeć i m nonnativima:.

namjena gra đevine broj mjesta na potreban broj mjesta

Industrija i skladišta J zapos leni 0.45

Uredski prostori 1000 m2 korisnog 20prostora

Trgovina 1000 m2 kor isnog ' 0prostora

Banka. pošta. usluge: 1000 m2 korisnog ' 0prostora

Ugostitchst vo i turizam 1000 m2 korisnog 10prostora

Vtšen amjenske dvorane I posjentelj 0.15

Sportske gra đevine I posjeti telj 0.20

Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je os igura ti II

sklopu parcele ili na zase bnoj građevins koj čestici ili uzprometnicu.

Uz ulice u naseljima potrebno je urediti pločnike zakretanje pješaka u najmanjoj š irini od 1,5 m.

Elektroenergetska mreža

Za postojeće i planirane nadzemne dalekovode utvrduju sezaštitni pojasevi. i to:

ELEKTROENERGETSKI SIRINE KORIDORAVO D

PREPORUCEN A MINIMALNA

DV 10 kV. D V 20 kV 2 x 15m 20m

DV J5 kV. D V 110 kV 2 x 20 m JO m

DV 220 kV. DV " lO kV 2 x2S m 40m

U zaštitnim pojasevima iz prethodn og stava nije dozvo ljenaizgrad nja ni reko nstrukcija građevina bez prethod nesuglasnosti nad ležne elektroprivredne organizacij e.

Uređenj e voda i zaštita vodnog režima

Ćlanak ~5.a

Zaš tita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih

vodotokova i oborinskih odvodnih kana la. kada možedoći do plavIjenja. ispiranja. podrivanj a ili odronjavanjazemlji šta i dru gih s lič n i h štetn ih pojava. te posredno dougrožavanja života i zdravi ja lju di i njih ove imovine. teporemećaja u vodnom režim u. će se provoditi izgradnjomza štitnih i regulacij sk ih vodnih građev i n a (kana l ..A"- bujica Lavdir: bujica Betanija). odnosno tehničkim igos podarskim održa vanj em vodotoka . vodnog dobra iregulacij skih i zaštitnih vod nih građev i na koje se provodiprema programu uredenja vodotoka i drugih voda u okviruPlana upravljanja vodama .

U svrhu tehničkog održa vanja , te radova građenj a. uzbujične vodotoke treba os igurati zaštitni pojas minimalneširine od 3.0 m od gornj eg ruba korita . odnosno rubačest ice javnog vod nog dobra .

U zaštitnom pojasu zab ranjena je svaka gradnja i drugeradnje kojima se može onemoguć it i izgradnja i održavanjevodnih građev i na. na bilo koji način umanjiti protočnost

korita i pogo ršati vodni režim . te povećati stupanjugroženos ti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnims l učaj ev i ma se zaštitni poja smože smanj iti. ali to bitreba lo utvrd iti posebnim vodopravnim uvjetima za svakiobjekt posebno. Svaki vlasnik. odnosno korisn ik obj ektaili parcel e smj eštene uz korito vodotoka ili čestic u javnovodno dobro dužan je omoguć i t i nesmetano izvršavanjeradova na č išće nj u i održavanj u korita vodotoka . ne smijeizgradnjom pred metne građevine ili nje nim spajanjemna komunalnu infrastrukturu umanjiti propu snu moć

vodotoka, niti uzrokovat i eroziju u istom . te za vrije meizvo đenja radova ne smije niti privremeno odlagati bi lokakvi materijal u korit o vodotoka.

Postojeća nere gul irana korita povremenih bujičn ih

vodoto ka i oborinskih kanala pot reb no je reg ulacijs kimradovima povezat i i urediti na način da se u kontinuitetusprovedu oborinske i druge povr šinske vode do uljeva uCetinu. a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalimaktima i planovima predviđenim Zakonom o voda ma.Projek tno rješenje u ređenja kori ta sa svim potrebnimobjektima, maksima lno smj estiti na č est i c u "javno vodnodobro" iz razloga izbje gavanja imovinsko - pravnihsporova kao i razl oga prilagodbe uredenja važe č oj

prostorno - planskoj dokumentaciji . a koje će istovremenoomogući t i s iguran i blagovremen protok voda vodo toka.te održa vanje i č išće nj e istog . Dimenzioniranje koritatreba izvršiti za mjerodavnu proto ku dobivenu kao rezu ltat

Strana 144 - Broj 6 SL UŽB ENI GLASNIK OPĆII'E SEG ET 09 . prosinca 20 16. g.

hidroloških mj erenj a ili kao rez ultat primjene neke odemp irijskih metoda .

U iznimnim s l učaj ev i ma, II svrhu osiguranja i formiranjašto kva litetnije g prom etnog korid ora, ne i s k lj uč uje seregulacija ili izmještanje vodotok a II obliku odgovaraj uć e

natkr ivene armi rano-betonske kinete Smin . Propu snemoć i 100· god vel ikih voda) i na naćin koji će omoguć i ti

njeno što jednostavnije održa vanje i č išćenj e (natk riva njeizvesti pom i čn im armirano-betonskim pločama dužšto više d ion ica i sa što više revizijskih okana). Trasuregulirane natkrivene kinete II sklopu prometnice II pravilupostavi ti uz jeda n od rubova prometnice ili ispod samogpl očnika kako bi ostao os iguran poja s za čest ic u javnogvodnog dobra. Izradu projektnog rješenj a treba uskladiti sastručn im službama f Irvatsk ih voda.

Polaganje obj ekata linij ske infrastrukture (kanalizac ija.vodovod. električni i telekomu nikacij ski kab lov i itd.)zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim obj ektimauzdužne unutar kor ita vodotoka. odnosno č es t i ce j avnogvodnog dobra nij e dop ušteno. Vođenje trase paral elnosa reguliranim koritom vodotoka izvesti na min ima lnojudaljenosti kojom će se os igurati sta t ič k a i h i dra u li čka

stabilnost regu liranog kor ita. te nesmetano održa vanje ilibuduća rekonstukcija ko rita. Kod neregul iran ih kor ita.udalje nost treba biti minima lno 3,0 111 od go rnjeg rubakorita. odnos no ruba če stice javnog vodnog dobra zbogos iguranja inundacijskog pojasa za buduću regu laciju . Usamo odredenim s l učaj ev i ma udalje nost polaga nja se možesmanj iti, al i to bi treba lo utvrdit i posebnim vodopravnimuvjetima i za svaki obj ekt posebno.

Poprc čni prije laz pojedinog obj ekta linij ske infrastrukturepreko kori ta vodotoka po mogućnosti je potreb no izvestiiznad u okviru konst rukcije mosta ili propusta. Mj estoprijelaza izvesti poprc čno i po mogućno st i što okomit ije nauzdužnu us kor ita. Uko liko instalacije pro lazi ispod korita.investitor je duža n mjesta prijelaza os igura ti na nači n daje uvu č e u betonski blok č ija će gornj a kota biti 0.50 enispod kote reguliranog ili proje ktiranog dna vodotoka . Kodneregu liranog korita. dubinu iskopa rova za kanalizacij skucijev treba usugla siti sa s t ručnom službom Hrvatskihvoda. Na mje stima prokopa obloženog korita vodotoka ilikanala. izvršiti obnovu obloge i dent ič n im materija lom i naisti nač in . Teren devastiran radovima na trasi predmetnihinstalacij a i uz nj ihovu trasu, dovesti u prvobitno stanj ekako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Vjetroelektrane

Ćlanak -15.b

Unutar obuhvata Plana su plan irane zone za smještajvjetroagrega ta i prateć i h sad ržaj a.

Uvjeti i kriteriji za uređivanje ove površine su:provede ni istražn i radovi,prostor izmedu vjetroag regata je s lobodan i koristi se u

skladu s namj enom prosto ra.površina vje troelektrane ne može se ograđivat i.

interni rasplet elektroenergetske mreže u vje troelektran imora biti kabliran,

predmet zahvata u smis lu grade nja j eizgradnj a vjetroag regata pristupnih putova. kab liranja i TS,

nakon isteka roka amortizacije obj ekti se morajuzam ijeniti ili Uklon iti. te zemljiš te privesti prijašnjojnamjen i.

udaljenost vjctroagregata od prometn ica visoke razineuslužnost i (autocesta) je minimalno 500 metara zračne

linije,udalj enost od ostalih prometnica minimaln o 200

metara zračne udaljenos ti,udaljenost vjet roagregata od gra nice naselj a minimalno

500 metara zračne udaljenost i iovi objekti grade se u skladu sa eko loškim kriterij ima i

mjer-una zaštite okoliša.

Za potre be izgradnje. montaže opreme i održa vanjavj etroelektrana dozvoljava se izgradnj a prilazni hma kadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova.Prik ljučak na javnu cestumoguć je uz suglasnost nadležnogdruštva L1 upra vljanje. građenj e i održavanj e pripadnejavne ceste i u skladu s važećim prop isima.

Povezivanj e. odnosno priključak vjetroelekt ranc naelektroenergetsku mrežu sas toj i se od: pripadaj uće

trafostanice smještene u granici obuhvata planiranevjetroe lcktrane i p r ik lj u čnog dalekovod a/kabela napostoj eć i ili planirani da lekovod ili na postoj eću iliplaniranu trafostan icu.

Način pr i k lj učenja i trasu pri k lj u čnog da lekovoda/kabelatreba usklad iti sa ov laštenim operatorom prije nosnogili distribucijskog sustava tc ishoditi njegovo pozi tivnomišljenje .

Sukladno mogućnost ima konfiguracije terena i koncepcijevjctroclektrane. dozvo ljava se u okviru vjetroparkaplaniranje sunčan i h ele ktrana i osta lih pogona za korištenjes u nčeve energ ije opisanih u s l ij edećem č lank u.

So larne elektrane

Ćlunuk -I5.c

Unutar obuhvata Plana su planirane zone za smještajsolarnih če lij a i pratećih sadržaj a.

Uvjet i i kriterij i za uređivanj e ove površine su:provedeni istražni radovi,ve l ič i n u i smještaj površina odred iti sukladno ana lizi

zona vizualnog utjecaj a.površine odred iti na način da ne stvaraju konflikte s

telekom unika cijskim i elek troen erget skim prenosnimsustavima,

interni rasplet elekt roen ergetske mreže u so lamojs u nčanoj elektrani -toplani mora biti kabliran,

predm et zahvata u smislu građenja je izgradnjaso larnih sunčanih elektrana, -toplana pristupnih puteva.kablir anja i TS,

nakon isteka roka amort izacije objekti se morajuzamijeniti ili uk loniti. te zemljište privesti pr ijašnjojnamj eni.

udalj enost solarne elektrane-toplane sunčane elektraneod prometn ica visoke razine uslužnosti (autoce sta) jemin imalno 200 metara zračne linije.

moguće je natkr ivanje od morišta uzautocestu postavljanjem s unčan i h elektrana

udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnicaminimalno 100 metara zračne uda ljenosti.

Strana 145 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 20 16. g.

uda ljenost sunčan e elektra ne od granice naseljaminimalno 500 metara zračne udaljenosti.

Za potrebe izgradnje . mont aže opreme i održava njas unčan i h elektrana dozvoljava se izgradnja prilaznihmakadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključakna javnu ces tu moguć je uz sug lasnos t nad ležnog dru štvaza upravljanje . građenje i održavanje pripadne javne cestei II skladu s važećim propisima .

Prilikom formiranja područja za gradnju sunčan i h

elektrana ( i drugih obnovljiv ih izvora energije) potrebnoje nad ležnom konzervatorsko m odjelu dostaviti planovepostavljanja mjernih stanica. te ko rištenja i probijanjapristupnih puteva s obzirom da su već II toj fazi mogućedevastacije i štete na kulturnoj bašti ni. u prvom reduarheo loškim lokalitetima.

Povezivanje. odn osno p ri k lj učak sunčane elektra nena elektroenergetsku mrežu sastoj i se od : pripadajuće

trafostanice smještene u granic i obuhvata planiranesunčane elektrane i prik lj u čnog da lekovoda/kabela napostojeći ili planirani da lekovod ili na postojeću iliplaniranu trafostanicu.

Nač i n priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabelatreba usklad iti sa ovlaštenim operatorom prijenosnogili distrib ucijskog sustava te ishodit i njegovo poziti vnomišljenje.

Ćlanak 45.d

Unutar građevinskog područja naselja, građev i nsk ih

pod ručja izvan naselja. te izvan građevinskog područj a

naselja. a unutar stambeno-gos podarskih sklopova. os im uzašt ićenim dje lovima. omogućava se izgrad nja građevina ipostroj enja za proi zvodnju obnov ljive energije na područj u

Općine Segett sun čeva energija. energija vjetra. toplinaokol iša. topl ina zemlje. biogo riva i sl.).

Postrojenja se mogu gradit i na zasebn oj čest ic i. nagrađevinama (krovovi i pročelja) i/ili kao prateći sadržajna građevnoj čest ic i uz os nov nu građevinu u sv imnamjenama u sk ladu s Od redbama koje se odnose nagrađev i nu , odnos no uređenj e građevne čestice i u skladus Pravilnikom o kori štenju ob nov ljivih izvora energije ikogeneracije (" arodne nov ine" broj 67/07. ). Ukolikotehn i čk e mogućnos ti dozvoljavaju . moguće je višakproizvedene energije iz takvih sustava prodavat i na trži štu .

Plinoopskrba

Plinoopskrba područj a Općine Sege t obavljat će sev i sokotlačnim i s rednjet lačnim plinovodima. os im u gustonaseljen im djel ovima naselja gdj e j e moguća izgradnja ini skot l ačnog plinovoda.

U pojasu širokome 30 m lijevo i desno od osi odvojnogpl inovoda Jadri ći -Trogi r, nakon izgradnje plinovoda,zab ranjeno je graditi zgra de namije njene stanovanj u il iboravku ljudi. bez obzi ra na stupanj sigurnosti izgrađenogaplinovoda i bez obzira na razred poja sa cjevovoda .

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Kako bi obalno područj e ostalo dostupno svim gradanima.a uži sc obal ni pojas sačuvao za rekreaciju i kupanje .izgradnja objekata za stalno i povremeno stanovanje uokviru građevnoga područja naselja. moguća je na način

da se granica građevne čest i ce formira na udaljenostinajmanje 15 m od mor ske obale. Najmanja dopu štenauda ljenost nove građevi ne. od granice građevne čestice

okrenute morskoj o bali. iznos i 5 m.

Radi zaštite obalnog poja sa treba duž obale os iguratipj ešačk i put, koj i mora teći kontin uirano duž obale , bezprekida i neometan nikakvom izgradnjo m, a osiguratiprenamjenu sada isk ljučivo pješačke ulice Šetali šte ViceZulima Virul ice u ulicu prometni cu ogra n ičenog prometa zapristup interventnim vozi lima hitnih službi (vat rogascima.hitnoj pomoći, polic iji) .

Suk ladno Uredbi o ekološkoj mreži, dio obuhvatapredmetnog plan a se nalazi unuta r dva područja ekolo škemreže, i to me đ unarodno važn og područja za ptice podnazivom Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR1000027),te pojedinačno važnog područja za divlje svoj te i stanišnetipove pod nazivom Zaleđe Trog ira (IIR2001363) . Pticekoje treba štititi su: jarebica kamenjarka. primorskatrepteljka, suri orao. ušara, leganj . zmijar. eja strnjarica,vrtna stmjarica. sivi soko l, ždra l. veji ć maslinar, rusisvrač ak. s ivi svračak i ševa krun ica. Vrste (svojte) kojetreba štititi su č e tveroprug i kravosas i crvenkrpica, kaoi ciljna staništa ka rbona tnih stijena sa hazrnofi lskomvegetacijom. i stočni h sumed iteransk ih suhih travnjaka(Scorzoneretalia vil losae). eumedi teranskih travnjaka[Thero-Brachy podietea} , te Spilja i jama zatvorenih zaja vnost. Svi planovi , programi i/i li zahvati koji mogu imatiznačajan utjecaj na cilj eve očuvanja i cjelovitost područj a

ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatlji vosti zahvataza ekološku mrežu. sukladno č l an ku 24. Zakona o zaštitiprirode.

Clanak 45.e

Okosnica budućeg plinovodnogdalmatinske županije je magistralniSplit.

sustavaplinovod

Sp litsko­Bosiljev o-

U kartografskom prikazu broj 3 .1 Uvjeti za korištenje,uređenj e i zaštitu prostora. u mjerilu I :25000. utvrđeno jeobalno područje mora. Nova izgradnj a na ovom području

moguća je na temelju prostornih planova detalj nijeg stupnjarazrad e. navedenih u glavi 9. Mjere provedbe plana.

Buduć i plinovod pod sustava Spl itsko-dalmatinske županijeplanira se izgradi ti do Ploč a .

Na području Opć i ne Zagvozd pla nirana je izgradnja mjern oreduk cijske stanice MR S Trogir s pripadajućim odvojnimplinovodom Jadri ći -Trogir.

Kako je II ekološkom smislu morski prostor opć i ne

Seget vrlo osje tljiv i podložan zagađenjima. pot rebno jeprven stven o rješavati infrastrukturne prob leme, kako bise sustavno poboljšavalo stanje mora i osiguralo za cijelopriobaino područje more II kategori je. U ci lj u zašti te moraod izlovljavanja na cij elom području Općine predviđena

j e traj na zab rana koča renj a i zabrana upotrebe većeg brojaribolov nih alata .

Strana 146 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 2016 . g.

Vrlo važa n prirodni resurs turist i čkog kompleksa Medenepredstavlja mediteranska vegetacija koja zbog svojebujnos ti pred stavlj a izvj esnu rijetkost II š irem prostoru , paočuvanju vegetacijskog pokrova treba posvetiti posebnupažnju i 110V0l11 izgradnjom ga ne uništavati. Zbog čestih

požara posljednj ih godina j e vel ik dio šumskih površinaopoža ren, pa je potrebno prioritetno pošumiti opožarenapodručja . Korištenje i uređenje zaštitnih šuma pod ređeno

je njihovoj funk ciji . Gospodarenje tim resursom sas toji se II

održavanj u i pom lađivanju s ogran i čen im isko rištavanjem .Također II skladu S gos podars kom os novom dugoročno sepredviđa pošumljavanje svih površina označenih II planukao ostalo šumsko zemlji šte .

Unutar obuhvata PPUO označeno je područja

eksploatac ije mineralnih s irovina. U cilju očuvanja

prirodnih i krajobraznih vrijednosti pot rebno je već u tijekueksploa tacije područja za eksp loataciju mineralnih s irovinasanirati oze lenjavanjem tera sa . a napu štene eksploatacijskepovršine prenamijeniti u sportske ili gospodarske sadržajeteme ljem detaljnije planske dokumentacije .

Zaštita spomenika. spomen ič k i h i ambijentalnih cjel inaprovodi se u skladu sa konzervatorskom stud ijom Upraveza zaštitu kulturne baštine. Kon zervatorskog odjela uSplitu . Položaj lokaliteta iz dolje naved enog popi saprikazan je u kartografskom prikazu broj 3. 1 Uvjeti zakor ištenj e uređenje i zaštitu prostora II mjerilu 1:25000 .

Preporuka je Konzervatorskog odjela II Trogiru da se priprostornom planiranju nastoji očuvat i karakteri sti čne ikva litetne odnose u pros toru , i zmeđu naselja i nj ihoveprirodne topografije. Trebal o bi onemoguć it i širenjagrađev i ns k i h podru čja na kva litetne pejza žne (kultiv irane)i neizgrađene prostore. kao i očuvat i prepoznat lj ivostpovijesnih naselja podržavajući njihovu povijesnusloj evitost i zakonitosti rasta. cleme nte njihov e posebnosti.njihov smj eštaj u prostoru . odn os prem a okruženju. oblikprostorne organizacije. strukturu urbanog ili rural nog tkivai nje gove prevladavajuće c leme nte. Širenja građev i ns k i h

područj a naselj a va lja lo bi usmj eriti u zone ma njeekspozicij e. uva žavaju ći pri tom njihova obilježja. matr icui volum en. Posebno vrijedne ruralne cjeline treba lo biočuvat i. obnoviti i revitalizirat i na nač i n da se oživetradicionalna seoska gos podarstva i stanovanje. baremkroz uključivanje u prihva tljiv e razvoj ne programe (eko.i tradicijsko-gospodarske . tu ri stičke i s l.), uz unapređenj e

poljopri vrede . na načelima ekološke proi zvodnj e ioživljavanje tradicional nih vrijednosti duhovne kulture(starih obrta. seos kih ob ičaj a) koj i č i ne elem enteprepoznat ljivosti područja .

Trebal o bi nastoj at i i na zad ržavanju povijesnih oblikaprome tne komuni kacij e, trasa starih cesta, pješačkih puteva.morskih pristani šta i omoguć i t i njihovu prenamjenu ikorište nje u turi st i čke svrhe, ali uz prethodnu izradu stud ijana okoliš i procjena održivos ti projekata. Svakak o trebazadržati i očuvat i topon ime: nazive seja i zaselaka. kao izemljopisne (brda. potoci) od kojih neki imaju povijesnoi s im boličko značenj e . U najvećoj mjeri treb a očuvati

prepoznatlj ivu s liku pros tora i naselj a s dominan tnimgradev inama na istaknutim lokacijama (npr. crkvama kojedominiraju na vrhu brijegova s neizgrađen im padinama).Novu izgradnju i oblikovanje novih građev i na trebauskladiti s obilježj ima regionalnog tipa arhitekture. u smis lu

kor ištenja prostornog predloška . gabarita, oblikovanja.materijala zav ršne obrade, te nastojati materijalnostimulirati vlasnike u cilju očuvanja graditeljske baštine.prije svega tradic ijske arhitekture u seos kim naselji ma.a posebn o zašt ićene kulturno-pov ijesne cjeJine Segeta .Izgradnjom ces ta na pod ručj u Općine Seget zasigurn oće se zahvat iti niz arheo lošk ih loka liteta . Zašti tu takv ihloka liteta bit će pot rebno rješavati kao pojed inačne

slučaj eve, a prostornim planom treba predv idjeti obvezuarheološki h istraž ivanja tra sa prije izgradnje prometnica .

Turi stičku djelatnost treba razvijati u granicama postojećih

naselj a. rev italizacijom nap ušteni h sela. Može se plan iratinovi tip kuća za odmor. ali njihovo obikovanje mora bitiusklađeno s opć im i pojedinačnim obilježji ma krajolika imik roloka cija . te s obilježj ima tradicijske arh itekt ure. Ublizi ni pov ijesne jezgre Segeta kao najv rednije kulturnebašti ne na prostorn om obuhvatu Plana. treba izbjegavatigradnj u bilo kakvih objekata koji bi veličinom , pozicij omi oblikovanj em ugrozili viz ure povijesnog naselja ilikonkurirali njenim vrijednostim a.

Pri likom projektiranja novih građev i na . te rekon strukcije,dogradnj e ili zamjene postoj eć ih građev i na , treba poštivat iodredbe Zakona o zaštiti i očuvanj u kulturnih dobara zasva kulturna dobra na pod ručj u prostorn og obuhvata plana

Mjere zaštite za urbanu. kopnenu i obalnu zonu

ćlanak 46u

U zašti će noj urba noj matrici povijesne jezgre naselja č i taj u

sc elementi ide ntiteta i povijesnog trajanja mjesta . Unutarzaštićene urbanc cjeline nala zi se nekoliko pojed i načnih

kulturnih dobara graditeljske baštine registriranih ilipreventivno zaštićenih. stambene. j avne i sakralnenamjene , koji defi niraju urba nu s liku i raster mjesta .Razvojne tenden cije i mogućnost i korištenja prosto ravelikim dijel om određ uj u kulturna dobra. koja zahtijevaj uposeban pristup u obnovi, očuvanj u i preze ntaciji uzmaksimalno poštivanj e nasl ij eđenih form i i kori štenjaizvornih materijala g rađenja.

Pri prostornom plani ranju treba zad ržat i zatečenu građevnu

čest icu oko građev i n e. sačuvat i n as lij eđen i amb ijent iurbanu pozi ciju. Treb a obavezn o sačuvat i karakteristi čni

izgled utvrdenog naselja uz zonu potpu no s lobodnu odizgradnj e sa zapadne i istočne strane. Posebno trebaistra žiti i valorizirati odnos prema moru i obali, te izradi tiplan revit alizacije toga odnosa. odnosno plan oživljavanjaobalne zone predmetnog prostornog obuhvata koji se nesmije baz irati i sklju č ivo na formiranju marina i pristani štaza brodove . Umjes to toga, treba planirat i uredeni zelenipojas obal ne šetnice s razn im javnim, kulturnim i spo rtskimsadržaj ima.

Unutar naselja trebal o bi rev italizirati od ređ e ne urbanesadržaje danas potre bne velikoj "d ivljoj " ag lomeracijioko starog nase lja. Time bi urban i stičkim eleme ntimabila naglašena uloga Sege ta kao pov ijesnog ishodištaoko lnog prostora . Seget kao graditeljs ku cjelinu sa širimpoja som kontaktne zone treba valorizirati j štitit i krozrazličite stupnjeve urbani stičkog planiranja. Između

ostalog. treba izraditi konzerva to rsku podlogu za uređenje

povijesne jezgre sa zaštitnom zele nom zonom oko gra nica

Stran a 147 - Broj 6 SL UŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 20 16. g.

registrir ane kultu rno-povije sne cjeline. U tom dijelu bitrebalo formirati javile šetn ice, park ove i dj ečj a igra lištakoji svoj im o bliko vanjem neće konkurirati arh itekt on skimi urbani stičkim vrijednostima povijesne jezgre.

Pješačkim prometnicama i dru gim sadržaj ima trebapove zati povijesni i uvje tno rečeno ' novi' centar Segeta.Uz žu panijsku cestu treba form irati u lična pročelja i uzkolnik pla nira ti pj ešačke zo ne, zaštićene ze lenim zasto rima.U Malom polju II kojem su sačuvan i os taci rim skecenturijacije, os novne trase trebaju se nagla sitiartikuliranjem kontinuiranog pje ša čkog hodnika.uređenjem zelenog pojasa izmedu kolnog j pješačkog

dije la prometn ice te defini ranj em javnih priz em lja; uz ne kepovijesne pravce treba oček i vat i arh eološke nalaze.

Nepo sredn o uz kulturno-povijesnu cjel inu i drugdje gdjepre vladava tak va namj en a treba očuvat i poljoprivrednukulti vaciju površina .

Mj ere zaštite za arheološke zone i lokalit ete

Clanak ~6 b

Grad ine sa pripadajućim go milama naj češće se nalazeuz lokve koje se kontinuirano kori ste od prapovij esti doda nas. Stoga je nuž no štit it i ovaj.još uvijek dobro očuvan i

prapovijesni pejzaž od devastacija kao što su razaranjagradina. gomila i lokava pri gradnj i suvremenih ces tate raznovrsn ih obj ekata. Isto tako postoj i opasnos t odraznošenj e kam enja sa gradina i gomila što može dove sti ido njih ovog konačnog nesta nka iz prosto ra. Problem kojisc javlja pri zaštiti ovakvih lokaliteta je II torne što o vi nesadrže kl asi čn e clemente koj e šira popu lacija prih vaća

pod pojm om spomenika. Međutim . spomenička vrijednostovih lokaliteta se odnos i posebice na održanje cjelovitostisiste ma ovih međusobno pove zanih lokaliteta te nanjihove prostome korelacije. Ovdje je,nabrojan samo diograd ina. gomila i lokava marinskog kraja jer arhe olo škarekognosciranja iz godi ne u god inu iznose nove podatke olokal itetim a ove vrste.

Iz naveden og proizlazi da ove spomenike treba štititi nanačin da se zabranjuje bilo kakva izgradnja na lokalitetimagdje se nalaze gradine. gom ile i lokve. zab ranjujeizgradnja cesta preko gra dina. go mila i lokv i, zab ranjujeodnošenje kamena sa gradina i go mila te prije bilo kakvihnamj eravanih zahvata investitor i općina dužni su ishoditipose bne uvj ete nadležnog kon zervatorskog odjela.

Iste mjere zaštite vrijede i za spomenike ant ičkog tesrednjevj ekovnog per ioda .

Nag lašavamo da su prilikom izrade novih cesta i putevainvestitor i dužni dostav iti pr ijedloge trasa nadl ežn omkon zervat orskom odj elu koji će ustan oviti da li se naistim a nalaze arheo loški lokaliteti te odred iti mjere zaš titei eventualna arhe ološka istra živanja. Za sve eventualnenamjeravane zahvate koj i se na bi lo koj i nač in t i ču

navedenih spomenika potre bno je ishodovati suglasnos tnad ležnog konzervatorskog odjela.

Mjere zaštite za sa kralnu baštinu

Članak ~6.c

Za sve navedene sakralne obj ekte proveden je ili je u tijekupostupak nj ihova upisa na liste poj ed i n ač no zaštićenih

ku lturni h dobara RH. što znači da za svaku intervenc ijuna njima treba ishoditi sug las nos t i nadzor nadležnogKonzervatorsk og odj ela Uprave za zaštitu kulturne baštine.Na postoj eć im o bj ektima, ovisno o konzervators kojvalorizac iji, može se provoditi konzerv acij a i restau racija.te se treba pro ves ti uklanjanj e nea dekvatni h zahvata ialteracija s ciljem da se umanji njihov štetan utj ecaj nacjelinu zgrade, uz upot rebu i sklju čivo tradiciona lnihmaterijala i detalja. o blikovan ih tradicionalnim tehnikama.U pojed inačnim će s l učajev ima nadležna konzervatorskaslužba. ovisno o va lorizaciji . preporučiti ar heološkaistr aživanja. Za sve osta le objekte, pos tojeće i planirane,vrijede opće smjern ice o zaštit i kulturnog krajo lika . Uprom išljanju obnove postoje ći h i izgradnje novih obj ekata(crkve. kapelice. groblj a) valja nas tojati na minimiziranjunega tivni h učinaka na krajolik. pa se stoga. ne zanemarujući

č i nj e nicu da se arhitektura dan as razvija s novim pog ledimana suvremene potrebe i suvremenu tehno log iju građenj a.

preporuča sve interven cije izvesti kroz dijalog s po vijesnimi prirodnim ambijen tom . U tomje smislu va žno os lanjati sena isku stva tradi cionalnog graditelj stva. kako bi sc izvukaomak simum iz loka cije uz minimalna sreds tva. uzimajući

pritom u obzir stva rne potrebe zaj ednice.

Mjere zašt ite za etnografsku baštinu

Ćlanak ~6.d

Za sve ostale elemente tradicijskog gradite ljstva istanovanj a ( k uće, pojate. gustirne, nakapnice, gum na is l.) koj i ovdje nisu pojed i načno navedeni vrijede opće

smje rn ice zašt ite kulturnog kraj o lika .

Novogradnjaje dopuštena izvan zašti ćenih cje lina rura lnihnaselja . s time da se nastoji pošto vat i zatečene povijesne ikulturne vrijedn osti elemenata tradi cij skog graditeljstva istanovanja. što znači da se pri promišljanj u projekata trebastaviti naglasa k na očuvanje prirod nog i rura lnog krajolikasa svim kulturn o-pov ijesnim vrijedno stima . Preporu kaj e i da se održe povij esni putovi prema poljoprivrednimpovršinama i susjednim zaseocima .

Zaštita kulturno-povijesnih cjel ina i lokaliteta

Kulturno- povijesna cje lina Sege t Do nj i ( I) je utvrdenonaselje uz morsku obalu sagrađeno u 16. st. za zaštit u io branu lokalnog stanovništva u vrijeme prodora Turaka.Trogirski knez Augustin Bembo daje god. 1564. dozvolutrogirskom plemiću Jakovu Rotu ndo da sag radi kaštel(Ca stel Rotond o ) u Ma lo m polj u za obranu od turskihprova la. Seget je utvr đe n zid inama visoki m oko 4,5 Jn sač etvrtast i rn ugaonim kulama ojačan im II podnožju skarpomS oblim ko rdonskim vijencem. Jugoi stočna kula i j užn ibedem dan as nisu sačuvan i. Seget ima od like plan iranognaselja dim enzija 85 x 70 m s dvije poprečne i tri uzdužneko munikacije. Dvije glavne ulice koje se u jUŽJ10m dijelunaselja križaju pod pravi m kutem tvore mje sni trg Brce nakojem je crkva Gospe od Ružarija . I stočna vrata nazvanasu Gradska j er vode prema Trog iru. sjeverna II os i glavneuli či ce u smjeni sjever-jug nose ime Gornja vrata, a nazap adnoj strani sjeverno od ugaone kule još su početkom

20. st. bila sačuvana seoska vrata. Kuće unutar naseljanastale su u vremenskom rasponu od 16. do 19. sto ljeća .

Strana 148 - Broj 6 SL UŽBENI GLASNIK orĆINE SEGET 09 . prosinca 2016 . g.

Najčešće su to prizemnice ili kumi ce s konobama uprizemlju i stambenim dijelom na katu kojem se pristupavanjskim stepeništem-balaturo rn. Sačuvan je veći brojizvo rnih pučkih kuća s kraja 16. st. koj e se prislanjaju uzperimetraine zidine naselja. a strehe krovova prelaze prekozidina . Župna crkva, pod ignuta na križi štu dviju glavnihkomunikacij a, južnim pročeljem formira završetak dvaniza kuća . Grad nja današnje kasncb aro kne crkve započela

je polovicom 18. st. na mj estu ra nije građev i ne, a nakonšto je zvonik srušen udarom groma podignut j e 1796. g.novi . U 17. i posebice II 18. st. kada prestaje opasnost odTuraka izvan zid ina sa sjeverne stra ne nastaje pred io Varo šsa nekolik o redova kuća i natpi sima na hrvatskom je ziku .Sege t je sač u vao obris cjel ine planski nasta log naselja sjasnim volurneno rn zidina. kula i zvo nika .

Zona A: Unutar granica o ve zo ne. na postojećim

građev i nama može se provoditi konzerv acij a i restau racija .te čišćenj e bespravnih zahvata i alteracija provedenihnakon 19. sto ljeća. Valor izira se povijesna cj elina na razinikonca 19. sto lj eća sa svim sloj evima gra dnje. a treba težitiukla nja nju svih kasnijih a lteracija. To znači da se moguprovoditi samo o ne intervencije koj e se odnos e na sana cijupostojećeg stanja (sanacija konstrukcije . rekonstrukcijakrova i pok rova. zamjena dotrajale sto larij e) uz upotrebutradici onalnih materijala. Neće se dopustiti povećanje

katno sti postoj ećih građev i na. niti objedi njavanje manj ihgrađevn ih jedi nica u veče, izrade novih balkona i l ođa .

Mogu se dozv oliti manje intervencij e. na pro če ljirna,

eventualno otvaranje ili promjena o tvora pročelja u skladus valor izacij om građev i n e. Neće se dopu štati postavljanjenovih instalacijs kih elemenata . vjetrenjača. so larn ihkolektora. vanj sk ih kli ma uređaj a. satelitskih antena is l i č n i h ure đaj a na vanjska pročelja kuća . Za navedenes lučajeve treba nać i alternativna rje šenja.

Zona B: Unutar granica o ve zone dopuštat će serekonstrukcija postoj ećih legalno iz~rađenih građev i na.

a ovisno o va lorizaciji i njihova pregradnja , adaptacijai redizaj n. Nove građevi n e ne mogu se graditi već trebasačuvat i zelenu kontaktnu zo nu oko stare jezgre utvrdenognase lja. Na tom su dijelu moguća hortiku lturna uređenja

javnih i privatnih pov ršina. poljoprivredni nasadi bezupotrebe staklenika i plastenika i pj ešačke prometnice.

Arheo loški lokalitet Sudane l (2) obuhvaća ru ševnc ostatk eranosrednje vjekovne crkve sv. Danijela koja je podignutana temeljima starije, vje roja tno s t arok ršćanske crkve. a naloka litetu Tumba u neposrednoj blizini crkve pronađeni suos taci vile rustike. U arhe ološkoj zo ni nisu dozvoljene bilokakve intervencije bez provedenih istraživanja pa prostorniplan treba računat i s prethodnim istraživanj ima. Postojimogućnost da se zbog značaja nalaza m ijenja pot rebn adokumentacija. Na kon što se arheo loški ostaci istražezaštićuje se odgovaraj uć im režimom zaštite . na os noviurban i st ičkih planova i projekata . Za ovo se područj e

ne predviđa izgradnja već zonu nako n istra živanja trebaprezentirati kao arheo loški park .

Cr kva Gospe od Konacv ina s grobljem (3)je grobi šna crkvaposvećena sv. Ma riji i nalazi se u predijelu Konacvine.Srednjovjekovna crkva podi gn uta je na pravokutnomtocrtu s polukružnom ap sidom , od kamena i zasvodenadv ostrešnim krovom . Pro širena je u 19. sto ljeću kad jepodi gnut i zvoni k s renesansnom ložom . U interijeru su

tri drvena barokna o ltara. a u pločniku nekoliko grobova.Crkvu treba održavati II postojeć i m gabaritima io blikovanjuuz upotr ebu trad icio nalni h materijala. Predv i đa seodržavanje i uređenje groblja uz čuvanje izvorn og izgledacrkve i gro blja s karakteri stičnim zelenilom (čempresi) .

Crkva Go spe od Sniga - Zvirača (4) je smještena nalokalitetu Zv i ra če u Malom trogir sko m polj u, na samo mra skršću antičk ih pute va . Crk va je je dnobrodna sapolukružnom apsidom. a or ijentirana je u smjeru istok ­zapad. Gradena je od kamenih klesanaca neujednačenih

veli čina uslojenih u pra vilnim redovima . Na zapadnomp ročelju nalaze se ulazna vrata sa je dnos tavnim. g latkimkame nim dovratn ic ima, a na nadvratniku je uklesan kr ižromani čko-gotičkog ob lika . Nad dovratn ikom se nalazikameni srpasti luk od nosno luneta romaničkog oblika. Sasvake strane ulaznih vrata nalazi se po jedan pravoku tniprozor g latkih dop rozornika. Crkva je sagrađena u 14.st.u roman ičko-got ič k im oblicima, a u 17.st. je stilskibarokizirana. U doba baroka na zapa dno proče lje nadporta lom postavljena je kame na rozeta. a sa svake stranebroda dogradeni su kam eno m zida ni kontrafor i. Svodobj ekta je šiljasti. U istom per iodu u unutrašnjosti jepos tav lj en barokni o ltar sa središnjom slikom Bogorod ices djetetom koja se danas čuva u crkvi Gospe od Ružarijau Segetu tc dvije pobočne s like sa prikazima sv. Ivan a isv. Lov re. Početkom 17.st. nastala je i barokna freska saprika zom raspi nja nja na Golgoti iznad trijumfalnog lukakao i freske na obj ema površinama šiljastog svoda gdje senalaze prikazi evanđeli sta . Izvorni osl ik svoda sadržavaoje čet i ri medaljona, po dva sa svake strane, a danas j esač uvan samo fragmentarn o . Oslikani dio svoda zahvaća

prostor po dulj ini crkve sa mo do konzol a koje su nos iledrveno pjcvali šre. Radi se o m l etačkoj varijaciji nači na

ukrašavanja stropova. Naj bo lje sačuva n i medaljon nalazise na sjeverno m dijelu svoda te se najvjerojatnije radi oprikazu apostola Luke. Freske su prv i put obnavljane1929 . god ine zaslu gom Ljube Karamana i Mihe Barade.Regiona lni zavod za zaštitu spo menika kulture u Split uizvršio je restauratorski pop ravak os lika 198 1. godine.Okoliš crkve treba arheol oški istraž it i, hortiku lturno ureditii prezentirat i kao arheo loški park . Predviđa se održavanjecrkve prema izvo rnom stanj u. tradicionalnim materijalimai tehnikam a.

Režim zaštite ant i čkog lokal iteta Zvira če (5). Uarheo loškoj zoni nisu dozvoljene bilo kakve intervencijebez provedeni h istraživanja pa prostorn i plan trebaračunati s istraživanjima. Postoji mogućnost da se zbogznačaja nalaza mijenja pot rebna dokumentacija . Nakonšto se arhe ološki os taci istraže zaštićuje se odgovaraj uć im

režimom zaštite.

Kula Stat ili ć (6) je pod ignuta sj eve ro i s toč no od utvrđenog

naselja Seget Donji u trogirskom Malom polju, apod ignula ju j e obite lj Stati leo-Statili ć . Kulu je početkom

16. stolj eća dobila ugledna trogirska obi telj Statili ć , rodomiz Erdelja, koja j e 1516 . dob ila plem stvo od njemačkog

cara. Četveroku tna gradevina sa skošenjem u prizem lju odgo rnj ih katova je odijelje na po lukružnim vijencem . U prvojfazi je podi gnut a dvokatna kula s krunl štem na konzola ma.koja j e kasnije nadogradena i presvođena križnim svodo mnad kojim je zav ršna terasa s kruni štern. Sred zidnogplašta prvog kata po jedan je uski otvor-puškarn ica. Naj užnoj strani su vrata S nadvojem na kojem je izdublj en

Strana 149 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 2016 . g.

križ te kameni istaci sa strana sa kliznim žljebovima zarešetku il i most buduć i da je skošeno posto lje II donjemdijelu zatrpano. Visoko n3 razini drugog kata uzidan jemramorni pl oča uokvirena lovorovim li šćem s grbom II

maniri Ivana Duknovi č a . Grb II medaljonu rašč lanjen jekosom gredom i rozetom, na kojem stoj i gušter obav ij uć i

ga repom. Ispod na traci visi natpis na stiliziranoj karruši:VIRTVS STATILIOR I J\IE SIVI VENDlCAVIT/J\lDXVI.Vitka renesansna kula služila je kao zaštita polja i obranakopnenog teritorija Trogira II vrijeme prodora Turaka.Obnovljena je 1958. godine.

Objekt treba obnoviti II postojećim gaba ritima i spostojećim oblikovanjem ali isk lj uč i vo uz prethodnuizradu konzervatorske podloge koju treba ovjeriti kodnadležne konzervat orske službe; u krugu od 200 metaraoko kule ne dopušta se izgradnja veća od P+2. Predviđenoje dj e lomično uklanjanj e i preobl ikovanje novogradnj i.uređenj e pristupa . a nužno je uz otkup iz privatnogvlasništva definirati adekvatnu namjenu po kojoj sl ijedeistražni konzervatorski radovi. obnova kule i nj ezinaprezentacija.

Arheološki lokalitet Lavd ir, tzv. ..zemlje sv. Nikole" (7).Nekadašnja crkvica Sv. Nikole spominj e se u 14. s to ljeć u .

ali je od nje preostao samo naz iv loka liteta •.Zemlje sv.Nikole " .

Lokal itet treba precizno ubicirat i i odrediti jasne granicezaštite. Gradnja nijc dopu štena. moraj u se izvesti zaštitnaarheo loška istraž ivanja.

Antička nekropola Lokvice (8). a ovom lokalitetupronađena je rimska nekropola . Pronađene su kasnoanti čke

grobnice. grobovi u amforama i grbovi pokriveni crijepom.Potrebno je na širem području Lokv ica locirat i građev i n u

uz koju se vezuje po stojeća nekropola. Najvjeroj atnijeje r iječ o ranokršćanskoj crkvi koju treba točno locirati iprezentirati ajedno s boljom gro bišnom arhitekt urom poputkasnoant i č k i h gro bnica sa svodom.

Ant i čka centurijacij a Trogirskog polj a - age ra Traguriona(9). odnosno podjela plodn e površine na prav ilne kvadratneparcele izvršena j e skoro pred dvije t i suće godina i ostala jesačuvana u polju u mreži puteva i međa koje se sijeku podpravim kutem. Naroč i to je ta ortogo nalna mreža vidlji vana sjevernom dijelu polja. Međe centurijacije često se uprostoru manifestiraj u kroz suhoz ide. staze. kanale.

Mreže buduće proje ktiranih prometnica trebale bi uvažitiraster rimske ce nturijac ije . Osnovne lrase trebaju senaglasiti artiku liranje m kont inuiranog pješačkog hodn ika.u ređenjem zelenog pojasa izmedu kolnog i pj ešačkog

dije la prometnice te definiranje m javnih prizemlja. Uz nekepovijes ne pravce treba očekivati arheološke nalaze. Diorimske podje le zemljiš ta č i n i i rimska ces ta koj a prolazipoljem u smjeru istok-zapad. sredinom po lja. Ona setreba sač uvat i u cjelini u svom orig inalnom pravcu. dak legabaritima. širinom i mora zadržati funkc ij u komunikacije.Suhozide. staze i kana le treba sačuvat i i da lj e II prosto ru.

Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kamenolom.zajedno s crkvom sv. Ilije (10) . Sva tri naveden a lokal itetanalaze se na brdu sv. Ilij a koje dom inira nad zapadnomstranom trogirskog Malog polja . Zbog dob rog strateškog

položaja . mogućnost i nadz ora oko lnog kopna i akvatorijakaštelanskog zalje va i šo ltanskog kanala. na sv. Iliji se uželjezno doba podi glo veliko gradinsko naselje. Od nj egaje sač uvan rasut i suhozidni bedem prsten asta oblika.na j užnoj padini se nalazi podgrađe sa zapada zašt i će no

bokobrenom. Na sjeveroza padnoj strani j e preth istorijskanek ropola.

Na vrhu se nalaz i crkva sv. Ilije po koj em je cijelo brdodobilo ime Sutilija. Crkvica nij e istraživana. potječe izromaničkog razdob lja. Manjih je dimenzija. longitud inalnasa svodom. apsida j e manj ih dimenzija. Crkvica pripadaSegetu Gornjem. Na i s točnoj i jugo istočnoj padini Sutilijenalaze se rimski kamen olomi. Rij e č je o manjim kavamau kojima su vid ljivi tragovi vađenja kame nih blokova .Pisani povije sni izvori bilježe da je Trag urium bio pozna tpo kamenu. Kamen i blokovi iz trogirskih kamenolomakoristili su se i za gradnj u Dioklecijanove pa lače .

Bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tije la.vlasni k (imatelj) kulturnog dob ra može obrađ i vat i tlo samodo dubine od JO cm.

Arheološki park - star i kamenolom (I I ). Stari kame nolomsc nalazi na k .č. 3927/2 i 3936. a nakoj ima se dopu štaplaniranje i uredenje arheo loškog parka sa pratećim

poslovnim djelatnostima. U okviru obuhvata trebapredvidjeti okretište za autobus. park iralište za osobneautomobi le oplemenjcne ze leni lom. pj e š a čk e staze istubišta kao dio uredenja terena. te druge vanj ske prostoreza ok upljanje posj etitelja. Takod er se omogućuje planiranjei gradnja zatvorenih servisnih prostor ija za rad (sanitarije.spremište. garderoba. le prostor ija za pos luživanje hranei pića) . Maksimalne dopuštene pov ršine i mikro-lo kacijeservisnih prostor ija će se odrediti prema posebnim uvj etimagradnje nadležnog Konzervatorskog odjela u Trogiru.

Crkva sv. Vida s grobljem ( 12). Crkvica sv. Vida nalazisc II Segetu Gornje m pokraj Trog ira. Jednobrodna jeslojevita građe vina od kamena sa pravokutnom apsidom,jednostav ne unutrašnjosti. nerašćlanj eni h zidova.pokrivena drvenim krov ištem s pokrovom od kamenihp l oča i apsidom zasvođenom po luka lotom podignutomnad tromparna, Crkva je romani č k a građevina l J. st.koja u sebi sadržava ranije predroman i čke s loj eve 10. st.Portal sadrži predromai čki nadvo] s tri urezana latinskakr i ža, a nekadašnji njego v viseći luk pregraden je u oblikui zbočenog i plitkog ru sti čno saz idanog trijema. Dvijekonzole vise ćeg luka imaju ureza ne simbo le križa dok sena sjevernoj nalazi i natpis IOA NES. Uokolo crkvice jekasnosrednjovjekovne grob lje sa nadgrobnim p ločama is tećc ima ukrašenim reljefima i crtež ima.

Okoliš crkve treba arheološk i istražiti, hortikulturno ured itii prezentirati kao arhcološki park . Predvida se održavanjecrkve prema izvornom stanj u. trad icionalnim materijal imai tehnikama.

Arheološka nalazišta prethisto rijska gradina. turnul i ilokva ( 13). U Segetu Gornjem, kod zaseo ka Baradi ći,

sjeveroza padno od crkvice sv. Vida, nalazi se uzvisinasedlastog oblika koja se pruža u smj eru istok - zapad. Nazapadnoj strani uzvisine nalazi se manja gradina od kojeje sačuvan prstenasta osi pina prethistorijskog bedema. ana istočnom dijelu je veliki prethistor ijski turnul kupolasta

Strana 150 - Bro j 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆ I NE SEGET 09 . prosinca 20 16. g .

oblika promjera o ko 25 m. vis ine oko 3 m. Ova gomilaj e u jasnom prostornom od nosu prema navedenoj gomilipa ih treba promatrati kao cjelinu. Gradini pripadaju idvije manje gomile, je dna je smještena na pad ini uzvi sinejužno od gradine. a druga je nešto da lje na ju gozapadnojpadini . Obje se nalaze sj everno od lokalnog puta koji vodiprema Baradićirna. Dvije pos ljednje gomile su devastiraneobradom zemlj išta , a njihov kamen je dobrim dijel omraznesen i uzidan II okolne međe i suhozide poljopr ivrednihparcela.

Zapadno od Grad ine II podnožju UZVI Sine nalazi seLokva . Obzidana je suhoz idirna, a pristup joj j e ureden.Ova je lokva razlog podizanju gradine i velikog tumulaII Barad ićima . Voda je II dalmatinskom kršu imala velik označenj e osobito kod prethistorij skih stočarsk i h zajednica.Gradina koja se nalaz i odmah iznad lokve štitila je pravona kori štenje Lokve.

Loka litet sc može samo održavati u postoje ć em obliku.Prosto r oko lokve i sama lokva može sc obnavljati i čist i t i

tako da se ne naru šava njen izvo rn i ob lik .

Režim zaštite grad ine Debeljak ( 14) . U arheološkoj zo ninisu dozvo ljene bilo kakve intervencije bez provedenihistraž ivanja pa prostorni plan treba rač u nati s prethodni mistraž ivanjima, Postoj imogučnost da se zbog značaja na lazamijenj a potreb na dokumentacija , Na kon što se arheo loškiostaci istraže za št i ć uju se odgovaraj u ć i m režimom zaštite .

Reži m zašt ite zaseoka Pavkovi ći u Segetu Go rnjem ( 15) ,Povijesna rura lna ambijenta lna cjel ina koj u treba č uvat i

II postoj ećem stanj u, a svaku novij u izgradnju udalji ti odstarih sklopova.

Režim zaštite gradine Dabgora (16). U arheološkoj zo ninisu dozvo ljene bilo kakve intervencij e bez provedenihistraživanja pa prostorni pla n treba rač unati s preth odnimistraživanj ima. Postoj i mogućnost da se zbog značaja nalazamijenja potrebn a dokumentacija . Nak on što se arhe ološkios taci istraže zaštić uj u se odgovarajuć im režimom zaštite .

Režim za štite zaseoka Č ud i ne Begovići (17 ).Karakte rističnu tradicijsku arhi tekturu i njezineambijentalne vrijedn osti potrebno je čuvati uz trajnuzaš titu i održa vanje pos ebno u odnosu na današnju bezličnu

novogradnju koju treba udaljiti od starih sklopo va.

Režim zaš tite crkve Sv Ivana ( 18 ). P redviđa se održa vanjei uređenje groblja uz čuvanje izvornog izgleda crkve igroblja. Svi zahvati na obnovi cr kve moraju biti odo breniod s lužbe zaštite .

Režim zaštite vinograda ( 19). Jed instveni vinogradkarakte ri sti čnog o blika. Treba ga čuvat i i stalno od ržavatikao spomenik rada (narodne teh nike) .

Rež im zaštite crkve Sv, Katarine (20 ). Pred viđa se trajnazaštita i održavanje crkve prema smjernicama i odo brenj uslužbe zaštite .

Režim zaštite zaseoka A lajbez i (21). Povij esna ruralnaambijentalna cjel ina koj u treba čuvati u postoj ećem stanj u.a svaku noviju izgradnju udaljiti od starih sklopova.

Reži m zaštite crkve Sv. To me (22). Predvi đa se održavanjecrkve prema smj ern icama i odobrenj u službe zaštite .

Članak 68.a

Crkva Gospe od Ružarija (23) . Crkva je sagrađena 1758 .god ine od kamena na mjestu starije crkve. Jed nobrodna jecrkv a podi gnuta na pravokutnom tlocrtu s pravckutnomapsidom i dvostre šnim krovom , orijentirana isto k - zapadi zvoni kom smješteni m uz sjevern i zid apside, dovršenim1761. godine. Crkva j e ponovno dograđena 1796. god ine .Sred njenog pročelja uzidana j e plča s natpi som kojisvj edoč i o vremenu gradnje i tro šku, Loža za zvona jebogato ra š članjena pilonima. a zak lj učena j e piramidaInimkrovom . U interijeru se nalaze tri barokna oltara, te vrijedanpokretni inventar.

Dopu šta se o bnova crkve isk lj uči vo u postojec rrngabarit ima i obl ikovanju. krov mora biti od klasi čne kupekanalice. sva sto larij a drvena. ne dopušta se či šćenje fasadaabrazivn im sredstvima,

Članak 68.b

Podmorske arheološko na laz ište u Sege tu Donjem (24) .U podm orju Segeta Donjeg, na širem područj u istočno

od grobišne crkve Gospe od Ko nacviua nalaze sc os taciant ičkog l učkog pos troje nja, Strukturaje uočena na zrač nim

snimkama. a za tim potvrđena i pregledom terena . Radi se ona laz ima obrađenih kame nih blokova koji formiraju zidnustrukturu koja se uz poj edine preki de pruža u dužini odo ko 90 metara. Osim nave de ne strukture u podmorju nanavedenoj lokaciji uočavaju se razbacani prav ilno obrađeni

kameni blokov i koj i su zasigurno pripadal i određenoj

građevnoj strukturi č ij a se forma bez zaštitni h istraživanjaza sada ne može utvrd iti. Također, preg ledom tere nauočavaju se i ulomci keramike iz razli čitih povijesnihrazd oblja. a najvi še antike. Lokalitet pokazuje s l ičnost

sa os talim nalazi št ima lučkih postrojenj a na području

salonitanska g za ljeva kao što su: Kop ilice kod Trog ira.Resnik . Trsten ik u Sućurcu . Spinut u Spl itu . Na podvodn onalazište se nadovezuj e kopneni dio koji je u fazi zaštite.

la kopnenim loka cijama iznad zaštićene podm orske zonenala ze se os tac i antičkog gos podarskog sklopa.

Fotografska. filmska . vide o ili dru ga snimanj a dopuštenasu samo u okvi ru odo brenih podm orskih arhe ološkihistraživanja ili uz posebno odo brenje Min istarstvakulture, Uprave za zaš titu kulturne baštin e; izvan opsegaarhe oloških istraživanja nije dopu šte no kopanje dna ilidizanje mulja radi otkrivanja artefakata ili arhi tekture;nisu dozvoljeni nasipanje i izgrad nja na oba lnom rubu imorskom prioba lju bez pre thod ne dozvole nad ležnogtijel a. Na kop nenom dijelu ne dopupt a se izvedba bilokakvih radova bez provođenja zašt itnih arheo loškihistraživanja, Granice kopnenog dije ta lokali teta mo raju sejasnije odrediti i pronać i nač in e njegove prezent acije.

7. POSTU PANJE S OTPADOM

Na području obuhvata ovog Plan a nij e izgrađeno

odlaga lište otpa da. i rj ešava se izva n gra nica ob uhvataovoga Plana na lokaciji predv i đenoj u Prostornom planuŽupanij e, Problem od laga nja komuna inoga otpa da Općina

Seget da nas rješava odvoženjem komunainoga otpada nadeponiju na području Grada Trogira u naselju Plano.

Strana 15 I - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016. g.

Na području Općine Seget predviđene su dvije lokacij e zaizgradnj u reciklažnog dvorišta za prikupljanje komunalnogotpada , od koj ih primarn a II sklopu pro izvodno-poslovnezone Ljutine II Ljubitovici, te zamjenska u Bristivici.Zbrinjavanje i o poraba neopa snog građev i nskog otpada( građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građev ins ki

otpad)može se vršiti II napu štenim eksploatacijskim polj imamineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) iII kojima se prema prostomim mogućnostima i posebnimpropisima mogu osigurati tehnološki i prostom i uvjetidugoročnog zbrinjavanja . a sve sukladno projektu sanacijei planiranoj namjeni devastiranog područja .

Kom unalni otpad u naselju pot rebno je prikupljati utipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakuplj ati u posebnekontejnere (papir, staklo, plastika i dr.).

Za postavljanje kontejnera potrebno j e osig uratiodgovaraj uć i prostor. po mogućnosti ograđen prik ladnomogradom ili zeleni lom, na nač i n da se ne ometa ko lni ipj ešačk i promet i ne zagađuje okoliš .

Svi proizvođači otpada dužni su se pridržavati princip aekološkog i ekonomskog postupanja sa otpadom.reguliranim zakoni ma i propisima, a što sc svod i na :

izbjegavanje i smanj enj e ko l ičina ot pada na mjestunastajanja

razvrstavanje otpada po vrsta ma na mj estu nastankaiskorištavanje vrijednih sas toj aka otpada u materijalne

i energetske svrhesprječavanj e nenadziranoga postupa nja sa otpadomodlaganje otpada na postojeće plani rano odlagalištesaniranje ot padom oneč i šćen ih pov ršina

8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJANAOKOLJŠ

U cilju osiguranje iočuvanj a kvali tetnih , zdravi h i humanihuvje ta života i rada ovim Planom utvrđuju se smje rnice zazaštitu tla. zraka. voda i mora kao i zaštitu od buke .

Zaštita tla

Osobito vrijed no ob rad ivo tlo nalazi se na područj u Opć ine

fragmen tarne u ma lim površinama. pa se štiti na način

da na poljoprivrednim površina ma I bonitetne klase nijedopu štena nikakv a izg radnja . Na pov rš inama vrijednogapoljo privrednoga zemlj išta nižih bonitetn ih klasa samoje iznimno dopu štena izgradnja stambenih građevina zavlas tite potrebe u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Zbog zagađenja poljo dje lskih površina tešk im metalimauz državne prometnice potrebno je ogran ič i t i kori štenjepoljodjelskog zemlji šta u svrhu proizvodnj e hrane nanajmanju uda ljenost od 50 m od prometnica.

Radi zaštite tla od prekomjern e upo trebe umjetn ih gnoj ivai pestic ida na poljoprivrednim površinama bit će potrebnostaviti poljodjelske površine pod nadzor ovl aštene stru čne

ustanove kako bi se pros vj ećivanj em poljoprivred nikai izborom uzgoja adekvatnih kultura upotreba umjetnihgnojiva i pest icida smanj ila na naj manju dopuštenu razi nu,Radi zaštite tla bit će potrebno posebno vodi ti računa o

načinu postupanja s otpadom i neadekvarnom rješavanj uskupljanja pro či š ćavanja i dispozicije otpadnih voda .

Radi toga biti će potrebno sustav no eliminirati skupljanjeotpadnih voda u vod onepropusne "c rne jame" koje seu pravilu bez prethodnog tretmana upuštaj u II tlo, vode imore .

U području eksploatacijskoga polja radi zaštite odoborinskih voda svi objekti moraju biti opremljeniodgovarajućim pro či sta č ima (sepa ratorima ulja,pjeskolovima, revizij skim oknima), a ot padne vode nastaletijekom obor ina moraju se skupiti u beton sku graburad i taloženja čvrst i h č est icat karn ene praš ine) koja sepovremeno č is t i i od laže na predviđeni prostor .

Također u cilju sp rečavanj a oneč išćenja okoliša bit će

potrebno zabraniti i sanirati i ona rijetka "divlja" odlagalištaotpada. Privremeno odlaganje otpada rješavati kontejnerimaili s l ič n im napravama kojima ć e se organizirano skupljatiotpad i odlagati na za to predviđenim mjesti ma.

Zaštita zraka

Radi poboljšanj a stanja i s p rj ečavanj a da ljnjega pogoršanjakvalitet e zraka , pogo tovo na prostorima planiranima zastambenu izgradnju oko naselj a trebat će osigurati zašt itnezelene s isteme kako bi se ista zaštiti la od zagađenja zraka ibuke te je obavezno potrebno vod iti računa da se to ugrad iII deta lj ne plano ve.

Oko novop laniran ih ili već izgrađenih radnih zona kao ina potezima državnih prometnica kroz naselja potrebnoje osig urati zaštitn e zelene pojase ve radi smanjenjaoneči šćenja zraka.

Za potrebe stanovništva i gos podarstva treba upotrebljavati"či stu energiju" (e lekt ričnu struj u. plin . sunčanu energijui al.} i sustavno vršiti supstitucij u drugih vrsta ene rgijeovima.

Za izgradnju svake nov e građev i ne koja bi svoj imtehno loškim procesom mogla zaga divati zrak potrebnoje studijom o utjecaju te građevine na okoliš dokazat i daĆe kakvoća zraka nakon njegove izgrad nje udovoljavatizakonskim propi sima .

Na području eksploaracijskoga polja potrebno je provestizaštitu od kamene prašine koja se stvara priliko meksploatacije. Iz toga razl oga potrebno je naročito zavjetrov ita vremena provoditi odgova raj uće mjere zaštitena stroj evima. postroje njima i obj ektima, te izbjegavatiradove na bušenju . odvozu i drobljenju kamena u timvremenskim okolnostima.

Zaštita voda i mora

Cijela obala Općine Seget. akvatorij i podm orje određeno

je kao vrijedno područje koje se Planom štiti.

Zašti ta mora od oneč išćenj a ima strateško značenje zaraz voj gospodars tva . turizma. sporta i rekreacije kao i zazaštitu ekoloških i prirodnih uvjeta življenja na području

Općine pa je potrebno težiti visokoj kakvoći mora i saniratidegradirana i oneč išćena područj a .

Strana 152 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. pros inca 2016 . g.

Kako bi obalno područje osta lo dost upno svim građanima,

a uži se oba lni pojas sačuvao za rekreaciju i kupanje trebaduž cije le obale os igurati pj ešač ki put, koj i mora teći

kontinuirano duž obale, bez prekida i neometan nikakvomizgradnjom, radi omogućavanja slobodnog pristupa obalimora .

U kartografskom prikazu broj J .l Uvjeti za kori šte nje,uredenje i zaštitu prostora. II mjerilu I :25000, utvrđeno

je oba lno područje mora . Sva ka nova izgradnja na ovompodručj u moguća je isk lj uč i vo na tem elju prostorn edokumentacije detaljnijeg stu pnja razrade. navedene II tč .9

i\ Ijere provedbe Pla na.

Na području cij eloga akvatorija Općine radi zaš tite odpretjeranoga izlov ljavanja postoji trajna zab rana koćarenja

i zabrana upot rebe većeg broja ribolo vnih alata .

U podmo rj u sc ne dop uštaju nikak ve rad nje koje mogunarušiti prirodna svoj stva. kao što je bra nje i uništavanjepodmorske flore , hvatanje i izlovi podmorske faune. terazni oblici gos podarskoga i ostalog korištenja podm orjai s l i č no.

Radi zaštite voda i mo ra od da ljnjeg oneči šćenja pot reb noje izgrad iti kvalitetni sustav odvodnje i pro č i š će nja

otpadn ih voda iz t uristički h i naseJjsk ih struktura, sprij eč i ti

izravno izlij evanje sani tarno potrošnih i tehnološkootpadnih vod a koje sadrže biološko-kem ij sko-tok s ična

oneč išće nj a u pov ršinske tokove i pr ioba Ino more . Iz togarazloga Planom je predviđen razdje lni sistem kanalizacijekao najoptimalniji i naj sig urniji, predviđena je ugradnjaseparatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije,planiran je zatvoreni sis tem odvod nje kanalizacije i vodepotoka. te os igurana kvalit etna vodoopskrba cije logaprostora .

Do izgradnje sustava javne odvodnje,' kao i za područja

za koja nije planirana izgradnja sustava javne odvodnje.moguća je izgradnja objekata s prihvatom sanitarnihot pad nih voda u vodonepropusne sabime jame iodvozom prikupljenog efluenta putem ov laštene osobe iliizgradnj a objekata s ugradnjo m uređaj a za proč i š ćavanje

otpadnih voda te ispuštanje proči š ć cnih otpadni h voda uprirodni prijemnik . a sve ovi sno o uvj et ima na tere nu iuz suglasnost Hrvatskih voda. Tehn ološke otpadne vodej e predtretmanom potrebno dove sti najmanje na razinukvalitete komunalnih otpadn ih voda prije upuštanja istihu sustav javne odvodnje, odnosno u sab irnu jamu ukolik osus tav javne od vodnje nije i zgra đen . Otpadne vode izkuhinja ugosti teljs kih obje kata (restorani i s l.) je potr ebnotret irati na separatoru masnoća prije upuštanja istih uintern i sustav sanitarne odvodnje, odn osno u sustav javneodvodnje.

Voda za navodnjavanje go lf terena će se os igurati mimojavnog vodoopskrbnog sustava, na nać i n da ć e se ispitatimogućnost i koriš tenja pod zemnih voda, sak upljanjekišn ice. sezo nsko akumuliranje i sl.Važećim Pravilnikom o uvj etim a za utvrđivanje zonasanitarne zaš tite izvorišta propi sa ni su uvjeti i način

utvrđivanja područja zona sanitarne zaštite . te mjere zazaštitu izvorišta od zagađenja ili dru gih utjecaja koji mogunepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i

zdrav stve nu ispravnost. U obuhvatu ovog Plana određene

su II.. III i IV zona .

II. zona sanitarne zaštite izvo riš ta sa zahvaćanjem voda izvodonosnika s pukotinskom i pukotin sko-kavernoznomporozn osti obuhvaća glavne podzemne drenažne smjeroveu neposredn om slivu izvor išta, s mogućim te če njem krozpukotinski sustav vodo nosnika do zahvata vode u trajanjudo 24 sata. odnosno područja s kojih su utvrđene privid nebrzin e podzemnih tečenja. u uvjetima velikih voda . ve če

od 3,0 cm/s. odnos no unutarnj i dio klas ičnog priljevnogpodručja .

Ako se u gra nicama IV. ili III. zone nalaze područj a sglavni m točkama prikupljanja i otjecanja vode prem aizvorištu (ponori i pa name zone), tak vo će se područje

odrediti kao dio II. zo ne sanitarne zaštite izvori šta sazahvaćanjem voda iz vodonos nika s pukotinskorn ipukotinsko-kavernozn om poroznosti .

U II. zo ni sani tarne zašti te izvori šta sa zahvaćanj em vodaiz vodonos nika s pukotinskom i pukoti nsko-kavcrnozuomporoznosti primjenjuju se zabra ne iz č lanka 2 1. ovogaPravi lnika , a dodatno se zabranjuje i:

poljoprivredna proi zvod nja, os im ekol oške proizvodnjeuz primjenu dozv oljenih gnoj iva i sreds tava za zaštitu biljaprema posebn om propisu .

stočarska pro izvod nja. os im poljoprivred noggospoda rstva od nos no farme do 20 uvj etnih grla uzprovedbu mjera zaštite voda propi san ih odgovarajuć i m

prog ramom zaštite voda od onečišće nja uzrokovanognitrat ima poljop riv rednog pod rije tla i nače l a dobrepoljoprivredne prak se,

gradnja groblja i proš irenje postojeći h,

ispu štanje prc č i š ćcnih i nepro č i š ć enih otpad nih voda

s pro metnica.građenje svih industrijskih pos trojenja koje onečišć uj u

vode i vodni o koliš,građenje drugih građev i na koje mogu ugrozit i kakvoću

podzem ne vode ,sj eča šume os im sa nitarne sj eče .

sklad ištenje i odlaganje otpada. gradnjaodlagališta otpada. os im sanac ija postojećih u ciljunj ihovog zatvaranja , građevi na za zbrinjavanje otpa dauk lju č uju ć i spalio nice o tpada, regionalnih i župan ijsk ihcentara za gos podarenje otpadom, reciklažni h dvorišta ipretovarnih stanica za otpad ako nije planir ana proved bamjera zaštit e voda te postrojenja za o bradu. uporabu izbrinjavanje o pas nog otpada.

III. zona sanitarne zaš tite (zo na ogran iče nj a i nadzora)izvor išta sa zahvaćanjem voda iz vodonos nika spukotin skom i pukot insko-k avem ozn om poroznostiobuhvaća dijelove s liva od vanjske granice II. zone dogra nice s koje je moguće tečenje kroz podzeml je dovodozahvata u razdoblju od I do 10 dana u uvje tima velikihvoda , odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brz inepodzemnih tečenja od I do 3 cm /s, odnos no područje

koje obuhvaća pretežit i dio slivnog područja (klasičn i

stat is t ič ko- h i d rogeo loš k i sliv).

U III. sanitarne zaš tite izvorišta sa zahvaćanjem voda izvodonosni ka s pukot inskom i pukotinsko-kav ernoznomporoznosti primjenj uju se zabrane iz č lanka 19. ovogaPrav ilnika. a dodatno se zabranjuje i:

skladištenje i odlaganj e otpada, gradnja odlag ališ ta

otpada os im sanacij a postojećeg u cilju njegovog

zatvaranja , gra đevina za zbrinjavanje otpada uključujući

Strana 154 - Broj 6 S LUŽ BEN I GLASN IK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 20 16. g .

Urbanist ičke mjere zaštite od elementarnih nepogoda iratn ih opas nosti

Zaštita od požara

Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara suprofesionalne postrojbe ~IUP·a i DVD koja organizirajujedinice lokaln e samo uprave (gradovi i opć i n e ).

Potrebno je donije ti Pla n zaštite od požara za opć i n u

Seget II skladu s posebnim prop isima kojima se propisujukonkretne mj ere zašt ite od požara.

Određuj e se ob veza izgradnj e hidrantske mre že II svimnaselji ma općine Seget.

U šumskim područj ima određuje se gradnja šums kihputova radi efikas nije zaštite od požara.

Posebni uvjeti gradnje iz područja zaš tite od po žara sus lj ed eć i:

Pri prcj ektiranju mj ere za štite od po žara. koddo noše nja do kumenata prostorn og uređenj a. vodit i računa

posebn o o:mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi. život inja i

imovi ne,sigurnosnim udalj enostima i zmeđu građev i na ili

njihovom poža rna m odjeljivanju .osiguranju pristu pa i operativnih pov ršina za vat rogasna

vozila.os iguranj u dostatnih izvor a vode za gašenje. uzimajući

u obzir postojeća i nov a naselja. građevi ne. postrojenjai prostor e te nj ihova poža rna opterećenj a i zauze tostosobama.

Mjere zašti te od požara projektirati u skladu spozitivn im hrvatsk im i preuzetim propisima koj i reguliraj uovu pro blematiku . a u djelu posebnih prop isa gdje nepostoje hrva tsk i propisi kor iste , se priznate metodeproračuna i modela. Posebnu pozornost treba obratit i na:

Pravilnik o uvj et ima za vatrogasne pr istu pe (NN br.35/94, 142/03).

Prav ilnik o otpornosti na požar i dru gim zahtjevimakoje građevine moraju zadov oljavat i u s l učaju požara (NNbr. 29/13)

Praviln ik o hidrants koj mreži za gašenje požara(NN br. 08 /06)

Garaže projektirati prema au strij sk im standardu zaobjekte 7.0 parkiranje T RVB :\ 106.

Sta mbene zgrade proj ektira ti prema aust rijsk imstandard u TRVB N 11 5/00 .

Ureds ke zgrade projek tirat i prema austrijskim standa rduT RVB 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA101/2009

Trgovačke sadržaje projekti rat i u skladu s te h n ičkim

smjern icama; austrijskim sta nda rdom TRVB N 138Prodaj na mj esta građevinska zašt ita od poža ra) iliameričkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).

Špo rtske dvo rane proj ektirat i u skladu s američkim

smje rnicama NFPA 101 (izd. 200 9.).Obrazovne ustanove projektirati u sklad u s američkim

smjernicama NFPA 10 1 (izd. 2009.).Izlazne putove iz objekta projektirat i u skladu

američkim smjernicama NFPA 101 (2009. ).Za zahtjev ne građev i n e potrebno je ishod iti posebne

uvjete građenja Po lic ijske up rave Splitsko , dalmatinske

kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara. te naos novu istih izradi ti elaborat zašti te od požara koji će bitipodloga za izradu glavnog proj ekta .

U s l učaju da će se u obj ektu stavljati u promet, kori stitii skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebito jepostupiti sukladno odredbi članka I I. Za kona o zapaljivimtek u ć inama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).

Zaštita od potresa i klizi šta

Ćlanak 76. a

C ijelo podru cje Opć ine Seget pripada u zonu ugro ženostiod potresa gdje j e moguć intenzite t potresa od VII .stupnjeva MSK ljestvice. To je potres koji može izazvat ilakše do srednje teške posljedice .

Pro stor na kojem se na laze objekti starije gradnje spadau zonu jake ugroženosti od potresa. do k prostor nov eizgradnje predstavlja zonu male ugroženos ti od po tresa .Kategori zacija zona ranjivosti od potresa odreduje sena bazi izgrađenost i zemljišta. te vrst i kon strukcijeobjckatancotpomih na d i nam i č ke utjecaje.

Plan irane građev i ne moraju se projektira ti u skladu svažećom tehničkom regu lativo m koja određuje uvjeteza potresna područja . Kod rekonstruiranja postojećih

građevina izdavanje lokacijsk ih dozvo la ili rj ešenjao uvjetima građenja treba uvjetovati oj ačavanjem

kons trukcije građevine sukladno važeć im zakonima.propi sim a i normama.

Od urban i sti čkih mjera u svrhu efikasne zaš tite od potresa.potrebno je kon strukcije svih građev i na planiranih zaizgra dnj u na području Plana uskladiti sa zako nskim i podzakonskim propi sim a za predmetnu seizm i č k u zonu. Zapodručja II kojima se planira izgradnja većih stambenih iposlov nih građevina. potrebno j e izvrš iti geomehaničko idru go ispit ivanje terena kako bi se postigla maksimalnas igurnos t ko nstrukcija na p redv i đene potrese.

Proračun rušenja de finira domet obrušavanja obj ekata!ruševi na (d) . koji može iznositi do 1-1/2 (pola visineobj ekta) u svako m presjeku obj ekta. Prostor izvan dom etaruševina je realan prostor pri stupa građevi n i. Zaš tita odpotresa definira se kroz mogućnos t prist upa obj ek tima.vodoopskrbu. te kroz razne tehničke mje re. Da bi sesp r ij eč il e teže posljedice potresa potreb no je planirati iprojektirati rekon strukciju /obnovu i izgradnju građevina

otpornih na predviđenu jači n u potresa. tako da se predvideotpo rne i e lastič ne konstrukcije za nove građevine. teugradnja pojačanih ko nstruktivnih rješenja u pov ijesnekamene građevine ili u nove građevi ne građene prije 1964 .god ine . Zgrade građene nakon 1964. godine u nač elu suotporne na pot res jač ine VII stupnja MSK lj estvice.

Potrebno j e os igurati dov oljno široke i s igurne eva kuacijskepu tove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći

u skladu s važećim propi sima o zaš tit i od poža ra.elementarn ih nepogod a i ratnih opas nos ti.

Građevine dru štvene infrastrukture. šports ko-rekreacij ske,zdravstvene i s l ične građev i n e koje korist i već i brojrazli čitih kori sn ika. javne prometne površine. moraju

Stran a 155 - Bro j 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016 . g.

biti građene ili uređene na način da se s pr ij eč i stvaranjearhitektonsko-urbanist i čk i h barijera.

Na podrueju Općine Seget postoje registrirana klizi štakoja ne pred stavljaju opasnostza ljude. a uzrokovanasu dubokim usje cima prometnice II brdo, stoga se nepreporuča izgrad nja stambenih j drugi h obj ekata napod ručju evidentiranih klizišta.

Zaštita od o lujnih i a rkanskih vjetrova

Ćlanak 76b

Zaštita od o luj nih i a rkanskih vje trova koj i nisu posljedicanevremena kao kompleksne atmosfe rske pojave moguće jeostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnj inaselja. zgrada za stanovanje i drugih građev i nsk i h iindustrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju oluj ni ijači vjetrov i. Takoder i u gradnj i pro metnica.

S obzirom 113 svoje ru ši lačko djelovanj e. o luj ni i o rkanskivjetar vrlo štetno djeluje na građevi n arsku djelatn ostjer onemogućcava radove. ruši dizalice. krovove i lošeizvedene građevinske objekte.

U području elekt roprivrede i telekomunikacija, kidaju see l ek t rič n i i telekomunikacij ski vodovi . ruše nj ihovi nosači.

Zaš tita od epidemije

Ćlanak 76 e

U slucaj u kata strofe i ve like nesrece na podrueju Op ćine

Seget može doci do pojave razn ih vrsta bo lesti lju di iživotinja. te pojav e ep idemija. uglavnom uzrokovanihneodgovaraj ucim sanitarnim uvjetim a . Takoder može docido š irenj a boles ti bilja.

Eve ntualn e gradnje životi njskih farmi takoder plani rati napovccanoj udaljenosti od naselje nih mjesta, a sukladnopoz itivnim propi sima koj i reguliraju ovu problematiku .

Tehničko-tehnološk e katastrofe izazvane nesrećama ugos podars kim obje ktima i prometu

Ćlanak 76d

Tehnološki procesi u kojima se kor iste ili proizv odezapaljive tekuć in e i plinovi ili eksplozivne tvari . mogu seobavljati samo u građev i nama ili njenim dijel ovim a kojisu izgraden i sukladno važeć i m propi sima koji uredujupredmetnu problemat iku.

U blizini zatečen i h lokacij a gdje Se proi zvod e, skladište.prerađuju. prevoze. sakupljaj u ili obavljaju druge radnj es opasnim tvarima ne preporuča se gradnja obj ekata ukojem boravi već i broj oso ba. (dj ečji vrtić i . škole. sportskedvorane. trgovački cent ri. stambene građevine i sl.).

Nove obj ekte koji se planiraju graditi . a u kojima sepojavl juju opasne tvari potrebno j e locirati na način da us l učaju nes reće ne ugrožavaju stanovništvo (rubn i dijel ovipos lovnih zona) te obvezati vlasnike ist ih na uspostavusustava za uzbunj ivanje i uvezivanj e na nadle žni županijskicentar 112.

Za pot rebe gašenj a požara u hidrantskoj mrež i treba, ovisnoo broju stanovnika. os igurati pot rebnu kol i č i n u vode iodgovaraj ućeg tlak a. Prilikom gradnje ili rekonstrukcijevodoopskr bnih mre ža. ukolik o ne postoji treba predvidjetivanjsku hidrantsku mrežu sukladno propi sima.

Radi omogućavanja spa šava nja osoba iz građevina igašenja požara na građev i n i ili ot vorenom prostoru trebaplanirati odgovaraj uće vatrogasne pristupe. prilaze ipovršine za operativni rad vatrogasnih vozila.

Opć ine Sege t je naseljen uz prometnice kojima u tranzitupro laze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima . Može sereći da cijelom svojom dužinom ugrožavaju pučanstvo us l učaj u nesreće, sudara, prevrtanj ,a zapa ljenja ili istjecanjaopas nih tvari pri tran sportu .

Kroz područje Općine Seget vrši se prijev oz opasnogtereta i za druga područj a izvan opć i ne. pa je opasnost zanastanak akcidenta moguća na sv im dionicama cestovnogprometa.

Uz naved ene prometnice potrebno je sp riječ i t i da ljnji razvojnaselja i postojeća naselja rekonstruirati . a stanovništvostalno edu cirati za postupanje u s l učaj u nesreće s opasnimtva rima.

Sklanjanje ljudi

Područje Općine Seget j e s obzirom na broj stanovnika(4367 stanovnika ) i ne postojanje obj ekata koji su posebnougro ženi svrstano u zonu 4. stupnja ugroženosti.

Prema č l anku 2. navedenog Pravilnika skloništa zazaštitu stanovništva grade se u grad ovima i nase ljenimmjestima II kojima živi preko 2000 stanovnika. Kakose na prostoru Općine Seget na lazi ukupno 6 naselja odkoj ih. prema popi su stanovniš tva iz 200 I. god.. jed ino napodručju naselja Seget živi više od 2000 stanovnika. to napodručju nase lja Seget postoji obveza izgradnje skloništa.Pravi lniko rnje prop isano da se područja gradova i naselja 4.stupnja ugroženo sti trebaju razdijeliti u jednu ili više zonau koj ima se os igurava zaštita stanovništva u zakl onima.

S obzirom na Praviln ikom propi sane kategorij e zaštitnihobjekata (NN 31 175 i 55/83) vezano za 3. stupanjugro ženosti, a u odnos u na nepostojanj e ugroženih objekatapo kriteriju Mini starstva ob rane , plani ra se s lijedeća

primjena zaš titnih obje kata :izgradnja zakl ona . (otpornos ti 30 kPa), koj ima se

os igurava zaštita stanovništva. u pravi lu za stambene i7.<1 manje stambeno poslovne i poslovne objekte. do 50sklonišnih mj esta na cijelom području ,

izgradnj a skloništa dopunske zaštite otpornos ti 50kPa za objekte od 50 do 100 sklonišnih mje sta. u pravilugos podarske ili j av ne namjene.

Ukoliko se izračunom dobije prek o 100 sklonišnih mjesta( 7.<1 j avne ustanove, hote le, ško le i sl.) tada bi se trebaloplanira ti sklonište osnovne zaštite, otpo rnosti 100 kPa .

Skloni šta se grade u naj pogo dnijem ukopanom dijeluobjekta sa mogu ć noš ć u lociranja rezervnog izlaza izvanzone ruševina- fI/2 objek ta.

Strana 156 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆ INE SEGET 09. prosinca 2016. g.

Obavezno projektirati dvonamjenska skloništa. tako da seisti prostor može II miru koristiti

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.J. Obveza izrade prostornih planova

Provodenje i razrada Plana odvijat će se kao kontinuiraniproces II skladu s ovim odredbama i drugim dokumentimaprostornog uređenja koji će se donositi na temeljuProstornog plana.

Granice obveznih urbani sti č k ih planova uredenjaprikazane su II grafičkom dijeluelaborata Prostornog plana.kartografski prikazi broj 3.2 Područja i dijelovi primjeneplanskih mjera zaštite II mjerilu I:25000 i 4.0 Građevinska

podru čj a naselja u mjerilu 1:5000

Prostornim planom uređenja Općine Seget usk lađenim sUredbom utvrđuje se obveza izrade urbanističk ih planovauredenja :

I. UPU · CENTAR SEGET DONJI·STAR I SEGET(35.8 ha)Luka za javni promet- lokalni značajSportsko rekreativna luka2. UPU · ISTOK BARBUŠINAC (20,3 ha)Luka nautičkog turizma3. UPU · BETANIJA -dio Seget Donji (2,6 ha)4. UPU · BALANCANE - dio Seget Donjeg ( 12,1 ha)5. UPU · Sv. DANIJEL - dio Seget Donjeg (7,9 ha)6. DpU · HOTEL JADRAN - Rekonstrukcija (2,8 ha)7. UPU · PEĆINE - dio Seget Donjeg (19,6 ha)8. UP - UREĐENJA OBALE ·pRIVEZIŠTEKUŠTALOVAC - PEĆ INE (4,0 ha)9. UPU - TUR IST iČK I KOMPLEKS MEDENA(13,4 ha)10. UPU · TURIST iČKO NASELJE APARnIA NIMEDE A- Rekonstrukc ija (6,9 ha)II . UPU · KAMP VRA JICA - BELVEDERE ­Rekonstrukcija (16,2 ha)12. UPU · CENTAR SEGET VRANJ ICA (37,3 ha)Športsko rekrearivn a luka15. UPU · MIĆ INE - dio Seget Vranjica (4 1,6 ha)16. UPU · GRGE - ĆAR lJ E - dio Seget Vranjica i SegetDonjeg (7.3 ha)19. UpU - GOLF GOSP IN GAJ - dio Seget Gornj i iBristivica(166 ha)20. UPU · TUR I STiČKO NASELJE GOSPIN GAJ - dioSeget Gornji ( 10,0 ha)2 I. UPU - PROIZVODNO ·POSLOVNE ZONELJUTINE - dio Ljubitovica (34,1 ha)23. UPU - PROIZVODN E ZONE POLIVERA - dioSeget Gornji (2,0 ha)

Granica obuhvata navedenih planova je prikazana II

grafičkom dijelu na listu br. 3.2. Uvjeti za korištenje,uredenje i zaštitu prostora II mj. J : 25 000 j na katastarskimlistovima II mj . 1: 5000.

Urban is t ič k im planom uređenja UPU . CENTAR SEGETDONJI·STARI SEGET, u skladu s propisanim mjeramazaštite cjelina naselja. potrebno je detaljnije strukturiratiprostor naselja. odrediti uvjete za razgraničavanje javnihi drugih namjena te uvjete gradnje i rekonstrukcije

građevi na. te osigurati jzgradnju kontinuiranog nogostupaza pješački promet posebno II ulici Hrvatskih žrtava. Dodonošenja urban ist ičkog plana u ređenj a omogućava sedogradnja zamjena i nadogradnja postoj ećih građevina

i interpolacija novih građev i na u skladu s odredbamaProstornog plana i na temelju posebnih uvjeta nadležnogtijela za zaštitu spomenika kulture.

Prilikom izrade Urbanisti čkoga plana u ređenja uru ­BETANIJA - dio Seget Donji, planira se uređenje obaleu naselju tako da bi se izgradila zaštitna pera u svrhuzaštite uređene obale. Uređena obala se može koristiti ikao kupalište.Cijeli prostortreba oplemeniti hort ikulturommediteranskog obilježja.

Izradom UI'U - BALANCANE i UP . Sv. DANIJEL ­kojima su obuhvaćen i neizgrađe ni dijelovi građevinskog

pod ručja naselja Segeta Donjega. riješiti i kolni p ri k lj učak

na prometni sustav naselja te na zaobilaznicu Seget ­Trogir. a planovima predvidjeti veće površine za stambeno­poslovnu izgradnju.

Izradom uru - PEĆINE - koj im su obuhvaćen i

ne izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja SegetaDonjega. riješiti kolni prik ljučak na prometni sustavnaselja. a osigurati prenamjenu sada i sključivo pješačke

ulice. Šetalište Vice Zulima Virulice, II ulicu prometnicuogran iče nog prometa za pristup interventnim vozilimahitnih službi (vatrogascima. hitnoj pomoći, policiji). te II

djelu užeg obalnog pojasa planirati rekreacijske sadržaje.

Urbani st ičkim planom uredenja UPU - UREĐENJA

OBALE . PRIVEZi ŠTE KUŠTALOVAC - PEĆINE

planira se uređenje obale u naselju tako da bi se izgradilazaštitna pera II svrhu zaštite uređene obale. Uređena obalase može koristiti i kao kupalište za koje se ne mogu izdavatikoncesije i koncesijska odobrenja.

UP TURISTiČKI KOMPLEKS MEDENA. što će sedefinirati projektn im rješenjima kao sastavnim dijelomUPU-a. Cijeli prostor treba oplemeniti hortikulturommediteranskog obilježja.

Urban ist ičk im planovima uredenja : UPU - TURIST i ČK I

KOMPLEKS MEDENA, UPU · TURISTiČKO NASELJEAPA RTMANI MEDENA, UpU . KAMP VRANJICA- BELVEDERE - Rekonstrukcija postojećih i izgradnjanovih smještajnih kapaciteta, i ostalih sadržaja mora seprovoditi na nač in da radi modernizacije i osiguranja višekvalitete t uri sti čke ponude u cijeloj zoni svi objekti mogubiti kategorizirani sa najmanje tri zvjezdice (poželjno ječet iri zvjezdice), a što će bitidefinirano kroz izradu UPU-a.Detaljnim planom uređenja Dp U . HOTEL JADRAN,rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih smještajnihkapaciteta, i ostalih sadržaja mora se provoditi na način

da radi modernizacije i osiguranja više kvalitete tu risti čke

ponude u cijeloj zoni svi objekti mogu biti kategoriziranisa najmanje tri zvjezdice. Izgradnja i uredenje prostorana ovom područj u moguća je na način da se zadržavai zgrađenost ovog podru čja u smještajnimobjektimakoji semogu rekonstruirati , a najveća dopuštena visina ne smijeprelazili P+3. Zadr žava se postojeći kolni priključak naprometni sustav naselja.

Urbanist ič k im planom uredenja UI'U . CENTAR SEGET

Strana 157 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPČiNE SEGET 09. prosinca 2016 . g.

VRANJICA . potreb no je detaljn ije struktur irati prostornaselja. te odrediti uvjete za razgraničavanje javnih idrugih namjena. Korištenje planirane sportsko rekreativneluke II Seget Vranjici j e jedinstvena koncesija sa dijelomiste luke koja je na području k.o. Marina (ll granicamaobuhvata pruo Marina) te II tom smislu treba izraditiplanska rješenja navedene luke.

Pri likom izrade UPU - ~ lIĆINE - kojima su obuhvać e n i

neizgrađen i dij elovi građevi nskog područja naselja SegetVranjica,riješiti kolni priključak na prometni sustav naseljai izradu nogostupa. definirati značaj lokalnih prometnica.Urban is t i č k im planom uređenja UPU • GRGE - ČARIJ E .

riješiti kolni priključak na prometni sustav naselja. sportsko- rekreacijsku zonu i javne sadržaje te planom definiratiznač aj lokalnih prometnica.

U rban ist i čkim planovima se detaljnije strukturiraprostor naselja. rješava infrastruktura. od ređuj u uvjeti zarazgran ičavanje javni h i drugih namjena. tc ostali uvjet i uskladu sa zakonskim propisima i Uredbom.

Urban istič kim planovima uređenja proizvodno-poslovnezone u Ljub itovici obuhvata 34.1 ha i proizvodne zoneu Segetu Gornjem obuhvata 2.0 ha. potrebno je odreditiorganizaciju prostora u skladu s odredbama Prostornogplana. Za navedene UPU zona riješiti kolni p ri ključak

na prometni sustav naselja te defi nirati značaj lokalnihprometnica.

Za gradnju na posebno osjetlj ivim područjima i zahvatimakoji mogu imati utjecaj na kvalitetu okoliša, predviđeno jeprovođenje postupka procjene utjecaja na okoliš u skladusa posebnim propisima.

Za provedbu ovog Plana na neizgrađenom • uređenom

gradevinskom zemljištu. potrebno je prvo ishodovatipotrebne dozvole L'1 objekte i uređaje komunalneinfrastrukture te prometne mreže, Ilir temelju idejnihrješenja i drugih potrebnih stručn i h podloga. Omogućavase fazna provedba Plana na način da se izrađuju idejnarješenja odnosno ishoduju potrebne dozvole za pojedineulične poteze.

Svi i zgrađeni objekti koji ne ugrožavaju promet, a imajuudaljenost od ruba parcele manju od dozvoljene. zadržavajuse u prostoru.

Briše se.

Briše se.

Briše se.

Prioritet izrade Prostornih planova. te komunalnogopremanja i uređivanja prostora na području obuhvataPPUO Seget određuje se Odlukom o izradi Planova

U cilju za štite i racionalnog korištenja prostora Opć ina

Seget će osigurati sredstva za izradu Prostornih planova.Svi urban i s t i č k i planovi uređenj a moraju biti u skladu sPPUO Seget.

Prostorni planovi uređenja iz stavka I. ove točke mogu sepropisati detaljnij i uvjeti za izgradnju i uređenje prostora.

U s l učaj u da se donesu posebni propisi. stroži od ovihodredbi. kod izdavanja dozvole primijenit će se stroženonne .

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Opć ina Seget, bez obzira što nije posebno velika nipo površini ni po broju pučanstva. speci fi č na je poneravnomjernom rasporedu pučan stva . gospodarskihresursa j aktivnosti po pojedinim naseljima. Isto takoneravnopravni su i uvjeti življenja. što je posljedica teči nj en ice.

Zbog toga je nužno u dijelovima Prostornog plana gdje serazrađuju provedbene mjere predvidjeti i primjenu posebnihmjera kojima bi se te neravnomjernosti pokušalo ublažavatiili barem zaustaviti daljnje njihovo produbljivanje .

S obzirom na suženi prostor za osmišljavanje i provođenj etih mjera na razini općine Seget, nužno ih je u sk lađ i vati

s mjerama na razini Županije i Republike Hrvatske.Prema tome. posebne mjere s razine opć i n e Seget trebajudodatno podržavati mjere koje će biti primjenjivane srazine Županije i Republike Hrvatske. Kori štenje tih mjeranajčešće je uvjetovano. između ostalog, orga ni zi ranoš ću ipoduzetnošću lokalnihjedinica samouprave i gospodarskihsubjekata na njihovu prostoru.

Zato je, po l azeć i od toga. izuzetno značaj no da lokalnestrukture definiraju zadaće i odrede njihove izvršioces ciljem praćenja tih mjera i pravovremenog poticanjai organiziranja zainteresiranih subjekata za njihovokorištenje.

Primjena posebnih razvojnih mjera biti će prvenstvenoovisna o mjerama razvojne politike države prema ruralnimprostorima uopće . Bez podrške države i osiguranja mjerana toj razini razvoj ruralnih prostora i njihovo ponovnouklju či vanj e II razvojne tokove neće se moći ostvariti.

Na razini lokalne uprave biti će potrebno svim mjeramapoticati potencijalna ulaganja u Zagorski prostor i ovakvimulaganjima davati prednost. aroči to treba podupiratiulaganja i izgradnju vezanu za gospodarske subjektena funkcioniranju kojih se može temeljiti ponovnarevitalizacija ovih prostora pa time u početk u zadržati azatim možda i vratiti dio stanovništva u ove prostore kojekarakterizira napuštanje.

Također svim dopustivim mjerama treba poticati povećanjepoljoprivredne proizvodnje i ponovno pri vođenj e

degradiranog poljoprivrednog zemljišta temeljnoj namjeni.Kod toga bi trebalo posebnim mjerama stimulirati ipoticati da potrebe turi sti čkih gospodarskih subjekata zanabavkom poljoprivrednih proizvoda bude vezana zamoguću proizvodnju u prostoru Zagore kod čega se možei mora voditi računa o izboru i vrsti zasađenih kultura II

ovisnosti s jedne strane o potrebama turizma a s drugestrane o najpovoljnijim efektima koj i sc mogu izvući izpoljoprivrednih površina II vezi s kvalitetom zemljišta.vlagom klimom i sl.

S tim u vezi treba nastojati od ređen i m mjerama uspostavitisistem da dio prihoda ostvarenih u turizmu u ciljuprosperiteta cijele Općine bude usmjeren u unapređenje

Strana 158 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09 . prosinca 20 16. g.

poljop rivred ne proizvodnje II Zagori. Također II tu svrhutreba poticati okrupnj ava nje poljoprivrednih površ ina rad ilakše i rentabilnije obrade kao i mogućnost i upotrebe svihdostupnih mode rne mehanizacije .

Radi postizanja ovog cilja bit će potrebno utvrd iti mjere zasređivanje imovi nsko-pravnih odnosa nad zemlji štem ŠIO

bi bitno moglo olakšati ostva renje ovog cilja.

Pored navede nog. a II svrhu ostva rivanj a određen ih

razvojnih ciljeva, na razini opć i ne Seget II narednomplanskom razdoblj u bit će nužno primjenjivati određene

posebne razvojne mjere kojima će se nastojati rje šavat ineravnomjernosti II razvoju unut ar opć i ne.

Te mje re treba le bi se sastoja ti od slijedećeg:

Povoljnog i efikasnog rješavanja lokacija za proizvodnei druge pogone II zagorskim naseljima i to kroz prihvatljivecijene zemljišta i brzo izdavanje potrebnih dozvola.

Izgradnjc komunalne infrastrukture na tim podru čj im a.

ili subvencioniranje izgradnje zamjenskih objekata.koji se grade kao prateć i objekti uz proizvodne i drugegos podars ke obje kte.

Izgradnja objekata društvenih djelatnosti i društvenogstandarda i dodatno subvencioniranje djelatnika. posebnoodređen ih struč ni h profila. za rad i življenje u zagorskimdijelovima Opć i ne.

Stimuliranje izgradnje obiteljs kih kuća ipoticanje razvitka mješovit ih obiteljskih gospodarstava.koja će se baviti ekstenzivnom poljoprivrednom istočarskom proizvodnjom. raznim vrstama proizvodnog idrugog zanatstva itd..

Osloba đanje ili umanj ivanje plaćanj a poreznih i drugihobveza iz nadležnosti općine za djelatnosti i djelatnike kojesc obavljaju ili rade na zagorskom dijelu općine .

U cilju zaštite prostora odnosno smanj ivanjakoncentracije u primorskom dijelu Opć i ne pokušati uvodit ineke vidove renti kod korištenja zemljišta. poslovnihprostora itd.. •

Stimuliranja utemeljenja i razvitka malog poduzetništva(subvencioniranjem kamata na namjenske kredite i sl.),posebno II zagorskom dijelu opći ne. tc kod toga voditiračuna o usk l ađenost i tih mjera s mjerama koje će Sedonositi na razini Županije i Države.

Stimuliranja utemeljenj a i razvitka onih vrstaproizvodnji i usluga koje će doprinositi obogaćivanju

turist ič ke ponude i turizma općeni to. za čiji razvoj postojerespektabilni kapaciteti razvojne mogućnosti.

Stimuliranja utemeljenja i razvitka gospodarskihsubjekata i u području proizvodnje i u sektoru usluga, čija

j e djelatnost sukladna suvremenim tržišnim i tehn i čko­

tehnološkim kretanjima i posebno onih koji će imatiizravnih ili neizravnih pozitivnih utjecaja na razvitakostalog gospodarstva i ukupni društveni razvitak.

Stimuliranja mladih nadarenih i ambicioznih učenika istudenata s područja Opć i ne i praćenj e nj ihovog razvitka. au cilju njihovog budućeg angažiranja na klj učn im mjestimau gospodarskim subje ktima ili društvenim djelatnostima.Inače obrazovanim i s t ruč nim mladim ljudima. kao jednomod buduć ih ključnih razvojnih resursa. treba posvećivat i

odgova raj uću pozornost.

I na kraju neophodnoje upozoriti na potrebu kontinuiranogpraćenja navedenih mjera u narednom razdoblju sciljem nj ihova u sklađivanja s aktualnim kretanj ima i

prilagođavanja mjerama koje će se donositi na raziniŽupanije i Republ ike Hrvatske.

9.3. Rekonstrukcija građevi na č ija je namjena protivnaplaniranoj namjeni

Rekonstrukcija postojećih građevi na čij a namjena nijeu skladu s namjenom prostora ut vrđenom ovim Planomili kada se oni nalaze u obalnom pojasu u kojem nijedozvoljena izgradnja. koridoru prometnica i sl., te ukolikoje ista i zgrađena temeljem gra đe v n e dozvole odnosnoprije 15.02. 1968. godine, moguća je u svrhu pobolj šanjaneophodnih uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta životai rada smatraju se:a) za stambene i stambeno-poslovne građevi ne:

funkcionalne preinake zbog bolj ih uvjeta stanovanja(dogradnja, nadogradnja )

prenamje ne gradevine ili dijela građev i n e

pri k ljučci na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture

sanacije postoj eći h ograda i gradnje potpornih zidovaradi sanacije terena

rekonstrukcija. zamjena. nadogradnja i lil i dogradnjapomoćn i h građevina (roštilji , ostave, spreme, garaže i sl.b) za građev i n e drugih namjena (radne, poslovne,javnc,komunalne. prometne. prateće i sl. građev i ne ) :

proširenje. prenamjena. usavršavanje i zaokruživanjetehnološkog procesa

rekonstrukcija građevina radi poboljšanja uvjeta radazamjena dotrajalih instalacijapriklj učc i na građevine i uredaje komunalne

infrastrukture

Rekonstrukcija ovih građev i na moguća j e na nač i n dasc dopu šta ukupno povećanj e btto razvijene površinegrađev i ne u odnosu na postoj eću do 10%.

Rekonstrukcije postojećih građevina unutar prometnih iinfrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva moguće j eu postoj eć im gabaritima prema posebnim uvjetima i uzsuglasnosti nadležnih institucija .

Nije dopuštena rekonstrukcija građev i na koje svoj impostojanjemili upotrebom ugrožavajuokoliš iznadzakonomdopuštenih vrijednosti. ukoliko se rekonstrukcijom neotklanjaju izvori negativnih utjecaja.

9.4. Sanacija građev i na unutar g rađev i nskog područja

(lanak 92.a

Prilikom izrade Urbanist ič k i h planova uređenj a, može sedozvoliti mogućnost sanacije (rekonstrukcija, zamjena,nadogradnja ilili dogradnja) postojeći h građevina i izmjenagradnji započet i h po pravovaljn im aktima za građenje uzuvjete da najmanja dozvoljena ve l ič ina gra đevne čest ice

za izgradnju slobodnostoj eće gradevine može biti 300,0mž, a za dvojne građev i n e 200,0 mž., naj veći koeficjenti zgrađenost i građevne čest i ce (kig) može biti najviše 0.6,a najveći koeficjent iskoristivosti građevne čest ice (kis)može biti najv iše 1.3, dok n ajveća katnost građevina možebiti Po+(S)P+2K+Pk , odnosno najviše 11.5 m.

Strana 159 - Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 09. prosinca 2016. g.

9.5. Rekon strukc ij a građev i n a izva n građevinskog područj a

( lanak 91.b

Za konito izgrađene g rađevine koje su se zatekle izvangrađev i ns kog pod ručj a od ređenog ovim Plan om, a nis uII supro tnos t i sa drugim rješ enjima ovog Plana , moguse rekonst ru ira ti, zamjeniti, nadograditi i/il i dograditiLJ skladu s odredbama ovog Plana, pr i č em u površi napovršina tlocrtne projek cije dogradnj e može biti do 10%postojeće izgrađene pov rši ne građevne čest ice. a ukupnagrađevinska (bruto) površ ina dograde nog dijela najviše25 m2. Nadogradnja je moguća do najviše Po""'S"",P+ IK.maksimalne visine 8,0 m, ukoliko pos tojeća građevina

ima manj u visinu. Moguće je urediti ukop an i baz enmaksimalne površine 100 m2

Za konito i zgrađena građev i na koja se nalazi izvangrađev i nskog pod ru čja nas elja i više nije u funkcij i.a postoje svi obodni pro čel ni z ido vi do visine vije nca(za batni do vis ine slje me na ). a nj en smj eš taj nij e supro tankr iterijima Plan a, mož e sc re kon str uirati .

Zad ržavaju se za konito i zgrađene po lj ske kuć i c e . šta le.spremiš ta alata u svo m gaba ritu uz mogućnost izni mn ogpovećanja visine vijenca do 2,4 111 , a ko njihov smješ taj nijesupro tan krite rijima od ređen im ovim Planom i mogu se

_ Id.ol1S lruirat i.

Gra đevna čes t ic a za zgrade iz slav ka prvog ovog č l a n k a

odreduje se u skladu s pravilima struke. vodeć i rač una dase omoguć i redov ita uporaba građev i na . te da ukupna brutotlocrtn a površina postojeć e zgrad e i planirane gradnj e ne:pre lazi 20% uku pne površi ne gra đevne čestice .

Izvorn ik Prosto rnog pla na, izrađuje se II 5 (pet) primje raka,ovjeren j e pečatom Opći n s kog vijeća Općine Seget ipotp iso m predsjednika Općinskog vijeća Opć ine Sege tsas tavni j e d io o ve Odl uke i j eda n njegov primjerak čuva

se II pism ohra ni Opć i n e Seget.

Ova Odlu ka stupa na snagu os mog dana nakon objave II

..S lužbenom gl asniku Općine Seget".

KLASA: 021-05/16-0 1/4-4URBROJ' 2184/03-4- 16- 1Seget Donj i. 16. ruj na 201 6 . go d ine

I'O\,.J ER E.'ST\·O ZA STAT UT, I'O SL O\','II, I,' O R\ L\T I\' :" E D.J ELAT:"OSTI

PREDSJEDNIKIvan St rtze, v.r,