Nacionalni parkovi Nacionalni parkovi Risnjak i Brijuni

Opći podaci:Risnjak• nalazi se u Gorskom kotaru

• površina: 6350 ha

• najviša točka: 1528 m – Vrh Risnjaka

• najniža točka: 290 m –dolina Kupe

• temeljni fenomen zaštite: šuma i hidrogeološki spomenik prirode – izvor Kupe

• županija: Primorsko-goranska• područja

• gradova: Delnice,  Čabar i Bakar

• područja općina: Lokve i Čavle

Brijuni

nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna

dva najveća otoka su Veliki Brijun 7km2 i Mali Brijun 1.7 km2

nazivaju se i ,,raj na Zemlji’’

proglašeni nacionalnim parkom 1983.g.

tamo postoje mnogi kulturno-povijesni spomenici

Lijepe fotografije:

Risnjak

Brijuni

Legenda o Brijunima:

Stvoritelj je dio Zemlje naumio oblikovati prema slici Raja. Tako je nastala Istra, nalik vrtu obraslom predivnim drvećem i prostranim livadama, koji oplakuje plavo more i poziva ljude sretnom životu.  No ljubomorni vrag uništio je njegovo djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja, te se tisuće kamenih stijena prosulo po istarskoj zemlji, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, plodnoj i škrtoj, sunčanoj i oblačnoj. Rastuženi anđeli su prikupili djeliće Raja preostale među rasutim kamenjem  i zaštitili ih morskim valovima. Tako su nastali Brijuni. 

Sisavci Risnjaka:

Područje Risnjaka je i tijekom povijesti i danas životni prostor smeđeg medvjeda(Ursus arctos), vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx). Ove vrste ovise o velikim mirnim prostranstvima koja ne uznemiravaju ljudi, kao i o brojnim životinjama koje predstavljaju njihovu tipičnu lovinu.Broj divokoza (Rupicapra rupicapra) opada i njihovo ponovno uvođenje u prirodu (reintrodukcija) jedan je od akcijskih planova u okviru Plana upravljanja.Populacija običnih jelena (Cervus elaphus)  i srna (Capreolus capreolus) je premala za kapacitet staništa. Prisutna je i divlja svinja (Sus scrofa) čija je populacija stabilna. Ris je vjerojatno najrjeđa i najskrivenija  zvijer koja obitava u Europi. Samo rijetki lovci ili prirodoznanci pronalaze tragove risa ili samu životinju. Risa ima tako malo da ga se rijetko vidi i njegova se prisutnost često previdi. Međutim, ris predstavlja važnu kariku prehrambenog lanca u ekosustavu Risnjaka. Osim toga, ris je također kumovao imenu Nacionalnog parka. Risnjak je trenutno jedno od rijetkih ključnih područja Hrvatske za opstanak risa. U Europi je teško pronaći velike neiskorištene planinske šume što Nacionalni park Risnjak i njegovu okolinu čini jednim od posljednjih utočišta velikih zvijeri Europe.  

Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi ukupno 160 do 210 vukova. Vuk je naveden kao ugrožena vrsta na Crvenom popisu IUCN-a i zakonom je zabranjen njegov lov. Glavna staništa vukova u Hrvatskoj su krški ekosustavi koji se nalaze u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji, gdje živi većina vučje populacije.Kroz LIFE Projekt zaštite i upravljanja vukovima u Hrvatskoj u Nacionalnom parku Risnjak i oko njega stalno se putem radio-telemetrije prate dva vučja čopora (Risnjački čopor i Snježnički čopor).   Smeđi se medvjedi u Hrvatskoj istražuju naročito u predjelu oko Nacionalnog parka Risnjak i to od 80-tih godina prošlog stoljeća. Tipično obitavalište svakog pojedinog medvjeda veće je od prostora Nacionalnog parka, što znači da je za očuvanje medvjeda i ostalih velikih zvijeri granica Nacionalnog parka premala. Utjecajno područje od najmanje 500 m oko granica Nacionalnog parka mora se strogo primijeniti, jer brojna lovišta u okolici pokušavaju namamiti medvjede iz prostora Nacionalnog parka do hranilišta koja se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini. 

Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi ukupno 160 do 210 vukova. Vuk je naveden kao ugrožena vrsta na Crvenom popisu IUCN-a i zakonom je zabranjen njegov lov. Glavna staništa vukova u Hrvatskoj su krški ekosustavi koji se nalaze u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji, gdje živi većina vučje populacije.Kroz LIFE Projekt zaštite i upravljanja vukovima u Hrvatskoj u Nacionalnom parku Risnjak i oko njega stalno se putem radio-telemetrije prate dva vučja čopora (Risnjački čopor i Snježnički čopor).

Smeđi se medvjedi u Hrvatskoj istražuju naročito u predjelu oko Nacionalnog parka Risnjak i to od 80-tih godina prošlog stoljeća. Tipično obitavalište svakog pojedinog medvjeda veće je od prostora Nacionalnog parka, što znači da je za očuvanje medvjeda i ostalih velikih zvijeri granica Nacionalnog parka premala. Utjecajno područje od najmanje 500 m oko granica Nacionalnog parka mora se strogo primijeniti, jer brojna lovišta u okolici pokušavaju namamiti medvjede iz prostora Nacionalnog parka do hranilišta koja se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini.

Biljni svijet Risnjaka

Životinjski svijet RisnjakaŽivotinjski svijet Risnjaka

Bogatstvo faune usko je povezano za vegetaciju. Velik broj kukaca na ovom prostoru pokazatelj je raznovrsnosti životinjskog svijeta. Tu se nalazi više od 100 vrsta leptira sa nekoliko endemskih podvrsta, što je jedinstven slučaj u hrvatskoj. Od ostalih životinja tu je velik broj puževa, potočnih rakova, potočne pastrve, preko 50 vrsta ptica.

Na Risnjaku obitavaju čak tri "velike zvijeri" Europe: vuk, ris i mrki mrdvjed. Mrki medvjed je najmarkantnija životinja Risnjaka a računa se da ih ima desetak. Od ostalih zvijeri tu su svoj dom pronašli divlja mačka, kuna bijelica i zlatica, mala lasica, tvor i jazavac. U parku žive i jeleni, srne, divokoze te divlje svinje. Od glodavaca može se susresti zec, puh, vjeverica, jež, krtica, miševi, rovci... Od gmazova tu je zidna gušterica a od zmija bjelouška, poskok i riđovka.

Klima RisnjakKlima Risnjak  

NP Risnjak pod utjecajem je klimatskih obilježja Jadrana i kontinentalnog podneblja koji se sukobljavaju na ovom području i određuju posebnost klime. Ugodno umjerena topla ljeta sa srednjom temperaturom do 20°C smjenjuju se uz kišovite jeseni i proljeća do dugih, snježnih i hladnih zima. U višim predjelima pravilno se smanjuju srednje vrijednosti temperatura a rastu količine oborina što je povezano sa količinom zračne vlage, intenzitetom naoblake, magle i sl. Naoblaka je maksimalna u studenom i prosincu, a minimalna u srpnju.Posebnost risnjačke klime jest klima ponikvi gdje se javlja inverzija temperaturnih vrijednosti - viši su dijelovi topliji od dna, a u ponikvama se snijeg duže zadržava.

Biljni svijet BrijuniBiljni svijet Brijuni

Životinjski svijet BrijuniŽivotinjski svijet Brijuni

                           

Obzirom na tisućljetnu prisutnost čovjeka na brijunskom otočju, životinjski svijet na otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući gotovo idealnim mikroklimatskim uvjetima.

Klima u BrijunimaKlima u Brijunima

Klima je na Brijunima blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju. Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3, u proljeće 12,2, ljeti 22,2, dok ujesen iznosi 14,8 stupnjeva Celzijevih.Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 stupnja Celzijevih.

Izradile: Lorena Potočki i Izradile: Lorena Potočki i Barbara RihtarBarbara Rihtar

Kraj