Tranzicijske drzave -drzave se razlikuju po(10):a)povijesnom naslijeu(odnos prema povijesti);b)geostratekom i geopolitikom polozaju, c)nacinu prelaska u novi vrijednosti politiki i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat);d) drustvenoj i ekonomskoj razvijenosti;e) demografskoj potencijalnosti i prostornosti;f)prirodnim resursima;g) kadrovskim potencijalima;h)iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcionisanju institucija drava(dravni aparata);i) tradicijskoj, nacionalnoj,vjerskoj i kulturnoj habitualnosti;j)razvijenosti civilnog sektora.Pojava posebnih,stalnih drzavnih organa sa obavjestajnom funkcijom:U najopijem smislu,obavjetajnu slubu ine obavjetajna djelatnost i organizacija koja tu djelatnost sprovodi.Pojam obavjetajne slube u materijalnom smislu obuhvata obavjetajnu djelatnost i ciljeve koji se tom djelatnou ostvaruju, a pojam u formalno-organizacionom smislu organizaciju i sredstva kojima se obavjetajna funkcija obavlja. Funckija obavjetajne slube ini je specifinom institucijom. Ova specifinost uvjetovana je zadacima, objektom i metodima njene djelatnosti. Najopiji zadatak obavjetajne slube je da prikuplja podatke i informie o tajnama protivnika.Obavjestajna sluzba(pojam i sustina):U vezi sa nastankom i razvojem obavjetajne slube potrebno je razlikovati i dva njena pojma: materijalni i formalni. Pod materijalnim pojmom podrazumijevamo specifinu aktivnost sa posebnim ciljem, koja se pojavila mnogo ranije od ustanovljenja posebnog drzavnog organa(institucije) sa obavjestajnom funkcijom pod cime i podrazumijevamo obavjetajnu slubu u formalnom smislu.Nastanak obavjetajne slube(teorije): 1)obavjetajna sluba prirodno svojstvo ljudskog roda;2)historijska kategorija, nastala na odredjenom stupnju ljudskog razvoja, pa nije ni vjecita,vec ima svoj nastanak,razvoj i kraj(pojava zajednice,klasnog drustva-javljaju se TAJNE);3)iz Biblije:sigurnost je Bozije davanje,Bog je tvorac sigurnosti,covjek se ponasa po uputama.Obavjestajnu sluzbu cine:obavjetajna djelatnost i organizacija (aparat) koji tu djelatnost sprovodi.U materijalnom smislu obavjetajna djelatnost i ciljevi koji se tom djelatnoscu ostvaruju; U formalnom-organizacionom smislu, organizaciju i sredstva kojima se obavjetajna funkcija obavlja.Karakteristike obavjestajne sluzbe(nastanak moderne OS): Moderna obavjetajna sluba dakle jeste tekovina buroaske revolucije. Ono to je bitno za ovu slubu novog tipa moglo bi se svesti na slijedee karakteristike:1)javlja se kao stalni specijalizirani organ drzave sa obavjetajnom funkcijom istovremeno se i profesionalizira, jer je obavjetajna djelatnost njegova osnova i gotovo iskljuiva zadaa. Dakle; nastankom obavjetajne lube u formalnom smislu dolazi do njene profesionalizacije;2)nastankom novih uvjeta i razvojem drustva obavjetajna sluba postaje sve obimnija, a metodi raznovrsniji. pijunaa je najrasprostranjenija, nije u pitanju samo zarada i avanturizam, vec i nacionalni osjecaji, ideoloska opredjeljenja, kao i razne prijetnje i ucjene. Sve vise se oslanja na pomoc narodnih masa. Prvu unutrasnju obavjetajnu slubu.-stvorio Fue,prvu spoljnu obavjetajnu slubu.-tiber;3)obavjetajna slube ne zanimaju samo vojna i politika saznanja, vec u ekonomske i dr. oblasti. dolazi do podjele obavjetajne slube na vojnu, politiku, ekonomsku spijunau;4)pored metoda, dolazi do porasta sredstava obavjetajne prakse, dolazi do usavrsavanja metoda i sredstava. Obavjetajna sluba svoja saznanja koristi za svoje potrebe, bilo i defanzivnom (unutrasnja obavjetajna sluba) ili ofanzivnom smislu (spoljna obavjetajna sluba);5)obavjetajna sluba pocinje da se bavi i drugim neobavjestajnim pitanjima kao sto su propaganda, terorizam, diverzija i sabotaza, udari, stvaranje organizacija.. Osobine obavjetajne slube nakon II sv. rata:1)permanentan porast legalnih mogucnosti za obavjetajnu djelatnost,sve vie evaulira u pravcu kolektivnog rada;2)sve ira primjena tehnikih i naucno-istraivakih dostignuca.Glavna podjela obavjetajnih slubi:1)Obavjetajna sluba u materijalnom i obavjetajna sluba formalnom smislu (stalni, posebni, profesionalni drzavni organ sa obavjetajnom funkcijom); 2)Obavjetajna sluba i kontraobavjetajna sluba;3)Civilnu i vojnu obavjetajnu slubu.Podjela i vrste obavjestajne sluzbe:1)klasicna podjela: a)obavjetajna sluba u uem smislu(djelatnost usmjerena prema inozemstvu);b)kontraobavjetajna sluba(titi od djelatnosti stranih obavjetajnih slubi);2)vojna i civilna;3)u odnosu na znacaj i domet zadataka i ciljeva:a)strategijska(slui dalekosenim ciljevma drzavne i vojne politike);b)taktika (svakodnevnim i bliim ciljevima);4)podjela po karakteru ciljeva:a)ofanzivne(istrazuje na teritoriji protivnika); b)defanzivne(stiti sopstvene teritorije i strukture);5)po oblasti istraivanja- politika,vojna,ekonomska, industrijska;6)po sistemu komandovanja:strategijska, operativna, taktika; 7)obavjetajna sluba oruzanih snaga:kopnene vojske, ratno zrakoplovstvo, ratne mornarice;8)po mjestu u obavjetajnom sistemu:a)autonomne-centralne(podredjene inokosnom ili kol. sefu drzave, imaju odlucujuci utjecaj i najira ovlastenja); b)resorske(u sastavu datog ministarstva, imaju ua ovlastenja u obav. sistemu).Struktura obavjestajne sluzbe -centrala(cine je direktor, nacelnik, komitet i kolegiji, i sl. Odgovorna je za politiku i strucnu aktivnost svih struktura slube,to je vrh piramide strukture),centri,podcentri,punktovi,grupa obavjestajaca,ugradjeni obavjestajci.(ostali se angazuju na prikupljanje odredjenih podataka i izvrsavanje druge zadatake).Subverzija:Pod subverzijom podrazumjeva se otvorena ili tajna, direktna ili indirektna aktivnost organizirana sa strane a usmjerena protiv postojeceg reima, pravnog, politickog, drustvenog uredenja jedne zemlje.Oblici subverzije i subverzivnih aktivnosti mogu biti veoma raznoliki poev od rasturanja propagandnog materijala o deformacija za izazivanje smutnji do ubacivanja u zemlji oruzja i vojnog materijala za oruzane akcije subverzivnih teroristickih grupa. Subverzivna dejstva su smisljena, planska, i organizirana aktivnost drzave,pokreta ili grupe u miru ili ratu koja se sprovodi prikriveno ili tajno, direktno ili indirektno radi ugrozavanja date drzave ili pokreta njihovim unistenjem ili rusenjem.Oblici: pijunaza,diverzija, sabotaza,izazivanje krizne situacije,terorizam ,predstavlja teze oblike ugrozavanja date drzave. Agent provokator je lice poslano u protivnike redove ili zavrbovano iz njih.

U subverzilne metode spadaju(7):propaganda, sabotaa, terorizam, diverzije, upotreba specijalnih snaga, nasilno izvrenje prevrata. 1)Propaganda.U najsirem smislu pod propagandom se podrazumjeva organizirana, smisljena djelatnost i sama tehnika djelovanja i uticaja na javno mijenje, grupe i pojedince radi njihovog pridobijanja za shvatanja ideje i program jedne politicke organizacije za realizaciju nekog posla za plasman i prodaju odredene robe za sprovodenje jedne akcije. Propagandna djelatnost:Je organizirana i smiljena aktivnost i tehnika sprovoenja irenja miljenja, ideja i raspoloenja da bi ih ljudi usvojili i ubudue postupali u skladu s njima. Prema osnovnom cilju za ije ostvarenje treba djelovati i pridobiti sto iri krug ljudi propaganda moze biti: politicka, drustvena, ekonomska, kulturna, teroristika, propaganda neke organizacije itd. Po sadrzaju propagandna djelatnost moze biti:politicka,ekonomska, kulturna,komercijalna,turisticka i sportska. Oblici propagande su:pisana-propagandne aktivnosti sprovode se pisanim rjeima, usmena-sprovodi se usmenom rjeju kroz komuniciranje,govorom, izjavama i sl.Metodi propagande su:irenje glasina, manipuliranje efektom veliine i veine, izazivanje sukoba izmedu raznih grupa stanovnika, falsificiranje dokumenta,otkrivanje onih koji su na vlasti,ucjenjivanje i podmetanje.Razlikovanje propagandne djelatnosti po izvorima i karakteru: bijela,crna,siva;2)Upotreba specijalnih snaga pod rukovodstvom obavjetajne sluzbe pribjegava se onda kada se steknu povoljni meunarodni i posebno unutrasnji uslovi u zemlji koja se napada. Pripadnici specijalnih snaga ubacuju se u napadnutu zemlju. O primjeni i izvodenju ovih operacija prema drugim drzavama odlucuju najvisi rukovodeci organi drzave;c)Sabotaza-je smisljenja i prikrivena djelatnost da bi se na privrednim dobrima izazvala materijalna steta radnoj organizaciji od pojedinaca ili grupa koji rade na objektima na kojima se cini steta. Posebni nacini izazivanja sabotaze su izazivanje epidemije zaraznih bolesti u ljudi, zivotinja, biljaka. Ona se siroko primjenjuje u periodu rata u vidu sprovodenja raznih akcija u pozadini fronta radi ometanja efikasnog djelovanja neprijatelja; d)Diverzija-je opcenito namjerno nanoenje tete interesima neke grupe u cjelini. U medunarodnom pravu svaki neocekivani oruzani napad jedne zemlje na drugu bilo da je rijec o iroj akciji vojnih snaga ili oruzanoj akciji manjih posebno obuenih grupa sto se provodi unistavanje, paljenjem ili kvarenjem vanih privrednih,kulturnih,politickih objekata u cilju ruenja vlasti, stvaranjem panike u stanovnistvu.Cilj diverzantskih dejstava je nanosenje sto vecih gubitaka u ljudstvu, tehnickim i drugim sredstvima agresora;e)Teror i terorizam -U politickom smislu pod terorom se podrazumjeva akcija nasilja koja se poduzima u politicke svrhe radi zastrasivanja i bespostednog slamanja otpora onog prema kom se vri. Terorizam je doktrina i metod borbe za odredene ciljeve sistematskom upotrebom nasilja;f)Nasilno izvrsenje prevrata(puc,drzavni udar) izvodi se onda kada je potrebno izvjesnu vladajucu garnituru zamjeniti drugom a koja vise odgovara politici zemlje koja je organizator prevrata.Drzavni udar predstavlja nasilno preuzimanje vlasti, naglo izvedeno. Po pravilu se vri vojnim ili policijskim snagama ili uz njihovu podrku zaposjedanjem stratekih i vitalnih centara. Vlast preuzimaju pripadnici politickih i vojnih vrhova postojece klasne vlasti bez ucea masa.Vojni puc je nelegalna nasilna promjena nosilaca najvise vlasti u dravi.Pu predstavlja oblik preuzimanja vrhovne drzavne vlasti onih drustvenih grupa koja ne poticu s vrha drzavnog aparata.Pucevi se javljaju u zemljama sa nestabilnim drustveno-ekonomskim i politickim sistemima.Nosioci puceva najee ele da se dokopaju vlasti da bi ostvarili neke svoje uze interese.Agenti -Su osobe rukovoene odredenim motivima koje neprofesionalno,tajno,organizirano po zahtjevu i za racun obavjestajne sluzbe date drzave ili pokreta prikuplja u strukturama protivnika ili neprijatelja zasticene podatke i na tajni nacin dostavljaju ih obavjestajcu ili izvrsavaju i druge zadatke koje im se stave u dunost. Cjelokupan rad agenta je tajan. Uobicajena je tipologizacija prema vrsti namjeni saradnika-agenta sljedeca:informator,agent dvojnik,agent provokator, rezident,konsultant,agent baza,stand by,haker ,veznik.Sun Cu Vu spijune djeli na:mjesne,unutrasnje, preobracene,zrtvovane i prezivljele agente.Prema znacaju zadataka koji izvrsavaju mogu se dijeliti:strateski agenti,agenti operativne namjene,agenti takticke namjene.U odnosu prema stranoj obavjestajnoj sluzbi:odani agenti,agenti dvojnici agenti preprodavaci.Prema stepenu trenutnog angazmana agenti se dijele na:aktivne i mirujuce.Razlika izmedu agenta i obavestajca je u tome sto je agent saradnik sluzbe sigurnosti je uvijek neprofesionalac a obavjestajac je profesionalni pripadnik sluzbe sigurnosti.To je osoba koja posjeduje opce obrazovanje i strucno znanje steceno sokolovanjem i obukom.Faze obavjestajnog rada(4):Planiranje,prikupljanje podataka,obrada podataka i koritenje podataka.U tom smislu postoji vise faza obavjestajnog rada.U prvom redu rijec je o planiranju. Planiranje se zasniva na raspolozivim podacima i potrebama instititucija.Druga faza je prikupljanje podataka.To je neprekidan i slozen proces a izvori podataka klasificiraju se na razne nacine ali u osnovne spadaju:ljudi, dokumenti i materijalno-tehnicka sredstva.Trece je obrada podataka sto je istovremeno i najslozenija faza.Obrada podataka obuhvata razvrstavanje, analizu i uporedivanje podataka i donosenje odgovarajucih zakljucaka i odluka.Posljednja faza obavjestajnog rada je koristenje podataka u kojoj se na osnovu prikupljenih i analiziranih podataka vrsi procjena koje i kakve ce se aktivnosti poduzimati prema unaprijed diferenciranom cilju. Kontraobavjestajni rad:Kontraobavjestajna djelatnost obuhvata: organiziranje zastite vitalnih drzavnih tajni u sadejstvo sa drugim subjektima u zemlji,otkrivanje,pracenje,izucavanje i onemoguc. subverzivne aktivnosti stranih obavjestajnih sluzbi prema sopstvenoj zemlji.Kontraobavjestajna sluzba su djelatnosti, organizacija i organ koji u okviru obavjestajne sluzbe prikupljaju,sreuju i obraduju i na odgovarajuci nacin koriste podatke o obavjestajnim sluzbama, namjerama i akcijama drugih zemalja, a narocito onih koje nisu prijateljske, koje predstavljaju stvarnog neprijatelja. Kontraobavjestajna zastita je skup mjera,radnji i postupaka organa bezbjednosti jedne drzave koji se poduzimaju radi zastite tajnih podataka, dokumenata, objekata,zona.

Kontraobavjestajna procjena je proces kojima kontraobavjestajni organi i organi bezbjednosti na osnovu poznatih konkretnih podataka,analiza i primjene svojih metoda rada i drugih izvora saznanja izvlace odgovarajuce zakljucke i procjenjuju buduci razvoj dogadaja,odnosa i ponasanja.Kontraobavjestajna akcija je konkretna konbinirana primjena metoda i sredstava rada kontraobavjestajnih sluzbi i organa bezbjednosti,radi izvrsenja odredenog kontraobavjestajnog zadataka i postizanje planiranog cilja u kontraobavjestajnoj aktivnosti.Obavjestajni podatak je vrsta podataka ocijenjenog i protumaenog tako da moze da se upotrijebi kao element za donoenje odluke kojom se ostvaruju politicki ciljevi pokreta ili drzave.Prema sadrzaju i formi obavjestajni podaci se djele na potpune i nepotpune a po vremenu prikupljanja na blagovremene i zakanjele.Blagovremen je samo onaj podatak koji je operativno upotrebljiv,dok zakanjeli mogu biti upotrebljivi za rasvjetljenje nekih pitanja. Sa aspekta cinjenica koje ih konstatuju mogue ih je podjeliti na politicke,vojne,geografske,podaci iz oblasti privrede,ekonomije, kulture,infrastrukture i dr.Ocjena podataka je intelektualni rad koji obavlja pripadnik obavjestajne sluzbe ili druge slube sigurnosti s pribavljenim podatkom koji sadrzi nove injenice. Ocjenom se odreuje pouzdanost izvora i tacnost sadrine podataka.Obavjestajni izvor je svaki izvor koji obavjetajnim,izviackim i drugim strukturama,organima ili pojedincima neposredno daje podatke o protivniku,odnosno o svemu sto je objekt i predmet obavjestajne djelatnosti.Najvaniji obavjestajni izvori su pijuni,saradnici,ratni zarobljenici,obavjestajna lica,foto i video snimci,licni i slubeni dokumenti,mediji,ankete i dr.Nacela i metode rada obavjestajne sluzbe:Obavjestajna sluzba podrazumijeva specijaliziranu,relativno samostalnu institucija drzavnog aparata,ovlastenu da tajnim sredstvima I metodama pribavlja svojoj vladi znacajna obavjetenja o drugim dravama i moguim unutrasnjin protivnicima sopstvene drzave,kao i tajnim djelatnostima u inostranstvu doprinosi uspjehu svoje zemlje.Nacela obavjestajnog rada i rada obavjestajnih sluzbi(12): Sveobuhvatnost,Neprekidnost u radu,Bezobzirnost, Infiltracija, Objektivnost i provjera, Blagovremenost, Tajnost rada, Planiranje zadataka, Centralizacija rada i rukovoenja, Relativna samostalnost, Specijalizacija, Timski rad.Sveobuhvatnost-u obavjestajnom radu nacelo sveobuhvatnost znaci obavjestajno istrazivanje veoma velikog broja podataka i informacija iz svih oblasti zivota i rada drugih zemalja. U tome se posebno isticu obavjestajne sluzbe velikih sila koje obuhvataju velika prostranstva,kontinentalna,zrana i kosmika. Neprekidnost u radu -pod ovim principom podrazumjevamo da se obavjestajni rad ne prekida bez obzira na to da li se zemlja nalazi u mirnodopskim uvjetima ili ratnom stanju. U mirnodopskim uvjetima teziste rada je na prikupljanju podataka o stanju,polozaju i mogucnostima pojedinih zemalja u medunarodnim odnosima a u ratnom stanju podataka o svim faktorima i elementima oruzane borbe.Bezobzirnost -ova osobenost potie od nacela koje obavjestajne sluzbe primjenjuju a to je da cilj opravdava sredstvo. U izvjesnim situacijama one pribjegavalju najgrubljim postupcima ucjenjivanja,prevara, kidnapovanja,sirenja terorizma i primjeni teroristickih akcija.Infiltracija -kao nacelo rada primjenjuju se stalno a sastoji se u tome sto obavjestajne sluzbe nastoje da preko agenture ili specijalnih snaga budu prisutne u odredenim sredinama ili na teritoriju zemalja u kojima rade kako bi utjecale na stanje u njima.Objektivnost i provjera - ova dva principjelna zahtjeva vani su budui da se u obavjestajnom radu zahtjeva prikupljanje to taniji podataka i njihovo objektivno prikazivanje.Blagovremenost -u prakticnom obavjestajnom radu blagovremenost znai svakodnevno, a u radu svakoasovno imati pregled situacije.Tajnost rada -ovo nacelo je temelj obavjestajne djelatnosti. Obavjestajni rad se u nacelu odvija tajno ak i kada se neki obavjestajni postupci i javno manifestiraju.Planiranje zadataka -planski pristup radu sa jasno preciziranim poslovima po vremenu i prostoru veoma je vazan inilac za uspjeh obavjestajne sluzbe.Planira se na osnovu odluka, naredenja odnosno zapovjesti nadleznih organa,vojnih komandi kao i na osnovu procjene situacije.Centralizacija rada i rukovodenja -to je neophodan uvjet za uspjeno izvravanje obavjestajnih zadataka. Relativna samostalnost-u radu predvia se prije svega za vojnoobavjetajne organe i neke druge resore obavjestajne organizacije. Primjena nacela dolazi do izrazaja u ratnim uvjetima.Specijalizacija -u radu nalau prije svega sveobuhvatni obavjestajni zahtjevi i obim poslova koje obavljaju savremene obavjestajne sluzbe a ovi zahtevaju detaljnu podjelu rada u okviru njihovih organizacija.Timski rad -je neizbjean upravo zato sto su mnogi obavjetajni poslovi veoma sloeni i zahtjevaju zajednicki rad veeg broja specijalista razliitog profila.Timski rad se primjenjuje i u ratu i u miru.U novije doba konstituira se novo nacelo-koordinirano djelovanje nacionalnih obavjestajnih organizacija.Odvijanje obavjestajne djelatnosti:Obavjestajna djelatnost odvija se kroz obavjestajni postupak,obavjestajni krug ili obavjestajni ciklus.Tim postupkom obuhvaceni su:1)utvrdjivanje obavjestajnih zadataka, I planiranje djelatnosti; 2)prikupljanje podataka angazovanjem obavjestajnih snaga, I upotrebom sredstava obavjestajno-izdavacke namjene; 3)izucavanje,provjeravanje,analiziranje podataka i utvrdjivanje njihove vrijednosti i vjerodostojnosti;4)procjena obavjestajnih podataka,odvajanje glavnog od sporednog, I zakljucivanje i predvidanje razvoja buducih dogadaja;5)dostavljanje podataka na koristenje zainteresiranim i odgovornim faktorima.Metode rada obavjestajnih sluzbi:Pod metodom rada obavjetajne slube bi se podrazumijevao skup karakteristicnih i posebnih postupaka kojima se prikupljaju obavjestajni podaci, kao i nain upotrebe njihovih snaga i sredstava u izvravanju osnovnih djelatnosti.Obavjestajna sluzba:je organizirana aktivnost ili organizacija,odnosno ustanova koja po zahtjevu i namjerama vodeih politikih struktura pokreta ili drave prikuplja, ocjenjuje,tumai, prua tajne i druge podatke o protivniku ili neprijatelju,te titi sopstvene strukture od pijuniranja.Agent veznik je agent preko koga se odrava posredna veza izmeu agenta i rezidenta.Podjela metoda rada obavjestajne sluzbe:Po nekim shvatanjima aktivnost obavjestajnih sluzbi podjeljena je na:a) obavjestajnu djelatnost;b)neobavjestajnu dejstva.Obavjestajna djelatnost po tom shvatanju provodi se:1)tajne metode obavjestajne sluzbe a to su metode tajno ugraivanje pripadnika sluzbe u strukturu protivnika, tajno koritenje tehnickih stvari;2)prikrivene metode obavjestajne sluzbe kao sto su metode prikriveno anketiranje, opserviranje, naucno istrazivanje; 3)legalne metode obavjestajne sluzbe kroz metode prikupljanja podataka ispitivanjem izbjeglica i dezertera, ratnih zarobljenika.U neobavjestajne dejstva po ovim shvatanjima spadaju: psiholoska dejstva i propaganda;subverzivna dejstva kao sto su pijunaza, diverzija, sabotaa, terorizam; prevratnicka dejstva i specijalne operacije. Na osnovu toga metodi rada obavjestajne sluzbe djele se na:legalne i ilegalne.Pored navedenog podjela metoda rada se vrsi prema svrsi na:metode prikupljanja podataka i metode subverzivnog djelovanja.Konspirativnost -upotreba tajnih metoda i sredstava u radu obavjestajne slube, koje ujedno i uva u najvecoj tajnosti od drugih obavjestajnih sluzbi.U vezu sa konspirativnou vri se podjela metoda rada na:legalne i nelegalne metode.Metode prikupljanja obavjestajnih podataka:U osnovne metode ubrajamo:1)agenturni(klasicni)metod; 2)metod infiltracije u strukture protivnika;3)metod tajnog koristenje tehnickih sredstava;4)metod tajnog prikupljanja podataka;5)legalni metod(koristenje otvorenih izvora informacija).Metod infiltracije:Ovdje se radi o ubacivanju obavjestajaca, u redove protivnika,i to na ona mjesta gdje se objektivno ocekuje da ce postici najbolje rezultate.Potrebno je obaviti mnoge predradnje i postupke,kako bi se stvorili optimalni uslovi za rad ovog lica. Infiltrator mora posjedovati visok stepen inteligencije, hrabrosti, i snalazljivosti,lako prilagodjavanje novoj sredini. Metod tajnog koristenja tehnickih sredstava:Ovaj metod se poceo upotrebljivati tek naglim razvojem nauke i tehnologije.U primjeni tehnickih sredstava za prikupljanje obavjestajnih podataka moguce su 2 varijante:a)kada obavjestajac ili agent dobije registrovane podatke i informacije,a obavjestajnih sluzba ih dobija preko tih lica;b)"tehnicki metod", kada obavjestajna sluzba koristi obavjestajna sredstva nezavisno od obavjetajca ili agenta, i tako neposredno dolazi do registrovanih podataka i informacija.Mozemo ih podjeliti na(3):a)elektronska tehnicka sredstva;b)sredstva foto tehnike;c)hemijska tehnicka sredstva.Elektronska tehnicka sredstva se koriste za tajno prisluskivanje razgovora u odredenim prostorijama a donekle i u automobiliima i otvorenom prostoru.Hemijska tehnicka sredstva se koriste kao primjena odredenih hemijski supstanci i postupaka prilikom prikupljanja obavjestajnih podataka.Najcesca podjela tih sredstava: sredstva nevidljivog tajnog pisanja,foto sredstva tajnog dopisivanja i foto tehnicka sredstva.Metod prikrivenog prikupljanja podataka:Ovaj metod podrazumijeva prikupljanje podataka kamufliranom djelatnosti koja je dozvoljena.Dosta se koristi,podaci koji se prikupe su dostupni svakome, uvanje nije strogo i potpuno, ali lica koja ih prikupe, mogu biti osudjena za pijunazu, ako se otkriju.Metod se realizira kroz(3): a)prikriveno opserviranje;b)prikriveno anketiranje;c)prikriveno naucno istrazivanje.Prikriveno opserviranje je planski i sistematicni usmjerena aktivnost odredenog lica koje na osnovu svojih cula i tehnickih sredstava vrsi prikupljanje podataka o odredenim objektima,radnjama i licima. Prikriveno anketiranje podrazumjeva ispitivanje cinjenica za jedan slucaj.Prikriveno naucno istrazivanje podrazumjeva plansko angaziranje naucnika i naucnih institucija koji po nalogu i za racun obavjestajne sluzbe a u okviru naucnog istrazivanja koja je dozvolila protivnicka drzava potajno sprovode naucno istrazivanje. Koristenje otvorenih izvora informacija:Na ovaj nacin se prikupi preko polovine obavjestajnih podataka.U otvorene izvore informacije spadaju:a)prikupljanje podataka;b)iz sredstava javnog informisanja;c)ispitivanjem ratnih zarobljenika,dezertera i emigranata;d)preko diplomatsko-konzularnih predstavnistava;e)metodom saradnje;f)pracenjem naucnih skupova i sl;g)analizom naucnih i strucnih publikacija i sl.Sredstva javnog informisanja izvor su iznimno velikog broja cinjenica koje imaju zavidan kvalitet ne samo u vezi sa vjerodostojnoscu i strucnou obradenih problema nego i u vezi sa brzinom izvjestavanja.Obavjestajne sluzbe kao sredstvo za dolazenje do podataka koriste siroko koriste anketiranje i upitnike. I u konzularnoj ustanovi gotovo je redovna praksa da se vrse detaljna ispitivanje lica koja dolaze po vize.Prikupljanje podataka ispitivanjem ratnih zarobljenika sastoji se u ispitivanju lica koja se po medunarodnom pravu smatraju ratnim zarobljenicima. Oni po pravilu predstavljaju izvor podataka vojne prirode. Izvori obavjestajnih podataka ovim metodama su prije svega ljudi-ratni zarobljenici ali su to istovremeno i dokumenti,izvjestaji vojne karte i drugi dokumenti.Prikupljanje podataka ispitivanjem dezertera i emigranata vrsi se kad ova lica nadu na vlastitoj teritoriji i od njih se mogu prikupiti vazni podaci razlicitih vrijednosti. Radi prikupljanja obavjestajnih podataka preko emigranata savremene obavjestajne sluzbe organiziraju sabirne centre za ova lica. Dezerteri su lica koja rukovodena razlicitim motivima samovoljno napuste svoju sluzbu a poticu iz sastava jedinica,pritomci vojnih skola,regruti.Obavjetajne slube rade:1)Prikupljaju podatke, prate i izuavaju unutranju i spoljnu politiku zemalja prema kojima postoje odreeni interesi ili pretenzije;2)Prikupljaju podatke i izuavaju odbrambene mogunosti odreenih zemalja, posebno sa stanovita voenja eventualnog rata;3)Prikupljaju podatke o naunoistraivakim dostignuima u drugim zemljama, naroito onih koja mogu biti od utjecaja na voenje politike i rata;4)Prikupljaju podatke o ekonomskim i gospodarskim potencijalima i mogunostima drugih zemalja i procjenjuju njihove sposobnostl za voenje rata i ekonomski utjecaj na drugim podrujima;5) Izuavaju drutvene prilike u drugim zemljama i njihov utjecaj na dalji razvoj zemlje;6)Obrauju geostrategijski poloaj drugih zemalja i izuavaju njihovu odbrambenu infrastrukturu;7)Prikupljaju podatke i izuavaju kadrovsku strukturu odreenih zemalja i sreuju materijale za odreene linosti;8)Prikupljaju podatke i izuavaju obavjetajno sigurnosne sisteme u drugim zemljama, procjenjujui njihovu efikasnost u zatiti sopstvenih zemalja.

EU i sigurnost EU se moe posmatrati kao jedinstvena sila ili kao regija. Postoje argumenti za obje ove teze. S jedne strane, EU nema jedinstvenu vanjsku politiku zbog ega se ne moe smatrati jednom silom. S druge strane, EU je sigurno jedinstvena ekonomska sila u svijetu.Podjela obavjetajne slube:Obavjetajna,Kontraobavjetajna,Vojna i civilna,Strategijska i taktika?.Obavjestajno istrazivanje je u sutini stalno i neprekidno otkrivanje, praenje i izuavanje svih vrijednosti strane zemlje,posebno njenih oruanih snaga i obavjetajno sigurnosnog sistema.Organizira se i sprovodi planski i za dui period,a realiziraju ga najvitalniji dijelovi obavjetajnih slubi,uz primjenu najsavremenijih metoda naunog istraivanja. Stepen uspjenosti realiziranja obavjetajnog istraivanja procjenjuje se na osnovu kvaliteta prikupljenih,obraenih i iskoritenih obavjetajnih podataka i stvorenih izvora tih podataka. Sam konkretan obavjetajni istrazivaki rad naziva se postupak operativnog istraivanja.Postupak operativnog istrazivanja:je sinhronizirana primjena i koritenje operativno-tehnikih metoda, mjera, radnji i sredstava od slube bezbjednosti, radi otkrivanja, utvrivanja, praenja, presijecanja ili onemoguavanja djelatnosti pojedinaca, organiziranih skupina, ustanova ili organizacija u zemlji ili u inozemstvu, ija je djelatnost usmjerena na podrivanje ili ruenje ustavom utvrenog poretka jedne drave.Strukturu organizacije obavjetajne slube ine:Ugraeni obavjestajci.Agenturni metod rada obavjestajne sluzbe:Agenturni metod je taj nacin prikupljanja odreenih podataka.Nezamjenjiv je metod obavjestajnog istrazivanja za dobijanje podataka iz vodecih struktura strane drzave. Agenturni metod se sastoji u tome sto se agent,ubaceno odsnosno ugraeno lice u strukture neprijatelja zatim vrbovani pojedinci iz neprijateljskih struktura ili oni koji se krecu u sredini lica koja rukuju tajnim podacima.