Nadbiskupov govor na sudu

Četvrti dan rasprave, 3. listopada 1946, nakon ispitivanja, biloje nadbiskupu dopušteno da s obzirom na iznesene optužbe i onkaže koju riječ. Služeći se tom slobodom, koju mu 1e zakondavao, održao je nadbiskup u 38 minuta sljedeći govor':

"Na sve tužbe, koje su ovdje protiv mene iznesene, odgova-ram da je moja savjest mima, makar se publika tome smijala.I Sada se ne kanim braniti niti apelirati protiv osude. Ja sam za

~ svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prezir! i poniženje, nego - jer mi je savjest čista - pripravan sam svakij čas i umrijeti.l, Stotinu puta je ovdje ponovljen izraz 'optuženi Stepinac'. AliI nitko nije toliko naivan, da ne bi znao, da iza toga 'optuženoga

Stepinca' sjedi ovdje na optuženičkojklupi nadbiskup zagrebački,i hrvatski metropolit i predstavnik katoličke Crkve u Jugoslaviji., Sami ste toliko apelirali na ovdje prisutni kler, da kaže da je samo

Stepinac kriv ovima i njihovu stavu naroda i klera. Obični

Stepinac ne može imati taj utjecaj nego samo nadbiskup Stepinac.l 17 mjeseci već se vodi protiv mene borba u štampi i u javnosti,I inače 12 mjeseci podnosio sam faktičnu internaciju u nadbiskup-

" skom dvoru.

! »Prekrštavanje« pravoslavacaZ7a

Upisuje mi se u krivnju prekrštanje Srba. To je uopće

neispravan naziv, jer tko je jednom kršten, ne treba ga više• prekrštavati, nego se radi o vjerskom prijelazu., Ja o tom neću opširnije govoriti nego velim, da mi je savjest

ćista, a povijest će jednom reći o tom svoj sud. Činjenica je, dasam morao premještati župnike, jer im je prijetila opasnost smrtiod pravoslavnih, jer su ih htjeli Srbi ubiti, zato što otežu s

r prijelazima. Činjenica je, da se u prošlo ratno vrijeme Crkva~ morala provlačiti kroz poteškoće kao zmija, a išlo se na ruku~. srpskom narodu s nakanom, da mu se pomogne, kako se dalo i

r,

' moglo. Gospodin mi je predsjednik predočio prijepis, što sam. tražio prazni pravoslavni manastir - nekoć naš pavlinski - u

Orahovici, da se u nj smjeste trapisti, koje su Nijemci protjeraliiz Rajhenburga. Smatram, da mi je bila dužnost, da pomognembraći Slovencima, koji su od hitlerovaca bili izagnani, da sesklone.

71 Vjerodostojan tekst II posjedu pisca.27. Podnaslove unio je pisac ovoga djela.

537

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

,.Zločin« • vojni vikarijat

Kao teški zločin pripisuje mi se vojni vikarijat. Pitao me jepredsjednik suda nisam li smatrao izdaju Jugoslavije dok sam utoj stvari stupio u vezu sa Nezavisnom Državom Hrvatskom. Jasam bio vojni vikar i za bivše Jugoslavije. Nastojao sam pitanjevojnog vikarijata urediti kroz ovih 8-9 godina. No nije došlo dodefinitivnog rješenja. To je pitanje konačno bilo uređeno uJugoslaviji i konkordatom koji je stvoren teškom mukom, Sve­čano ratificiran u parlamentu, da onda propadne na ulicamabeogradskim.

Kad je rat Jugoslavija-Njemačkabio pri kraju, ja sam moraopružiti duhovnu pomoć i ostacima vojnika katolika bivše Jugosla­vije i novostvorene Nezavisne Države Hrvatske. Ako je, dakle,država propala, a vojska ostala, morali smo pogledati tu situaciju.

Prava Hrvatskog Naroda

Nisam bio persona grata ni Nijemcima ni ustašama. Nisam bioustaša, niti sam položio njihovu zakletvu, kako su učinili vašičinovnici koji su ovdje. Hrvatski se Narod plebiscitarno izjasnioza hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio biloHrvatskog Naroda, koji je bio rob u bivšoj Jugoslaviji. Rekaosam: Hrvatima se nije dozvoljavalo da napreduju u vojsci ili dauđu u diplomaciju osim da promijene vjeru ili ožene inovjerku.Tu ie faktična baza i pozadina mojih poslanica i propovijedi.

Sto sam govorio o pravu Hrvatskog Naroda na slobodu inezavisnost, sve je u skladu s osnovnim principima saveznikaistaknutim u Jalti i u Atlantskoj povelji. Ako prema ovim zaključ­

cima svaki narod ima pravo na svoju nezavisnost, zašto bi se toonda branilo samo Hrvatskom Narodu? Sveta Stolica je tolikonaglašavala, da i mali narodi i narodne manjine imaju pravo naslobodu. zar katolički biskup i metropolita ne bi o tom smio nipisnuti? Ako treba, past ćemo, jer smo vršili svoju dužnost. Akomislite, da je Hrvatski Nar-od zadovoljan ovom sudbinom ili mueventualno još pružite priliku da se izjasni, s moje strane nemapoteškoća. Poštivao sam volju svoga naroda i poštivat ću je.

Optužujete me kao neprijatelja državne i narodne vlade.Molim vas, kažite mi, koja je za mene vlast bila 1941. godine?Da li pučista Simović u Beogradu, ili izdajnička, kako je vizovete, u Londonu ili ona u Jeruzalemu, ili vaša u šumi, ili ovau Zagrebu? Dapače, i godine 1943. i 1944, da li vlada u Londonuili u šumi? Vi ste za mene vlast od 8. svibnja 1945. zar sammogao slušati vas u šumi i ovdje njih u Zagrebu? Je li se uopće

538

može dva gospodara služiti? To nije po katoličkom moralu ni pomeđunarodnomni po opće ljudskom pravu. Nismo mogli ovdjevlast ignorirati, makar bila ustaška, ona je bila ovdje. Vi meneimate pravo pitati i zvati na odgovornost od 8. svibnja 1945!

[Tu mu upadne u riječ predsjednik suda Vimpu1šek rekavši:'Onda ne bismo smjeli po tome suditi ni Paveliću ni Lisaku. 'J.

Glede kakvih terorističkih mojih čina nemate dokaza, niti će

vam itko vjerovati. Ako su Lisak, Lela Sofijanec i drugi dolazilik meni pod drugim imenom, ili ako sam primio pisma koja nisamznao ni pročitati, ako je to krivnja, što su ljudi k meni dolazili,primit ću mimo osudu.

Ako sam svećeniku Mariću dao propusnicu, ništa si nepredbacujem, čista mi je savjest, jer mi nije bila nakana učiniti

ništa protiv poretka i mime duše mogao bih poći na drugi svijets tom krivnjom. Hoćete li mi to vjerovati ili ne, sporedno je.Optuženi zagrebački nadbiskup zna za svoje uvjerenje ne samo

". trpjeti nego i umrijeti!Sam predsjednik vlade dr. Bakarić rekao je svećenikuMilano­

viću: 'Mi smo uvjereni, da iza tih akcija stoji nadbiskup, alinemamo nikakvih dokaza.' To je za mene dovoljno rečeno.

Vjerski progon

A sada: u čemu je čitav spor, naše teškoće i zašto nije došlodo smirenja prilika?

.' Državni tužilac je toliko puta ustvrdio, da nigdje nema tolikeslobode savjesti, kao ovdje u ovoj državi.

Slobodan sam navesti neke činjenice, iz kojih će se vidjetiprotivno. Ponovno tvrdim pred svima: 260-270 svećenika poubi­jano je od narodnog oslobodilačkogpokreta. U nijednoj civilizi­ranoj državi na svijetu ne bi toliki svečenici bili tako kažnjeni zate krivice, koje im imputirate27b•

Evo npr. župnik u Slatini, Biirger ! Ako je bio član Kulturbun­da, pa da ste ga recimo sudili na osam godina, no vi ste radi toga,što je kao dekan prenesao bogoslužne stvari iz susjedne voćinske

crkve, što mu je bila dužnost, sudili ga na smrt i ubili.Ponovno tvrdim: u nijednoj drugoj civiliziranoj državi ne bi

se tako sudilo. Svećenik Povoljnjak ubijen je bez suda kao psetona cesti. Isto i sa okrivljenim časnim sestrama. U nijednoj drugojciviliziranoj državi ne bi ih se na smrt sudilo, nego najviše nazatvor. Vi ste učinili pogrješku fatalnu što ste pobili svećenike.

Narod vam to neće nikada zaboraviti.

"" Gl. Martyrium CrOQlie. - I. OMRCANIN, Martins de /o te. - Isti, u manyrologe<r00l<.

539

Naše katoličke škole, izgrađene sa toliko žrtava, oduzete sunam. Onemogu~en je rad naših sjemeništa. Da nisam dobio izAmerike sedam vagona, uopće se ne bi ove godine bilo moglopočeti sa radom. A to su djeca siromašnog seljačkog našegsvijeta. Silom ste uzeli svu imovinu sjemeništima. Niste učinili

ništa manje, nego li gestapovci, koji su oduzeli sjemeništu posjedMokrice. Nismo proti agrarnoj reformi, ali se to moralo raditi usporazumu sa Svetom Stolicom.

Naša sirotišta su onemogućena. Uništene su naše tiskare i neznam, postoji li još gdje koja. Nema više naše štampe, koju steovdje toliko napadali. Nije li uopće škandal tvrditi, da Crkva nijenigdje toliko slobodna kao ovdje? Dominikanci su dali štampatijednu pobožnu knjižicu, koju sam ja preveo s francuskog i utrošilisu 75 ()()() dinara. Kad je knjižica bila već odštampana i kad suhtjeli nakladu podići, nisu knjige dobili i toliko štetuju. Zar je tosloboda štampe?

Nestalo je i ništa ne radi Društvo sv. Jeronima. To je teškidelikt prema narodu ovako postupati s najvećom našom kultur­nom institucijom.

Predbacili ste mi i Karitas. Ali velim ovdje: taj je Karitasučinio goleme usluge našem narodu i vašoj djeci.

Onda vjeronaučnaobuka. Postavili ste načelo: u višim razre­dima srednjih škola ne može biti vjeronaučne obuke, a u nižimpo volji. Kako ste mogli maloj djeci, koja još nisu dorasla, da sesama odlučuju,dozvoliti, da se odlučuju za vjeronauk, a višeško!­cima, koji već imaju i pravo glasa, ne dopuštate slobodnoodlučivanje u pogledu vjeronauka u školi?

Naše katoličke bolnice časnih sestara koliko imaju nevolja!Protiv volje ogromne većine naroda uveli ste civilni brak.

Zašto niste tu slobodu izrazili više u mentalitetu našeg naroda?U Americi je to pametnije: tko hoće, civilno, tko hoće, crkveno.Mi vam ne branimo stanovitu kontrolu nad brakom. Ali našnarod vrlo boli, kad mora najprije ići na oblast, a onda nacrkveno vjenčanje. Da ste se na nas obratili, dali bismo vamsugestije u spomenutom smislu.

Otete su zgrade nekim redovnicama u Bačkoj, neke crkve uSplitu bile su, ne znam, jesu li još, kao magazini. Imovina Crkveoduzeta je bez sporazuma sa Svetom Stolicom. Vidjeli ste, danarod nije htio primati tu zemlju. No materijalno pitanje to jenajzadnji problem. Bolna je točka ovo:

Nijedan svećenik i biskup nije danas siguran za život ni danjuni noću. Biskup Srebrnić je na Sušaku bio napadnut od mlađarije

nahuškane od stanovitih ljudi i tri sata su ga gnjavili u sobi i inačenapadali, a vaša policija i milicija samo gleda. Ja sam to isto

540

l!f

i

iskusio u Zaprešiću. Biskup Lach bio je na krizmi preko Dravei premda se znalo, da onamo dolazi, prebacili su ga natrag ovamopreko Drave i cijelu noć držali u zatvoru u Koprivnici i nisu mudali da krizma. Dapače, vaši su ljudi, koji su bili u šumi, došli kmeni i izjavili: 'To je nedostojan postupak. Mi idemo k vlastimaprotestirati.' Biskupu Buriću su također razbili kamenjem prozo­re, dok je bio na krizmi. Biskup Pušić je, kako čujem, ovih dananapadnut trulim jabukama i jajima.

Mi ovakvu slobodu smatramo iluzijom i mi nećemo bitibespravno roblje. Borit ćemo se svim zakonitim sredstvima zasvoja prava i u ovoj državi. [Čuje se glas iz publike: 'Niste ihzaslužili! ']

Vjerska nauka napadana

Evo, da razumijete zašto smo se borili: Još jedno tri do četiri

primjera slobode.U školskim udžbenicima tvrdite, protivno od svih dokaza

povijesti, da Isus Krist nije postojao. Znajte, Isus Krist je Bog!Za Njega smo spremni umirati, a danas je nauka to, da on uopće

nije postojao! Kad bi Se koji profesor usudio učiti protivno,mogao bi se sigurno nadati, da će izletjeti iz škole. Ja vam kažem,g. državni tužioče, da uz ovakve uvjete nije Crkva slobodna, negoda će za kratko vrijeme biti istrijebljena.

Krist je temelj kršćanstva. Vi se zauzimate za pravoslavneSrbe. Pitam ja vas, kako vi sebi zamišljate pravoslavlje bezKrista? To je jedan apsurd! Kako vi zamišljate Crkvu bezKrista? To je jedan apsurd!

Za Majku Božju kaže se u knjigama, da je bila bludnica. Aznadete li, da je ona za pravoslavne i katolike najsvetiji pojam?

Naređujete, to je službena nauka, da je čovjek postao odmajmuna! Ako imade tko tu ambiciju, neka mu bude! Aliotkuda dolazi netko, da to odredi kao službenu teoriju, kojudanas ne priznaje ni jedan učenjak svjetskog glasa?

[Javni tužilac primjećuje na to: 'To nije nitko tvrdio, da ječovjek od majmuna, ni Darwin, ni Haeckel. To ste izvrnuli vi ičitava reakcija.']

Po vašem shvaćanju materijalizam je jedini naučni sistem, ato znači izbrisati Boga i kršćanstvo. Ako nema ništa osimmaterije, onda vam hvala na slobodi. Rekao je jedan od vašihljudi višeg položaja: 'Nema čovjeka u ovoj državi kojega minismo kadri staviti pred sud i suditi.'

Na ostale optužbe, kojima nas stavljate u red koljača i prijateljaterorista, velim, da nisu ni sva zlodjela u bivšoj Nezavisnoj Državi

541

Hrvatskoj počinjena od domobrana i ustaša. Nije za Crkvu bilolako broditi. Morala se probijati kroz mnoge poteškoće.

Neka se ne misli, da ja hoću rat. Neka sadašnja vlast povede lrazg?vore sa Svetom Stolicom. Crkva ne pozna diktata, ali nijeprotiv poštenih sporazuma. To se može. Onda će bIskupi znatišto im je dužnost, i neće se trebati tražiti svećenike, da ukazuj~njihovu krivnju, kao što je bilo ovdje.

Komunistička partija

Konačno da kažem par riječi i o Komunističkoj partijistvarnom mojem optužiteIju. '

Ako se misli, da smo mi zauzimali dosadašnji stav radimaterijalnih stvari, krivo je, jer mi smo ostali čvrsti evo i nakonšto nas se osiromašilo. Nismo protivni tome, da radnici dođu dovećih prava u tvornicama, jer je to u duhu papinskih enciklikaniti što imamo protiv pravednih reforma, ali neka nam dozvol~pristaše komunizma, ako je slobodno propovijedati i širiti mate­rijalizam, da bude i nama pravo ispovijedati i propagirati našanačela. Katolici su za ta prava umirali i umirat će.

Ja završujem: Uz dobru volju se može doći do sporazumijeva­nja, no inicijativa je na današnjoj vlasti! Niti ja, niti episkopatnismo stranka za načelno sporazumijevanje, nego državna vlast iSveta stolica. A što se tiče mene i moga suđenja, ja ne trebammilost, savjest mi je mirna.«

Ovim je riječima nadbiskup završio svoju izjavu mirnim i 1tihim glasom. ;

Usred nesvjesne, malodušne, neodlučne, neosjetljive, da,ravnodušne sadašnjice za nadnaravne vrednote, odskače herojskiznačaj nadbiskupa Stepinca kao stanac kamen u borbi u kojoj se 1on sukobio sa suprotnim svijetom, koji prelazi preko najvažnijih ."pitanja o svijetu, čovjeku, njegovoj životnoj zadaći i određenju.

Nadbiskup u svom govoru nije gubio vrijeme da pobijasmiješno i namjerno iskrivljene činjenice i optužbe, koje je već

cijeli svijet, usprkos jakoj komunističkoj primidžbi, odbacio kaolažne. Otvarao je svoja usta samo onda kad se držao dužnimbraniti temeljne istine sv. vjere: Kristovo božanstvo, čovjekovo

podrijetlo, ćudoredne zasade kršćanstva o dostojanstvu ljudskeosobe, slobodu ljudske savjesti, pravo na slobodu i samostalnostmalih naroda i narodnih manjina.

International News Service, od 4. listopada 1946, piše da predsucima ovoga sudišta stoje sučelice dva oprečna svijeta. Nadbi­skupovo junaštvo i heroizam ne samo da pobijaju optužbe, negoon uza svu svoju skromnost i krotkost od optuženika postaje

542

o. Aleksa Benigar

ALOJZIJE STEPINAC,HRVATSKI KARDINAL

U. popravljeno i prošireno izdanje

·t

... ~ .."

- - -.- ' ~-~--- ----, --- ---------.------.--,-,-,.---:-.--~

~. .. . .'. _..'

»Za -svoje uvjerenje ­pripravan sam i umrijeti«

\~,!I

gil maloj dje-c:J, ]roja jot nilN donIsla,da ose ia-miI odlu(!u)u, dm:voa.w', da seodll.b>ju za vjel'Qon-Uk. a vL!l~kolctma,

,koji vet 1nla}u ;i Ipl'6vo glaaa, ne do-­pu~ta.te slobodno oo.:}1u6Ivanje u pogJe~

du vjeronauka II 1k<ill1Nate .ka-tooIlćke bolnice~h sesta­

ra koliko imaju nevolja!Ptvliv voil;joe GgtUDĐe vt!Č1ne 'IUICOda

uveli ste cwHol. trak. Zailto 11lBte 1uslobodu Iuaz.iii ville u mentaLitetu na­tea naroda? ~ AlDeriei je 10 pamet­mje: \ko hoće, 6v1LnO, tko hoće, crl!;­veno. MI vam tie branimo 6te.novitukontrolu nad. brakom: Ali na! f18l'OOvrlo bol1. kad mora ,najprije itl na ob­hut. a onda na ockveno Vje~je. Da:!te se na nas obnrtl:U, dali bil!mo vam$Ugeo;tije u~ smJll)u.

Olete .su :t.grade nekim redc1vnicamau Batkoj, neke cnr.ve ., Sl>tl1U bile su,ne =am jesu li jol kao map:z:inl. I_movina Crkve oduzeta je bez~­ma sa Sv. "italicom. V'!djcll ste, da na·rod nije htiO prJm.atl ·tu zeroJju. Nomaterijalno pitarQe to je na,JizadnJl

. problem. 8QIĐa Je <točka ovo:Nijed.,. 'IIvečenHt t b\sitU,p nl'ie da­

nas 6tguran ul f.lVot nf dMl,jU ni noN.BI6fwpS~ je na Sntaku bio na­padnut od mlađat1je nah~ odstanoVitih ljucll j tri .-ta lIU ga gnja­vili u sobi l inače napad&ll, a valapolicija l.m>1.iciJa samo gJeda. ja BalTIto bto l6k.uslo u Zaprc.llJĆ\I. BiskupLach bio je na kIrltmJ preko Drave Ipcemda se 7Ilalo, da onamo dIOlazl,prebacili lU ga natrag ovamo prekoDra-ve i eljelu noć drtaIi u zatvOl"\l u

go-lellJ@' usluge našem narodu I 'vaOOjdJ~

~a vJeronaul)-ta obuka. PO'PtavlJ.lste lIafelo: u vlJJlm~ srednjihikola ne mo:f.e biti vjenlllauo.De d:lu­ke, '" u Difl!ll\ po VQlji, KBko lIte mo-

-"Cinjenica je, da se ·u prošlo ral­no vrijeme Crkva morala provla­čilikroz poleškoče kao zmija, aišlo s~ na ruku srpskom narodUsaakanom, da muse pomogne,kako.se dalo I monlo.« .

voćmske erk.ve, Ato mu Je bUa du1noSl.9Udi1l aa na smrt t ubL\;l.

Pulovho w-.rdim: u nijedrDoj dn1gojclv.iJ-izlranoj dri.av:t 'ne bl' se tako SU-OdU(I. Svetenik Povoljnjak ubijen je bez,

. s.ma. 'kaO pset<;.> na cesti. l&1oo II okriv~'Ijelirn ćaSOim sestrama. U nijednojdcugo) clvlliz.iranQj držitVlI ne bi ih $e .

na smrt llXiilo, Delo najv~ na :tatvor. 'Vi ste ll&llli pogrJe=tku fatalnu, Uo ste .pobWI .većenike. Narod vam to ~nil<.... u ....._ • H f k- N d lb' 't

N_utalue JkQle'UgI"ađeaes'to-··~-» na s I se aro p e ISCI arno.Ilko u:,ava, odu~.SU 1'181'II. On~ '. izjasnio za Hrvatsku državu i jagućen:je rad na4ih sjemenlAta. D~ ru- ': bih bio nJštaril'a kad ne bih os-&am &;010 Iz Amer1Jl.~ seda.m v8g{)lla, . ,uopte!IĆ ne bl ove godinA:! blJo ~o ;';,' jelin bilo Hrvatskog Naroda. ko­počebIs radom. A tosu,~j~a ~Iro~'" Ji J'e bio rob u bivšo,- JugoslaviJ'j«nog .seljatkoc n~ lIv~Jeta. SUom, ate" 'uzeJ:! ~VU Imovinu ajemeniAtJma. Niste::-u&1w nlJta m9i'lje, .nego II GestaPov-_;.~·

CI. kojl- su oduzeli 6jemeoiJtu posjed.:. Koprhmlcl I nisu mu dali da krizma.Mokrice. Nismo proti a~j .re1w- ':' Dspao'e vd1 -s'-l ljudi, koji su bill II Au­mi. all ee to mo:nlio rMiU u sponiw-' ml. dolll k meni i Izjavili: ~To je ne­mu sa Sv. 9IoIioom. • doStojan pOstu-pak. Mi idemo k vlaatl­

, NaIla 8irotiMa su onemogutena. Unl- ,.) ma protestlratl«. BI.sku1.N Burlću au. Atene $Il nrulie t1lIknre i ne Ulam, 'po- .• ', također rl\Zlbill k~jem Pl'(1T.Đ.re. dak

sloi'i II JoI l:dJe koja. Nema vije_ n~' je bio na krlz.mL Bl.sk~ Pl.lAlč je, ka­Alampe, kOju sie o~ to1lllro napads_ . Iw čujem, ovih dana napadnut t:r'lIlirnll. NJ)e tl. uopće .tkawJal tvrditi, da cr- jabukama J jajima.kva DIJe -nigdje k.Uko slobodna- kao .~' Mi oVak"'-.l dobodu smatramo iJu:ti­ovdje1 Duninik.wx:i lIU dal:! itamj)llt:l - jom i ml neWmO biti beEipcavno roo­~ pobolnu knjWC\l, kojU sam ja .. , Ije. Bont Ćl'SnO &Il svtm z.aJronitimp~ a tr8l1.CWlkoe, Il.JIlrtl4Ill 6U 75.000 s.reds.tvima za .svoja pcava I u ovoj dr-dinan.. Kad je knjl1.ica bO. već od- ža-v!.it:a~ma I ~ "'-l h~j~1 nakladu ,pl)" . Evo, da .rll22Ul1Tijete. 7AŠt(l smo 611 bo~.dići, msu 'knJ'lge_doblh. 1_ toliko !oow- ~ rili: joo jedno tri do ~tlrl prlmjeraju. 2ia;t.je.w.$'bO&.!tampe1 ".$oWbode.

Nastalo je I nlJta ne radi D1'ulJtvo sv. : U :Ikojakim u:;Id,benl-c:ima tvrditeJeI"~ T~ je ~.delikt opr~ nB_ 'protivno od svih dokaza povijesti, darodu ovako~Mi s. najvećOffi n~ Isus Kr'.st uUe potrlojao. Znajte, IsusJom kul~ 1nlIUtucijom. . 'Kri!;t Je BOgI Za Njega smo spcemnt

Pcedbaclli ste ml I ~karitalS... All ~~ati.• danas Je l'I"a to, da «Ivelim ovdje: laj Je ~Karltas.. učimo ;uopče nije po6wjaol Kad bl se koji'

profesor usudio uč!tl protivno, mogao· bl ~ slgu.mo nadati, da ~ ltJetJetl jz'!kole. Jo. vam kllŽCI11, g. drbvnl \I.iž1.

. foče. d-a uz oVakve IJ'\/jete rJoIJe Crkva'),slobodna, nego da t!e za kratko vri;ie­.;me biti lswljebljen.a..'. Knst je temelj krić.anstva. VI se ta­

Inimate ta prav-.vne Sebe. Plu.n Ja'VllS, kako vi sebi 7.8I1Ji.!IIj. pnwo­"lavlje bez KrlIlIIt8-1 To je jedan ap­6Urd! Kako v1 zamjAljate crkvu beZ,KriI;ta? To je j@dan ~l,

'Za. Majku Božj.u kaže ~e u knjiga­'m:a. da'je bi"la b~s. A :lIfladete U,da je ona za opra.VO!ilavne I katolikenajsvetiji po}am1• •

• Naređujete. to Je aluibtfia.naoka, dill.Je foviek: -postao oo majmuna! AJto]made tko w anmJdju, neka lD.l bu-

- .le prtll.k.u da se I2<ill8Đl. ~. moje stranenema pole§<OĆ&. PoMivao &am voljusvOga l'IaroOO i potUvat 6u ;te.

Opbutujele me JUK{ neP-ljatelja. dr­bvue I narodne vlade.'M6Um Vali. ka­žite 'mi, koja je za i"nime vlast b,!1aI94J· godine'! Da -li pučISta S(mov.ić \Il:h,o&l"adu, ili l2da}nl1ika, - ka:ko je vl20Vete, u I..oadon.u HI ()I)ll u Jer"'e­mu, lli vala u §um!. Ul. ova u zngre­bu? D~e. l godine 1943. 1 1944., datt vlada \I Londonu ili II .turnl? Vi ste7a mene vlast oo 8. avibnJa 1945. zarsam trIOf:BO slulatl va; II juml i ovdjenjih. u Zaignlbu 1 Je. H se uopće lllO<leetva gospodara sluf.\tl? T(I nij~ po ka­lolićkom mOralu, nl po međunarod·

nom ni po opće Uudskom pravu. SI­smo mosU ovdje vlast i~t1, ma·kar bila UStaŠJta. ona ~ h\J.a ovdje. VImene imate .pravo pitati i :tVaU na od­8O\'(ln}()St Dd 8. svlbl:lj9. 1&M!

Glede kakvih tellOIWiličk1h mojib fi­na.~ dokaza niti če vam ilILOvjerovati. ·Ako N 'Lisak. Leta Sopija'net' i drugi Oo!MiH k meni pod dn1­gim tmcnom, ul ~ sam :PI'1mio ,pi_sma, koja niBani :IlIlaO rii pročI!lati, ilJWje to rk.i-ivlUa. lito liU i)udi k meni oo·lazili, pcimlt ~ m1~ osudu.

Ako sam 8V~11ru MarIću dao pro­pusnic;u. mua 801. ne ,pll"'UOMllUem. fi­ste. mt Je savjest, }er IRI nije bUB na­kana ufiniti nItta protiv. p<retka Imkne dule mopo hlh'~ na drugi&\--uet. tom krlYnJOOi- Ho6ete II mt 100vJerova.tl lIJ ne, /:lPlXedno je. Optuženiz:fgrd:)ačkt nadbl5'kUp -zna za'sVoje 'll~·vjere!lje·ne samo trbjetl n~o I wnri­jeli.

s1m pced8jednik vlade dr. Bak.arlt!rl<kao je 8VećeD:i.ku MiJanaviću: ..Mismo uvjer'eoi, đ.a iza tih akcija stojinadbJ,skup, aU nemamo nUtakvlh do­kilU.... To je za meĐe dovalJno~.

A sada: u 00mU je fltwv apor, nMetel;kWe I uclto nije l.ioAJo do smirenjapriJ:iJl:a? -

DržaVIll twJIlac jet~ pu'ta ustvr­dio, da nlgdle nema tolike slobode sa·vjest:!, kao ovdje u ovoj drf.avL

Slobodan sam navesti neke činjeni­ce, iz kojlh će all VkJjeti protivno. po­novno tvrdim PftlCl 1WWna: ~Os-vel'en>ka poUbijano je od n.arodooi:O5l0b0dUaćkOg pokreta. u nijednoj cl­violizil'anoj drlavJ na moJjet.u ne bf to­likt 6većenici bUJ tako kažnjeni ul tekrIvice. koje lm impu.Urate.

Evo aJOPr. župnik u Slatln:i, Bfu'gerJAk<! je bio član KWturbunda. pa daste ga «!OhnO sucWl. na osam godina,no vi ste radi tola. ito je kao ddUInpiti elSOO bogosI.u!ne stvari iz ~jedne

Ji••

»Ponovno Ivrdim pred svima:260-270 svećenika poubijano jeo~ narodnog oslobOdilačkog po­krela. U nijednoj civiliziranojdrlavi na svijetu ne bi loliki sve­ćenici bili lako kalnjeni za lekriVice, koje im impulirale.«

je: u Bldadu s O6nOVOlm principima sa­veznl'ka. I.staik:uuum u Jalti 1 II Atlant­skoj povelji. Ako prema ovim Ul3djuf­cima svaki -narod. 'ilOa l)l'lWO na lJVoj,un!lUl-vlsllOOl, z.ai§1oo bl fie oto onda bra­niJo samo HrvaLskom Narodu1 Sv. sto­Ii<:a Je toliko naa;hllAava1a. da i -mallnarodI i i1Đ.I"OdDe manjine 1m6ju pravona slobodu. za.- kMofiti!j biEIkUP lmetropolita ne bi (I tom smio oi Ilja­nuti! Ako teeba. palrt 6emo, jer smov~i-ll lfYoju d'U!-nOlt. Ako mIJiIl\.te, daje Hrva\5ki Narod r.adoVoljan ()V0J1ll

9Udbinom ili mu eventuabJo j~ pnXi~

.-

Tije, <lok sam u toj stvari stupto u ve­zu a NezavHlom Drfa\'OJll. lirvatsk(lOl,Ja sam bio vojni VikaK' i .a bi'vtll Ju­1l'Ol'/Ulv1Je. Na$loojao SlUIl pitanJe voJnoivikarijata "ured,ltI .krQ\l; ovih 8--D go...dina. No nije do.§\() do defirutl'VlWtl;:ij~a, To je. pitanje konaćiio blioUl"ed«JQ iJ. Jugosllwlji i~

. ko.il .ke stVorul tOOkOrn ffilMcorn,' lJVeča-oo rntUu::1inln 'll 9at'lamtntiu. da <mda~ na ulicama boocr~

Kad je rat JUIB08lavi')a-NJemaOUbio pri k.raju, ja.sam mono I!ru,tJtlduhovnu pomoć l ostacima vojnikaka­1iOlIka bivie JllgOlIlavlje I Dc;M:ll;tvoreIleNezavisne Drt.a.ve Hrvatske- AIro Je,dakle, država prClP/lla. a vojska Ol5ta~

la, morali smo ,pogledal.! -tu dwac!ju.NlIlam bio persona wata nl Nijem­

cima nl usta.i<\ma. NJ6am bio _ta4,niti aam pQ1otio njihovu~~_

ko $u utlnlU vali fiDovniel, 10011 aao~. JlrWtSId lie Narod plebi8cltampi:zjaImlo ul Hrvatl!llku dri.avu i Ja bJhtoo mAt.-\J«, kad ue trib Ql;jeUo bUoHrvatskOj!; N.-oda, kQjI je bio rob ilbi'Vtoj J~lji. Rekao lam: I:lrv~

~fAII. IJe nije d.0zv01javalo da.~­}u u vt>j8C.i ill da uđu 'Il diplomaclj.uodni da promijene vjen! lli ožooe InO"\-"jtdw,. Tu je laok!tl1.čna baza i 'PO'L8d!­'Il8- rna}lh pcWantca t ,,*opoll1krll

Sto sano. .g~ o P'lWU HrvatskO&Naroda na slobodu t lle'Z&~ ave

»Nije.!i uopće škandallvrdili, daCrkva nije nigdje toliko slobod·na kali ovdje?«.

Na sve tužbE', koje su ovdje protivlnene lz.neseDe odeov...am, da je mojazavjesi. mirna, makar se publjka tonie.smijalo.. Sada se ne kanim bnniU nitiapelJ.rati protiv oeude. Ja sam ul SVO"je uvjerenje apo~ban podt'lljc1:i ne sa­0'lQ \$mjehi'Vllillje, prezir l .ponlžmJe,

. nego - jfr mi je savjest Msta - pd_pr8van sam svak..l ć86 i wnrljetl.

Swllnu puta je ()vOje ~UenJzcaz >ooptužew. Stepinac", All nitko-nije toJtko Oll1vall. da ne bl ZnaO. da_'iza toga wqltut.enoga stePlIIlc:a" l!Ijed1-.:lvdje na opbl.llenit*oj k.lupl nadbl­m<up~. hrvatlki mel:!"ooolitai predstavnik KMoli(lke Q<k.ve'l1 J ....go­slavijj. Sami ste ,toliko apeLb"all. naovdje plieutni k.I4:r, da kaže, da je ea­IDQ Stepinac kriv ovima 1 .njihovu sta­VU naroda l kll.eMl. Obimi stepmac nem&e una.tl tad ul}ecaj nego &amo nad­bisk.up Stepinac.

1'1 mjeseei već Ge vodi pt"OItiv meneborba u il.arnpl J u javJlOlllti.~ 1'2mjeseci podnosio sam faktičnu 'iotel"_n;;clju u nadbi8kJlC;l8kom dv()I'U·

Up.lllujc mi se lU krivnju prekrltava­nje Sr!:Ja. To jc uopće Deiaprarvan na­~V. jer tko je jednom ikc!ten, ne trebag8 viie prekimtavati. n<;go se radi ov~kDm prljtličUJU.

Ja o tom netu opši.ml.je govoritineg.) velim, <la nl!. je. aav,loe5tči5l.a. ti •

p<)v~ č'l' jednom reči O tom sVQj ..-Jd.G'iujcnic:a je. da sam morao Jremje­~tat.i tupnil<e, jel' VD je .prijetila vpae:.nost amrt! od pr<rV()5lavnlh, jer' -811 ihhljelJ Srb,! u:bltl, Zart.O lik! otežu li prl­jeJ.w.lma. C;ioJenJ<:u je, da se u prntloOl!lno vrl~ erkva IDOl"ala pcQvla­čiti kroz potelUr.oćt! kao unija. a Išlo aena .rIAN srPSkom narodu II~da mu se pomosne. kako .lie dak!:;i mo­gk>,G~ fIl.i je pl"edsjednik ured­ilČio prIje~, ito sam wailo _ prtU2l1jJl"aV<l8LaYDi ~ -'-~ na!paoyllNkI - >\l Orehovici., 'da se 1] DjSIHjes~ trapWt:l, koje /nl Nijemci pro­.,tje.r~ I~ Rajbenburga, Sma~ dami j~ bila dw.n(l61., da~ jn'a_ti S1qvriima, 4I:ojJ $u <:d Hitl(l["()va.ca

,biU~, da SIl-sIl!one. .Jtao teški 7ll.o8n~je mll5'e voj·

nl vikar:iJat. pitao me je piedsjedniksuda, nbam li .smatf'ao Izdaju J\IigOfI\a-

GOVOR NADBISKUPA ALOJZIJASTEPINCA PREO VRHOVNIMSUOOM.NR HRVATSKE3. LISTOPADA, 1945, U·ZAG.REBU

ai'.;": "-

pe

Pnii U• • •••

prOVinCIJI

SALI

Sto godina u sluf:bl Malog Isu­.Sa. bio _ie nalIlov recitala· Ko,i sumladići. djevojke I starci utie-­dno s djecom izveil 20. sijećnja

povodom 100. obijeLnice osnutkaDrufbe služaVki MaiO( Isusa. TI­me Je župa sau prva u split­skoj provinciji proslavila t.:lj ju­bileJ Brojnim $lIdleJovanjem naakademiji. a po.sebno na euharl_,Ujskom slavlju, $aIjani bU lP­

vellkodutan dar pokazali __ta vo­le I cljene ~estre koje v~ 18 go­đina djeluju u župi. Na proslavisu sudjelovale vrhovna glavarleat1ncllbe s_ Ljiljana Perković, pro·virlcijalka s. Mane\.a Mioč le de­setak Sesta;rll. Zupnlk Je U p~opo­

vlJroI 'PO'Z'vao mllde a posebnot1)e-vO)ke da u starim. bolesnim 1napU§tenlm ljudima prepmpalu

Maloe Isusa te se JO! koja odnjih odluči da se poIIveeef\lm fi­';Oto{i'l staVi u službu Crkvi.

T.S.

pokorom. Te .skupine traj\! poIvemu svijetu i pOIlije n;egovesmrti. Kalu- da le- Ivan Pavao II.'već kao. na<IJi.skup l kardinal liKrakovu ltovao oca Pija. "

svih franjevaca sličile lU na tove06im na sobe. ucednlttvo _NMihognjilIta. takoder, a sve se \.o ra­d\.lo illa njihovu veliku, veliku !a­losl da bi prondll jecllIo ntlj>;>bj­enije NiMa.

Na sve me ovo pOdsjetio. I neda­vni ekološki miUng u Duvnu, zakoji se ,tvrdi da je o1'gani.Zi.ran odhrvatskih .nacionalista i čak usta­Iki usmjerenih ljudi. protiv, nara- .vno, nevine i r-eVo1u.dOllat'll.o na­~edne dugogod.iJ:nj.e politike i istotako nevinih. zasJut.n1h te nadaswsposobnih ~ pol-iU&::l podobnih lOO$~ duvanjskih političara...

DriCOvi iz sarajeva na ćelu IN. Duralwvi6ern to čak p)IleJ.ujuS neuračunljivim Idejama VukaDra!koviĆil, .Jl, gOSPOda h "'4JU.b!.l­

. čkog S1:JP-a obećavalu hap/len1a ..

Slavo MaDdurić

""""J.

•

ZAVRsEN DIJECEZANSKI PROCES ZA BEATIFIKACIJUp. PUA

. U s~ $v. Maclje.od MIi?-.stl pri _kaMucinskom ~nu

.u san Giovanni Rotando u ~.

lanslC.or billkupijl Foggla .JdriaĐaje u nedj-eljp. :U. si~ja i.a..rlnaljednica II dijatezanskom postu­pku za progldenje b1afenim ocaPija i.iI: Pie~ldne. :znamenitogk~lna «qJl le u tom Sllmo_slanu proveo mnOge godine I u­mr:o u njemu 23, rujna ·1966, udobi od 81 _odine,.na .ll'asu sve­toSti, Pedeset godina nosio· jl'! O'

.tac Pio na svojim fukama, ,- .po..gama i pl'sll'(l8 znakove· pe~ Kri_stoVih tana (stigme),. kojih ,jel'Iestall,) n.ekqUko minuta ~J...O:I

njegove smrU. neobjašnjivo. kaoito su se '1 pojav:lle 1918. OtacPio bJjaJe .na glasu oSobito kaol2lvrstan Ispovjednik. _S rTUstičnim

darom r;ren}a u lIlIv~ti wko(U!·kl. Već z.a nJelova -!Ivota stva­rale lIU se IDQIltvene sJtupine.fljil~

:1ahnute_ .nJel"o.vom molitvom t

Nosio,jeKristoverai1e~.....--";"-....,."""",,,

na kojem lU ispred. svakihvrata- Iittija\l do zuba naoružani.anđeli čuvari.. 19pOvjediv§j sekamo idem., odmah sam doolo pra­tnju i upo:wrenje da se ne Igramv.raa;om. Vrata od WC-a nisamsmio zatvoriti jer je pos-tpjala o­pasnost 'da skoćItrl I trećeg kata ipobjegnem,

VrilćajlJĆi se natrq;, uz osmijehsam smogao sna.lle upitati; .(:emusve ovo?

Odgovor je bio k.ratak I jasan:_Tilina; moliml VI D\,lv.nJacj' !IteUlflde.. Otrvacajućl .sobo8. Vrata,cma.ko lISput sam odvratio: .Ja ni­sam /Ii Đuvnjak ni usJ,ala•. l!Jbvliu sobu obuzimao me neki st:-ab, ana mislima ml stalnO .kompi!·mente Ito ml P drUg IUeče. VUenisam mogao z.as;petl lako &am ču­

VQ,ll kao nikad u !jvotu. SU-tra ka_da su oWli, =ao sam da su tobill -s.pecijalich U; Sarajeva. SObe

Prateći sva ova dJivanja tokoDuvna, koje je ovih tjedana u ue­dj,§tu javne pozornosti. ielJm izre­ći samo ono &to sam ja O6Obnu vi­dio i živiu tijekum petogod~njlh

lJel.nih prebivanja 'u ,DU.v:nu.. Joli.kao ;'dječa:k 1 srednjOJkola.e bIosam ,prisiljen loCI fladni&rlti s ea...mim obrt.nicima u vrijeme ljetnihpraznika. imao .sam tu ~).srećuda to većinOm bude u Duvnu: Ta_ko sam g. 1981. U Vl"tIĆeĐi-)(O\oVOlU

zajedno- S Jo', 'l.o-all: svojih P05Ut.a­ti radio na obnavljanJu sanwstB­na i cI'kve- u Duvnu. Ondj.e t6mbio svjedok mc.čne i pcimitiWlePOlitike _pr~ . ciJelom Duvnu. a~o du,/anj$k.!m' svećenicima.

Jednorga dana lunedu 15 i Ul ~alj

&.nenada sam ue1ed..o :lek.QlikopaUcij.skib kola koja idu premaQ!'kvi. St1g&vil pred. vraLa ~O­

,stana, iz aw.l:lm6bHa lIU- - iskakalineki za mene neuobičlijeni poli·calcl li p~k:ama, §majserlma, pi_štolj.ima. palk:~ma i dNgtn,'J. >rck­vizitima•. za t.:ren oka 'b1i>ltirall susve ulaze lX'kve l sam<:>l>ta·lUI, amnogi su ,WIkajqiH ·'\.Illutra. FI'lzorkil() ukljubojskim' filmovima, Nl·sam vjerovao svojim OČima. -Naje_dllnP!.il ·wjefri" a:ia&: .Kako ~ »­'Veli. Ito radI!. <:idaklc.ii1. Bu): jeto .neki m1&4l t<lvjek: \I crvenoj

,majid. fP05ii.Je sam lia::&nao da jeupravo an rukovodio dJelom akc:l·iOfCL) •

Uvklj,vll da sam jot maloJ.;etanl prepla!en, naredi da sve cadnlkeu roku od 5 minuta sa10lPlm najedno mjesto. Kada smo svi dolU,upozori nas da le ne trebamo nl­§ta platiti, a Iatodobno veoma dl"_sko i odlučno reče; _Dana& vilenema rada.. Za~)eti nam da sene kaećeiino t. ne 'pravMn6 pI-ooie­ma,:._'-e nam odredi ood.uWbrif.n\ke.sa šmajsert.lna, bet koJtb ne mo­žemo nikamo. Kad Je d94!a' "efer,naj-prije smo uz neobičilli: nađzorvečerali i odmah zatim u:!. 'rJJbovupreporuku otdlU spavati. Unulrllu samostanu ,dJe smo i ml Ipa- ~

vaU. bile su dosta jake slIage. a Imučne scene. Sve su ...edom k'lf\8­li i premetall. čak l naJe radničke

ormare. Idje se nalazila prijava Ismrdljiva roba. Mirno sam zaspao,ali u neko doba noćl morao &amna Wc.. 1%1Iao sam na hodh1k

•

Surovi'pretres U sam()stanuSVJEDOCANSTVO IZ DUVNA

SKOPUE- URDSEVAC

Godina Majke Terezije·-se ove g<dlne po liVim župama ocrga- ,Dlzirati prl.godnl molitveni slrupOvI•.duhovni sU6I"ett, ~lgodlle ~demlje

sa s~hom .to djelotvornijeg promica_nja novih duhovnih zvanja. U tak.vtrRprigodama posebno. oo se gov<riti oulozi redovnica u tu;pnom aPG$toI.atu,osobito u vjeronaučnoj pC>'Ucl. njihovuradu <ll bolnicama 1 stacaćk:im domoV1­'ma. To će za....'rl(l biti najbolji mcrguči molitveni PrInOe za a&amde6etlroden<l&1 Majke Terezije koji če seproslaviti 27. ko.l.OV'QZlI. Ona je rođeB1a

.91(1.. u Skoplju u vj~J alhanakojobitelji.

Sn!đi!nja proslll'Va predviđena je zarujan u P'riit1nI, kada /If! žell pricedLt\inlerdisclpIln= akademija u kojoj6e su:!jelovarll knJi;!evnJd. umjetnici ldno!gi stvaraoci r&Z11č:Ltlh vjeca i sV1e­~ra._

Povodom osamdel;etog rođend.aiIaMajke Terezije al.bBnslcl $većen'Lk Lu&hGjergji napi6ao je za talijansku 1z.da·

BLskup Niokoia P.re1a, koji He u skop. vačku kuću' ..VeJ.aro> I~ Bergama mo_lJkoj bl.s~ljl poeebno brine u a1bari' nOer"afij'll o Majci Tereziji koja izlazi~c vjernike. 5l"edi.non lriječQja uPutio li fJ.lIka oVih đana POd naelovoom ..Ma-­je~ dopil ~~iIJli. u .k.9j~. "die~cjellil- ClIIr:Ita•. To' Je ~ '"knjigaeodinu tm. Prost__V& ~ - • - ..' '". M Jct

. .Majke Terez5,je I'oeobite duhOvne· .... '"- koju LuSh Gjetgjl objavlJuje o abl. :za nava~ %V8Ilja. Tako te TeretiJi,

• Pogibelj od Srba prijeti žup­nicima koji pravoslavne oklije­vaju prevesti u Katoličku Crkvu••Poštivao sam volju svoga na­roda I poštivat ču je!« • »Nismomogli vlast ignorirati makar bilaustaška« • Kako je svećenik

Povolinjak ubijen bel suda

del Ati otkOOa dolazi netko, da \Q od­redi Iulo službenu teodju. koju danasne prl2ml.je nijedan učenjak svjet.!lokog.lllaaa.?

po vaAem 6hv3Ćanju materijalizamje jedini naurč:nl sast.em., a -to 7n&Čt iz­brisati Boga i kdćanStVo. Ail:o nemaniMa osim matierije. onda vam hvajana 8IobC>di. Rekao je jedan od va!lhl.\UdIi vi.!eg poiotaja; ..Nema čovjeka uovoj dclaV1, koJe&a ml n1smo kadri

t .UWitJ pred 5ud , suditi•.

Na ostale optu:'be. kqJoima 1lal> stav-

II Ijat.e u red koljača i prijatelja terori_

sta. velim., da nIsU ni sva zlodjela LJ

blv!oj Nezavisnoj DdaVi Hrvatskojpoč'Injena od ~omobr/llla I ~tah. N1·je za Crkvu bilo IaKo brod.lt." MoraJase prob:jali kroz mnoge ocne<škGĆe.

Neka sc ne mil'!ll, da ja hoću rat..·Neka .'UIda/;nja vlast povede r"!lIZgOV'On!

sa Sv. stol!tcom. Critva ne,pcmna dik:ta'"\.8, al.! nije protiv poltenth epo:ro.zuma.1'0 se mote. onda fl! btsk.q);t znatt, litolm je dUžno&t, i neće se t.rebllt:l u-ažitl!Wetenlke. 9a ukazqjU njihovu krtv.­rQU, iu'o ito je bilo eMUe:~ da kalem par rljet.i j 9 k0­

munističkoj par~j1, stv.-nom IROjernopl.lI!iteJh&,

Ako $e mls.J.i. da lJIT1() ml l:8;lWm 2"1Aosooe~njl stav .radi materiJalojh ,tva­ri. kcivo je. jer rTU smo ostali čvrstievo I nakon tlo nas se O$l.romlll!illo. Ni_smo 'Protlvni tome, da radnici dodu dovećlh prava u tvornicama, jer je to uduhu pal?~ enclkijkil. nit;!- iJo J.'l'J&.ffiO' .protIv :'ilI'a:veQnlh' t~f6l:ma.,.·a~inekll' nam"-dozvole prlstelle komunlz·ma, liko je sJ.obodno pJ"OlPOV'ljedatl IIlIriti materij~liz.8m. da bude I~pravo \.s.pov'jeda,ti i p~irati n.a!anatela. Kll;t?\.i{lI.S\I U \.8 prava umlealtI umkal će. ~_

Ja u.Ynujem: Uz dobnl volju. semote doCI do sporazumijevanja., no j.lric:ljatjva je na dNUKbIjoj vlasti l NitiJa. niti epi.skopat niamo stranka zana6e1no spGI'lU'Uffiijevanje, neee> dria­vna vlast 1 Sv. stolica. A Ato se titemene I moga suđenja.. ja De trebammil<:et., 6avjest ml je mirna·

U zavrJ,nQm gov-oru. dAe ll. lil5topad1lUH6., izjavio je ~aćll.'! oadbiskullDr. Alojzije :?tepipac, minUm i s.oaž­nim glasom, ovo:,

Makar sam odbio branitelja, prihva_ćam njegovu obraraI. Imam ga nado­punioti glede vjee&k.ih prelaza i ponov­nl,) mlak'auti. da je za pre\aze u DOje­dlnim biek.upij.ama 'PO crkvOllim kano­nIma odgov(r3fJ nadlc1ni OrWnarlj.P,-e.mn tome, ·ja ne mogu odgovaratiza ono. lito se događaJo u drugim bi~

sk~ama.. nego 6lIII1'IO .:ta ono,- Ilto ,edo&adalo u zaw:t'lba.čkoj nadbiskupiji,.... I u mojl,)j nadbis~ij.i, radi jz;van..rednih prilika., do&adale 8u se prOtivmoje V()lje nepn!.vilnoritl To z.apnlVOnisu llill peeLui. neeo kOmedlja, z.ait,oCrkva ne može srI05iti odcOVonlOSt..Ponavljam: Crkva nije nlk""" silompcvvo:li!a prelaze.

VI'Io dobro 2Zlam, da nisam onda rdouno I omogućio prelaze na opetova­no inzistiranje .samIh preJ.azJ:l4ka, Istohi danas bio na op1.'ll~ćkojklupi, jerda ni6am 1mao srca l da niSam htio$pll6lti Srbe od .pokolJa,

M.a.lullr se publj,ka smIjala. na sve in­ainuacije I OPtu1be g06-pod!na javnOilll.dl18ljs j iO":lP'9dina advokata a desnestrane, ~avljujem pred Bceom. nar0­

dom, d.ipl~ 2lbC,)Z'Om, '*oliko seoVdje nalaz:!, pred Pi'edstaw:ti.cUnastrane~ i pred pubHkom, da llaIW.potpuno nevin. 8 povijest če oravo o.­djen1li sav tnoj rad.

-

,-'

•

••

TJEDNIK"8LAS·KONCI.JJli .... KAT-Oele,U-