Nacionalna sigurnost

Pojmovi:Abolicija Oslobaanje od krivinog gonjenja lica za koje postoji sumnja da je uinilo KD. Krivini postupak se ne moe pokrenuti protiv lica koje je obuhvaeno abolicijom.

Agent je lice koje neprofesionalno, trajno, organizirano, po zahtjevu i za raun obavjetajne slube date drave ili pokreta, prikuplja u strukturama protivnika ili neprijatelja zatiene podatke i na taj nain, dostavlja ih obavjetajcu.

Agent provokator je lice poslano u protivnike redove ili zavrbovano iz njih.

Agenturni izvor podataka - Lice koje se nalazi u tajnom i organiziranom odnosu sa obavjetajnom slubom, po ijim zadacima prikuplja i dostavlja podatje iz struktura protivnika naziva se Agenturni izvor podataka.

Agresija Neizazvan napad jedne ili nekoliko drava na suverenitet i teritorijalni integritet druge drave, s ciljem teritorijalnog osvajanja ili nasilne promjene unutarnjeg ureenja, odnosno ostvarenja drugih politikih i slinih planova kojima se ugroava nezavisnost i suverenitet ili teritorijalna cjelina napadnute zemlje.

Aparthjed je doktrina rasne superiornosti bijele u odnosu na druge rase.

Arbitrarnost je proizvoljno ugroavanje temeljnih prava i sloboda pojedinaca od strane drave i njenih institucija.

Atae je lan diplomatske misije sa specijalnom nadlenou i sa diplom. statusom.

Autarhija je ureivanje privrede i ekonomije prema principu samodovoljnosti.

Bezbijednost u irem smislu podrazumijeva djelatnost iji je osnovni cilj obezbjeenje i zatita osnova na kojima poiva konkretno dravno ureenje.

Bezbjednost u uem smislu - podrazumijeva djelatnost koja ima za cilj da obezbijedi i garantira linu i imovinsku bezbjednost utvrenu ustavom i zakonima.

Bezbjednosna kultura Dio ope kulture pojedinca, odreene sredine ili drutva. Skup saznanja iz oblasti bezbjednosti koja ine pojedinci, sredine i drutvo sposobnijim da raspoznaju metode, oblike i radnje ugroavanja, kao i nosioce tih djelatnosti, bez obzira gdje se i kako ispoljavaju.

Bezbjednosna politika ili sigurnosna politika treba da, generalno posmatrano, vodi prvenstveno rauna o: opstanku drave, nacionalnom opstanku, fizikom samoodranju, teritorijalnom integritetu, politikoj samostalnosti (neovisnost i suverenost), te kvalitetu ivota graana.

Bezbjednosna situacija je skup ugroavajuih elemenata koji se pojedinano i skupno odraavaju na stanje bezbjednosti i raspoloenje ljudi u datom prostoru, sredini ili u objektu u odreeno vrijeme. Sadrinu bezbjednosne situacije ine: stanje reda i mira, kretanje kriminaliteta kojim se napada na linu i imovinsku sigurnost graana i drutvenu imovinu, aktivnosti stranih drava i njihovih organa obavjetajni i informativno propagandni sistemi, te djelatnosti ekstremnih organizacija i me. situacija.

Bezbjednosne mjere Skup aktivnosti u radnji i aktivnosti koje poduzimaju dravni organi radi ostvarivanja zatite datih drutvenih vrijednosti. Sve bezbjednosne mjere se mogu podijeliti na ope i posebne, odnosno specijalne.

Bizantizam je podrugljiv izraz za krajnje beskrupuloznu, neprincipijelnu i oportunistiku unutarnju i vanjsku politiku.

Demagogija je obmanjivanje mase, zavoenje naroda, puka, lanim obedanjima.

Drutvena sigurnost se odnosi na odrivost unutar prihvatljivih uslova za razvoj jezika, kulture i religije, nacionalnog identiteta i obiaja.

Dravna bezbjednost predstavlja djelatnost posebno odreenih dravnih organa na planu zatite odgovarajuih drutveno-politikog poretka. Uobiajeno je razlikovati bezbijednost u uem i bezbijednost u irem smislu.

Dravni terorizam je Ekstremistiko ponaanje motivirano linim interesima odreenih subjekata politike vlasti.

Dravni udar je nasilno preuzimanje vlasti, naglo izvedeno. Po pravilu se vri vojnim ili policijskim snagama ili uz njihovu podrku zaposjedanjem stratekih i vitalnih centara zemlje.

Energetska sigurnost podrazumijeva dostupnost energenata u dovoljnoj koliini, po realnoj cijeni, po njihovoj stabilnoj isporuci u fizikoj sigurnosti plinovoda i naftovoda.

Ekonomska sigurnost se odnosi na mogunost pristupa resursima, finansijama i tritu koji je potreban da se odri prihvatljiv nivo dobrobiti u dravi i moe te drave.

Ekstremizam Zastupanje krajnjih i iskljuivih drutvenih i politikih miljenja, stavova, ideja i ideologija. Ekstremizam najee oznaava krajnji oblik nesnoljivosti prema razliitim drutvenim grupama a to su: vjerski, rasistiki, nacionalistiki i dr.

Etnocid Proces akulturacije izvan spolja nametnut podinjenim narodima i etnikim grupama.

Geopolitika je nauna disciplina koja se bavi prouavanjem odnosa tla i uspostavljene drave.

Hegemonija Politiki ili drutveni odnos nadreenosti neke drutvene grupe, politike organizacije ili ustanove, nacije ili drave u odnosu na ostale.

Iredentizam Shvatanje da drava koja ima nacionalnu manjinu u drugoj dravi ima pravo da je pripoji sebi.

Koncepte sekotra i regionalni sigurnosni kompleks je uveo Barry Buzan.

Kolektivna bezbjednost sistem kolektivnih prinudnih mjera organizirane grupe drava u sluaju prijetnje miru, povrede mira i u sluaju agresije. Kolektivna bezbjednost je najzrelija koncepcija meunarodne bezbjednosti i suprotna je koncepciji blokovske politike s pozicije sile.

Kontraobavjetajna sluba Ona uestvuje ili organizira zatitu sopstvene zemlje od djelovanja i uticanja stranih obavjetajnih slubi i drugih neprijateljskih organizacija.

Metod infiltracije Ovdje se radi o ubacivanju obavjetajca, ili neke druge osobe istih sposobnosti, u redove protivnika, i ovo lice je profesionalni uposlenik obavjetajne slube, dok kod agenturnog metoda obavjetajna sluba se slui licima zavisno od sluaja i mogunosti da to lice doe do odreenih podataka. Metod infiltracije je karakteristian za ofanzivnu kontraobavjetajnu slubu. Infiltrator mora da bude lice sa visokim stepenom inteligencije, hrabrosti, snalaljivosti i slino.

Neovisnost predstavlja situaciju u kojoj drava na vlastitom teritoriju posjeduje suverenitet. U meunarodno politikim odnosima suverena drava koja svoju politiku upravlja prema vlastitim interesima nastoji ostvariti i odrati: politiku, vojnu, kulturnu i ekonomsku neovisnost.

Obavjetajna sluba je organizirana aktivnost ili organizacija, odnosno ustanova koja po zahtjevu i namjerama vodeih politikih struktura pokreta ili drave prikuplja, ocjenjuje, tumai, prua tajne i druge podatke o protivniku ili neprijatelju, te titi sopstvene strukture od pijuniranja i sl.

Obavjetajno istraivanje je u sutini stalno i neprekidno otkrivanje, praenje i izuavanje svih vrijednosti strane zemlje, posebno njenih oruanih snaga i obavjetajno sigurnosnog sistema. Organizira se i sprovodi planski i za dui priod, a realiziraju ga najvitalniji dijelovi obavjetajnih slubi, uz primjenu najsavremenijih metoda naunog istraivanja. Stepen uspjenosti realiziranja obavjetajnog istraivanja procjenjuje se na osnovu kvaliteta prikupljenih, obraenih i iskoritenih obavjetajnih podataka i stvorenih izvora tih podataka. Sam konkretan obavjetajni istrazivaki rad naziva se postupak operativnog istraivanja. Postupak operativnog istraivanja je sinhronizirana primjena i koritenje operativno-tehnikih metoda, mjera, radnji i sredstava od slube bezbjednosti, radi otkrivanja, utvrivanja, praenja, presijecanja ili onemoguavanja djelatnosti pojedinaca, organiziranih skupina, ustanova ili organizacija u zemlji ili u inozemstvu, ija je djelatnost usmjerena na podrivanje ili ruenje ustavom utvrenog poretka jedne drave.

Oligarhija je vladavina manjine u interesu manjine.

Politika sigurnost se odnosi na organizacionu stabilnost drava, sistem vlasti i ideologije koje im kao takvih daju legitimitet.

Posigurnjenje je proces kojim neko pitanje poprima sigurnosni karakter i time se predstavlja kao prijetnja.

Poslovi dravne bezbjednosti - se ostvaruju uglavnom preko odgovarajuih organa i slubi kao to su: policija, obavjetajna i kontraobavjetajna sluba i neki drugi organi dravne uprave i pravosua.

Prevrat je nagla, skokovita drutvena promjena izraena u vidu revolucija, dravnih udara, kontrarevolucija, pueva, pobuna i ustanaka.

Princip ustavnosti je princip pod kojim se podrazumijeva postojanje osnovnih drutvenih pravila koja osiguravaju da se vlast organizira i funkcionira objektivno prema tim pravilima.

Propagandna djelatnost je organizirana i smiljena aktivnost i tehnika provoenja irenja miljenja, raspoloenja i ideja da bi ih ljudi usvojili i ubudue postupali u skladu sa njima.

Regionalizam je zastupanje politikog stava da postoji potreba podjele odreene cjelina na vie manje autonomne dijelove uz prihvatanje njihovih posebnosti i razlika.

Regionalna sigurnost analiza se vri na 4 nivoa: 1.) Domae slabosti na dravnom nivou 2.) Odnosi meu dravama 3.) Odnosi regije sa susjednim regijama 4.) Uloga svjetskih sila u regiji

Satelitska drava je Ustavnopravno ureena drava koja je duna da se brine o drugoj dravi.

Sigurnosna politika ili bezbjednosna politika treba da, generalno posmatrano, vodi prvenstveno rauna o: opstanku drave, nacionalnom opstanku, fizikom samoodranju, teritorijalnom integritetu, politikoj samostalnosti (neovisnost i suverenost), te kvalitetu ivota graana.

Sigurnosno stanje je skup ugroavajuih elemenata koji se pojedinano i skupno odraavaju na stanje sigurnosti i raspoloenje ljudi na datom prostoru, sredini ili u objektu u odreeno vrijeme.

Sigurnost je stanje u kojem je obezbijeen i uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drutvenim zajednicama i prirodi.

Sigurnost VRSTE: odbrambena, drutvena, ekonomska, politika i ekoloka

Sigurnost u savremenom svijetu se definira kao: Vojno-odbrambena sigurnost, Politika sigurnost, Drutvena sigurnost, Ekonomska sigurnost, Ekoloka sigurnost.

Sigurnost u sektoru okolia se odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i planetarnom nivou, kao osnovnog sistema od koga zavisi cjelokupno ljudsko djelovanje.

Suvremeno shvaanje regionalni sigurnosni kompleks definira kao regionalni sigurnosni kompleks je set jedinica iji su glavni procesi sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko meusobno povezani da se njihovi sigurnosni problemi ne mogu analizirati ili rijeiti za svaku tu jedinicu zasebno.

Svrha posveuje sredstvo Mislioc HEGEL

Tajne prema prirodi injenica: line, privatne, poslovne, privredne, vojne, pozivne, slubene, dravne i.t.d.

Tajna u irem smislu se naziva sve to je nepoznato (tajna vasione, morskih dubina, prirode i sl.)

Tajna u uem smislu - se javlja u meuljudskim odnosima i ine je injenice (podaci) koje pojedinci, ue ili ire grupe ljudi kao i drave pridravaju za sebe, i kriju od drugih, od javnosti.

Tiranija je uzurpacija zakonodavne vlasti.

Vojna sigurnost se odnosi na kapacitet drave za oruani napad, odnosno odbranu, te nain na koji drave percipiraju institucije drugih drava.

enevska konvencija o zatiti ranjenika donesena je 1864.g.

Podjele:Analiza regionalne sigurnosti se vri na 4 nivoa: 1.) Domae slabosti na dravnom nivou 2.) Odnosi meu dravama 3.) Odnosi regije sa susjednim regijama 4.) Uloga svjetskih sila u regiji.

Faze obavjetajnog rada: planiranje, prikupljanje, obrada i koritenje podataka.

Funkcija obavjetajne slube ini je specifinom institucijom po tri osnova: zadacima, objektom i metodama.

Funckije unutranje sigurnosti su: a.)Organizovanje zakonitosti i ustavnosti utvrenog poretka b.) Informativna djelatnost c.) Zatita cjelokupne drutvene infrastrukture.

Montevidejska konvencija drava po njoj mora imati slijedee osobine: a.) stalno stanovnitvo b.) definisan teritorij c.) vlast d.) sposobnost da stvara odnose sa drugim zemljama.

Nacela obavjetajnog rada Sveobuhvatnost, Neprekidnost u radu, Bezobzirnost, Infiltracija, Objektivnost i provjera, Pravovremenost, Tajnost rada, Planiranje zadataka, Centralizacija rada i rukovoenja, Relativna samostalnost, Specijalizacija, Timski rad.

Nacionalna sigurnost (vrste): Sigurnost nacionalnog okruenja, Zatita ivota ljudi, Zatita linog i drugog interesa, Zatita ovjekovih prava i sloboda, Ureenje temeljnih funkcija drutva.

Oblici Sigurnosti (oblik) socijalna, pravna, politika, ekonomska, ekoloka, javna, vanjska, dravna, saobraajna, vojna, univerzalna i.t.d.

Politika sigurnosti pod politikom sigurnosti podrazumijevaju se: Vanjska politika, Odbrambena politika, Privredno-ekonomska (gospodarska) politka, Socijalna politika, Ekoloka olitika, Energetska politika, Obrazovna i Kulturna politika.

Preduslovi stvaranja teorije sigurnosti: 1.) Neka opa mjesta u vezi sa onim to je izvan teorijskih rasprava 2.) Hegel: Svrha posveuje sredstvo 3.)Machiavelli: Kad sama sigurnost zemlje ovisi o odluci koju valja donijeti..... 4.) Winston S. Churchill: ef i visoki oficir tajne slube kretali su se tim podzmenim labirintima i obavljali... 5.) Povjesniar Oster: Desnica nikada nije smjela doznati to smjera ljevica.

Propagandna djelatnost se po izvorima i karakteru dijeli na 3 kategorije i to: bijela, crna i siva.

Sadrinu sigurnosnog stanja ine: 1.) Stanje reda i mira 2.) Kretanje kriminaliteta 3.)aktivnosti stvarnih drava 4.) djelatnosti ekstremnih organizacija 5.)meunarodna situacija

Sigurnost kroz osnovne konceptualne okvire: Individualna, Nacionalna, Meunarodna i Globalna sigurnost.

Sigurnost prema subjektima i objektima zatite: Sigurnost ovjeka, Sigurnost porodice, Sigurnost zajednice, Sigurnost drutvene zajednice.

Strukturni elementi za provedbu funkcije unutranje sigurnosti su: 1.) policija 2.)pravosudni organi 3.) obavjetajne slube sigurnosti 4.) inspekcijske slube 5.)carinske slube 6.) i drugi organi formalnog drutvenog nadzora.

Strukturu organizacije obavjetajne slube ine: centrala, centri, podcentri, punktovi, grupa obavjetajaca i ugraeni obavjetajci

Temeljni elementi jednog sistema sigurnosti su: Politika sigurnosti, Sigurnosna struktura, Sigurnosno samoorganizovanje drutva.

Unutrasnja sigurnost Pravna sigurnost, Javna bezbjednost kao supstitut line ili gurpne sigurnosti, i Socijalna sigurnost.

Vrste Sigurnosti: odbrambena, drutvena, ekonomska, politika i ekoloka.

1. Nacionalna sigurnost

2. Drava i najvii nivo ugroenosti

3. Dravna teritorija je prostor na kome se prostire vlast odreene drave i koji je obuhvaen dravnom granicom. Dravna teritorija je trodimenzionalna jer prostor iznad i ispod dravne teritorije pripadaju dravi. Pojas morske povrine od dravne granice prema slobodnom moru je teritorijalno more i kree se od 3-12 morskih milja.

4. Dravna granica je crta koja oznaava gdje prestaje dravno podruje jedne drave a gdje poinje dravno podruje druge, susjedne drave. Kada se radi o pomorskoj dravi, dravna granica u odnosu na otvoreno more ini spoljna crta teritorijalnog mora. Dravna granica mora biti meunarodno priznata da bi bila zasnovana na pravu. Dravna granica obiljeava i doseg nadlenosti drave.

Prilikom ugovornog utvrivanja granice postoje dvije faze: Prva, zakljuivanje samog ugovora (sadri opis granice i priloene karte sa obiljeenom graninom linijom). Druga je komisijsko povlaenje granica na samom terenu i njeno obiljeavanje graninim znakovima.

5. Agresija je neizazvan napad jedne ili nekoliko drava na suverenitet i teritorijalni integritet druge drave s ciljem teritorijalnog osvajannja ili nasilne promjene unutranjeg ureenja, odnosno stvaranje drugih politikih i slinih planova kojima se ugroava nezavisnost i suverenitet ili teritorijalna cjelina napadnute zemlje.

Najee je oruana i izvodi se primjenom vojne sile ali takoe obuhvata i svaku akciju usmjerenu protiv teritorijalne cjeline i nezavisnosti druge drave.

Agresor je drava koja na bilo koji nain ugrozi nezavisnost, suverenitet ili teritorijalni integritet druge drave, odnosno ije oruane snage napadnu drugu zemlju.

6. Definiranje sigurnosti DEFINICIJA: Sigurnost je stanje u kojem je obezbjeen i uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drutvenim zajednicama i prirodi.

Sigurnost je otklanjanje svih aktivnosti i pokuaja koji ugroavaju lica, javni poredak, objekte ili dati prostor.

Pojam sigurnosti i bezbijednosti se moe shvatiti u tri smisla: a) Kao funkcija sigurnosti drave b) kao stanje sigurnosti c) kao sluba sigurnosti

Vrste sigurnosti: S obzirom na zatiena dobra i vrijednosti: 1.Lina sigurnost 2. Nacionalna sigurnost 3. Sigurnost saobraaja na putevima, zraku, rijekama i morima 4. Sigurnost objekata 5. Sigurnost prostora 6. Sigurnost podataka.

Prema objektu zatite: Dravna. Javna. Kolektivna. Lina. i imovinska sigurnost.

Sigurnost u najirem politiko-pravnom smislu obuhvata mjere i aktivnosti uvanja i zatite od ugroavanja nezavisnosti i integriteta jedne zemlje i unutranjeg ustavnog i pravnog poretka.

7. Dravna bezbjednost (u okviru NS) predstavlja djelatnost posebno odreenih dravnih organa na planu zatite odgovarajueg drutevnog i politikog poretka. Pod dravnom bezbijednou podrazumijeva se primjena i koritenje metoda, mjera i radnji organa, slubi i politikih subjekata kojima se spreavaju, onemoguavaju i ine bezopasnim nosioci djelatnosti koje ugroavaju dravu.

U uem organizacijskom smislu, pod dravnom bezbjednou podrazumijevaju se usstanove koje se neposredno angairaju na poslovima zatite dravne bezbjednosti a to su slube sigurnosti: kontra-obavjetajna sluba i sluba javne bezbjednosti.

8. Definiranje nacionalne sigurnosti Sigurnost, odnosno bezbjednost jedne zemlje je njena prvenstveno sistemska djelatnost. To je stanje u kojem je obezbijeen i uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni opstanak pojedinaca, drutvene zajednice i prirode.

9. Vrijednosti i faktori uticaja Imamo 4 generalne grupe vrijednosti: opstanak, teritorijalni integritet, politika samostalnost i kvalitet ivota.

Kakva e biti openito bezbjednosna/sigurnosna politika jedne drave, ovisi od niza faktora: povijesno naslijee, geopolitiki poloaj, geostrateki poloaj, ekonomska razvijenost, demografska potencijalnost, kadrovsko-materijalni potencijal, administrativno ureenje, drutveno ureenje zemlje, anticipacija ciljeva, i t d.

10. Sigurnosna politika Pod politikom sigurnosti podrazumijevaju se: vanjska politika, odbrambena, gospodarska, socijalna, ekoloka, energetska, obrazovna politika i kulturna politika.

Sigurnosna struktura je sastavljena od slijedeih strukturnih elemenata: 1. Vanjska (odbrambena) politika (oruane snage i civilna odbrana) 2. Unutarnja sigurnost (policija, pravosudni organi, obavjetajne i sigurnosne slube, inspekcijske slue, carina)

11. Sigurnost u meunarodnim odnosima jo uvijek se razliito tumai. Pojedini teoretiari smatraju da je sigurnost drave zbroj faktikih okolnosti i prilika, ope stanje u kojem se drava nalazi a koje joj prua i zajamuje sigurnost od vanjskih opasnosti to bi moglo ugroziti njene ivotne interese, njenu teritorijalnu cjelovitost i u krajnjem sluaju, sam njen opstanak.

12. Teorijske rasprave o nacionalnoj sigurnosti Tradicionalisti su smatrali da se sigurnosne studije ne smiju proirivati na pitanja koja nisu vojnog odnosno dravnog karaktera. Kada je rije o proirivaima, njhove ideje su dvodimenzionalne: a) s jedne strane je bila dimenzija proirivanja koja je znaila ekstenziju sigurnosti i na pitanja koja nisu samo vojne prirode. b) a s druge strane je bila dimenzija produbljivanja gdje se istrauje da li i drugi akteri osim drave mogu biti predmet sigurnosne prijetnje.

U okviru Kopenhagenke kole razvio se specifian teoretski okvir koji se zasniva na tri glavne ideje: posigurnjenje, sigurnosni sektori i regionalni sigurnosni kompleksi. Predstavnici Kopenhagenke kole posebnu panju posveuju znaenju sigurnosti, odnosno konceptu sigurnosti.

Koncepte sektora i regionalni sigurnosni kompleks je uveo Barry Buzan i razlikuje 5 sigurnosnih sektora koji mogu uticati na kolektivnu sigurnost (Ibid): vojni, ekonomski, politiki, drutveni i sektor ivotne sredine.

13. Sigurnosni problemi Definiranje neega kao sigurnosni problem ili sigurnosno pitanje je proces kojega karakterie interakcija etiri elementa ( Buzan i Waever ): referentnog objekta, sigurnosnog aktera, publike i funkcionalnih sektora.

U objanjavanju kako neko pitanje moe postati pitanjem ili problemom sigurnosti, imamo tri naina definiranja prezentacija u praksi: 1. Neko pitanje moe biti depolitizirano to znai da se drava/vladane bavi tim pitanjem. 2.Zatim moe biti politizirano to znai da je to pitanje od vanosti za javnost i zahtijeva da vlada donosi odreene odluke o tom pitanju. i. 3. Kada je neko pitanje predstavljeno kao sigurnosno pitanje tj., kada je predstavljeno kao egzistencijalna prijetnja.

14. Dualistiki koncept sigurnosti Uvoenje drutvene sigurnosti vodi ka dualistikom konceptu sigurnosti gdje se razlikuje sigurnost drave od sigurnosti drutva i pojedinca kao graanina.

Drava moe predstavljati prijetnju prema pojedincima i to najmanje na etiri naina (Buzan, Rivi): a.) prijetnje koje su posljedica domaih zakona i njihovog sprovoenja; b.) prijetnje koje proizilaze kao posljedica politikih aktivnosti drave protiv pojedinca; c.) prijetnje koje proizilaze iz borbe za kontrolu u dravnom aparatu; i d.)prijetnje koje su rezultat vanjske politike drave

15. Sektori sigurnosti Imamo 5 sektora sigurnosti: vojni, politiki, ekonomski, drutveni i sektor ivotne okoline.

Vojna sigurnost se odnosi na kapacitet drave za oruani napad, odnosno odbranu.

Politicka sigurnost se odnosi na organizacionu stabilnost drave, sistem vlasti i ideologije koja joj kao takva daje legitimitet.

Ekonomska sigurnost se odnosi na mogunost pristupa resursima, finansijama i tritu.

Drustvena sigurnost se odnosi na odrivost unutar prihvatljivih uslova za razvoj jezika, kulture i religije, te nacionalnog identiteta i obiaja.

Sigurnost u sektoru okolisa se odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i planetarnom nivou kao osnovnog sistema od koga zavisi cjelokupno ljudsko djelovanje.

16. Regionalni sigurnosni kompleksi su set jedinica iji su glavni procesi sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko meusobno povezani da se njihovi sigurnosni problemi ne mogu analizirati ili rijeiti za svaku jedinicu pojedinano.

Teoretiari globalizacije smatraju da doprinosi deteritorijalizaciji svijeta, umanjujui ulogu drave u svjetskoj politici.

Analiza regionalne sigurnosti se mora vriti na 4 nivoa: 1.) domae slabosti na dravnom nivou; b.) odnosi meu dravama; c.) odnosi regije sa susjednim regijama; i d.) uloga svjetskih sila u regiji.

Svaka regija se klasificra u dvije skupine/grupe: standardni i centralizirani tip regije.

Standardni tip regije se odnosi na vestfalijski oblik regije ili sa bipolarnim ili multipolarnim odnosom snaga u regionu i sa dominantnom vojnom sigurnosnom politikom. Standardni tip regije moe biti unipolaran ali nikada ne moe imati globalnu silu.

Centralizirani tip (regije) regionalnog sigurnosnog kompleksa se raziluke i moe se dalje razvrstati na tri podtipa. Prvi tip je unipolarna regija gdje je mo skoncentrisana u jednoj velikoj sili (na primjer, Rusija) ili super sili (na primjer Amerika). Trei tip centraliziranog tipa je regija u kojoj nema dominantne sile, ve su sve lanice regije meusobno povezane ili integrirane institucijama (na primjer Evropska Unija).

17. Sigurnosne prijetnje Teoretiari razlikuju pet oblika prijetnji koje korespondiraju sektorima sigurnosti: vojna prijetnja, politika, drutvena, ekonomska i prijetnja ivotnom okoliu.

18. EU i sigurnost EU se moe posmatrati kao jedinstvena sila ili kao regija. Postoje argumenti za obje ove teze. S jedne strane, EU nema jedinstvenu vanjsku politiku zbog ega se ne moe smatrati jednom silom. S druge strane, EU je sigurno jedinstvena ekonomska sila u svijetu.

19. Tranzicijske drave J-I Evrope i sigurnosni rizici Drave J-I Evrope se raziluku po: historijskom naslijeu; geostratekom i geopolitikom poloaju; nainu prelaska u novi vrijednosni politiki i administrativni sistem; drutvenoj i ekonomskoj razvijenosti; demografskoj potencijalnosti i prostornosti; prirodnim resursima; kadrovskim potencijalima; iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcionisanju institucija drave; tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturnoj habitualnosti; te razvijenosti civilnog sektora.

22. Pojam i sutina obavjetajne djelatnosti U vezi sa nastankom i razvojem obavjetajne slube potrebno je razlikovati i dva njena pojma: materijalni i formalni.

Pod materijalnim pojmom podrazumijevamo specifinu aktivnost sa posebnim ciljem, koja se pojavila monogo ranije od ustanovljenja posebnog dravnog organa, odnosno institucije sa obavjetajnom funkcijom pod ime i podrazumijevamo obavjetajnu slubu u formalnom smislu.

23. Nastanak obavjetajne djelatnosti Postoje dva osnovna shvatanja o nastanku obavjetajnih djelatnosti: Prvo, da je obavjetajna djelatnost prirodno svojstvo ljudskog roda, i ono Drugo, da je obavjetajna djelatnost historijska kategorija, te prema tome da je nastala na odreenom stupnju ljudskog razvitka, pa otuda nije ni vjeita, ve ima svoj nastanak, razvoj i kraj.

Istina, postoji i tree shvatanje, koje se izvodi iz egzegeze, dakle tumaenje Biblije, ali i drugih svetih knjiga i vjerskih spisa. Po tom stajalitu, i sigurnost je boije davanje, odnosno Bog je, kao tvorac svega, tvorac i sigurnosti, a na ovjeku je samo da se po tim uputama ponaa.

24. Pojava posebnih, stalnih dravnih organa sa obavjetajnom funkcijom U najopijem smislu, obavjetajnu slubu ine obavjetajna djelatnost i organizacija koja tu djelatnost sprovodi.

Pojam obavjetajne slube u materijalnom smislu obuhvata obavjetajnu djelatnost i ciljeve koji se tom djelatnou ostvaruju, a pojam u formalno-organizacionom smislu organizaciju i sredstva kojima se obavjetajna funkcija obavlja.

Funckija obavjetajne slube ini je specifinom institucijom. Ova specifinost uvjetovana je zadacima, objektom i metodima njene djelatnosti. Najopiji zadatak obavjetajne slube je da prikuplja podatke i informie o tajnama protivnika.

25. Nastanak moderne obavjetajne slube i njene karakteristike Smatra se da je prvu unutranju obavjetajnu slubu novog tipa stvorio Napoleonov ministar Fue, za koga je Balzak rekao da je imao vie vlasti nad ljudima nego i sam Napoleon.

Prvo, obavjetajna sluba se javlja kao stalni specijalizirani organ drave sa obavjetajnom funkcijom. Drugo, nastankom novih uvjeta i daljim razvojem drutvenih odnosa, obavjetajna djelatnost postaje obimnija a njene metode raznovrsnije. Tree, obavjetajnu slubu ne interesira samo vojna i politika saznanja, nego se njen domet iri kako na ekonomske tako i na druge oblasti. etvrto, pored metoda, poveana su sredstva obavjetajne prakse. Peto, irenje poslova obavjetajne slube neobavjetajnim pitanjima kao to su: propaganda, terorizam, diverzija i sabotaa, udari-puevi i.t.d.

26. Podjela i vrste kontraobavjetajne slube Podjela obavjetajnih slubi po organizaciono i strukturno: 1.) obavjetajna sluba u materijalnom i obavjetajna sluba u formalnom smislu; 2.) obavjetajna sluba i kontraobavjetajna sluba; 3.)civilna obavjetajna sluba i vojna obavjetajna sluba.

Klasina podjela obavjetajne slube. S obzirom na njene zadatke jeste podjela na obavjetajnu slubu u uem smislu, ija je djelatnost usmjerena prema inozemstvu i kontraobavjetajnu, koja ima zadatak da titi djelatnost stranih obavjetajnih slubi.

Dalja podjela je na vojnu i civilnu.

U odnosu na znaaj i domet zadataka i ciljeva, obavjetajna sluba se dijeli i na: strategijsku, koja slui dalekosenim ciljevima dravne i vojne politike, i taktiku, koja slui svakodnevnim i bliim ciljevima.

Podjela obavjetajnih slubi po karakteru ciljeva, poznaje ofanzive i defanzivne. Ofanzivna obavlja istraivanja na teritoriji protivnika, bilo da prikuplja podatke o njegovim mjerama i planovima ili otkriva njegove aktivnosti prema sopstvenom prostoru. Defanzivna se angaira na zatitu sopstvene teritorije i strukture.

Podjela obavjetajnih slubi po oblastima istraivanja: politika, vojna, ekonomska, industrijska (tehnika) i slino.

Podjela vojne obavjetajne slube zavisno od stepena komandovanja ili vida oruanih snaga na koje se podaci odnose. Po sistemu komandovanja razlikuju se: strategijska, operativna i taktika. Obavjetajne slube vidova oruanih snaga su kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i ratne mornarice.

Cjelokupna djelatnost obavjetajne slube moe se odvijati ilegalnim (klasinim) putem i koritenjem legalnih mogunosti.

27. Naela i metode rada obavjetajne slube Prema amerikoj enciklopediji na zahtjev politikog savjeta jedne drave, obavjetajna sluba obavlja djelatnost prikupljanja informacija o mogunostima i namjerama stranih vlada ili se bavi prikupljanjem bilo koje druge vrste informacije.

Enciklopedija Britanika insistira da dravna obavjetajna sluba neprekidno prikuplja i procjenjuje obavjetenja o stavu, mogunostima ili vjerovatnim politikim odlukama drugih zemalja.

Ramo Maslesa definicija obavjestajne sluzbe: Obavjetajna sluba je specifina, specijalizovana, visoko profesionalna i relativno samostalna institucija drave, koja u skladu sa zakonom datim ovlatenjima i koritenjem posebnih legalnih i tajnih metoda i sredstava na sistemski nain prikuplja tiene relevantne obavjetajne podatke i druge informacije o planovima i namjerama drugih drava i njihovih pojedinih institucija, koje su neophodni za oblikovanje, kreiranje i voenje politike, naroito na vanjsko-politikom planu. Istovremeno zaduenje obavjetajne slube je da zatiti vitalne interese vlastite drave, tako to otkriva, prati, izuava, onemoguava djelovanje stranih obavjetajnih slubi, te drugih struktura koje se prvenstveno na taj nain bave raznim vidovima nedozvoljene djelatnosti.

Nacela obavjetajnog rada i rada obavjetajne slube: Sveobuhvatnost, Neprekidnost u radu, Bezobzirnost, Infiltracija, Objektivnost i provjera, Blagovremenost, Tajnost rada, Planiranje zadataka, Centralizacija rada i rukovoenja, Relativna samostalnost, Specijalizacija, Timski rad.

28. Odvijanje obavjestajne djelatnosti Obavjetajna djelatnost se odvija kroz obavjetajni postupak, obavjetajni krug ili obavjetajni ciklus. Tim postupkom obuhvaeni su: 1.) Utvrivanje obavjetajnih zadataka i planiranje obavjetajne djelatnosti. 2.) Prikupljanje odreenih podataka angairanjem obavjetajnih i izviakih snaga. 3.) Izuavanje, provjeravanje i analiziranje prikupljenih podataka i utvrivanje njihove vrijednosti i vjerodostojnosti. 4.) Procjenjivanje obavjetajnih podataka i odvajanje glavnog od sporednog. 5.) Dostavljanje podataka na koritenje zainteresiranim i odgovornim faktorima

Obavjetajne slube rade: 1.) Prikupljaju podatke, prate i izuavaju unutranju i spoljnu politiku zemalja prema kojima postoje odreeni interesi ili pretenzije. 2.)Prikupljaju podatke i izuavaju odbrambene mogunosti odreenih zemalja, posebno sa stanovita voenja eventualnog rata. 3.)Prikupljaju podatke o naunoistraivakim dostignuima u drugim zemljama, naroito onih koja mogu biti od utjecaja na voenje politike i rata. 4.)Prikupljaju podatke o ekonomskim i gospodarskim potencijalima i mogunostima drugih zemalja i procjenjuju njihove sposobnostl za voenje rata i ekonomski utjecaj na drugim podrujima. 5.)Izuavaju drutvene prilike u drugim zemljama i njihov utjecaj na dalji razvoj zemlje. 6.)Obrauju geostrategijski poloaj drugih zemalja i izuavaju njihovu odbrambenu infrastrukturu. 7.) Prikupljaju podatke i izuavaju kadrovsku strukturu odreenih zemalja i sreuju materijale za odreene linosti. 8.) Prikupljaju podatke i izuavaju obavjetajno sigurnosne sisteme u drugim zemljama, procjenjujui njihovu efikasnost u zatiti sopstvenih zemalja.

29. Podjela metoda rada obavjetajne slube Pod metodom rada obavjetajne slube bi se podrazumijevao skup karakteristinih i posebnih postupaka kojima se prikupljaju obavjetajni podaci, kao i nain upotrebe njihovih snaga i sredstava u izvravanju osnovnih djelatnosti.

Po nekim shvatanjima, aktivnost obavjetajnih slubi podijeljena je na obavjetajnu djelatnost i neobavjetajna dejstva.

Obavjetajna djelatnost po tom shvatanju provodi se:

a.) Tajnim metodama obavjetajnih slubi, a to su metod tajnog ugraivanja pripadnika slube u strukturu protivnika, agenturni metod i metod tajnog koritenja tehnikih stvari.

b.) Prikrivenim metodama obavjetajnih slubi kao to metod prikrivenog anketiranja, metod prikrivenog opserviranja i metod prikrivenog naunog istraivnja.

c.) Legalnim metodama obavjetajnih slubi kroz metod prikupljanja podataka ispitivanjem izbjeglica i dezertera, metod prikupljanja podataka ispitivnjem ratnih zarobljenika, metod prikupljanja podataka izvianjem i prikupljanje podataka iz sredstava javnog informiranja.

U neobavjetajna djejstva po ovim shvatanjima spadaju: 1.)Psiholoka djejstva i propaganda 2.) Subverzivna djejstva kao to su pijunaa, diverzija, sabotaa, izazivanje kriznih situacija, terorizam i ubacivanje naoruanih grupa, prevratnika djejstva i specijalne operacije.

Podjela metoda rada prema svrsi se vri na: metode prikupljanja podataka i metode subverzivnog (prevratnikog) djelovanjaMetode prikupljanja podataka: agenturni (klasini) metod prikupljanja obavjetajnih podataka, metod infiltracije (tajnog ugraivanja obavjetajca) u strukture protivnika, metod tajnog koritenja tehnikih sredstava, metod potajnog prikupljanja podataka, koritenje otvorenih izvora informacija (legalni metod).