nacija hehe

8/10/2019 Nacija HEHE

1/145

SKRIPTAHrvatska pravna povijest u

europskom kontekstu. Od srednjegvijeka do suvremenog doba

DALIBOR EPULO

b Lega

Napomena:Prvi dio knjige je neto slabije obraen i ne sadri Ugarsku iAustriju. Ostatak je i vie nego dovoljan, sretno svimaIsprike bog veliki!"mali! slova i pravopisni! greaka.

1


2/145

BIZANTPOLITIKI I DRUTVENI RAZVOJ

Rimsko carstvo dijeli TEODOZIJE395. na1. Pars Occidentis-zrc2. Pars Orientis-irc ili bizant jedini stvarni nasljednik rimske drave nakon propasti zrc

4!."izant se razvio # sloen# imperijaln# $e#daln# drav# s %elensko-orijentalnim obiljejima.&tio je odrati nadzor nad pojedinim dijelovima nekada'nje( zapadno( carstva i takoneposredno #tjecao i na podr#)ja # koja s# se doselili &rvati.

3 faze razvoja Bizana*+. kraj 4. do po)etak ,. stoljea++. po)etak ,. do kraj 13. stoljea+++. do kona)ne propasti drave 1453.

prvoj se $azi #obli)ava osnova bizantske drave-(r)ka k#lt#ra/ rimska ideja o dravi ikr'anstvo 0crkvena or(anizacija. "izant se smatra jedinim pravim na!"je#ni$o%Rimsko(carstva. o k#lt#rna osnova je obiljeena (r)kim jezikom i k#lt#rom.

5. i !. stoljee obiljeili s# napadi Perzije 0rije'eno mirovnim sporaz#mom / barbara/ vizi(ota/%#na i ostro(ota.

JUSTINIJAN &'#tokratski car/ osi(#rao podlonost crkve dravi/ centralizirao #prav#/ 'irio se # $rik# i nazapadni dio nekada'nje( Rimsko( carstva (dje je osnovan e(zar)asa sjedi'tem # Raveni.dalmacij# dobiva darovnicom 43.-donosi *or+,! i,ri! -ivi"i!0j#stinijanov# kodi$ikacij#

bo( prodora avara/ slavena i arapa/ .ERAKLIJEdijeli drav# na vojna podr#)ja-teme i#vodiSTRATIOTE-vojnici seljaci koji s# dobili na #ivanje dravn# zemlj# #z obvez# vojne sl#be

ZE/LJORADNIKI ZAKON 01'2' !4-'titi slobodni selja)ki posjed kao imovinsk# osnov# stratiotsko( s#stava i sankcionira nje(ov#povred#njime je #sporeno pretvaranje slobodni% seljaka # kmetove i pravom prvok#pa roaka jertime zemlja ostaje # zajednicibo( to(a je veina stanovni'tva slobodno selja'tvo 0.-,. st.

SEOSKE OP5INE-plaaj# jedinstveni porez na koji s# solidarno od(ovarali )lanovi zajednice0tako je #reeno zbo( #)inkovitije( #biranja poreza

Odvajanjem ("avarine0individ#alno( poreza-tereti svako( stanovnika od ze%"jarine0teretisamo vlasnika zemlje/ $akti)no je #kin#to vezivanje seljaka za zemlj#.

+ siroma'ni seljaci opremaj# zajedno po jedno( stratiotanapred#je proces pretvaranjaslobodni% seljaka # kmetovedr#(a pol. 9. st/ kralj #kida pravo prvok#pa i oja)ava $r,+ni+o!je##brzana +ari$,"iza-ija zemlje i slabi vojn# mo6RP+ PO78: s pravom s#dbenosti i im#nitetom/ te s kmetovima kao obraiva)imapotp#no prevladava # 11. st i post#pno se zamjenj#je sPRONIJARSKI/ SUSTAVO/-# kojem car dodjel#je zemlji'ta zajedno s kmetovima/ aovla'tenik je d#an na vojn# sl#b#pronijari izbje(avaj# vojn# obvez#vojna mo bizantaslabikriari pod vodstvom venecije 12;4. za#zimaj# cari(rad i po)inje propadanje bizz


3/145

-a#tokratska monar%ija 0# prvom razdoblj# teokracija-vladar boji izaslanik i ima nadlenost #crkvenim pitanjimav"a#arje imao sv# vlast/ red nasljeivanja nije #reen pa oni sami odre#j# s#vladara izvlastite obiteljinasljee prijestolja-ar!$i !avje i"i $onzi!orij-ima savjetodavn# nadlenost/ )ine (a najvi'i dravni$#nkcionari

!ena-biv'i dravni $#nkcionari/ bira cara

PR?6@R-, :+8>!; PRO=+>+80sk#pljaj# poreze i vr'e s#dsk# vlast+raefe-i +reorio-najvi'i dravni $#nkcionari # pre$ekt#rama Orijenai I"iri$a/objedinjavaj# #pravn# i s#dsk# vlast%a(i!ri %i"ii,%- obna'aj# vojn# vlast # pre$ekt#ramavi$ari-na )el# dijeceza/ od(ovorni za civilna pitanja i vojni zapovjednici

7ve sl#benike imen#je car

RAVENSKI E7ZAR.AT-osnovan # pol. !. stoljea # italiji0i +stra i :almacija/ do osvajanjaAan(obarda 51./ na )el# m# je bio vojskovoa-BR&

On objedinjava p#n# civiln# i vojn# nadlenostTE/E-po #zor# na or(anizacij# e(zar%ata/ #strojio i% &eraklije-na )el# im je strate( 0vojskovoa/ okr#en stoerom sl#benika koji r#kovode vojnimposlovima/ $inancijama/ poslovima civilne #prave i s#dskim poslovima 0protonotarvojna sna(a s# stratioti

ie jedinice teme s# TUR/E I BANDE

Za#ar!$a e%a-9. stoljee/ sl#ila kao osnova za odranje bizantske vlasti na isto)nomjadran#/ no ve # 1;. st. se individ#aliziraj# dalmatinski% (radovi-zadarski prior 0na)elnik je strate(

PRAVO>ORP7 +R+7 >+=+A+7 0529-524-bizantski carevi nakon -or+,!anastavljaj# s dono'enjem zakonanove""ae. st.nomos 0zakon=ani s# bili i

Ze%"jora#ni8$i za$on Pomorski zakon #tje)e na pomorsko pravo na isto)nom jadran# # srednjem vijek# Vojni za$on ++. zemljoradni)ki zakon-primjenj#je se # na'im krajevima E*LO7A-prir#)nik za s#dove s najvanijim propisima bra)no(/ nasljedno(/ i

kazneno( prava i post#pka-,. stoljee

+ vladari makedonske dinastije nastavljaj# donositi propise-BAZILIJE &'-prir#)nikPRO&+ROto je bila zbirka propisa javno( i privatno( prava,,!. pro'irena je carevim novelama # zbirci PBOB-nije imala oblik zakona/ ali jeimala zakonsk# sna(# i bila 'iroko pri%vaena"+A+6 Aava 4. ,,. je preraeni >orp#s i#ris civilis koji izostavlja neke nje(ove zastarjeledjelove.&C"+"AO7-14. stoljee-privatna zbirka kazneno( i (raansko( prava

6R@6O/ bizantsko pravo nastavlja tijek rimsko( prava # novim okolnostima/ zamjenjeno jeindivid#alno vlasni'tvo podijeljenim/ ne primjenj#j# se neki instit#ti obvezno( prava/ #kaznenom post#pk# do izraaja dolazi inkvizicijsko na)elo/ slobodna primjena m#)enja/pok#'aj se kanjava kao po)injeno kazneno djelo 0i s#dioni'tvo/ a smrtna kazna je za

(otovo sve delikte protiv drave/ vjere/ ivota/ tijela i imovine.

3


4/145

/LETAKA REPUBLIKAPOLITIKI I DRUTVENI RAZVOJ

Provala barbara # 5. i !. st. dolazak Aan(obarda na oto)ie i stanovni'tva iz #n#tra'njostina obal#nastaj# manja naselja.Prvo je to podr#)je bilo pod vlasti "izanta 0preko Ravensko( e(zar%ata/ a neposredn# vlastimaj# trib#ni na )el# pojedini% naselja koji se s#kobljavaj# i !9. biraj# vojvod# 0:C/ koje(imen#je car.51. Aan(obardi za#zimaj# la(#n# i #obli)ava se za'tiena (radska jez(ra na oto)i#RIALTO-tamo stol#je vojvoda 0d#d>&76+D mirom ,12. =enecija pripada "izant#/ s pravom slobodne tr(ovine s$rana)kom/ timese 'iri i ja)a/ da bi kona)no A@OD "AOD lekseja 6ommena 1;,4. dobila poloajneovisne drave # vazalnom odnos# s bizantom.tim aktom je =enecija osloboena plaanja daa/ dobila pravo slobodne tr(ovine # "izant#/iz#zee od bizantske sl#bene nadlenosti/ d#d# je dodijeljena visoka tit#la

PROTOSEBASTOSa ona je morala dati pomo # borbi protiv Nor%anaE

latno doba venecije je s d#dom nricom :andolom-:#F =enetiae/ :almatiae et >%roatiae/osvojio je adar/ >ari(rad 0# njem# je #stanovio latinsko carstvo-imao #prav# # 3G4 cari(rada

VIJE5E /UDRA*A 0/a"o vije9e4-prva polovica 12. stoljeaima nadlenosti koje o(rani)avaj# d#dev# vlasttime je #spostavljena mleta)ka6OD

Rast venecije traje do otkria merike i napredovanja Osmanlija/ 'to i% je oslabilo politi)ki itr(ova)ki/ i # 1. stolje# oni (#be vein# svoji% posjeda/ a # 1,. stolje# s# potp#no skr'eni.19!. je za#zima POAO/ koji #kida Dleta)k# Rep#blik# i 19. D+ROD >DPO?ORD+8 prep#'ta &absb#r(ovcima

DR6AVNO USTROJSTVO-mleta)ke instit#cije s# nastale # okrilj# romansko-bizantske tradicije.-d#devi s# vladali a#tokratski i nastojali s# svoj# $#nkcij# #)initi nasljednomDOR&+8#brzo savjetnici smanj#j# ovlasti d#da i to (a svodi na doivotno izabrano( prvo(sl#benika:H:ov poloaj je bio simboli)an 0ceremonije/ sjaj/ ali realno nije imao neke velike ovlasti-najvi'i zapovjednik # vojnim po%odima i imenovanje po(lavara mleta)ke crkve 0patrijar%.-# ostalim pitanjima djel#je #z s#(lasnost ili pod nadzorom =A+6OB =+8I ili nje(ovi% tijelaBIRANJE DU6DA-bira se # =A+6OD =+8I/ # sloenom post#pk# koji onemo(#ava nametanje pojedinaca.

:#d je trebao poloiti obeanje 0promissio kojim dobrovoljno o(rani)ava svoj# vlast.-on je predsjedao =elikim vijeem/ 7enatom 0$oje% je o#(ovoran i dr#(im vijeima alnje(ov (las vrijedi jednako kao od svi% dr#(i% )lanova. :#d je mo(ao biti t#en pred s#dom.

VELIKO VIJE5E-osnova mleta)ko( s#stava-nastalo # &:' !o"je9,4,; )lanova izabrani% me# )lanovima tr(ova)ke aristokracije (radaJlanstvo je kasnije bilo zatvoreno na )lanove koji s# # njem# posljednje 4 (odine/ a kasnije inasljedno i stje)# (a nji%ovi sinovi kad navr'e 25.ono donosi zakone/ ima pravo rje'avanja svako( predmeta javne prirode/ nadzire razli)itatijelaK+"+R BO@O=O 7= :RH= 7AH"+6 kroz kompliciran post#pak 0zbo( spletki

SENAT ;;VIJE5E U/OLJENI.;;

4


5/145

-najprije !;/ pa 12; )lanova koje bira =eliko vijee izme# patricija stariji% od 4; (odina #zmo(#nost ponovno( izboraLvei broj izvanredni% )lanovaMdo 3;; )lanovasto(a senat moe bolje raspravljati 0manje i% je od veliko( vijea # zadjedni)kim pitanjimasenat onda polako pre#zima #lo(# (lavno( #pravno( tijela # veneciji-sastajao se svaki dan/ #z obavezno pris#stvo senatora*odl#)ivao je o rat# i mir#/ $inancijama/ porez#/ plovidbi/ tr(ovini/ izbor# vojni% )asnika/

imenovanj# veleposlanika/ voenj# diplomatski% poslovabavio se javnom #pravom na cijelom mleta)kom podr#)j# 0dalm. (radovi

KOLE7IJ-priprema radi i odl#ke senata-1; )lanova 7+BOR+ i 1! D:R> 0m#drace bira i% senat na ! mjeseci s pravom 2reizbora i izmjene po trojice )lanovakontin#itet djelovanjaneka vrsta NNvladeNNs m#dracima/ zad#enim za vojne i #n#tarnje poslove

SI7NORIA-dr#(o tijelo izvr'ne vlasti s protokolarnim $#nckijamaJ+ B* d#d/ ! nje(ovi% savjetnika 0malo vijee/ i 3 pro)elnika =ijea )etrdesetorice-R@+

< SAVJETNIKAbira veliko vijee s popisa koje( je sa)inio senat-oni otvaraj# pisma naslovljena na d#da/ s#djel#j# # a#dijencijama i zamjenj#j# d#da #predsjedanj# izbornim tijelima

=+8I J@R:7@OR+> 0=UARANTIA-4; )lanova-s#dski or(an/ s#di civilne i kaznene predmete

VIJE5E DESETORI*E-brine za si(#rnost drave-neo(rani)ene ovlasti/ nadzire sve/ )ak i =eliko vijee-)lanovi birani na (odin# dana/ bez mo(#nosti reizbora

UPRAVNO2TERITORIJALNA PODJELA /LETAKE DR6AVE:OB:O-podr#)je pod neposrednom vla'# d#da-)ine (a oto)ii koji )ine (radLStato da Mar0pomorska drava-)ine (a mleta)ki posjedi # istri/dalmacijiKsv#(djeStato da Terraferma0zalee-zalee venecije-veneto/ venezia (i#lia/ isto)na lombardija iroma(na

PRAVO-#(lavnom vrijedi na :OB:/ ali i na ostalim podr#)jima pod nji%ovom vla'#razvilo se pod #tjecajem lan(obardsko( i $rana)ko( prava koje je potisn#lo rimsko-

bizantsko pravorimsko-bizantsko pravo e biti oivljeno kroz ope pravo-i#s comm#neVRELA /LETAKO7 PRAVA

Privile(iji $rana)ki% i njema)ki% vladara izdavni ,4;. Ratio de le(e Romana s pojedinim odredbama rimsko( prava i "iblije Parv#m stat#t#m-sadrava dop#njene pravne obi)aje +#dicia a probis i#dicib#s prom#l(ata-kompilacija od 5 (lava saeti% oblika s#dski%

odl#ka-donio i% je (lavni s#dski or(an d#da-c#ria de proprio

a prijelaz# iz 12. 13. 7toljee pravo se po)elo sk#pljati # stat#tarne zbirke manje(opse(a*

birka Ranieria :andola 12;4.

NAJVA6NIJI STATUT2&:>:. a d#da +>OP @+POA-)ine (a 5 knji(a*(raanski post#pak/ obiteljsko/ nasljedno/ stvarno i obvezno pravo

5


6/145

polovinom 14. 7toljea m# je dodana i !. 6nji(a-Aiber seFt#s adition#m etcorrection#m-ona ima ispravke i dop#ne koji s# se nastavili dodavati i poslijetaj stat#t bio je # primjeni do kraja mleta)ke rep#blike/ vane s# i (lose koje s#dodavane #z pojedine (lave-on se primjenj#je na sve osobe podlone vlasti mleta)ke 0do(ado i sva dr#(a

podr#)ja/ no to se primjenjivalo samo na 6reti/ ostala podr#)ja s# veinom samasebi donosila propise %e%eon propis#je .IJERAR.IJU +ravni) vre"a0vrijedi i # dalm. + istri1. 7@@@-ako nije propisivao neko pitanje onda se posee za analo(ijom/ nakon

to(a obi)ajima/ a ako ni to ne pomae/ onda s#dac donosi od#k# prema savjestitj. pravi)nosti

to posljednje vrelo je s#)ev R"+@RD/ ima (a svatko ko obna'a nek# javn#d#nost/ te ima pravo pres#diti sl#)aj prema svom osjeaj# pravi)nosti na taj sena)in onemo(#ava #tjecaj rimsko( prava koje je prodiralo # praksi # nedostatk#bolje( rje'enja-d#blji smisao lei # tome da je venecija ne(irala s#verenitet 7veto( rimsko( carstvaisklj#)enjem primjene nje(ovi% propisa

6O PR=O* @iepelov A+"R PROD+77+O+7 DA?+>++ 1232.zamijeniostarije zbirke kazneno( prava/

?RANAKAPOLITKI I DRUTVENI RAZVOJ-nastala je # 5. 7tolje#DR6AVNO USTROJSTVO?RANAKI VLADAR-kralj odnosno car-vlada # opem interes#/ vr'i vladarsk# vlast kao ratni voaosvojio je dravno podr#)je kao svoj ratni plijen/ odnosno osobni posjed-on djel#je kao vazal prema svojim podanicima

6r#na se prenosi na kraljeve sinove pa s# oni RC ?R>ORDa 6arlove kr#nidbe ,;;. Bodine 0imao je samo jedno( sina A#dovika pobono(/ drava sepojavlj#je kao vladarev P@R+DO+D 0ba'tina/ o)evina/ isprepli# se privatnopravni ijavnopravni elementivladar je otac # obitelji kao za'titnik i s#dac/ ima neo(rani)eno pravo izdavanja naredbi izabrana # oblik# propisa )ije je po'tovanje zaja)eno kaznama6RA8= :=OR-)ine (a savjetnici iz reda najvi'i% predstavnika crkve i velika'aD8OR:OD-#pravlja ivotom na dvor#/ #pravom/ predsjeda narodnim sk#p'tinama-nema (a# karolin'ko doba:=OR76+ BRO?-s#dska nadlenost/ predsjeda kraljevim s#dom/ brine o izvr'enj# pres#da/nakon majordoma pre#zima nje(ove poslove i brine o dvor#R?R:R-#pravlja kraljevskom pisarnicom/ )#var dravno( pe)ata kojim s# #vjeravani

kraljevi akti/>OD7 7@"A+-nadzire kraljeve staje i najvi'i zapovjednik77>A7-brine o opskrbiR&+6PA-za karolin(a na )el# dvorsko( aparata/ d#%ovna osoba bavi se crkvenimpitanjimaSKUPTINE76P@+ 8=+B PAD7@=-najvanija politi)ka i vojna pitanjaOPI 76P@+-sva vana dravna pitanja koja je vladar obi)no po'tivao/ potvr#jevladareve kapit#lare@R+@OR+8A PO:8ABRO?O=+8-na )el# (ro$ 0imen#je (a kralj/ ima vojne/ #pravne/ $inancijske i s#dske ovlasti>@-opine slobodno( stanovni'tva/ na sk#p'tinama bira t#n(ina-ima s#dske i#pravne ovlasti

DR6 +A+ DR6BRO?O=+8-na (rani)nim podr#)jima 0osnovao i% karlo veliki

6


7/145

?#rlanijska mark(ro$ovija-ob#%vaa podr#)je naseljeno &rvatiima-# 9. 7tolje# s# jojpodloni knezovi "orna i Aj#devit Posavski koji je podi(ao b#n# protiv $#rlansko( mark(ro$a.

PRAVO-objedinjava ono pravo koje vrijedi na prostor# $rana)ke/ ono kojim svojim propisima #vodevladari/ i ono koje po na)el# personaliteta ovisi o plemenskoj pripadnosti

Ae(es barbaror#m i le(es romanae barbaror#m-zbornici rimsko( prava karakteristi)niza $rana)ko pravo-#tjecaji rimsko( prava/ kr'anstva i vladarevi% interesa

6apit#lari-vladarska vrela/ opi propisi kojima s# karolin'ki vladari dop#njavali ilimijenjali postojei pravni s#stav

>apit#la le(ib#s lan(obardor#m addenda i >apit#la +talica Qvrijede za sve stanovnike+talije i neposredno #tje)# na staro %rvatsko pravo

?orm#lari-predstavljaj# obrasce za sklapanje razli)iti% pravni% poslova +sprave-0cartae i notitae o pojedinim pravnim poslovima

?rana)ki pravni #tjecaji na na'em podr#)j# vidljivi s# kroz razvoj $e#dalni% str#kt#ra/senioriteta/ vazaliteta/ #reenj# vlastelinstva/ sr#kt#re vlasti i or(anizacije dvora/ naziv# NNkraljNN06arlo =eliki->arol#s Da(n#s.

a neka vrela # :almaciji je #tjecala lan(obardska kodi$ikacija/ dict#m Rot%ari iz !43./ alan(obardsko pravo je preko pravne 'kole # Paviji/ osnovane # $rana)kom razdoblj# zadralovaan #tjecaj na $ormiranje $e#dalni% odnosa # #ropi-preko zbirke lan(obardsko( pravaA+"R+ ?:ORD iz 12. 7toljea te se odrazilo i # na'im krajevima.

SVETO RI/SKO *ARSTVO NJE/AKE NARODNOSTIPOLITIKI I DRUTVENI RAZVOJob#%vaa dana'nj# "el(ij#/ izozemsk#/ A#ksemb#r(/ vicarsk#/ jema)k#/ #strij#/Je'k#/ 7lovenij# i znatne djelove ?ranc#ske/ 7rednje +talije i Poljske%rvatski djelovi-+stra zapadno od Ra'e 0bez mleta)ki% posjeda/ a od 19. :o 1,;5.>jelok#pna mark(ro$ovija +stra-kr#nidbom 6arla =eliko( za cara ,;;. Bodine je obnovljeno R>9!2. 8e 7veto Rimsko >arstvo nestalo papinim kr#jenjem # Rim# njema)ko( kralja Otona +.

-# caarstv# je prevladavala njema)ka komponenta ali zbo( vi'ejezi)nosti/ vi'eeti)nosti nijebilo njema)ke nacionalne drave-priroda 7R>8 je bila najblia kon$erderaciji1,;!. ?ranjo je abdicirao s poloaja cara 7veto( Rimsko( >arstva i ono prestaje postojati

DR6AVNO USTROJSTVO*AR-bira (a nasljedni% kneeva-izbornika/ a poloaj cara je nasljedan6r#nidb# do 153;. Obavlja papa/ ali se zbo( prakti)ni% razlo(a od tada carevi kr#ne odma%po izbor#.*AREVE NADLE6NOSTI-skromne/ podjela plemiki% naslova/ dr#(e povlastice i carskesl#be

-nje(ove nadlenosti s# #(lavnom bile o(rani)ene vla'# lokalni% vladara

N;PRINEVINN-kraljevi/ kneevi/ (ro$ovi/bisk#pi i opati koji #pravljaj# s preko 1,;; podr#)j# #1,. 7t. carstv# je osnovni odnos bio izme# cara i ;;#r@avni) !a"e@a;;/ tj. podr#)ja kojima s#vladali nasljedni svjetovni vladari/ crkveni dostojanstvenici ili s# to bili slobodni carski (radovikoji s# pripadali nekom od deset carski% okr#(a.

DR6AVNI STALE6I-stat#s koji je davao nje(ov# nosioc# pravo na (las # :RH=OD7"OR 0reic%sta(/

DR6AVNI SABOR-sastoji se od =+8I +"OR+6 koji s# birali cara/ =+8I PR+J=

koje je imalo crkveni i svjetovni dio te =+8I 7AO"O:+& >R76+ BR:O=

7


8/145

-dravni sabor daje car# s#(lasnost za svak# van# odl#k#-rat i mir/ porez/ zakonislabi m#vlast

DVA *ARSKA SUDA S KONKURENTSKO/ PRIZIVNO/ NADLE6NO5U-same biraj#strankeDR6AVNI KO/ORSKI SUD-ima vei broj s#daca0manji broj imen#je car/ a ostale sam s#d

izme# kandidata koje predloe drave koje $inanciraj# s#dDR6AVNO DVORSKO VIJE5E-# be)#/ imen#je (a car/ mo(ao se #klj#)iti i # rje'avanjeneki% predmeta

PRAVO*ONSTITUTIO *RI/INALIS *AROLINA &3:'-trebala se primjenjivati s#psidijarno # odnos# prema lokalnim zakonodavstvima/ on je#ni$icirao kaznena prava carstva. +mao je i za)ajan #tjecaji na razvoj kazneno( i kzpost#povno( prava # srednjoj e#ropi. &R=@76O8 + 7A=O+8+ se primjenjivala kaos#psidijarno vrelo.#vodi +6=++>+876O JAO #mjesto ak#zatorno(-sl#beno dravno tijelo #tvr#je je likz djelo po)injeno i odl#)#je o primjeni kazne na p)initelja/ te s tim ciljem vodi PO7@P6koji se sastoji od

+7@RB 0in#isitio + 7S8.-# ak#zacijskom post#pk# s#d odl#)#je izme# dvije s#protstavljene i ravnopravne strane/koji se odvija na temelj# nji%ovi% za%tjeva/ a post#pak se pokree za%tjevomt#itelja0acc#sator-s#dac je aktivni s#dionik post#pka/ on takoer istra#je )injeniceD@R+8A+ :+O >ROA+-stro(/ )esta smrtna kazna/ stro(e tjelesne kazne/ R:+APO7@P6 @OR@Roni koji po)ine 'tetnj# posljedic# p#tem )aranja trebaj# bitispaljenito dovodi do masovni% post#paka protiv vje'tica izme# 15,;. i 1!,;.

AUSTRIJA I .ABSBUR7OV*IPOLITIKII DRUTVENI RAZVOJ

#strija je prvo bila najisti)niji dio 7veto( Rimsko( >arstva/ a onda 115!. Prekida politi)k#vez# s "avarskom i #zdie se na razin# carsko( posjeda i nasljedno( vojvodstva.12,. #strij#/ tajersk# i 6or#'k# sti)# &absb#r(ovci i tim podr#)je vladaj# do 191,. Onisvoje posjede 'ire i dolaze i do 8adransko( mora i 14!!. Osvajaj# RIJEKU

139!. prvi p#t se 0zbo( rasprave i otpor# t#rcima sastaje ZE/ALJSKI SABORAUSTRIJSKI. STALE6A-on se kasnije razvija # tijelo koje se redovito sastaje radiodobravanja poreza/ odl#kama o vojnim izdacima itdKstalei )esto i pri%vaaj# neke odl#kenametn#te od strane vladara

1453. #strija postaje nadvojvodstvo/ 'iri se na izozesk#/ nakon po(ibije A#dovika8a(elovia na mo%a)kom polj#/ dobiva )e'k#/ a pravo na #(arsko-%rvatsko prijestolje stje)#izborom # saborima (arske i &rvatske i 7lavonije.zrinsko-$rankopanska #rota zbo( var'avsko( mira.-nakon to(a a#strija postaje velesila/ Darija @erezija provodi brojne re$orme/ njen brat 8osip++.takoer. akon nje(a dolazi Aeopold ++./IRO/ U *A/PO?OR/IJU19. ?ranjo 1. se morao odrei Aombardije i "el(ije/ aza#zvrat dobiva =enecij#/ cijel# +7@R + :AD>+81,;5. Po#nskim mirom i% predaje?ranc#skoj #pravi ali vraa vojnim p#tem 1,13.

/eerni-% je # be)# 1,15. ajedno s R#sijom i Pr#skom osnovao SVETU ALIJANSU-zalaese za nepromjenjivost (ranica i borb# protiv liberlani% i demokratski% revol#cija. bo( to(a od1,15. :o 1,4,. #strija vodi posve konzervativn# politik#

?RANJO JOSIP I. #vodi apsol#tizam 1,4,./ obiljeava (a centralizam/ modernizacijskere$orme/ ali ne#spje% na vanjskom plan# i represivni i (ermanizatorski reim na #n#tarnjem

plan# dovode do prekida to( poretka 1,!;. + 1,!1.

taj prekid s# obili pri%vatiti (arski i&rvatsko-slavonski sabor

8


9/145

DR6AVNO USTROJSTVO-dvorska pra(mati)ka sankcija 6RA +++. 113. tvr#je ensko pravo nasljeivanjaprijestolja/ red nasljeivanja i i neraskidivost veza a#strijski% zemalja i (arske.to je bilaosnova vladanja monar%ijom do #stro-#(arske na(odbe

O6UJSKI USTAV-nakon slamanja maarske revol#cije/ njime pro(la'ena #strijska >arevina

SILVESTARSKI PATENT &&.-#kin#t o#jski #stav i #veden otvoreni apsol#tizam 1,52.LISTOPADSKA DIPLO/A2VELJAKI PATENT-vidi to skripti daljeK

7klapanje #stro-#(arske na(odbe #tjecalo je na kona)no #voenje #stavno( okvira ##strij# jer je vladar kao #st#pak za pri%vaanje to( )ina # >arevinskom =ije# moraopri%vatiti za%tjev liberalne veine zast#pnika o istodobnom pri%vaanj# TE/ELJNI.DR6AVNI. ZAKONA USTAVNO7 ZNAAJAzasnovanim na liberalnim zasadama.oni s# pri%vaeni zajedno s #stro-#(arskom na(odbom 1,!. + )ine PRO7+J6+ 7@=on se sastoji od vi'e or(anski% zakona koji #re#j# temeljna pitanja poretka koja obi)no#re#je #stav 0oblik vlasti/ or(anizacija vlasti/ poloaj (raana-veina/ kvor#m

1. 8e o(rani)io zna)enje =elja)ko( patenta na zemlje a#strijske polovine2. :r#(i sadrava opsen# list# zajam)eni% prava (raana i nacionalni% sk#pina-

jednakopravnost pred zakonom/ jednakopravnost vjera/ sloboda vjeroispovjesti i

savjesti/ jednakopravnost jezika dioba s#stava i #prave/ #voenje #pravno( i#stavno( s#da/ porotno s#enje za najtee delikte # tisk#

3. @rei Propis#je osnivanje >R=+76OB 7: s ovlastima #stavno( s#da-tj.nadlenost za rje'avanje s#koba nadlenosti sredi'nji% i zemaljski% tijela za t#be(raana zbo( povrede #stavom zajam)eni% politi)ki% prava

4. 4. 7# odvojeno s#dstvo i #prava i zajam)eni stalnost s#dsko( post#pka/ porotnos#enje za najtee i tiskovne delikte/ te s#dsk# za'tit# za povrede prava # #pravnompost#pk#.

5. 8am)i pravn# i politi)k# neod(ovornost cara i pravn# od(ovornost ministara>R=+76OD =+8I

ti zakoni #vode elemente moderne #stavnosti i osi(#rali s# miran politi)ki/ dr#'tveni i(ospodarski razvoj/ #z po'tivanje prava pojedinaca/ nacionalni% sk#p'tina i neovisno s#dstvo.

ipak/ vlasti s# oprezne s pravom (lasa/ slobodom tiska/ pravom ok#pljanja

12. st#deno( 191,. 8e pro(la'ena jema)ko-#strijska Rep#blika koja je rati$ikacijommirovno( sporaz#maiz 7aint Bermainea 192;. Promijenila naziv # Rep#blika #strija i dobila7@= koji je sastavio &7 6A7

USTAVO/8e #spostavljeno ?:RAO + RP"A+676O #reenje sa 7aveznom sk#p'tinom koj#)ine RO:O + 7=O =+8I/ te sa saveznim predsjednikom 0od 1929. 7e biraneposrednoosnovan je i 7@=+ 7:

193,. #strija je pripojena jema)koj # s#stav @ree( Reic%a/ ponovo stje)e s#verenost tek1945. akon 'to s# savezni)ke sile 1955. sklopile DR6AVNI U7OVOR O PONOVNOJUSPOSTAVI NEOVISNE I DE/OKRATSKE AUSTRIJE-njime je a#strija pro(la'enateritorijalno nepodovredivom i zabranjeno joj je (ospodarsko i politi)ko #jedinjenje sjema)kom.tim dravnim #(ovorom s# zajam)ena i manjinska prava &rvata i 7lovenaca

PRAVO-pravni razvoj #strije isprepleten je (ermanskim pravom i od 15. 7toljea recipiranim i#scomm#nepo)etno razdoblje je obiljeeno #tjecajem lan(obardsko( i $rana)ko( prava-le(esbarbaror#m i le(es romanae barbaror#m od koji% s# najvaniji bile AC ADOORD

7@. + AC "+=R+OD , [email protected]% e zamijeniti zakonodavstvo 6RA =A+6OB/ spre(n#to s lokalnim obi)ajima/ a6@OA+J6 >R6= primjenj#je kanonsko pravo.

9


10/145

#striji vrijede zbirke njema)ko( prava-7>&77P+BA 1225./ 7>&T"7+BA125.

Post#pni prodor rimsko( prava # 15. 7t pridonosi #n$iciranj# dotad raspr'eno( pravaod15;!. 7e # mno(im a#strijskim zbirkama nastoji objediniti pravno i javno pravo

# 1!. + 1. 7t se po tom primjer#/ objavlj#je niz privatni% nacrta kodi$ikacija radi pomoi7>+D + 7@R6D s#dskim post#pcima

R=O8 PR= DR+8 @R+8-kaznenopravni zakonik >onstit#tio criminalis @%eresiana 1!,.izmjenjen i dop#njen 1,.-nacrt (raansko( zakonika >odeF @%eresian#s 1!,.-Opi s#dski red 1,1.-Braanskopost#povni red 1,.imali s# veliki #tjecaj na %rvatsko pravo

#strijski Opi (raanski zakonik OB-imao 8=I+ @8>8 &R=@76O 6OO:=7@=O-19. 8e st#pio na sna(# # a#strijskoj pokrajini Baliciji-BA+>+876+ 6O+6.

7t#pio je na sna(# 1.1.1,12. # %absb#r'kim nasljednim zemljama i =ojnoj 6rajini. a#strijske zemlje se post#pno #vodio od 1,14. :o 1,2;. # (arsk# &R=@76 +7A=O+8 je #veden apsol#tisti)kim dekretom 1,52./ st#pio na sna(# 1,53.# (arskoj je #brzo nakon vraanja #stavnosti 1,!1. a sna(# vraen @R+P@R+@

a &rvatsko-slavonskom podr#)j# je nastao vrijediti do 194!.

razdoblj# neoapsol#tizma s# #vedeni mno(i novi zakoni koji s# #reivali podr#)jakazneno(/ (raansko( prava/ #prav# i s#dstvo te biljeni'tvo i odvjetni'tvo.oni s# bili od veliko( zna)aja za modernizacij# i kodi$icirali s# do tada raspr'ene propiseobi)ajno( prava i konzervativne relikte6azneni zakon o zlo)inima/ prijest#pima iprekr'ajima 1,52. 7adrava smrtn# i dr#(e o'tre kazne npr. batinanje i okivanje/-takoer/ 6azneno-post#povni red 1,53. e sadrava dovoljna procesna jamstva za aktivn#

obran# opt#enika

6odi$iciranje prava se nastavilo # #striji i nakon apsol#tizmaOPI+ @RBO=J6+ 6O1,!2./ kao i 6O+ PRO7+J6OB 7@= 1,!.6azneno-post#povni red 1,3.-#ravnoteio poloaj dravno( odvjetnika i opt#enika/ iosi(#rao po'tivanje lj#dski% prava opt#enika # post#pk#/ (lede mo(#nosti odreivanjapritvora-post#pak se po kz-post#povnom red# zasniva na inkvizitornim i ak#zatornim JA+D/na)elima 8=O7@+ + 7DO7@+.

@aj zakon/ i jo' mno(i doneseni !;-i% i ;-i% (odina bili s# osnova za %rvatske zakonedonesene # re$ormskom razdoblj# ;-i% (odina

@akoer/ #tjecali s# i time 'to s# se d#(o primjenjivali # %rvatskoj pop#t OB- +akona o zlo)incima/ prijest#pima i prekr'ajima 1929.

=elik #tjecaj na to je imalo i %rvatsko obrazovanje/ koje je bilo zasnovano naa#strijskom model#-politi)ko-kameralna 'kola i pravni $ak#ltet # za(reb#

10


11/145

DRU7I DIO2.RVATSKI DR6AVNI I PRAVNI RAZVOJ U SREDNJE/ VIJEKU IRANO/ /ODERNO/ RAZDOBLJU

&'2 razvoj #r@avno( ,!roj!va&'&'etnogeneza hrvata

-%rvatsko ime se prvi p#t # s#vremenim vrelima javlja polovinom 9. stoljea # @RP+D+RO=O8:RO=+>+ 0d#F >%roator#m. =rela koja opis#j# #o"aza$ %rata i nji%ov# or(anizacij# s#znatno mlaa i kontradiktorna. Blavno takvo vrelo je De administrando imperio/ bizantsko(cara 6onstantina Por$iro(eneta iz polovine 1;. stoljea

Blavnina spoznaja se temelji na ar(eolo'kim i lin(visti)kim ra')lambama/ sto(a je te'kopon#diti posve konzistentn# teorij# o etno(enezi %rvata.

-najpri%vaenija postavka je ona o nji%ovom slavenskom obiljej#/ kao i vjerojatnost da s#do'li # kontakt s nekim iran!$i%plemenom/ koje je ostavilo tra( # jezik# i naziv#.-takoer se spominje # nekim postavkama da s# %rvati narod (otsko( i iransko( porijekla/ teda s# ratni)ki sloj a ne etni)ka sk#pina.

-%rvati s# na podr#)je anti)ke :almacije do'li POJ@6OD 7@OA8I 1'0mo(#e i koncem,.. @aj s# prostor pret%odno naselila neka slavenska plemena. jima s# %rvati kao vojni)kask#pina na poziv =R76OB vladara nametn#li vlast i pro'irili ime.

-tamo s# nai'li na ostatke a#to%tono( stanovni'tva-ro%anizirane i"ire

ZATEENA BATINA

ILIRI-narod bez etni)ke jedinstvenosti/ nejasne etno(eneze. is# imali pisan# k#lt#r#.-nji%ovi pret%odnici s# se na podr#)je j#(oisto)ne e#rope doselili s isto)ni% stepa po)etkom 3.tis#ljea prije krista/ a vodea ilirska plemena s# se $ormirala nakon prodora naroda sasjevera oko 1;;;.(odine prije krista.-U ive na podr#)j# od 7o)e 0slovenija/ do P+R 0Br)ka/ izme# := + :R= dojadrana.

-na jadran# s# se sreli s Brcima-(rci s# izme# 4. i 2. stoljea prije krista osnovali svoje kolonije +ssa/ 6ork


12/145

o D+>+P+8+-nda#tonia/ 7enj/ in/ 7kradin/ DakarskaKIZRASTANJE .RVATSKE DR6AVNOSTI

=last bizanta # dalmaciji je koncem ,. stoljea polj#ljana $rana)kom ekspanzijom.->&76+ D+R ,12.-bizant# priznaje vlast nad mleta)kim la(#nama i (radovima adr#/@ro(ir#/ 7plit#/ :#brovnik# i 6otor#///s otocima Osorom/ 6rkom i Rabom.

-$ranci s# dobili +str# i preostali dio obale i zalee. a tom prostor# e se oblikovatiPR= &R=@76 6H=+-prvi zabiljeeni knez "OR 0,1,.On je s#djelovao # (#'enj# pob#ne protiv carske vlasti kneza :onje Panonije/ Aj#devita.

-kneza je birala politi)ka elita/ a potvrivao car/ raspola(ao je vojskokm i or#anom pratnjom/imao dvostr#k# le(itimacij# i bio NNrodovski vladarNN-carevom potvrdom #pravitelj carskepokrajine

TRPI/IR-prvi knez koji je raspola(ao #reenim dvorom-trpimirova darovnica iz ,52. (odine/ jedan od najvaniji% dok#menata %rvatske povijesti

NN6 &R=@ PO "OH8O8 D+AO7@+NN

Doni bizant i dalje pok#'ava #spostaviti vlast nad dalmacijom-zdeslav

Knez Brani%irOn je # doba na(lo( ja)anja "izanta i $ormalno( priznavanja vlasti $rana)ko( vladara st#pio #odnos s PPOD-kao moralnom i vjerskom a#toritet#. Papa m# daje bla(oslov za NNcio narodtvoj i cijel# zemlj# tvoj#NN. @o ima zna)aj potvrde da nad "ranimirom kao vr%ovni (ospodar stojijedino sv. Petar.-"ranimir je #sprkos papinom protivljenj# #spio da ninski bisk#p @eodozije pre#zme splitsk#nadbisk#pij#-nov odnos (radova na obali i vladara.

KRALJ TO/ISLAV &C7#kobima protiv maara zavladao 7lavonijom i 7iskom. :ok#mentima papine kancelarije

naziva se RC. Od nje(a se svi %rvatski vladari nazivaj# kraljevima.-or(anizacija drave ima elemente centralizirane kraljevine

"izant m# je povjerio #pravljanje nad dalmatinskim (radovima/ al je bilo potrebno crkvenopovezivanje.a *r$veno% !aor, #a"%ain!$i) i!$,+a :' , S+"i,metropolom %rvatsko(kraljevstva imenovan je 7plitski nadbisk#p/ #klonjen je %rvatski bisk#p Br(#r 0ninski

-na novom sabor# 92,. #kin#ta ninska bisk#pija/ obnovnljena 1;5.

-'iri se splitska dijeceza na %rvatsko podr#)je i dolazi do ckveno-pravno( povezivanjadalmatinsko( i %rvatsko( podr#)ja/ nakon ac%ensko( mira ,12.

6O @OD+7A=-pojavlj#j# se banovi-d#nosnici koji razmjerno samostalno #pravljaj##panijama Aikom/ Backom/ 6rbavom.

STJEPAN DR6ISLAV"io je # bliskim odnosima s "izantom/ priznao je s#verenitet mono( "azilija 2./ koji m# jepodijelio po)asne tit#le e+ar)a i +ari-ija/ odnosno visoko( bizantsko( sl#benika #:almaciji.=enecija je 1;;;. (odine pokorila otoke/ i neke (radove."izant je # dr#(oj polovici 1;. stoljea izdvojio (ornj# dalmacij# sa sjedi'tem # :#brovnik#.

-smrt "azilija 2. 1;25/ posljednje( bizantsko( vladara stvara prostor za 8a)anje %rvatskedrave/ a vlast nad %rvatskom i dalmacijom objedinj#je PETAR KREI/IR IV'

12


13/145

-od 1;!;. se naziva reF croatie et dalmatie 0kralj %rvatske i dalmacije. nje(ovoj pratnji jebio ban Boj)o 0#pravitelj Aike i ban vonimir 0oenjen 8elenom/ sestrom #(arsko( kraljaAadislava rpadovia

KRALJ ZVONI/IR 0biv'i ban slavonije

-nakon kre'imira/ 1;5. izabran za kralja %rvatske i dalmacije/ # solin#. Okr#nio (a le(atmono( pape (r(#ra .-podijelio m# znakove kraljevske moi 0ezlo i ma)/ i obeanje opapinoj za'titi.-dao je vazalsk# prise(# i obeao plaanje danka i sl#enje papi. @ime je nedostatakle(itimiteta 0nije bio iz roda trpimirovia/ dop#nio papinskim a#toritetom.-Utime je nastao vaan presedan # borbi pape Br(#ra za nadreenost crkveni% vlasti nadsvjetovnimE

vonimir je #potrebljavao tit#l# kralja &rvatske i :almacije-ba'anska plo)a

1;,9.-smrt kralja zvonimira/ bez nasljednika # obitelji.-kratko na prijestolje zasjeda 7tjepan ++.iz roda @rpimirovia. akon nje(ove smrti pojavlj#j# se i dr#(i pretendenti na prijestolje.-:AD@+76+ BR:O=+ PR+&=I8 @+@ =>+8

-zvonimirova #dovica 8elena imala je namjer# zadrati vlast i obraa se za pomo brat#/#(arskom kralj# Aadislav# rpadovi#

U7ARSKO2.RVATSKA DR6AVNA ZAJEDNI*A DO &:


14/145

11,;-nestanak bizantske vlasti s %rvatsko-dalmatinsko( prostora/ nakon smrti man#ela6omnera.Posebnost %rvatske i dalmacije dolazi do izraaja za vladavine kralja Bejze 2.-on je #veoobi)aj da kraljev brat ili sin dobij# $#nkcij# )er-e(aQ #pravljao je %rvatskom i dalmacijom kao#pravnom cjelinom/ 'to e se zadrati na novi model vladanja koji e navijestiti raanjelensko( tipa drave.

13. stoljee-# slavoniji nastaj# slobodni kraljevski (radovi* =aradin-12;9. =#kovar-1231. Petrinja-124;. 7amobor-1242. Bradec-1242.

-za razlik# od dalmatinski% (radova/ ovi (radovi nis# dobili pravo stvaranja vlastito(stat#tarno( prava/ jer s# osnovani kraljevim privile(ijama a ne pre(ovaranjem s postojeim(radskim vlastima/ kao 'to je to sl#)aj kod dalm. (radova.-slabiji poloaj ne(o dalm. (radovi

/O5NI .RVATSKI VELIKAKI RODOVI &:' I &3' STOLJE5E2DIO PRO*ESA

?EUDALIZA*IJE?RANKOPANI-kr)ki knezovi/ 1193. "ela +++. im priznaje posjed cijelo( podr#)ja Dodr#'a.

UBI5I-bribirski knezovi/ bela += 1252. priznao pravo na vlast na "ribirskom #panijom/ a pripadniciroda #bia obna'aj# d#nost banova koji %rvatskom i dijelom bosne vladaj# kao (otovoneovisni vladari

Dr,(i ja$i ro#ovi elip)ii Q cetina

6a)ii- omi' 6rbavski knezovi "abonii-slavonija

123.slavonsko nie plemstvo i predstavnici slobodni% kraljevski% (radova ok#pljaj# se na+"e%i9$i% !aori%aradi za'tite svoji% interesa. Prava #tvrena na tim saborima # pisanomoblik# kraljevim pro(la'enjem bi dobivala pravn# sna(#. +z ti% ok#pljanja post#pno se razvijastale'ki 7lavonski sabor.-kralj je dop#stio/ kada s#dbena i #pravna vlast kraljevi% #pana postaje ne#)inkovita/ da$#nkcij# s#enja pre#zme lokalno plemstvo. @ako nastaje plemika samo#prava.

STJE*ANJA I 7UBI*I OD &>' DO &


15/145

-&3' Za#ar!$i% %iro%A#dovik vraa vlast nad cijelim dalmatinskim podr#)jem od >resado :ra)a # lbaniji #klj#)#j#i i :#brovnik koji je #'ao # (arsko-&rvatsko kraljevstvo kaosamostalna cjelina

-A#dovik je nazivao %rvatsk#/ slavonij# i dalmacij# kraljevinama/ ali je postavljao.RVATSKO7 .ER*E7A/ 'to predstavlja odreen# jedinstvenost %rvatski% zemalja. On je

#pravljao %rvatskim zemljama/ postavljao je banove/ sazivao sabore i podjeljivao plemstvo.

-A#dovik #mire C0/ zavladao je kaos jer je on svojim prista'ama dijelio posjede/ a to jeiskoristio nakratko @vrtko 1./ koji je za#zeo dio j#ni% krajeva %rvatko( kraljevstva.

akon @vrtka na %rvatsko-#(arsko prijestolje dospjeva H+BD+: A67D"R6+/ vladaood 13,. do 143.

14;3. nje(ov prot#kandidat LADISLAV NAPULJSKIse okr#nio za #(arsko-%rvatsko( kralja.nje(ovo pravo na kr#n# priznalo je vi'e velika'a i dalmatinski% (radova.

-UH+B je slomio otpor nje(ovi% prista'a/ a A:+7A= prodaje za 1;;/;;; d#kata sve svoje

preostale posjede venecji 0zadar/ vran#/ novi(rad i pa(-virt#alno pravo vladanja # dalmaciji14;9. (odine.8o' neki (radovi s# se veneciji prodali/ a do 142;. (odine

=enecija e (otovo posve zaokr#iti svoj posjede na isto)nom jadran#/ osimisto)ne obale +7@R/ od splita do neretve/ i od rje)ine do zrmanje0to #(-%r kontrolira

/ATIJA KORVINspostavlja stabiln# vlast # (arsko-&rvatskom 6raljevstv# 0145,-149;. On je oja)ao irazvio kraji'ki s#stav obrane prema Osmanlijama/ koji je osobito bitan nakon propasti"osansko( kraljevstva 14!3.-te'ki %rvatski poraz na 6R"=76OD POA8 1493. otvorit e osmalijama prostor zaosvajanja veliki% djelova %rvatske Q NNostaci ostatakaNN. Po(iba i velik dio %rvatsko( plemstva.

-152!. bitka na DO&J6OD POA8/ po(iba A#dovik ++. 8a(elovi/ otvara prostorOsmanlijama za daljnja osvajanja i prodor do =ienne/ a na ispranjeno prijestolje nakonpobjede # (raanskom rat# dolaze &absb#r(ovci.

.ABSBUR7OV*I NA .RVATSKO/ PRIJESTOLJU

-nakon po(ibije A#dovika ++. 8a(elovia/ (lavni pretendenti za prijestolje bili s# a,!rij!$i na#vojvo#a ?er#inan# II' .a!,r(ova--poziva se na #(ovore o

me#sobnom nasljeivanj# prijestolja # sl#)aj# iz#mra roda koji je nje(ov djedDaksimilijan &absb#r(ovac sklopio s 8a(eloviima te na prijenos prava nanasljeivanje nje(ove s#pr#(e ne/ sestre po(in#lo( kralja.

-#(ovori nis# bili osnaeni # (arskom sabor#/ pa nije obvezivao plemstvo---'to se ti)e sestrino( prava preno'enja nasljedstva/ # #(arskoj nije vrijedilo pravo onasljeivanj# prijestolja po m#'koj liniji. tovi'e/ (arski sabor je &C'na prijedlo(+vana apoljsko( donio zaklj#)ak o zarani predla(anja stranca za #(arsko( kralja.

%o9ni ,(ar!$i ve"i$aF i er#e"j!$i vojvo#a Ivan Za+o"j!$i

VV)e'ko plemstvo 23.1;.152!. izabire ?erdinanda za kralja.VVV#(arsko i %rvatsko-slavonsko plemstvo se dijeliVVVVveina #(arski% stalea # #(arskom sabor# 11.11.152!. je izabralo +vana apoljsko(/pozvav'i se na zaklj#)ak (arsko( sabora iz 15;5./ a manji dio stalea na svom sabor# #POH izabire ?erdinanda 1!.12.152!.

SITUACIJA U HRVATSKOJ-sabor %rvatsko( plemstva # >@+BR: je 1.1.152. izabrao ?erdinanda

15


16/145

-slavonsko plemstvo pod vodstvom 6rste ?rankopana !.1.152. izabire apoljsko(/ pozivaj#ise na odl#k# iz 15;5.-zapoljski odma% imen#je 6rst# ?rankopana za bana i dr#(e $#nkcije

RA!A"SKI RAT-izme# dvojice kraljeva vodio se do 153,.-sporaz#mom zavr'en prema kojem je ?erdinand priznao apoljsko( za vladara na dijel#(arske koj# je on drao #z #vjet da (a nakon smrti nasljedi ?erdinand

@O 7 &R=@76O PAD7@=O OPR:8A+AO ?R:+:WOn im je ve prije poma(ao # obrani protiv Osmanlija/ te je obeao na centinskom sabor# dae izda'no pomoi vojsk# 0izi(rao obeanja. &rvatsko plemstvo je #pozorilo na sklopljene#(ovore o pravo na prijestolje/ na izbor $erdinanda za kralja # #(arskom sabor# i nje(ov#velik# pomo/ a potom je 7abor # >entin(rad# izabrao $erdinanda za kralja i en# m# n# zakraljic#.

=HO7@ >@+BR:76OB 7"OR-prvi izraeni primjer savezni'tva %rvatsko( plemstva

i %absb#r(ovaca/ i prikaz#je svijest %rvatsko( plemstva o zasebno( dravnopravnomidentitet#.

ZRINSKO2?RANKOPANSKA UROTA----osmanska ekspanzija-Uza#stavljanje ekspanzije/ %rvatsko-slavonsko i #(arsko plemstvovraaj# za#zete zemlje

VARAVSKI /IR2&C'&C'&


17/145

akon leopolda na tron dolazi 6arlo +++. 0jedini bez djece-naslijee po enskoj liniji # 7vetom Rimskom >arstv# bilo je sporno jer se temeljilo nat#ma)enj# nejasno( pravila 7alinsko( zakona o mo(#nost i da ena # nekim sit#acijamanaslijedi vlasni'tvo zemlje

-6arlo +++. eli osi(#rati naslijee prijestolja po enskoj linijiE

-#(arsko plemstvo trai da na snazi ostane pravilo o nji%ov# prav# na samostalni izbor novo(kralja # sl#)aj# nepostojanja m#'ki% nasljednika#r$ats%o&sla$ons%i sa'or11.3.112. donosi PRA7/ATIKU SANK*IJU 0razlo(-izbje(avanje opasnosti od (raansko( rata

&rvatska priznaje nasljee po enskoj lozi k#e &absb#r( # sl#)aj# da nema m#'ki%/ #z #vjetda b#d#a vladarica ili vladar stol#je # #striji i vlada tajerskom/ 6or#'kom i 6ranjskom.poma(anje a#strije # borbi protiv osmanlija/ skepsa prema namjerama #(arski% stalea

-samostalnost %rvatske/ #stavna posebnost i neovisnost

-=ladar nije %tio sankcionirati akt da se ne zamjeri #(arskim staleima/ koji s# na Po#nskomsabor# prosvjedovali protiv dranja %rvatski% stalea.

vladar ipak # posebnoj :+PAOD+ jam)i NNsva nji%ova prava/ privile(ije i slobodeNN

u(ars%or$ats%i sa'or-22.5.112. odbio pri%vatiti pra(mati)k# sankcij#/ #vjet#je porez i vojn# podr'k# vladar# i:OO7+ 6A8J6 o potvrdi prava #(arski% stalea na izbor novo( vladara

&1&3' karlo donosi :vorsk# Pra(mati)k# sankcij#-k#ni red %absb#r(ovaca-ako nema m#'ki% nasljednika/ pravo se prebac#je na enske nasljednice i po na)el#primo(enit#re na nji%ove potomke.-@6OSR/ pro(la'ava nedjeljivost zemalja monar%ije/ odnosno zabranj#je da pojedinidjelovi biraj# svo( vladara iz reda nasljednika te k#e

karlo vojnim #spjesima oja)ava svoj# mo/ a (arsko-%rvatski sabor 122. pri%vaapra(mati)k# sankcij# s odreenim posebnostima* NNstalei kraljevine (arske i njoj pridr#eni% zemaljaNN pri%vaaj# ensk# linij#

naslijea # %absb#r('koj k#i #(arska pri%vaa neraskidiv# vez# s a#strijom kralj priznaje pravo %rv i #( stalea na izbor novo( vladara # sl#)aj# iz#mra

m#'ke i enske linije

RE?OR/E /ARIJE TEREZIJE I JOSIPA II'

-prvo je obranila prijestolje ratovima za a#strijsko nasljee-7:DOBO:+8+ R@ 015!-1!3-poraz od Pr#ske 0(#bitak leske/ be)ki dvor trai p#tkojim e vratiti #(led/ $inancijski se oporaviti i #zdi(n#ti vojni potencijalja)anje

(ospodarstva/ izmjena porezno( s#stava/ re$orma #prave

# (arskoj nee biti provedene promjene jer je tamo be)ki dvor svoj #tjecaj realizirao preko(arsko( namjesni)ko( vijea 0osnovano 123. i preko veliki% #pana # #panijama

# "76O8 &R=@76O8 #prava je tradicionalno #strojena/ bez izraeno( #tjecajakraljeve vlasti 0jedino preko bana 0kraljev sl#benik i izvr'ni d#nosnik sabora

)U*A"IJ+ tren#tk# dolaska Darije @erezije imamo

&R=@76 HP+8 a(reba)ka6rieva)ka

=aradinska 7A=O76 HP+8 =iroviti)ka

17


18/145

Poe'ka 7rijemska

- !"avon!$e @,+anije@erezija je #redila 145. prema BR76OD-pod vlasti s# anaiSaora. po(led# prik#pljanja poreza stavljene s# pod nadlenost (arsko( amjesni)ko(=ijea/ i # njima je #veden maarski porezni s#stav.-od 151. 0zaklj#)ak (arsko( sabora slavonske #panije 'alj# predstavnike na &rvatsko-

slavonski i (arsko-%rvatski sabor.

-&rvatske #panije s# bile #reene tradicionalno/ # =aradinskoj #paniji s# nasljedni veliki#pani 0iz obitelj rdod


19/145

-kraljica je zapravo ve 155. dostavila privremeni #rbar &rvatsko-slavonskom sabor# ali onis# se protivili #svajanj# to( akta. @o je potaklo kraljic# na pre#reenje #prave # "anskoj&rvatskoj

HRVATSKO KRA-J+VSKO VIJ+.+ 0consili#m re(i#m croati#m od 2;.,.1!.

1!./ za :almacij#/ &rvatsk# i 7lavonij#. Osniva (a kraljica zbo( to(a 'to s# ban i &rvatsko-slavonski sabor pokazali s#zdranost # izvr'enj# neki% kralji)ini% re$ormi.-na za%tjev %rvatsko(-slavonsko( sabora/ kraljica je posebnom #redbom zajam)ila jednakpoloaj &rvatsko( kraljevsko( vijea s poloajem (arsko( namjesni)ko( vijea.

prvo m# je sjedi'te bilo # varadin#/ zatim # za(reb# od 1!.#strojeno po #zor# na #(arsko namjesni)ko vijee

predsjeda m# an

#z nje(a je jo' 8"anova vije9akoje imen#je kralj 0#pravnopoliti)ka pitanja/ prosvjeta ibo(o'tovlje/ pravos#e/ $inancije/ vojno-#pravna pitanja-oni predstavljaj# str#kt#r# stalea-po jedan )lan prelata/ velika'a/ visoko( zemaljsko(d#nosnika i dvojica plemia#z nji% jo' 9 sl#benika

-ovlasti vijea s# izvedena iz nadlenosti vladarice-vijee je neposredno podreeno vladarici/ od nje prima nalo(e i podnosi izvije'a.

-osnivanje vijea je #naprijedilo tr(ovin#/ obrt/ (ospodarstvo-)lanovi vijea s# obrazovani i sposobni pojedinci 0ikola krlec Aomni)ki

PO7A8:+> O7+=8 =+8I PO &R=@76O-7A=O76+ 7"OR-dotada'nje #pravne nadlenosti sabora prelaze # nadlenost vijea.-ostaje m# samo nadlenost zakonodavni% pitanja0# praksi vladarica i iz(lasavanje ratno( poreza-od 19;. nije vi'e sazivan

-vijee je UKINUTO &11./ a nje(ove nadlenosti s# prenesene na #(arsko namjesni)kovijee0inicijativa (arske kancelarije na be)kom dvor# zbo( stvaranja jedinstvene #praveza cijel# (arsk#. vidi str 11

-# = s# pre'la dvojica savjetnika i nekoliko )inovnika/ " je postavljen za )lana =-a/

kao posrednik UNV2a i .RVATSKI. STALE6A

U*RAV"O I *RAV"O O,RA/OVA"J+

-1!9. dekretom Darije @erezije osnovana Politi)ko-kameralna 'kola # =aradin#.

kola je trajala 2 (odine/ jedini #dbenik je bio a#strijanca 8osep%a von 7onnen$elsa.astavni jezik je njema)ki. dalbert "ari je predavao na latinskom. 6roz 'kol# je pre'lo 2;;st#denata. kin#ta je 1!.

6raljevska akademija znanostiOsnovana 1!. s 3 dvo(odi'nja $ak#lteta-$ilizo$ski/ pravni/ teolo'ki. Ravnatelj je bio ikola

krlec Aomni)ki. 7t#dij prava i teolo(ije se mo(ao #pisati nakon zavr'ene $ilozo$ije. Prvi

19


20/145

#dbenik bio je pro$esora +mbre :omina/ i predstavljao je #vod # st#dije (raansko( prava nakojem se iz#)avao @R+P@R+@. 6roz st#dij je pro'lo oko 2;;; st#denata.kin#t je 1,5;.:vo(odi'nji pravni $ak#ltet se preobraava # tro(odi'nj# Pravoslovn# akademij#/ i to jeosnova na kojoj e 1,4 biti osnovano 7=J+A+@ BR" s tri $ak#lteta 0$ilozo$ski/pravni/ teolo'ki

R+0ORM+ JOSI*A II1

8osip ++. je naslijedio majk# Darij# @erezij#. =lada apsol#tisti)ki/ re$ormska djelatnost zasnivase na prosvjetiteljskoj ideji o opoj dobrobiti kao svrsi drave. Di'ljenja je da je vladar PR=+J+O=+6 :RH=. astojao je &absb#r'k# monar%ij# #strojiti kao jedinstven# i#jedna)en# njema)k# drav#.

-posebno (a je smetao stale'ki #stroj i poseban poloaj katoli)ke crkve

Paen o vjer!$oj o"eran-iji &1&'jime #spostavlja jednakost priznati% vjera. Pro'ir#je prava protestanata i idova. @akoer/osi(#rava nadzor nad provedbom papini% nap#taka # (arskoj i "anskoj &rvatskoj/ adjelovanje crkve nastoji #smjeriti prema ostvarenj# javno( interesa. kin#o je samostanskeredove koji nis# bili od ope koristi za dr#'tvo.

redbom iz 1,4. je nametn#o njema)ki jezik kao sl#beni # cijeloj Donar%iji.

&1'je podijelio (arsk# i &rvatsk# na &C o$r,(a/ neovisno o prija'njim #panijskim idravnim (ranicama.tri za(reba)ke i dio #(arske ladske #panije #'le # okr#( sa sjedi'tem # BR"

tri slavonske i "aranja-okr#( sa sjedi'tem # PJ& na )el# okr#(a je bio $ra"jev +ovjereni$. On je imenovao PO:HP na )el#

#panije0najnia jedinica dravne #prave. Po#@,+antako postaje izvr'ni or(an vi'i% tijela.

Patent o #kidanj# kmetstva 1,5.Podario je kmetovima slobode-sloboda seljenja/ pravo na slobodn# enidb# bez privolevlastelina/ pravo na polaenje 'kole/ biranje pro$esije/ raspola(anje pokretnom imovinom.-ije im osi(#rao vlasni'tvo nad zemljom koj# obra#j#-pred#vjet nji%ove e(zistencije.kmet se trebao do(ovoriti s vlastelinom oko otk#pa/ # siroma'tv# neizvedivo.

-#(arske i %rvatske zemlje taj pantent nis# pro(lasile-

-kmetovi vlasni'tvo nad zemljom koj# obra#j# dobivaj# tek 1,4,.

R?ORD POROB 77@= i #voenje ope porezne obveze 1,,. izaziva valnezadovoljstva8osip ++. vraa #stavni poredak na sna(# i vraa sve #redbe osimpatenata o vjerskoj toleranciji i #kidanj# kmetstva.

20


21/145

ODLUKE U7ARSKO2.RVATSKO7 SABORA &1&' I POLO6AJ .RVATSKE I SLAVONIJE

8"an-i LVIII' i LIG' U(ar!$o2)rva!$o( !aora iz &1&'

-na zasjedanj# sk#p'tine za(reba)ke #panije-pri%vaen je prijedlo( da se zbo(*obrane od b#d#i% pok#'aja %absb#r'ki% nar#'avanja prava %rvatski% stalea oni

RR8+=OD =OD sjedine s (arskom i # sklad# s time #p#tile s# od(ovaraj#iprijedlo( sabor#.

&:'!vinja &1&. &rvatsko-slavonski sabor donosi za$"j,8a$i dana #p#ta n#ncijima da se(arsko-%rvatskom sabor# predloi da se za*

(arsk#/ &rvatsk# i 7lavonij# osn#je zaje#ni8$a v"a#akoja e paziti da se nedo(odi ni'ta protivno #stav# i zakonima ti% kraljevina

da preostali% ! %rvatski% i slavonski% #paija primaj# nalo(e neposredno od(arsko( namjesni)ko( vijea/ :O povratka oni% %rvatski% podr#)ja koja s# do tadabila pod vla'# osmanlija i mle)ana #tvr#je se i prijedlo( da se odl#)ivanje o izvanre#no% rano% +orez,s

&rvatsko-slavonsko( prenese na (arsko-%rvatski sabor. On e o njem#odl#)ivati odijeljeno( od izvanredno( ratno( #(arsko( poreza.

-takav zaklj#)ak zna)i pri%vaanje prot##stavne odl#ke Darije @erezije iz 19. kojim jeprenijela poslove odl#)ivanja iz nadlenosti %rvatski% instit#cija na =.vidi str 9.

BR76O-&R=@76+ sabor na)elno pri%vaa prijedlo(e i donosi dva zakonska )lanka* akonski )lanak A=+++*191. o preno'enj# nadlenosti o odl#)ivanj# o ratnom porez#

na (arsko %rvatski sabor akonski )lanak A+C* 191 o preno'enj# #pravni% nadlenosti &rvatsko-slavonsko(

sabora na (arsko namjesni)ko vijee

Ene (ovori se o zajedni)koj vladi ne(o o prijenos# nadlenosti na (arsko namjesni)ko vijee-+reo!a"e na#"e@no!i .rva!$o2!"avon!$o( !aoras#-pro(la'avanje zakona doneseni%na (-%r sabor#/ izbor i davanje nap#taka n#ncijima/ odl#ke (lede jezika i poloaja vjera #"anskoj &rvatskoj

Ratioo#",$e-vjerovali s# da zbo( malobrojnosti i slabe $inancijske sna(e izloeni be)kojvlasti/ a zajedno s ja)im #(arskim plemstvom e #)vrstiti zajedni)k# obran# #stavnosti.@akoer smatrali s# da s# %rvatski i #(arski stalei sli)ni% interesa.

DR6AVNOPRAVNE I POLITIKE POSLJEDI*E ODLUKA IZ &1&'

(arsko namjesni)ko vijee izdje neposredne naredbe %rvatskim #panijama i

pre#zima r#kovoenje svim poslovima #prave 0nadzire instit#cije/ #pravlja 'kolama.. (arsko-%rvatski sabor pre#zeo odl#)ivanje o ratnom porez#/ tj o javnim $inancijama

21


22/145

o +o!av"ja Ban!$, .rva!$, , +o"o@aj +eriferno( #ije"a U(ar!$e

opada zna)aj &rvatsko-slavonsko( saborai ban takoer 0kao saborski izvr'nior(an/ # praksi se pretvorio # visoko( izvr'no( sl#benika =-a

dolazi do politi)ke mar(inalizacije "anske %rvatske/ kao i veliki% za%tjeva za#manjenjem preostali% a#tonomni% prava

Pojedini %rvatski povjesni)ari navode da je prijenos %rvatski% nadlenosti bio dobrovoljan/ teda je bio $orm#liran kao PR+=RD i OPO+=/ te da je njime dotada'nja %rvatskadravnost bila o(rani)ena/ ali ne i [email protected] STRUKTURA TIPOVI I INSTITU*IJE SREDINJE VLASTI

:R@= 7@R6@R + @+P6O=+ :RH= =A7@+

PATRI/ONIJALNA DR6AVA '2&3' !' vladar je izvor sve vlasti i vlasnik sve nepodjeljene zemlje/ dravom #pravlja kao

svojim vlasni'tvom/ a dr#(i dravni sl#benici s# kraljevi sl#benici. =ladar #z sebeima savjetodavno dvorsko vijee. arodne sk#p'tine s# bile mjesta na kojima jevladar s#dio i tamo s# pro(la'avani nje(ovi zakoni.

:R@= :+?R>+8>+8 iz koje je nastala osnova koja je vodila #spotavljanj# vlasti# &rvatskoj # 9. stolje# zapo)ela je preko ri,a"no(plaanja poreza#bire (a $rana)ki vladar 0domin#s jer se smatra vlasnikom sve zemlje # dravi

-sk#pljali s# (a +$-$-pojedinci koji predstaljaj# p#k/ osobno vjerni vladar#

DO/INU/-zna)i vlasni'tvo i pravo samostalno( vladanja i #pravljanja nad osobama nazemlji't#. @akoer zna)i pravo #ivanja pri%oda s to( zemlji'ta koje je vladar #st#piopodlonik#.

-vladar zemlji'ta #st#pa d#nosnicima i dr#(ima kao na(rad# za zasl#(e 0vojska i dr#(esl#be. ajedno sa zemljom/ #st#pa i pravo vr'enja odreeni% $#nkcija dravne vlasti nadosobama na tom zemlji't#VLASTELINSTVA-time se smanj#je broj slobodno( stanovni'tva

dr#'tveni slojevi* vladaj#i-vladar/ vladarski sl#benici/ vlastelini slobodno stanovni'tvo-nije podlono nekom dr#(om/ ne vr'i vlast-slobodni seljaci/

(raani # malobrojnim (radovima/ sveenstvo Osobe podlone vlasti (ospodara-sl#(e 0servi i ancillae/ (ospodar i% je mo(ao

tjelesno kanjavati ali s# imali o(rani)en# poslovn# sposobnost

LENSKA DR6AVAOd 13. do 15. stoljea se razvilo 5 (lavni% dr'tveni% sk#pina koje s# predstavljale prijelazprema izraenom str#kt#riranj# karakteristi)nom za stale'k# drav# 0lenska drava je prijelaziz patrimonijalne # stale'k#

1. >rkveni i svjetovni vlastelini.-nji%ova mo je osnaena na ra)#n kralja koji takoer spada me# nji% kao prvi me#jednakima 0prim#s inter pares. +z nji% se kasnije razvijaj# =A+6+

2. 6raljevi sl#(e-servientes re(is

-to s# zapravo vlastelini s manjim posjedom/ koje je zbo( vojni% zasl#(a/ kraljzajedno s nji%ovim rodom iz#zeo ispod vlasti #pana i podrvr(n#o svojoj vlasti.

-iz nji% se razvija plemstvo 0nobiles3. 7lobodnjaci-liberi

22


23/145

-oni s# zemljoposjednici/ obrtnici/ tr(ovci koji nis# bili pod vla'# neko( vlastelina jers# #ivali takav im#nitet kao stanovnici (rada ili neke dr#(e privile(irane zajednice

4. 7lobodno stanovni'tvo-podlonici kraljevi% #trvda s razli)itim sl#bama/ imaj# svoj sitni posjed i obavljaj#vojn# ili nek# dr#(# obvez# # #tvrdi. Pod s#dbenom vla'# #pana.

-s vremenom s# se raslojili/ dio # plemstvo dio # kmetove. kmetovi s# obvezni na radn# i nov)an# rent# prema vlastelin#/ neslobodni

O"+A8H8 A76 :RH=*o moan poloaj vlastelinaEE--Upretvaraj# nekada'nje kraljeve #panije # vlastelinstvao time dolazi do partik#ralizacije dr#'tvao pojedini vlastelinski rodovi stvaraj# vlastito pravo na tim podr#)jimao ja)a poloaj (radova na obalio vladar privile(ijima stvara nove (radoveo vladar poti)e stvaranje nie( plemstva kao novo( privile(irano( sloja

to plemstvo e od 13. st po)eti sastajati na sk#p'tinama radi #tvrivanja sadrajaprava koje primjenj#j# kraljevi s#dovi i radi obrane svoji% interesa.

STALEKA DR6AVA

-razvila se # &' !o"je9,-klj#)na karakteristika* 8asno #obli)eni stalei 0temeljne dr#'tvene sk#pine/ )iji je poloajpravno odreen/ a # najveoj je mjeri bio povezan s +ravo% !,#je"ovanja , +o"ii8$ojv"a!i.

$#nkcije vlasti podijeljene s# izme# vladara i stalea/ tako da svatko od nji% ima vlastiteor(ane 0kralj-#redi G stalei-sabori

O"+A8H8 7@A6OB @+P :RH= &R=@76O8-prije s# se ok#pljale sk#p'tine plemstva radi za'tite svoji% interesa pred kraljevim pritiskom

a sada s# to tijela koja redovito djel#j# i # kojima s# ok#pljeni )lanovi ili predstavnici ono(dijela stanovni'tva koje ima politi)ka prava

-na )el# politi)ko( naroda je +"e%!voi ono donosi odl#ke o javnim poslovima na propisima iobi)ajima. =ladar # na)el# ne moe donijeti ope i dr#(e najzna)ajnije odl#ke bez s#(lasnostisabora.

-pravo s#djelovanja # stale'kim saborima te pravo obna'anja javni% $#nkcija 0od&absb#r(ovaca nazivali s# se 7@AH+ + R:O=+ 6RA8=7@=

ob#%vaaj# cjelok#pno plemstvo i slobodne i kraljevske (radove

@akvim di$erenciranjem NNpoliti)ko( narodaNN #obli)#j# se 4 stalea*1. Prelati

2. =elika'i3. Plemstvo4. 6raljevski slobodni (radovi s poloajem plemia 0korporacija-pravno #obli)ena

zajednica

&'Pre"ai-visoki d#nosnici # %ijerar%iji 6atoli)ke crkve-bisk#pi/ opati/ nadstojnici samostana/ prepozitina )el# kaptola.-imali s# vi'i %oma(i#m 0krvnin#-nov)ani iznos koji se plaao za #bojstvo ili ozljeivanje nekeosobe/ BO PAD7@=O

:' Ve"i$aFi0ma(nates/ me# nji% spada dravno plemstvo 0visoki dravni d#nosnici-ban/ dvorski

dostojanstvenici/ veliki #pani 0(lavari #panija/ (ro$ovi i bar#ni 0koji s# imali pravos#djelovanja na sabor# i #vali vi'i %oma(i#m ne(o ostalo plemstvo

23


24/145

za nji% s# rezervirane javne sl#be i najvi'a s#dbena vlast

3'P"e%!vo0nobiles/ razvilo se iz prija'nji% kraljevi% sl#(a 0servantes re(is-lenski tip drave %e%e-to s# bili sitni vlastelini s malim posjedom/ osloboeni od davanja kralj# koji im je jam)ioza'tit# i s#dsk# za'tit# 0ban vr'i s#dsk#

O"= PAD7@=-vjetnost vladar#-obveza ratovanja za nje(a na svoj tro'ak # zemlji/ na kraljev tro'ak # inozemstv#-s#djelovanje # saborima i s#dskim sk#p'tinama # #panijamapokaz#j# slab interes za s#djelovanje # rad# sabora-# 1. st (#be to pravo i biraj# plemikepredstavnike po #panijamavidi kraljevski slobodni (rad

PR= PAD7@=-pravo na osobn# slobod# 0nemo(#nost zatvaranja bez s#dske pres#de-iz#zee od oporezivanja-podvr(n#tost kraljevoj s#dbenosti 0vr'i ban-pravo na otpor

VVVVnie i vi'e plemstvo-nie( ima vi'e/ dri #panijsk# #prav# i s#dstvo/ imalo je pravo naobavljanje svi% javni% sl#bi kao i prelati i velika'i ali # stvarnosti je to malo dr#k)ije.

4.6raljevski slobodni (rad-ima poloaj pravne osobe s pravom na plemike privile(ije/ kao cjelin# # sabor# (apredstavljaj# 2 izaslanika.7RAHANINO/se postaje stjecanjem vlasni'tva nekretnine # (rad# ili bavljenjem obrtom/tr(ovinom ili sli)nim zanimanjem d#lje vrijeme.

-tako s# neposredno pravo s#djelovanja # sabor# imala prva dva stalea a posredno dr#(adva.vidi plemstvo "ila je rije) o broj)ano vrlo #skom vladaj#em sloj#/ dok je ostatak stanovni'tvabio znatno brojniji/ a ob#%vaao je slobodnjake i podanike.

7lobodnjaci 0libertini-oni koji nis# spadali me# 4 stalea a nis# bili ni podreenivlastelin#.npr. neplemii oenjeni plemkinjama-odvjetnici/ tr(ovci/ lije)nici. nis# imali (raanskistat#s/ tj. pripadali nekoj od (raanski% opina

6metovi-najbrojniji-ive na vlastelinstv# # poloslobodnom i zavisnom stat#s#.

DA8+@ =A7@A+ 7 :+8A+ lodijalna zemlji'ta-livade/ vonjaci/ '#me-zemlji'ta koja je obraivao kmet kao svoj#

radn# obvez# 0npr. nekoliko dana tjedno/ pri%odi s nji% pripadaj# vlastelin# #potp#nosti.

rbarijalna zemlji'ta-k#a s ok#nicom i obradivim zemlji'tem 0oranica i livada.tamo kmetovi ive/ imaj# poloaj trajno( zak#pnika 0renta/ mo(# slobodnoraspola(ati za ivota i opor#)no (a ostaviti #z dozvol# vlastelina.

+zvanseli'no zemlji'te-vino(radi i kr)evine-kmetovi (a mo(# iskori'tavati na temelj# sporaz#ma s vlastelinom0renta

ajedni)ka zemlji'ta-mo(# iskori'tavati i kmetovi i vlastelin-pa'njaci/ '#me

7A+:" =A7@A+

24


25/145

-kmetovi s# na)elno mo(li iseliti #z pret%odno podmirenje svoji% davanja i #z dop#'tenje=A7@A+76OB 7:/ te je bila propisana kazna za vlasteline koji bi to ometali. praksine(dje nis# imali to pravo. nekim razdobljima je to bilo zabranjeno"

8osip ++. patentom #kida kmetstvo 1,5.-svi kmetovi dobivaj# pravo seljenja/ a &rvatski i7lavonski ,rar#jedna)#j# prava i d#nosti kmetova.

-no kmetovi i dalje potpadaj# pod s#dsk# vlast vlastelina.

DRUTVENO RASLOJAVANJE U DAL/A*IJI-(rade se kom#nalna dr#'tva # (radovima s jakom a#tonomijom koja s# se odrala dopo)etka 15. stoljea/ kad i% je =enecija pod)inila svojoj vlastiizdvajaj# se im#niji i #(ledniji rodovi-izdvajaj# se post#pno # vijee-donosi najvanijeodl#ke i sastav m# je nasljedan.-tada se izjedna)eno stanovni'tvo podijelilo na PJ i BR:76O PAD7@=O 0patricije/koji jedini imaj# sva prava-# AS-(asi se seoska opina koja je ipak zadrala neke prija'nje ovlasti-s#enje iprimjen# vlastiti% obi)aja.- dalmaciji ne postoji kmetstvo al postoji 6OAO@-razlik#je se po tome 'to kolon nije biopodreen s#dskoj vlasti vlasnika zemlji'ta ne(o :RH=OD 7:7@=E

INSTITU*IJE SREDINJE VLASTI

V"a#ar i nje(ove !",@e

-od 21 do 331 stolje4a0patrimonijalna dravaEEEEvladari s# bili # vazalnom odnos# premapapi/ $rana)kom ili bizantskom vladar#-plaali s# (odi'nji trib#t-prvi %rvatski vladar je @rpimir-nominalno pri%vaao $rana)k# vlast/ # praksi samostalniji.-isprva se nazivao d#F/ zatim od 9. stoljea reF premda nije bio kr#njen0od prve pol 1;. st sekr#nipri kr#nidbi kralj polae prise(# i izdaje zavjernic# # koj# s# #klj#)ena nje(ova o(rani)enja

-od dinastije @rpimirovia na snazi je na!"je#no na8e"o/ ali nije #redno/ stabilno i rednasljeivanja nije bio #stanovljen.-# patrimonijalnom razdoblj#0do "ele +=. vladar je bio

izvor sve vlasti/ drava je nje(ova ba'tina/ #bire poreze/ postavlja sve sl#benike za'titnik je mira i stabilnosti vr'i $#nkcij# s#enja-s#di ako (a na to pozove neka od stranaka-d#an je pr#iti

za'tit# 6atoli)koj crkvi/ #dovicama/ siro)adi i siromasima-za'titnik slabi%-sto(a je ivot #reen obi)ajnim pravom/ a nadlenost dravni% tijela o(rani)ena

-najvanije odl#ke vladar donosi #z savjet #vor!$o( vije9a-kraljica/ ban/ %erce(/ #pani/)lanovi kraljeve pratnje/ opati/ bisk#pi/ splitski nadbisk#p. ji%ove s# odl#ke pro(la'aavnekao kraljeve.

Petar 6re'imir +=. 1;!!. je postavio s#vladara 0d#F/ arpadovii imaj# sli)n# praks# ali sNNmlaim kraljemNN 06oloman postavio sina 7tjepana-vladao &rvatskom i :almacijom. 6asnijeje do #staljenja na)ela primo(enit#re d#nost vladanja &rv i :almacijom obavljao &erce(/ ili

%"ai $ra"jje potjecao iz kraljevske obitelji/ bio je # vazalskom odnos# s kraljem/ imaovlastite sl#benike. On je svoj# kraljevsk# vlast vri'io kao prijestolonasljednik neovisno okralj#/ sporove izme# nje(a i kralja rje'avao je +o!eni arira@ni !,#

)er-e(je potjecao iz kraljevske obitelji/ imao je ovlasti (otovo jednake kao i kralj 0vr'io i% #nje(ovo ime/ ali je kao vazal bio podreen kralj#/ koji m# je mo(ao od#zeti $#nkcij# ili m#dodnijeliti novo podr#)je.

USTROJ DVORSKO7 APARATA ZA SA/OSTALNO7 .RVATSKO7 KRALJEVSTVA-spoj $rana)ko( #tjecaja i %rvatske tradicije

25


26/145

9. stolje# se pojavlj#j# HP+-visoki dostojanstvenici na dvor#/ od koji% # prvo vrijemeoznake posebne $#nkcije imaj# samo komornik i dvojica kapelana.HP 6ODOR+6-brine se o riznici/ pri%odima i ras%odima kraljeve bla(ajne/ kraljevojpostelji i #pravlja javnim $inancijama@PJ+8-obavlja s#dsk# $#nkcij# #mjesto kralja:8:-nejasna $#nkcija-moda $rana)ki majordom/ #prvlja vladarevim inanjem/ a moda

#pravlja pri%odima s dvorko( (ospodarstva

razdoblj# lens%e dr5a$e od 361 do 371 stolje4a *kralj 0prim#s inter pares svoje nadlenosti polako predaje vlastelinima *-pravo na vr'enje s#dbenosti-pravo iz(radnje #tvrda-pravo #bitanje pojedini% pri%oda

-kraljeve ovlasti s# znatno red#cirane-posebno preko +i!ane $r,ni#ene zavjerni-e kojomstalei pri izbor# novo( kralja name# o(rani)enja njem# i nje(ovim nasljednicima.A@OD "AOD + 1222. i i#s resitendi kralj je imao obvez# da od plemstva trai pomo0consili#m et a#Fili#m

6raljeva vlast se o)it#je # *-izdavanj# #arovni-a-dijeljenj# +rivi"e(ija-vr'enj# !,#enevlasti-vr%ovni zapovjednik voj!$e-patronatsko pravo 0za'tita sveenstva i vjernika-osniva bisk#pije/ nadbisk#pije/ samostane/ imen#je nji%ove vladare/ prava i obveze vjernika

@emeljem zlatne b#le ndrije ++. kralj je morao odravati (odi'nje sk#p'tine na kojima (a je #(arskoj zamjenjivao PA@+ a # %rvatskoj ". +z to(a se razvili 7abori

":R+8A+ 77@=-#oblien za AN6UVINA*A / # njem# s# crkveni i svjetovni vlastelinii (radovi opremali vojsk#. =eli)ina vojske je ovisila o veli)ini nji%ova posjeda/ odnosnopri%oda. =elika'i s velikim brojem vojnika mo(li s# i% voditi pod svojom zastavom0banderi#m.

# lenskom razdoblj# kraljev aparat )ine* palatin/ ban/ dvorski s#dac/persona/ travernik/ rizni)ar i kancelar

Pa"ainje bio najzna)ajniji. =r'io je s#dben# vlast za podr#)je (arske/ a od 1493. i za&rvatsk# i :almacij# i to # sl#)ajevima*-povrede interesa kralja-spor izme# kralja i podanika

Traverni$-najprije nadzornik kraljeve riznice i #pravitelj kraljevi% pri%oda i ras%oda. Od 14.

stoljea to pre#zima rizni)ar/ a voenje $inancija :vorska komora # "e)#.on je rje'avao +rizive +roiv +re!,#a (ra#!$i) !,#ova. bo( to(a po)etkom 15. stoljeapo)inje s#diti zajedno s prisjednicima iz ti% (radova i $ormira TRAVERNIKALNI SUD-koji krozpres#de razvija posebno tzv. tra$erni%alno pra$o1

-(radovi s# se onda podijelili po tome jes# li # nadlenosti travernikalni% s#dova ili kralja/odnosno nje(ovo( sl#benika personala. Po tome razlik#jemo travernikalne i personalne(radove. a(reb je bio travernikalni (rad/ a =aradin/ 6rievci/ 6oprivnica i 7enj personalni.

razdoblj# stale%e dr5a$e0371stoljee Qja)a kraljevska vlast %absb#r(ovaca. monar%ija je nasljedna/ od 1!,. s #tvrenim nasljednim redom 0na)elo

primo(enit#re/ a pra(mati)kom sankcijom ob#%vaeno i pravo nasljedstva po

enskoj lozi

26


27/145

nosilac prava nasljedstva morao je biti za$onio o$r,njen-#vjet zasankcioniranje i #kidanje zakona i podjeljivanje privile(ijaE

-posebna ceremonija-vr'i se kao zajedni)ki )in za (arsk#/ &rvatsk# i 7lavonij#0najkasnije ! mjeseci nakon smrti pret%odno( kralja/ # t# svr%# je morao bitisazvan posebni sabor/ #z kr#nidb# morali biti obaveljeni posebni obredi.-izdavanje zavjernice 0njen sadraj nakon pra(mati)ke sankcije postao

standardiziran. :o tada je ovisio o snazi stalea-crkveni kr#nidbeni obred-prise(a kralja o po'tivanj# ono(a 'to se obvezao zavjernicom

-8=H+8 @OJ6 =8R+> 7 "+A*-obvezivanje kralja na po'tivanje postojei% i b#d#i% zakona koje e donijeti-da e po'tivati latn# b#l#-da e kraljevsk# kr#n# zadrati # (arskoj-da e za#zete dijelove (arske i 7lavonije koje vrati/ zdr#iti s njima-da e po'tovati slobodni izbor kralja # sl#)aj# isp#njenja pretpostavki propisani%pra(mati)kom sankcijom

8=H+8 PR= 6RA8=76 =A7@+ 7 "+A-pravo objave rata i zaklj#)enja mira-sklapanje me#narodni% #(ovora i voenje vanjske politike-vr%novno zapovjedni'tvo nad vojskom-vr%ovna #prava i nadzor si(#rnosti-vr%ovno zemlji'no (ospodstvo 0pravo na sve slobodno stojee ili leee stvari/ pravodarovanja zemlji'ta plemiima/ #biranje carina/ pristojbiK-podjeljivanje sl#bi i tit#la 0ban najvaniji-prava # podr#)j# vjere i crkve-prava # zakonodavnoj 0sazivanje i rasp#'tanje sabora/ zakonodavna incijativa/ s#dskoj iizvr'noj $#nkciji 0osnivanje vlastiti% #reda-razvijaj# se # = i nakratko &6=

BanNNbajanNN avarski-vojskovoa-prvi p#t se spominje # &C' !o"je9,kao po(lavar Aike/ 6rbave i Backe kao zapovjednik#tvrda- do 2;. stoljea je osim kralja/ najvi'i d#nosnik na podr#)j# &rvatske/ 7lavonije i :almacije

-rpadovii s# postavljali jedno(/ dva ili )ak i tri bana0za obalno podr#)je-zbo( #daljenosti od sredi'ta drave " tada postaje najvi'i d#nosnik # &rvatskoj/ kaokraljev namjesnik obavlja #pravne/ s#dske i izvr'ne posloves%vaa se kao po(lavar pridr#ene zemlje 0pars adneFa

poloaj m# je sli)an +a"ain,# (arskoj/ a za rpadovia je odma% iza nje(a.

-# doba slabe sredi'nje vlasti/ vlast im se razvija i (otovo pribliava vladarskoj-#bii i "abonii vladaj# tako mono ali i% n#vinci onemo(#avaj#-nakon osmanski% osvajanja takoer ja)aj#/ naziva i% se potkralj8$i9ere:;


28/145

PO:"-bira (a ban odma% po #stoli)enj#/ $#nkcija m# traje koliko i ban#-on je veliki #pana(reba)ke i 6rieva)ke #panije do re$ormi 15!. koji #vodi #(arski model #panija

:AHO7@+ "

-isprva sazivanje sk#p'tine plemstva i (radova # kojima je # kraljevo ime sl#'ao prit#be irje'avao probleme. @o prelazi # sazivanje sabora kojem osobno predsjeda.Redovite nadlenosti su mu bile:-izvrFavanje !aor!$i) za$"j,8a$a # svojstv# izvr'no( or(ana sabora-,ire #a9e-#bire kraljeve poreze-mart#rina 0zemlji'ni porez do 1!. st.-kralj# kao vlasnik#/kraljevske dae/ sajmi'ne dae/ pri%odi od r#darenja/ banske dae 0i#s descens#s/ odnosnokona)i'te ban# i pratnji-samostalno zapovjeda voj!$o%-zapovjeda jedinicama ope mobilizacije 0ins#rrectio/ napro(las sabora. Od &absb#r(ovaca i osnivanja vojne krajine ovlasti m# se red#ciraj#.-pravo da !a%o!a"no !,#i0ili # sk#p'tinama s plemstvom-ima op# nadlenost koja jeob#%vaala sve vrste sporova osim izricanja smrtne kazne i zapljene imovine-samo vladar

priziv protiv banovi% pres#da podnosi se kralj#

-banove 'iroke ovlasti post#pno se smanj#j# zbo( prijelaza na vlasteline i (radove

BANSKI STOL-zabiljeen # 13. stolje#/ predsjeda m# ban/ najvi'i s#d na %rvatsko-slavonskom podr#)j# doosnivanja 7tola sedmorice 1,!2. kao vr%ovno( s#da za &rvatsk# i 7lavonij#

ajvee o(rani)enje banovi% ovlasti do(odilo se 191. zakonskim )lankom A+C* 191.-podreen = # zajedni)kim poslovima (arske i &rvatske.

S"avon!$i i .rva!$o2!"avon!$i !a"eF$i !aor

-spominj# se rano ali nemaj# taj zna)aj-npr. 7olin 0kr#nidba vonimir/ crkveni sabordalmatinski% bisk#pa 0925./ 92,.-kao mjesta (dje plemstvo # s#radnji s banom odnosno vladarom rje'ava zakonodavna/s#dska i #pravna pitanja javljaj# se # &3. stolje#kao rez#ltat raspadanja partrimonijalnedrave i prijenosa dijela vlasti na plemstvo

-# po)etk# s# zadjedanja povremena/ a kasnije se #klj#)#j# prelati/ velika'i i slobodnikraljevski (radovi/ a zborovanja se #stalj#j#. Od 15. stoljea se odl#ke 7lavonsko(/ a potom i&rvatsko-slavonsko( sabora #obli)#j# tako da nji%ove zaklj#)ke na instit#cionalno de$iniranina)in potvr#je kralj #mjesto da kao do/ kao do tad/ te odl#ke izdaje # oblik# privile(ijaplemstv#.

Prvi !aorslavonsko( plemstva i joba(iona 0najnii kmet #tvrde zabiljeen je 123.# a(reb#. Predsjedao m# je ban Datija.

na njem# s# plemii i joba(ioni iznijeli primjerdbe da kraljevski s#dovi na nji%ov# 'tet#povrje#j# neka prava 6raljevstva i banovine-#(lavnom rije) o nadlenosti s#dova i pravilima s#dsko( post#pkaplemii i joba(ioni s# potpisali i dali ban# potvrd# NNprava 6raljevstva i banovineNN # 33 to)kes molbom da i% se oni i s#ci pridravaj# tokom s#enja-ban je to pri%vatio jer se osnivaj# na istinitim i zakonitim razlozima-to zapravo predstavlja r#dimentarni oblik zakonodavno( post#pka

-sabori s# se odravali bez pris#tnosti kralja/ osim # krievcima kad s# po#bijani protivniciHi(m#nda A#ksemb#r'ko(

a podr#)j# &rvatske i :almacije nije #spostavljen sabor sa zakonodavnim nadlenostima/vjerojatno zbo( velike moi %rvatski% velika'a #z koj# se kraljeva vlast slabije osjeala/ pa

nije bilo potrebe za takvom obranom interesa.

28


29/145

POAO=+ 15. st.-na saborima se ok#plja nie plemstvo/ prelati/ velika'i/ predstavnicislobodni% kraljevski% (radova-sabori se pretvaraj# # predstavni'tvo zemlje )ije zaklj#)kesankcionira kraljvi'e za slavonij# ne(o dalmacij# i %rvatsk#

-najzna)ajnija iznimka to(a je sabor %rvatsko( plemstva # >etin(rad# 152. 0?erdinand

155,.-%rvatski i slavonski stalei zasjedaj# na jedinstvenom &rvatsko-slavonskom sabor# kaopredstavni'tv# kraljevina :almacije/ &rvatske i 7lavonije 0# stvarnosti bez dalmacije

od polovine 15. stoljea 7lavonski/ a zatim i &rvatsko-slavonski sabor bira > n,n-ija/tj. izaslanika 0dele(acija za (arsko-%rvatski sabor*-1 za :om velika'a-2 za :om zast#pnika-+ronaorakoji # nj%ovo ime $orm#lira zaklj#)ke

-nazivao se spravi'e i stanak/ a na latinskom diaeta (eneralis/ con(re(atioi (eneralis/convent#s Re(ni.od 1!,1. p#ni naziv (lasi >on(re(atio Re(nor#m >roatiae/ :almatiae et 7lavoniae-7aborkraljevina &rvatske/ :almacije i 7lavonije

-do 191. (a sazivao ban #z obavijest vladar#/ od tad jedino dop#'tenjem kralja.-# stale'kom razdoblj# se sastajao 2-3 p#ta (odi'nje po 2-3 dana"an saziva sabor banskim pozivnicama 0litterae banales/ 'alje i% +re"ai%ai ve"i$aFi%aosobno/ ni@e% +"e%!v, p#tem #panija 0pozvano p#tem ope( poziva/ rijetko dolazi zbo( tro'kova/sto(a bira 4 dele(ata #z davaje obvezni% nap#taka/ a (ra#ovi%adirektno 0takoer preko 2predstavnika.-tako se #spostavljaj# dvije kate(orije )lanova-virilisti-dolaze po osobnom prav#/ eF i#re virili

-zast#pnici #panija i (radova

Odl#ke se # srednjem vijek# nis# donosile zbrajanjem (lasova ne(o nji%ovim NNva(anjemNN/ 'tozna)i da (lasovistariji% i #(ledniji% )lanova imaj# vei zna)aj-virilisti imaj# vei presti.

-sabor je vein# svo( postojanja bio jednodoman.

J+ :OO8 O:A6 7"OR-najprije s# se izonsili kraljevi prijedlozi o kojima je sabor donosio odl#k#/ zatim s# stalei iredovi iznosili svoje prijedlo(e i prit#be.aklj#)ci koje donosi sabor bili s#*

1. Opi propisi 0artic#li-morao i% je sankcionirati vladar2. Pojedina)ne pravne norme 0acta

svi s# imali stat#s zakona i #vr'tavali se # zapisnik i dobivali broj prema red#dono'enja. npr )lanak =++*112. zna)i sedmi zaklj#)ak sabora iz 112. akoni(arsko-%rvatsko( sabora ozna)avali s# se obrn#to.

BR76+ O:O7 PRD &R=@76O-7A=O76OD 7"OR(arska strana je ne(irala zakonodavn# prirod# odl#ka &-7 sabora pod obrazloenjem da jejedino (arski sabor dravni parlament i jedino on donosi zakone. Po nji%ovom mi'ljenj#/&rvatsko-slavonski sabor je pokrajinska sk#p'tina ovla'tena donositi podzakonske opeakte0stat#te-me#tim to nije tako bilo # stvarnosti.

-slijedom to(a/ (arsko-%rvatski sabor je 1;,. donio akonski )lanak 1;,*C+++. o s#(lasj#zakona. Prema njem#/ zakoni &-7 sabora moraj# biti # s#(lasnosti sa zakonima (arsko-%rvatsko( sabora. :onesen je na protivljenje %rvatski% n#ncija i kralj (a nije sankcionirao.

-na slijedeem sabor# je na kraljev prijedlo( donesen )lanak 115*>CC kojim je potvrenopravo &rvatsko-slavonsko( sabora za dono'enje zakona za svoje podr#)je. @akoer taj)lanak propis#je da se kralj# na sankcij# moraj# podnijeti zaklj#)ci &-7 sabora o kraljevoj#pravi/ #pravi pravos#em i s#dski post#pak 0time je ocrtana nadlenost &-7 sabora

29


30/145

iz to(a se vidi da je &rvatsko-slavonski sabor vr'io izborne $#nkcije/ zakonodavne$#nkcije/ pravos#dne $#nkcije i #pravne $#nkcije.

U(ar!$o2)rva!$i !aor(/iaeta, /iaeta -egni Hungariae, Hrvatsko0ugarski, ajedni2ki, +o3unski sabor (4ratislava!!-plemstvo se po)elo sastajati # dr#(oj polovici 13. stoljea/ a sredinom 15. se konstit#irao

sabor.-po)etkom 1. stoljea je podijeljen

7ornji #o%-dom velika'a Donji #o%-dom zast#pnika 0# nje(a plemstvo #(arski% #panija i (raani (radova

biraj# po dvojic# zast#pnika 0do 1,. stoljea )etvoric#/ kojima daj# nap#tke. Dandattraje 3 (odine.

-od 1442./ poslanici 0n#nciji slavonsko( 0rijee &rvatsko( sabora redovito s#djel#j#

s#djel#j# 4 n#ncija 0jedan # dom# velika'a/ dvojica # dom# zast#pnika i protonotar/ oni s#imali poseban stat#s/ sjedili istakn#to/ bili neka vrsta NN(ostaNN/ na raspravi (ovorili prvi

-protonotar je (otovio # nji%ovo ime

ako bi (arsko-%rvatski sabor pri%vatio neki zakon kojem bi se n#nciji protivili/ oni s# imalipravo obratiti se kralj# kako bi sprije)ili sankcioniranje to( zakona 0sl#)aj )lanka 1;,*C+++

Saor je !azivao $ra"jposebnim pozivnicama 0litterae regales/ osobno )lanovima :omavelika'a/ opim pozivom ostalima. pozivnicama je #tvrdio mjesto/ vrijeme i predmetraspravljanja.3; dana prije zasjedanja pa do kraja je bilo zabranjeno odravanje s#dski% ro)i'ta/ kakokralj ne bi tako sprije)io dolazak neki% osoba.-zasjedanje je trebalo po)eti 4. dan od otvaranja/ i zavr'iti # rok# 15 dana jer nie plemstvonije mo(lo podnijeti d#e zasjedanje-dolazi do namjerno( od#(ovla)enja velika'aE

dokazivanje prava s#djelovanja )lanova sasl#'anje kraljevi% prijedlo(a # kraljevoj pala)i odlazak # domove kojima pripadaj# asjedanje po)inje )itanjem kraljevi% prijedlo(a nazajedni)koj sjednici obaj# domova Prijedlo( raspravljan # :om# zast#pnika pa # :om#velika'aako im zaklj#)ci nis# #sklaeni/ odrava se zajedni)ka sjednica # kojoj se odl#kadonosi veinom od 3 stalea na prema jednom -------- U ako se takva odl#ka nije mo(ladonijeti/ rje'avanje se od(aa za neko b#d#e zasjedanje

ako bi prijedlo( # oba doma bio pri%vaen # istovjetnom tekst#/ tada je bio pro)itanjo' jednom na zajedni)koj sjednici i poslan kralj# na sankcij# 0mo(ao je odbitisankcij#/ a i izmijeniti pri%vaeni zakon-ponovo se 'alje # domove-sankcija se sastojiod PO@P+7 6@ i O=8R+ 6RA8=+D PJ@OD .

akon to(a bi (a kralj +ro%,"(irao0pro(la'avao i slao # sabor na objav# )itanjem/odnosno # #panije/ ako sabor nije bio # zasjedanj#

-ni kralj ni (arsko-%rvatski sabor nis# mo(li donijeti zaklj#)ak koji se odnosio na &rvatsk# i7lavonij# bez pret%odno( izja'njenja 0pri%vatiti ili odbiti/ s obzirom na dobivene nap#tke&rvatsko-slavonsko( sabora %rvatsko-slavonsko( izaslanstva. @ako se %rvatski izaslanicinis# mo(li mije'ati # #(arska pitanja/ me#tim mo(li s# zamoliti kralja da se zakon koji jedonesen na prijedlo( #(arski% zast#pnika prote(ne i na &rvastk# i 7lavonij#.-6ako je temeljem zakonsko( )lanka 191*A=+++ odl#)ivanje o $inancijama preneseno na(arsko-%rvatski sabor/ # tim je pitanjima iz zajedni)ke nadlenosti od tada pa do 1,4,.vrijedilo na)elo majoriteta.

30


31/145

7RAHANSKO I KAZNENO PRAVO

Po#r,8ja razvoja +rava i )rva!$a +ravna +o#r,8ja

Raz#o"ja razvoja +rava

-do 12 stoljea prevladava %rvatsko obi)ajno pravo/ no ve s# tada vidljivi #tjecaji $rana)ki%javnopravni% instit#cija/ ili pak lan(obardski% i bizantski% instit#cija (raansko( i kazneno(prava.

-# 13. stolje# se osjea #tjecaj na na'em obalnom podr#)j# rimsko( prava. a tom obalnompodr#)j# zna)ajan je i #tjecaj mleta)ko( prava. #n#tra'njosti s# zna)ajni #(arski #tjecaji/ #manjoj mjeri i #tjecaji iz srednje e#rope. kasnom srednjem vijek# ja)a #tjecaj iz #strije.

.rva!$a +ravna +o#r,8ja

-akademik A#jo Dar(eti je identi$icirao )rva!$i) +ravni) +o#r,8ja*1. +7@R76O

-na istarskom podr#)j# mije'aj# se #tjecaji rimsko(/ bizantsko(/ lan(obardsko(/$rana)ko(/ mleta)ko( i slavensko( prava.

2. 6=RR76O-#sko podr#)je ali najraznorodnije.

-pris#tni s# %rvatski pravni obi)aji 0npr =inodolski zakonik/ kao i mleta)ki/ #(arsko-%rvatski i tr'anski pravni obi)aji.

3. :AD@+76O-podr#)je od 6rka do :#brovnika/ obiljeeno stat#tarnim pravom (radova # kojima semije'aj# #tjecaji obi)ajno(/ rimsko(/ mleta)ko(/ bizantsko( i #(arsko-%rvatsko(prava.

4. H&R=@76O-sredi'te # lici i dalmatinskoj za(ori-razmjerno a#tonomni #tjecaj staro( %rvatsko( prava/ obi)ajni% korijena i skromniji#tjecaj mleta)ko(/ #(arsko-%rvatsko( prava

5. 7A=O76O-prevladava #tjecaj #(arsko-%rvatsko( 0pris#tnost #(arsko( p#no manja # zapadnomdijel# prava/ s dominantnom #lo(om @ripatrita

31


32/145

SREDNJOVJEKOVNA PRAVNA VRELA

O+9enio o +ravno+ovije!ni% vre"i%a

Obavijesti o razvoj# prava # pro'losti crpimo iz izvora od koji% s# # sredi't#-

&' KRU72PRAVNA VRELA-neposredno sadravaj# obavijesti o pravnim normama pop#tpropisa 0zakoni/ stat#ti/ #redbe obi)ajno( prava 0zbornici obi)ajno( prava/ #smene obavijestiza razdoblje od 19. stoljea/ kao i s#dske prakse 0pres#de/ dok#menti o pravnim poslovima0opor#ke/ #(ovori.

-#z ta vrela s# bitne #o#ane oavije!i-ta vrela #potp#njavaj# raz#mijevanje zna)enjapravni% instit#ta 0npr. zapisnici 7abora i pojedini% tijela itd.

:' KRU72 oavije!i vezane za Fire +ravno or$,@enje o!novno( oje$a inere!a-npr.podaci o or(anizaciji s#dova i #prave/ s#stavno( obrazovanja itdKmoemo otkriti d#bljeslojeve odreenosti pojedine pravne norme

3' KRU72(ra#ivo $oje ,+,8,je na Fire +ravno i #r,Fveno o$r,@enje , $oje% +ravni

in!i,i na!aj, razvijaj, !eitd-npr. podaci o (ospodarskom i politi)kom s#stav#/koncentraciji moi/ k#lt#rnim obiljejima 0jezik/ podaci o konkretnim do(aajima/ obavijesti o#lozi pojedini% osoba 0dost#pno iz bio(ra$ija

>' KRU72oavije!i o !rani% +ravni% !,!avi%a-nacionalni pravni s#stavi razvijaj# sepod #tjecajem ili # interakciji s instit#tima iz strani% pravni% s#stava

SREDNJEVJEKOVNA PRAVNA VRELA NA .RVATSKO/ PROSTORU

- # sredi't# izla(anja s# pravna vrela koja donose neposredne obavijesti o pravnim instit#timatakva $ormalna vrela iz koji% neposredno moemo crpiti obavijesti s#*

1. 6O+2. R:"

3. 7@@@+4. R"R+5. O"+J8O PR=O!. RORO: +7PR=-PR+=+AB+8

ZAKON-+ro+i!koji # srednjem vijek# donosi najvi'a vlast # dravi-v"a#ar/ samostalno ili # s#rdnji sasaborom.-taj propis na)elno sadrava o+9enor%e/ protee se na cjelok#pno dravno podr#)je/ ilijedan nje(ov dio/ ili pak na cjelok#pn# dr#'tven# sk#pin# ili jedan njezin dio 0npr. kmetovi iliplemstvo/ odnosno jedna kate(orija kmetova-rijetko se donose # srednjem vijek# jer je drava #reivala odnose od svoje( ne+o!re#no(inere!a/ a ostale s$ere s# bile #reene na razini partik#larni% zajednica ili #stanova 0(radovi/kaptoli/ #dr#(e/ vlastelinstva-najvei dio dr#'tveni% odnosa/ naro)ito na sel#/ je bio #reen oi8ajni%+ravo%.

UREDBE-+ro+i!ikoje donosi ije"oizvrFnev"a!i0vladar/ sl#benici vladara/ kojim se na opi i trajnina)in #re#je ,!rojv"a!ii odnosi dravljana.-# pravil# se ne donose iz djelokr#(a koji pripada za$ono#avnojv"a!i/ jer to kr'i pravastalea da se zakoni donose # 7abor#/ odnosno s#(lasno'# volje 7abora i kralja-to zna)ia+!o",i!i8$ina)in vladanja ili pak pojedina)na kr'enja #stavnosti

STATUTI-zbirke propisa/ koje donosi tijelo a,ono%nevlasti # sklop# svo( djelokr#(a i za teritorij svojenadlenosti odnosno za svoje pripadnike 0stat#ti (radova/ od(ovaraj#i propisi npr. kaptola ice%ova

32


33/145

autonomija-pravo neke vlasti da temeljem privile(ija ili $akti)no ste)eno( stat#sa samostalnodonosi pravna pravila za svoje podr#)je i svoje pripadnikesamoupra$a-pravo neke vlasti da samostalno preko svoji% or(ana provodi pravna pravilakoje je donio netko dr#(idalmatinski (radovi i (radec imaj# a#tonomij#/ a slavonski (radovi i #panije imaj#samo#prav#.

-najvaniji stat#ti s# dalmatinski% (radova jer objedinj#j# pojedina pravila iz (otovo svi% (ranaprava

URBARI-zbirke pravni% pravila kojma s# #reeni odnosi izme# v"a!e"inai $%ea# pravil# i% donose v"a!e"ini/ # sklop# #pravne vlasti nad zavisnim stanovni'tvom nazemlji dodijeljeno( od vladaraprema tome/ takvi akti imaj# ;;+rivano+ravni;;karakterajpoznatiji je /o#r,F$i,rariz &>


34/145

-O/ =erbocz< (a je sam tiskao # "e)# 151. i poslao (a #panijama. On (a je de$inirao kaoNNvjerni prikaz postojee( pravaNN/ a zbo( nje(ove #vjerljivosti/ sistemati)nosti i prakti)nosti/s#dovi s# (a odma% po)eli primjenjivati/ i potisn#la sva ostala privatnopravna vrela #(arskoj i 7lavoniji.-preveden je na maarski i na %rvatski 0+van Per(o'i 154.

TRIPATRIT U .RVATSKOJ I SLAVONIJI-vrijedio je do #voenja a#strijsko( Ope( (raansko( zakonika 1,53. veden je tada i #(arsk#/ ali je zamijenjen @ripatritom odma% po okon)anj# apsol#tizma 1,!1./ te je ostao nasnazi sve do 194!.

-na maarskim sve#)ili'tima i Pravnom $ak#ltet# # za(reb# st#dirao se kao jedan odtemeljni% predmeta Q kao (raansko pravo zemlje.

SADR6AJ TRIPATRITA-)ine (a sistematizirani/ ali dijelom i %rvatski 0NNslavonskiNN obi)aji Q zbo( to(a se iz#)ava podnazivom NN%rvatsko-#(arsko privatno pravoNN7astavljen je kao 6O+6 Q sadrava zakone/ kraljevske dekrete i odr#(e propise teobi)ajno pravo.

-takoer s# zamjetni #tjecaji kanonsko( i rimsko( prava vidljivi kroz 'kolni)k# obrad# (radiva/trodijeln# podjel# i primjen# rimsko( prava na #(arske obi)aje-# osnovi je bio zir$a !,#!$e +ra$!e)ij# je osnov# )inilo oi8ajno +ravo/ a nje(ova jeinteresna osnovica bila ona nie( plemstvazbo( to(a s# # tripatrit# sposebnom panjom obraena pitanja*-osobni% prava-imovine-pravno( poloaja-obitelji-nasljeivanja-#(ovorni% odnosa plemstva-pitanje s#dsko( post#pkana (raane 0stanovnike (radova i podlono stanovni'tvo se odnosi vrlo mali broj normiEE

STUKTURA TRIPATRITA-trodijelna-po #zor# na Bajeve +nstit#cije

;. +re#(ovor-donosi de$inicije i svojevrsna pravnoteorijska razmatranja o pravdi/ prav#/ obi)ajnom prav# i nje(ovim elementima/ i saetak post#povni% pravila

1. +rvi #io -(ovori o plemstv# i nje(ov# postank#/ o vladar#/ pravimastalea/crkvenim donacijama/ nasljeivanj#/ bra)nom imovinskom prav#/ skrbni'tv#/

p#noljetnosti/ pravnoj i poslovnoj sposobnosti

2. #r,(i #io -na)ela imovinsko( prava/ zakone/ stat#te/ obi)aje/ privile(ije tepost#povno pravo 0s#dski post#pak

3. re9i #io -(ovori o posebnom obi)ajnom prav# 7lavonije i rdelja irazlikamaizme# #(arsko(/ slavonsko( i erdeljsko( prava/ napose (lede %oma(i#ma i

miraza

@ripatrit nije poznavao jedinstven# de$inicij# vlasni'tva-po)ivala je na otvorenom kr#(#razli)iti% stvarni% prava. @o je otvorilo p#t za postojanje kolektivno( vlasni'tva/ na njem# jepo)ivala k#na zadr#(a # &rvatskoj i 7lavoniji. OB je poznavao individ#alno vlasni'tvo/s#vlasni'tvo i podijeljeno vlasni'tvo.

STATUTARNO PRAVO DAL/ATINSKI. I ISTARSKI. 7RADOVA

-stat#ti srednjovjekovni% (radova s# zbirke propisa koje s# donosili i provodili (radski or(anivrijedili s# na podr#)j# nji%ove nadlenosti/ odnosno za pripadnike (radske zajednice iizvan(radsko( podr#)ja

34


35/145

-nji%ova konstr#ktivna odrednica je bilo pravno priznanje (radsko( stat#sa )ije jekaraktersiti)no obiljeje pravo na a#tonomij# i samo#prav#.

14. st Baro",! #e Saoferao kao bitno obiljeje slobodno( (raanina s politi)kim pravimaisti)e*

1. slobodno( (raanina s politi)kim pravima

2. zajednic# (raana kao nosioca izvorno( (radsko( s#vereniteta3. obi)ajno pravo oblikovano pre'#(nom s#(lasno'# (raana oko neke prakse4. pravo (raana na izrad# stat#ta kao pisano( prava

-prije pojava stat#ta ivot se #pravljao prema nepisanom i opepoznatom obi)ajnom prav#)ija s# pojedina pravila povremeno zapisivale (radske vlasti. pri tome se stvaraj# novenorme 0stat#ta posebno ona pravila )iji je sadraj dvojben # #pravnim ili s#dskimpost#pcimajednom zapisane po)inj# se primjenjivati kao ope normeto vodi prema $o#ifi$a-iji(radsko( prava

-# dalmaciji se kodi$ikacija de'ava kao posljedica tr(ovine i pravno( prometa. Bradskoplemstvo se zalae za kodi$ikacij# zbo( osi(#ravanja svoj% interesa/ a pri%vatljiva je i

p#)anima zbo( o(rani)avanja #tjecaja plemstva na t#ma)enje nejasni% odredaba obi)aja ipo(or'avanja nji%ovo( poloaja

-# 13. stolje# se ta zapisana pravila sk#pljaj# # jedinstvene stat#tarne zbirke koje postaj#osnova pravni% poredaka dalmatinski% i istarski% (radova oni postaj# vrsta (radski% #stavai opi% pravni% zbornika-o,)va9aj, !ve (rane +rava0osim !ve(obi)ajno( prava/ dakako

-kodi$ikacij# provode #)eni pravnici i #sp#t posezaj# za stat#tarnim zbirkama dr#(i% (radovate pravnim prir#)nicima. @im p#tem 0preko #)eni% pravnika # sat#te je prodrlo OP5E PRAVO0ius commune/ s osnovom # rimskom i kanonskom prav#.-KANONSKO PRAVO# veini e#ropski% (radova vrijedi kao !,+!i#ijarnopravno vrelomleta)ka rep#blika nije dop#'tala pozivanje na ius commune/ zbo( na(la'avanja dravnesamobitnosti i samozadovoljnosti svoje( pravno( poretka 0tako ni dalm. i istarski (radovi podnji%ovom vla'# ne spominj# i#s comm#ne kao s#psidijarno vrelo

-6+7@+J6 osnova stat#tarni% zbirki razlo( je da se iz dana'nje( motri'ta nji%ov sadrajdoima kao $ra(mentaran/ prot#rje)an/ nejasan i optereen mno(im pravnim prazninama-Unji%ov sadraj treba s%vatiti kao orjentacij#/ ponajprije s#cima/ # potrazi za najboljimrje'enjem sporatako pravne praznine # stat#tima nis# znak da to pitanje nije bilo #reenoobi)ajnim pravom/ ne(o da nije postojala potreba za pisanim #reenjem to( pitanja-stat#tarna norma imala je prednost # primjeni/ a ako nije davala zadovoljavaj#e rje'enje/ono je mo(lo biti potraeno i izvan same norme

-sat#tarne zbirke s# na'i (radovi imali ve # 13. st 0adar/ 7plit/ @ro(ir/ ali nis# sa)#vane.

ajstarije sa)#vane zbirke imaj# 6or)#la/ :#brovnik/ adar/ Pore)/ :vi(rad i "#jeZBORNI*I .RVATSKO7 OBIAJNO7 PRAVA

-dijelovi %rvatsko( obi)ajno( prava sa)#vani # seoskim srednjovjekovnim pravnim zbornicimaod koji% s# najvaniji-Vino#o"!$i za$on &:'-ovi(radski zakon iz pol 15. st-=ranski zakon iz pol 15. st-Polji)ki stat#t kao zbornik prava a#tonomne opine

-oni s# nastali kao sraz lokalne zajednice i njezini% obi)aja s pojedinim nosiocima vlasti kojis# %tjeli nametn#ti svoja pravila

sto(a s# sabrani i popisani lokalni stari obi)aji koji bi se primjenjivali na s#dovima )iji s#ci teobi)aje nis# poznavali

35


36/145

&rvatski srednjovjekovni pravni obi)aji 0cons#et#dines >roator#m bi se zadrali te bilipopisani na podr#)j# pod #pravom bana j#no od Bvozda/ te se javljaj# kao obi)aj#s#protstavljeni #(arskim pravnim obi)ajima pris#tnim na podr#)j# #prave slavonsko( bana/ponajprije @ripatrit#

primjenjivalo se na 6ninskom s#dbenom stol# (dje s# (a t#ma)ili NNstarciNN 0str#)njaci za

%rvatsko obi)ajno pravo. +z ti% se razlo(a i zadarske vlasti obraaj# 6ninskom s#d# zapomo # razja'njavanj# obi)ajno( prava

VINODOLSKI ZAKON-nastao !. sije)nja 12,,.-pisan 8a$avi-o% i ("a(o"ji-o%-#z R#sk# pravd#/ najstariji pravni dok#ment na slavenskom jezik#nastao je zbo( nesporaz#ma Leonar#a ?ran$o+ana0novo( (ospodara to( prostora iseljaka koji trae po'tivanje svoji% prava-sastavilo (a je # ovom =inodolskom povjerenstvo od 42 izabrana predstavnika 9vinodolski% opina koja s# najbolje poznavala pravo 0s#djelovao i knez ?rankopan

ima 1 8"ana$ai sadri odredbe razli)iti% (rana prava-#re#j# se* ovlasti kneza koji donosi kona)ne odl#ke o javnim poslovima poloaj katoli)ke crkve #stroj vinodolske opine ovlasti sl#benika vinodolskie opine sadri i odredbe kazneno( prava 0ponajvi'e sadri odredbe za djela protiv vlasti/

crkve/ tjelesno( inte(riteta/ podmetanje poara itdKkaznenopravne odredbe s# #smjerene na o(rani)avanje kneevi% ovlasti

-pris#tna je i ;;vra@#a;;tj. krvnina-ispla#je se rod# kao znak priznavanja krivnje i naknadapo)injene 'tete/ a #jedno i sprje)ava krvn# osvet#.

(lavno #o$azno !re#!voje priznanje po)initelja/ iskaz svjedoka/ prise(a ot#enika s

s#prisenicima.

-zanimljivost je #lo(a pristava # post#pk#-on nije samo pomoni or(an ne(o i sam obavljaneke izvanparni)ne radnje.

NOVI7RADSK

nacija hehe

Documents