Ptffarlr

Narodno Stražo Ifartna plaćani u gafavu.

., J u R A J 4

N A D ć N J O D S J E K

DanaSnJ! bral stali ISO Din

IZLAZI SVAKE S U B O T E . - P R E T P L A ^ IZffOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO HA/.-MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

BROJ 21. B E N I K, 12. LIPNJA 1928. GODINA VU1.

Sve žešću je b o r b a i z m e đ u a p o z i c i j e i v l a d e . Na s.ednici Nar. Skupštine od petka bilo je is-Ijučeno sa 3 sjednice ovih 8 po­

slanika opozicije: dr Dragičević, dr Krajač, Grandja, Maštrović, Bačinić, Jelašić, dr Tupanjanin i Čeda Ko-k a n o v i ć s t o m motivaci jom, da zbog

jibovoga opstrukcionističkog drža-ja nije se mogla održati prošla ednica. Posl ije o v e sjednice Nar. kupštine održao je klub RP koali-ije sjednicu, na kojoj je zaključeno, i će koalicija i dalja Voditi isto kvu borbu i opstrukciju kao d o -

ad, a isključeni poslanici u ni jednom učaju ne će rapustiti s j e d n i c e , v e ć s u suboiu svi zajedno prisustvovati

adu Skupštine. Ostali članovi RP otl ic i je oko Djib će napravili krug suprostaviti se sili policije. Među-

vlada, da omoguć i nesmetani ad parlamenta, pripravna je da iz-nijeni i pooštri skupštinski poslovnik 3 tako spriječi svaku daljnju o p -rukciju opozicije .

Paralelno s o v o m borbom o p o -icije vodili su borbu protiv Vuki-evića i r a d i k a l s k i n e z a d o -o l j n i c i . Vrlo napeto se očekivala lubska sjednica od petka. Međutim

Vukičeviću je ponovno uspjelo, da nađe kompromisno rješenje za iz­mirenje m e đ u radikalima, koje je na sjednici bilo j ednodušno usvoje­no. Prema tom kompromisnom rje­šenju odustalo se od rasprave o memorandumu glavnog odbora u klubu, te je od lučeno , da se izabere jedan klubski odbor , u koji ulaze po jedan poslanik iz svakog okruga, • koji ima zajedno sa g. Vukićevi-

em i A c o m Stanojevićem da radi Da sređivanju prilika u stranci i na iređivanju odnosa između vlade,

odnosno već ine i glavnog odbora. Tako kod radikala sve opet ostaje pri starome. N a đ e n o je m o m e n t a n o jedno kompromisno rješenje. No ra dikalna stranka ostaje i dalje u la­tentno) stranačkoj krizi, jer će u-glavnom postojati i dalje svi oni lični momenti , z o o j kojib je i doš lo do „akcije" radikalskih nezadovol j ­nika i prema tome do protuakcije g. Vukićevića. Jedino je moguće , da

Politiiki položaj g- Vukićević za vrijeme ove pauze udobrovolji još koga pojedinca iz redova nezadovoljnika, kao što je to ve ć d o sada sa nekol ic inom uspje­šno učinio . Al je isključeno, da bi m o g a o svima izaći ususret.

Govor M u s s o l i n i j e v održan u senatu učinio j e neugodan utisak na naše političke krugove, koji u njemu vide produženje talijanske imperijalističke politike. U tom go­voru nalaze se i grožoje od strane I'alije, jer Mussolini veli, da u Ju­goslaviji moraju znati, da je Italija velika sila i da je bolje s njome ži­vjeti u prijateljstvu negoli je izazivati na neprijateljstvo. Bezobzirnost Mu*-solinija je to veća, što je poznato, da je Italija izazvala demonstracije u nas s divljačkim napadajem u Za­dru na naše ljude i na njihov imu­tak i što je ton naše note poslane Italiji u pitanju manifestacija bio vrlo blag. U našim političkim krugovima smatra se, da su netunske konven­cije samo jedna karika u napredo­vanju talijanskog imperijalizma na Jadranu i da će Italija skršivši ovu prvu zapreku poći dalje svojim pu­tem, dok ne dobije premoć na is­točnoj obali Jadrana.

Pitanje n e t u n s k i h k o n v e n c i -j a stavlja dakle naš kabinet u vrlo nezgodnu situaciju, jer je sva zemlja protiv nj ihove ratifikacija od strane našega parlamenta. Radi toga će na sjednicama ministarskog savjeta biti p o n o v n o govora o č i tavom politi­č k o m položaju s osobitim obzirom na netunske konvencije.

Drugo teško pitanje za vladu jest z a j a m , koji se ima u engleskoj sklopiti. Dr Marković, ministar f inan­cija, nalazi se već duže vremena U L o n d o n u i od njega nema go tovo nikakvih glasova o daljnjem napret­ku pregovora o zajmu. D o sada je preko njega došao zahtjev, da se ratificiraju netunske konvencije i da se urede odnosi prema Italiji. Neki vele, da su engleski bankari s taul i i taj zahtjev, da se j edan dio zajma upotrebi za otplatu starih dugova. Tako bi se investicioni zajam uči­nio posve iluzornim.

tina o novim izazovnim dooadjajima u Zadru

Svečanost krštenja Jadranskog mora u talijansko jezero i otkriće spomenika palim dalmatinskim Ta­lijanima, obavljeno 3. i 4. o. mj. , dali su opet prilike zadarskim fa­šistima i delegatima iz Italije za n o ­ve izazove i pogrde protiv naše dr­žave. Na otkriće spomenika doš lo j e iz Italije nekoliko stotina delegata, koji predstavljaju važne fašističke organizacije. Na dan krštenja mora ukrcali su se delegati i zadarski fa­šisti na dvije ratne lađe. Prigodom ovoga krštenja izrečeni su p o n o v n o iredentistički govori. Kada su fašisti­čki delegati marširali gradom 1 vozili se na lađama, bučno su demonstrirali protiv Jugoslavije. Ove demonstra­cije su se naročito pojačale, kada je povorka prolazila m i m o jugoslaven­

ski konzulat Tada su fašisti klicali: Živio talijanski Split, živio talijanski Šibenik, ž ivio talijanski Dubrovnik, živjela talijanska Dalmacija! V o đ e fašističkih centuria klicali su: „Kome Jugoslavija?", a manjina je odgova­rala; „SvinjamaI w T o sve događalo se pred oč ima našega konzula 3. i 4. o. mj., upra o, kada je beograd­ska vlada dala odgovor na talijan-s u not , u kojem se ublažuju d o ­gađaji u Zadru. Ovaj odgovor b e o ­gradske vlade izazvao je kod naših ljudi veliko ogorčenje.

Talijanske novinske agencije idu tako daleko, da falsificiraju i razgo­vore sa našim konzulom u Zadru. Tako j e najprostiji falsifikat inter-vievr nekoga Sartorut, koji j e izašao u „Popoio di Trieste". Naš konzul

Simić nije nikakvoga Sartoria nika­da ni vidio, a kamo li da mu je davao kakve izjave, a najmanje one, koje su objelodanjene.

Sve vijesti, koje su iznesene u našim listovima o drskim fašističkim izazovima u Zadru, potpuno s u isti­nite. Naša zastava bila je dva puta, obeščašćena i poderana. Demonstri­ralo se protiv naše države, pucalo se prema Preku, padali su poklici čak i protiv Francuske. Zastava, koju je 50 fašista skinuto sa motornoga čamca „Sokol", poderana je pred očima našegu konzula, koji je sve to promatrao sa prozora. A k o j e po­trebno, možemo navesti tačno imena svih onih fašista, koji su zastavu od­nijeli i javno spalili. Sto je najslav­nije, u svemu tome učestvovali su baš predstavnici službene Italije, ka­rabin ijeri, njihovi oficiri i fašistička milicija. Nijedan od tih demonstra­nata nije do sada kužnjen. Avenanti, tajnik fašista u Zadru, govorio je tačno ono , što su donijele naše no­vine. Isto su tako provjerene i tačne i njegove riječi o ratu Italije sa Ju­goslavijom. Stotinu svjedoka očevi­daca mogu to potvrditi.

Napadaji na naše sunarodnjake vrše se i dalje. U zatvor je strpano nekoliko naših sunarodnjaka, a me­đu njima i gđica Danka kožul , koja je okrivljena radi toga, jer je govo rila hrvatski. Prije nekoliko dana bila je gđica Kožul napadnuta, a. Zvuiu i zatvorena. Denunciralu ju je jedna Talijanka, da j e govorila pro­tiv Mussolinija. Naši ljudi u Zadru prepušteni su na milost i nemilost fašističkim ruljama. Osim toga pre­mlaćen j e od fašista Petar Marcehć. Ante Gracin uapšen je , jer je de­nunciran, da mrzi Italiju. Uapšen je pekar Ante Grgurević i optužen je , da je njegovo dijete kazalo, da Ju­goslavija ima više aviona nego Ita­lija. Papučar Juraj Zorić je uapšen, er da tobože mrzi režim. Jugosla­

venski konzul Simić intervenirao je za sve o v e Jugoslavene kod prefek­ture, ali prefekt ili ne će da ga primi ili uvijek nađe neku zgodnu izliku, da ne može izaći ususret nje­govim zahtjevima.

Agencija Stefani donijela je de­manti, da su naš sunarodnjaci u Zadru uzeti kao taoci, te da će se njihova imanja konfiscirati kao od ­govor na demonstracije u Jugosla­viji. Da se provjeri istinitost ovoga demantija, on treba da se uporedi sa komunikejom, koji je javno afi-širan u Zadru i štampan u broju 43. zadarskoga lista „Littorio Dalmatico". U tom komunikeju se govori baš o tim mjerama protiv naših sunarod­njaka.

I ako našega konzula čuva 60 fašista i 30 karabinijera, ipak je fa­šistička rulja provalila u garažu, od ­nijela zastavu i razderala je. Poku­šana je i provala u jugoslavenski konzulat, ali fašisti nijesu mogli da obiju ključanice sa stana i ureda kao i sa Hrvatske Čitaonice.

Od 2. d o 4. o. mj . bila je zatvo­rena naša granica prema Italji kod Zadra. Ovo zatvaranje granice teško se osjetilo u Zadru. Litar mlijeka, koji inače stoji 60 centezima, posko­čio j e na tri lire. Isto tako posko-

ORIGINAL „POLAR? Ribarske svjetiljke od 400-2000 svijeća

Eksplozija isključena! Funkcija zajam­čena! Jednostavno rukovanje! Minimalan potrošak petroleja!

„ P E T R O P L I N « . ZAGKEB Draško v iceva ul. 58

Najjeftinije nabavno vrelo u Jugoslaviji I Vlastita radiona za svaki popravak 1

čile su naglo cijene povrću i želenju. Naši seljaci su se brzo snašli, pa su se organizovali i svoje produkte d o ­nijeli su na šibensko tržište, gdje su sve prodali.

Upada još jedna činjenica u oči, a to je , da Talijani kupuju zemlju oko Zadra. Tako je jedan posjednik priznao da je uložio 50 hiljada lira u kupovanje zemljišta oko Zadra. Priznaje, da je gremij veleposjedni­ka iz ¿adra dobio 6 milijuna lira od talijanske viade za kupovanje ze­mljišta od naših seljaka. Pošto je zemlja u okolici Zadra u velikoj mjeri i onako u rukama zadarskih* veleposjednika, a naši seljaci su si­romašni, vidi se, da talijanske vlasti idu za tim, da Ravne Kotare dobiju u svoje ruke.

Naši ljudi u Zadru još uvijek ne smiju na ulicu, jer se boje fašisti­čkoga terora.

Oogadjaji u Kini Nakon ponovnoga poraza sjever­

ne vojske odlučio se maršal Čang-colin da konačno napusti Peking. Dok se Cangcolin vozio željeznicom iz Pekinga u Mugden, načinjen je atentat na vlak, pri kome je on teže ranjen. Kasnije j e podlegavši zado ­bivenim ranama i umro.

Južnjačke nacionalističke čete sa već potpuno zauzele Peking i zapo­sjele sve strateške pozicije u gradu. Veći dio nacionalističkih četa pošao j e na Tientsia, te se svaki čas o č e ­kuje pad toga grada. Na rijeci Pe i ­no međutim razvile su se nove bor­be između mandžurskih i nacionali­stičkih četa. Izgleda, da j e Sun-Ćuang-Fangu uspjelo da uspostavi discipli­nu među svojim vojnicima.

Postoji ipak bojazan, da 'će se sada, kad je borba između sjevera i juga završila tragičnom smrću Ćang-colina i kad je konačno veći dio Kine pod vlašću kineskih naciona­lista, zametnuti borba između nacio­nalista i Japana. Svakako bi se u tem slučaju japansko-kineski sukob pro­širio i na Sjedinjene Države i Rusi­ju, koje s negodovanjem prate sve veće širenje japanskog utjecaja u Kini.

Za trajnu snomen pk. dra Ivana Merza Tek iza smrti dra I. Merza poče­

li smo dobivati jasniju spoznaju o o v o m velikom apostolu našega doba. Bezbrojne jažalnice, vel ičanstven njegov pogreb, jagma za njegovim slikama i drugim uspomenama na nje­ga, te pouzdani šapat mnogih pobož­nih duša, da smo u njemu imali svetoga čovjeka, govore nam, kako je katolička javnost ocijenila ličnost dra Ivana Merza. I svaki dan stiza-vaju prijedlozi, koji idu za tim, da se hrvatskom narodu pruži prikaz ovoga velikana Katoličke Akcije i azora kat. života, da mu se postavi dostojan spomenik i pod njegovim imenom osnuje institucija, koja će imati zadaću, da pomaže širenju onih ideja, kojima je pok. dr I. Merz po­svetio i žrtvovao svoj život, da se tako k a t javnost oduži uspoireni velikoga pokojnika i da njegov svi­jetli uzor postavi na raskršću puteva kasnije generacije.

Na ovaj sveopći zahtjev osnova­na je Z a k l a d a d r a Ivana Merza s ouom z a d a ć o m : 1. Podignuće spo­menika pk. dru Ivanu Merzu; 2 . iz­davanje spomenknjige i slika pk. dra Ivana Merz«; 3 . izdavanje knjiga o kat. akciji i podupiranje štampe kat. akcije, te rada i izgradnje Orlovstva i 4. podupiranje studija Kat. Akcije onima, koji se posvećuju aktivnom radu u Orlovstvu. {i 2. statuta Za­klade). Zaklada stoji pod visokim pokroviteljstvom preuzv. gosp. dra Antuna Buuet a, zagrebačkoga nadbi­skupa i predsjednika biskupskih konferencija. Preuzvišeni pokrovitelj pozdravio Je ovu akciju rekavši, da je i sam duboko potresen smrća dra 1. Merza i da osjeća njegov gubitak, te je za temelj zaklade darovao Din 10.000 i time postao ujedno prvim utemeljiteljem Zaklade.

Osnivači Zaklade obraćaju se na sva kat. javnost i na sve štovatelje uspomene dra I. Merza s molbom, da na Hrvatski Orlovski Savez po­šalju, ako imaju bilo kakvih uspo­m e n a na dra Merza (njegovih pisa­ma, slika ili opišu uspomenu na koji značajan susret s pokojnikom), te da pristupe u Zakladu dra I. Merza. Članovi zaklade jesu: 1. Utemeljite­lji, koji uplate u fond Zaklade j ed ­n o m ili u obrocima Din 1000 ; 2 . zakladatelji, koji uplate u fond Za­klade jednom ili u obrocima Din 400 i 3 . prinosnici, koji doprinesu u fond Zaklade bilo koju man u svotu.

(§ 4.) Utemeljitelji i zakladatelji dobit će nakon izradbe posebno izrađenu priznanicu.

Uprava Zaklade moli sve kato­ličke mogućoike , da pođu primjerom preuzv. pokrovitelja, a nada se, da će i nešto siromašiij i naći načina i sredstava, da pristupe u Zakladu, to više, što se članarina utemeljitelja i zakladatelja može uplaćivati u mje­sečnim obrocima kroz 10 mjeseci. Svi doprinosi šalju se na tekući ra­čun Zaklade kod Društvene Nabav­ne Zadruge, Zagreb, Pejačevičev trg 15. poštanskom uputnicom, a na zahtjev može se dobiti i čekovna položnica Utemeljitelje i zakladate-lje, koji će uplaćivati svoj doprinos u više obroka, umoljavamo, da pri­godom slanja prvoga doprinosa ozaače, u koju vrsta članstva pri­stupaju.

Uprava Zaklade izdala je sličice sa ž ivotopisom dra 1. Merza. Sličice su moli tvenoga formata, a iza foto­grafije slijedi kratki životopis na 8 stranica; zatim fotografije sa spro­voda dra Merza, nadalje fotografije: dr I. Merz na odru, dr I. Merz u Rimu s o. Foretićem, sve u veličini dopisnica. U izradnju su dane i ve ­like fotografije za z idne slike, a već se sabire i sređuje materijal za izda­nje opsežnije knjige o života* i radu pk. dra Merza.

Upravljajući ovaj poziv za pri­stup u Zakladu pk, dra I. Merza na svu kaloličku javnost, mi se nada­mo, da će se Hrvatska Katolička Akci­ja i njezini članovi dostojno oduži­ti velikoj i svijetloj uspomeni svoga prvog i najvećeg apostola u h r v a t ­skim zemljama.

* Sličice i fotografije. Kod Zaklade

se dobiju: sličice s ž ivotopisom pok dra I. Merza (cijena 1 Din), fotogra­fije s pogreba i fotografija dr Merz na odru (cijena 3 Din.) i slike dr Merz, dr Merz u Rimu s o. Fore tićem (također originalne fotografije uz cijenu od Din 5). Čim budu iz­rađene velike fotografije, bit će oglašeno u kat. štampi.

Objelodanjivanje doprinosa. Svi doprinosi utemeljitelja, zakl&datelja i prinosnika bit će po redu primitka objelodanjeni u svim kat. novinama, koje su donijele ovaj poziv.

Jesam li platio pretplatu?

G R A M O F O N I I G R A M O F O N S K E P L O Č E ! NAJPOVOLJNIJI UVJETI ZA PREPR0DAVA0CE VELIKI RABATI — DUGOROČNI KREDITI I

EDISON BELL PENKALA ui. - Z A G R E B -

TRAŽITE NAŠE PONUDE I

Burgeland-Gradittanska Prije 1918. g. sačinjavale su Gra­

dišćansku čttiri županije zapadne Ugarske: Požun, današnja Bratislava, zatim V~8s, Mošonj i ŠOpronj. P o ž u n je u mirovnim ugovorima dodijeljen Češkoslovačkoj, a druge tri županije j e na osnovu plebiscita, koji je odr­žan od 14. do 16. dec. 1921., dobi la republika Austrija.

Austrijski Burgenlad sačinjava 4.000 k m a sa 300.000 stanovnika Nijemaca, Gradišćanskih Hrvata i Madžara. Za plebiscita bilo je 50.000 Madžara, a danas ih je po službe­nim podacima 14.000, a po drugima 26.000. Madžari se tuže, da je za njihovih 2.695 djece samo 9 madž. kola l

Rad Jlvalskoga RadiSe" u godini 1927.

Predleže nam podaci o radu „Hr­vatskoga R a d i š e - u godini 1927. :

2 a nam jedenje prijavilo se dru­štvu u g. 1927. ukupno 1.232 dječa­ka, o d kojih su 1.104 imali potre­bite preduvjete , dok je potražba sa strane poslodavaca dosegla 1.345.

U toku g. 1927. namješteno je 1.032 dječaka. Od ovih j e 25 izasla-no u inozemstvo . ( D o sada j e u sve­m u izasiano u inozemstvo 103 dje­čaka). Od 1.032 dječaka, smještenih u g. 1927., j e s u : 414 d j e č a k a bez oca i majke, od oca pala na ratištu, o d oca inva l ida; 910 dječaka d o ­prinosio j e svjedodžbu s iromaštva; 873 dječaka su s inovi ratara i radni­ka ; 56 dječaka sinovi su podvornika, podčinovnika i inih s lužnika; 98 dje­čaka sinovi su drugih građanskih, ponajviše ne imućnih slojeva.

Navedenih 1.032 dječaka namje­šteni su u 58 raznih grana privrede.

P o zavičaju od navedenih 1 032 d ječaka: 570 su iz Hrvatske, Slavo­nije i Međumurja; 200 iz Dalmacije; 237 iz Bosne i H e r c e g o v i n e ; 20 is Istre, a 5 iz ostalih krajeva.

Najviše j e dječaka smješteno na teritoriju bivše zagrebačke, srijemske i virovitičke županije, te Bačke i Banata.

Za troškove oko sveukupne izrav­ne skrbi za naučnike izdano je to­kom g. 1927. dinara 783.750 para 65

Društvo je vodi lo trajni nad ior nad sv im svojim pitomcima, koji su uopće u naukovanju, te je sve po­duzimalo, što je bilo moguće , da ovi pitomci budu u svoj im pravima zaštićeni.

T o k o m g. 1927. desi lo se u sve­mu 23 prestupaka krađe, i to 19 slučajeva laglje naravi (cigarete, slat­kiši itd).

U g. 1927. oboli lo je 37 naučni­ka, od kojih su 2 umrli, i to oba od plućne bolesti, dok su se 2 na­učnika pr igodom kupanja iz vlastite neopreznosti utopila.

T o k o m g. 1927. obratilo se na društvo 193 pomoćnika, te je uspjelo 54 smjestiti.

Broj onih pitomaca, koji su to­kom g. 1927. Osposobljeni, ne može se još priopćiti, jer manjkaju još mnogi podaci . N o svakako će taj broj prekoračiti 400 pomoćnika.

Članova je brojilo društvo u g. 1927. ukupno 12.711 u domovin i i u Americi .

Broj društvenih organizacija iz­naša u d o m o v i n i 464, a u Americi 72, dakle ukupno 536 organizacija.

Od početka svoga djelovanja do uključivo g. 1^27. prošlo je kroz dru­štvo i smješteno 11.196 dječaka.

U toku g. 1927. riješilo je dru­štvo 17.340 dopisa, što izaziva više nego dvostruki broj otpisa (infor­macija).

Pjesma o Gospi od Karavadia.

Ovih je dana u Šibeniku „vlasnik izdavatelj patronat crkve blažene Divice od Karavađa u Tisnome" dao štampati k jižicu pod naslovom „Pi­sma spivana od P o b o ž n o g Puka Ti­m a i okolice na čast Blažene Divice od Karavađa". Ima preko 600 sti­hova de&eteraca.

N o pjesmu nije spjevao puk, n e ­go bogzna koji pučki pjesnik. N a i m e u samoj pjesmi kaže netko: „Kad ja ne bi o v d e spomenuo, ja bi svojoj duši sagriješio", pa cpet „molim p u ­če pomlj vo me slušaj". Čast dobroj volji i pc božnosti toga pjevača, ali ovako iz lakažena pjesma bez pre­gleda školovanoga čovjeka nije smjela u štampu. Ne i s drugoga raz­loga, jer nije za to imala potrebito odobrenje od crkvene vlasti, a tiče se vjerske stvari. K tome pjevač ka-ziva i nova čudesa, o kojima se ta­

kođer ne smije pisati u javnosti bez crkvene dozvole .

Pjesma upravo vrvi pogrješkama, besmislenostima, pače i smiješnošću. Pjevaču nije uspjelo na koncu sva­koga stiha pogoditi srok, ali se nje­mu dobro slažu riječi: majka — pristanka, nama — Karavađa, slika — priča, istina — pisma, uzdarje — zdravlje, upisani — napasti, obuće — hoće, ćudo — ćulo i t. d. Gdje­god , kad mu nije mogao izići srok, on je promijenjivao padeže. »Pisma" ima novih riječi i obl ika: mišljotine, kudele , svruć, izčezman, zanajveće, Ujo (htio), bijo, nalazijo, poša i naša i t. d.

Murter je „slavan". Valjda zato , jer mu riječ dolazi od lat. Mortarium (mjesto smrti), gdje je bilo staro­drevno sijelo gusara? Pjevaču je zlato darovano Gospinoj sliki — ču­desa. Kaže nam (ako nismo znali), da su ljudi darovali Gospi veće stva i „ka naprimer sviće". A daju

„zavit učinjeni, drugi opet novi p o ­činjeni". Vojnici č ine neki „oeti za­vjet". Upravnici su crkve „vladari i gospodari". Pjevaču je svetište „dika našeg mista — m e đ u trista, gdje s e stvaraju čudesa, na kojim bi cvilila Nebesa 1 Jer sva čuda ko bi izbrojio, taj bi sinje more izgrabijo." O uto­pljenicima kaže: „Već otišli u mor­sku dubinu, da pristanu muke im u tilu."

Tek rođena Zorica imala j e *di-vojaćko lice", a sin rođen Jajcu „žarko je sunce". Ima ih jo š l i jepih: „SoČivo je znoj p lodnog težaka", a „zvona su junačkoga dara", t. j . D . P . Kaera. Naprotiv bilo bi bolje, da je pjevač proučio i držao se knjige toga Kaera: „ č u d o t v o r n o objavlje­nje čudesa i milosti bi. Djevice Ma­rije u Karavađu i njezino svetište u T i snome na otoku Murtern u Dal­maciji (Zadar 1898).

Pjevač spominjući čudesa pre­tvorio je Likanija u Šikauija, našao

je novi grad za geografe, koji se l o ­ve Lombardija , spominjući čudo Ja­kova zaboravio je kazati, da se zove prez imenom Moro sin!. Uprava sve­tišta u T i snome , d o z v o l o m crkvene vlasti, štampala j e stenja (lekcije) pod nas lovom „Prikazanja slavne Djevice i Bogorodice Marije u Ka­ravađu" već g. 1893. Zadnje je iz­danje o d g. 1923. Tu se nigdje ne spominju četiri čudesa , koja nai pjevač pjeva. T o s u : ču d o Don Vin-zencu (sic) Marinu g. 1828, Jezera-nima brodolomcima 1841., četvorici brodolomaca iz Zlarina i sinu Tome Jajca.

Da svršimo. Otprije j e Židov Morpurgo štampavao Gospin san, koji su težaci morali sakrivati pred svećenic ima, a sad se e v o javno kupuje pjesma, koja nije smjela u š tampu. Svakako neka se sna, da svećenstvo i crkvena vlast ni jesu je odobrili. Hoće li se o v o izdanje poništiti i učiniti n o v o p o svih s e dam z a k o n a ? Bog zna.

D. Krito Stolić

T o k o m R. 1927. završena je grad­nja I. zakLdnoga doma i započeto je prvom polov icom II. zakladnoga doma, koja je polovica došla pod konac g. 1927. pod krov.

Uvjereni smo, da će svi prijatelji .Hrvatskoga U a d i š V biti sa uspje­sima u g. 1927. zadovoljni i da će u g. 1928. uz društvo stajati i pomoć i mu, da završi II. zakladni d o m i da onda svim silama prione uz gradnju velikog internata za 240 pitomaca, koji će se započeti graditi g. 1929.

Nove knjige i listovi Roman iz dobe prvih kršćana. Među

knjige, koje avi vjernici bez razlike najra­dije čitaju, spadaju opisi Života prvih kr­šćana. Sienkievviczev roman nQuo vadiš" preveden je u sve jezike (hrvatski već viSe puta, a potpuno i najbolje izdanje jest ono Jerouimskoga DruStva, cijena 45 dinara). Poznato je djelo „Fabiola" od Wisemana, koju bi također dobro bilo Sto prije izdati, jer je prvi hrvatski prijevod sasvim raspa-čan. Blizanka toj „Fabioli", Sto ju je sav svijet, pa i mi Hrvati tako zavoljeti, jest roman „Kalista" od J. H. Newmana. Ta] izvrsni roman, koji spada među klasične romane opće svjetske književnosti, preve­den je a engleskoga u mnoge jezike svijeta, a u hrvatski po prvi puta. Sretna je zami­sao jeronimske „Knjižnice Dobrih Romana", Sto je izabrala ovo divno djelo, da njime obdari hrvatski narod, širenje toga izvr­snog romana — djelo je modernog aposto-lata. Nijedan hrvatski, kršćanski i katolički dom ne bi smio biti bezNewmanove „Ka-liste", jer će u njoj i neuki i najnaćitaniji naći zakladu istine, ljepote i dobrote. Ro­man je izdala »Knjižnica Dobrih Romana*, Zagreb, Trg Kralja Tomislava 20. Cijena samo Din. 15. Tko se pretplati na kolo od ćetiri knjige samo Din. 10. Tvrdi platneni uvez sa zlatotiskom 10 dinara viSe.

14 pjesama sv. Terezije od Maloga Isusa. Milan P a v e l i ć , D. I., poznati nafi pjesnik, vrlo je lijepo preveo 14 izabranih pjesama Sv. Terezije od Maloga Isusa. Na pročelju pjesama vidimo „Malu Sveticu" u nebeskom sjaju; druga nam slika pre­dočuje Presv. Oltarski Sakramenat uz mnoStvo anđela. To je slika, Sto ju je sli­kala sama sveta Terezija. Omotna nam sli­ka opet predočuje Maloga Isusa s križem u jednoj ruci i s kaleiem i Presv. Hosti­jom u drugoj ruci; kroz prsa probija Presv. Srce, a na maloj glavici je trnova kruna. To je Mali Isus prema srcu i pje­smama sv. Terezije. Ove su pjesme vrlo zgodne za deklamacije, akademije ili pri­redbe. Jednako se mogu upotrijebiti kao dar dobroj mladeži, osobito pri svršetku Školske godine. Inače ih može svatko na­baviti, jer su pune miline i života. Cijena je po komadu 5 dinara. Tko narući 10 ko­mada, dobit će jedan istisak na dar. Na­ručuje se kod Uprave Glasnika Srca Isu­sova, Zagreb I. {Isusovci)

IZ (IKADA i OKOLICE Tlje lovska proces i ja . Poslije sve­

čane sv. Mise, preko koje je pjevao „Cecilijanski Z b o r - Misu od Gollera, a koju je odslužio prepozit Kaptola presvij. don N. Truta uz asistenciju presvij, diecez . biskupa u prisustvu predstavnika civilnih vlasti, gosp. na­čelnika i brojno zastupane vojne vla­sti, uputila se u 9 sati iz Stolne Ba­zilike sv. Jakova tradicionalna teofo-rična procesija, u kojoj je presvij. biskup nosio pod nebnicom Sveto-tajstvo, Nebnicu su naizmjence n o ­sili * Orla i 4 klerika. Procesiji su uz svjetovni i redovni kler te sve ženske predove,risustvovali predstav­nici vlasti, kopnena vojska i mornari­ca, vojnai građanska glazba, m n o g o ­brojne bratovštine, sve osnovne škole, građanska škola i dio daštva obiju gimnazija. Oficirski kor je bio osobito brojno zastupan. Sv. Misi i procesiji prisustvovao'je i general g.Maleješević. Za podizanja sv. Tijela na vanjskim žrt­venicima kopnena vojska i mornarica fcu palili svečane salve. Procesiju j e gledalo gusto mnoštvo građanstva,

Krzna. Bijela krzna nemaju kao ukras sobe baš ni­

kako ve vrijednosti, ako nisu uistinu posve bijele boje.

Ovakova krzna možete uvijek da čistite „RADIONOM" bez velikoga truda.

Napravite rastopinu „RADIONA" u hladnoj vodi i kefajte sa ovom rastopinom krzno u rav­nim potezima.

Iza toga morate čistom vodom dobio isprati, da ode i „RADION" i nečistoća.

Nakon toga osušite krzno u blagoj toplini, a onda ga okefajte, pa će biti kao novo, a bijelo kao snijeg.

poredano na obim stranama ulica, kud je procesija prolazila. Vrijeme j e bilo lijepo, pak se procesija mogla da razvije u potpunom redu kroz lijepo okićene gradske s l iče .

Zadušn ice i komemorac i ja z a pk. dra Ivana Merza. Hrv. Kat. Orao priređuje u subotu 16. t. mj. u 6'/t sati ujutro u Stolnoj Bazilici sv. Ja­kova svečane zadušnice, a uvečer u 8 sati u Bardžani soečanu k o m e m o ­raciju za nezaboravnog dra Ivana Merza, potpredsjednika Hrv. Orlov­skog Saveza, istaknutog katoličkog radnika te vođu i ideologa brv. Or-lovstva. Pozivlju se svi Orlovi i Orliće te članovi i članice svih mjesnih kat. društava, da u što većem broju pri" sustvuju koliko jutrnjim zadušnicama, toliko večernjoj komemoraciji , te se tako oduže svijetloj uspomeni ovoga dobrog, svetog i velikog pokojnika.

Akademija g r a đ a n s k e š k o l e . Odr­žana je u Gradskom Kazalištu 9. o. mj . sa reprizom u nedjelju. Učenice su iz­vele razne produkcije na klaviru. T o je bilo umjesno s pedagoške strane, ali publika nije mogla tražiti u tome bogzna kakve zabave. Lijep je bio izabrani komad Odgojiteljica, pred­stava u jednom činu, koja nam s humorom iznosi ćud djevojčica i zna­čenje odgoja, a sve završava igran-kom kola. Dakako najljepša je stvar bila Snježana i patuljci sa glazbom P. J. Kristića. Nju je maćeha za-tjerala u šumu, ali su je primili patuljci. Maćeha je htjela uništiti i bacila j e u nesvijest. Patuljci je već kao mrtvu j.laču, ali dolazi kraljević s vel ikom gardom. Tad se ona pro­budi, postaje zaručnicom kraljeviću i svi pjevaju konačnu pjesmu. Glazba je bila laka i vedra, uprav stvorena za ovakvu priču. Kostimi su bili d o ­tjerani, a sudjelovalo je preso 40 djevojčica. 1 ako su cijene bile ispod običajnih, ipak nije publika sudje­lovala, kako se moglo očekivati i kako je to zaslužila ova akademija. Svakako je moralan uspjeh bio. T o je zasluga nastavnica ove škole, a pogotovo gđice Fulgosi, koja je oso­bito zaslužna za besprikorni muzični dio o v e akademije. Uvjereni smo, da bi se Snježana i patuljci mogli pri­kazivati u zimsko doba, kad publika ne bi utekla na kupanje.

P r e d a v a n j a g o s p . Dvornlkovića . Ovaj nas je konferensijer opet p o ­

hodio i držao u kazalištu u nedjelju predavanje o pesimističkom pjesniku Kranjčeviću, a u ponedjeljak o sa-tanizmu. Najavljeno je još jedno pre­davanje za petak o ženama. Publike j e bilo malo, što je bilo osobito Žao demokratima, koji se zauzimiju za ova predavanja. Gosp. Dvorniković zna iznijeti interesantnih analiza i laćati se najtežih problema, ali ih obično ne rješava ni stringentnom logikom ni psihologijom. On je ek-lektičar i relativista, pa mu to nije ni moguće. Satan mu je projekcija mračnih instinkta boli i mržnje vla­stite osobe. Satan realno ne postoji, nego je umišljena figura. Zlo dolazi iz samoga čovjeka. Predavač nije uspio, da dobro označi, što je satan u teologiji, u povijesti i životu. Iz­miješao je realno i fantastično iz literatare. Nije uspio rastumačiti, oda­kle toliko zlo u svijetu. Čovjek čini zlo, on j e sam satan. Dvorniković ga konačno opravdava, jer je satan ko­načno — dobar l Čudno da nije re­citirao Carduccijevu pjesmu. Tirani, satrapi, krvoloci, prevaranti itd., čini se, da bi u predavaču mogli naći dobrog odvjetnika.

Požar . U subotu popodne oko 3 sata opažen je požar u kući Obrada Kneževića, gdje su se nalazile magaze trgovca g. Vase Čoka. Na mjesto po­žara stiglo je odmah drž. redarstvo, a zatim vatrogasci i momčad ratne mornarice iz Mandaline, koja je došla na posebnom tenderu sa svojim štrcalj­kama. Kopnena vojska, oružništvo i drž redarstvo blokirali su međutim sve uli­ce, koje vode prema mjestu požara,ka­ko bi bilo omogućeno vatrogascima i mornarima nesmetano gašenje vatre. Požar je brzo zahvatio.I., U. i III. kat gore spomenute kuće, a malo zatim počeo je da zahvaća okolišne kuće, ali zahvaljujući velikoj požrtvovnosti vatrogasaca, a osobito ratne morna­rice, ovaj veliki i opasni požar je kroz par sati lokalizovan. N e zna se, kako je došlo do požara. Kuća nije bila osigurana. Materijal g. č o k a u njoj bio je osiguran kod zagrebačke „Jugoslavije" za 450.000 Din. Spašeno je oko 80.000 Din. robe, dok šteta iznosi oko 380.000 kDin. Postradale je još obitelj Maše ud. Kukolj, koja stanuje u susjednoj kući. Pokućstvo joj uopće nije bilo osigurano, a bilo je snatno oštećeno uslijed velike vode,

koja je iz zapaljenekuće pri gašenju dopirala u njezin stan. — I o v o m prigodom moramo istaknuti, da je već skrajnje vrijeme, da Općina i građanstvo posvete malo više pažnje vatrogasnom društvu i sve moguće porade, da se ono što prije podigne i moderno uredi.

Ekskurzija pučke ško le u V a r o -šu. Daći viših razreda ove škole pošti su 24. pr. mj. u Solin i Split u pratnji svojih nastavnika. U Solinu su bili dočekani od ljubezljivib uči­teljica sa pomlatkom Crvenoga Krsta, koji su počastili Šibenčane zajutrkom i pratili ih preko slavnih razvalina, koje je tumačila susretljiva gđica Vinka Barač, U Splitu su djeca i učitelji bili dočekani od nastavnika kolega. Išlo se na Marjan. Muzej, životinje i akvarij ostat će djeci za­uvijek u pameti. S vilovite gore ogle­dali su Split i okolicu. Poslije obje­da obašli su grad i vidjeli važnije zgrade i ustanove kao i arsenal. Na­žalost vlak iz Splita krenuo j e tek poslije 40 časa, jer nije bilo loko­motive, nego se čekalo, da izvana dođe. Bilo je školi javljeno, da ne će prispjeli na večernji vlak u Per-koviću, nego na drugi, i tako stići kući oko ponoći I Ipak zauzetnošću jednoga konduktera i šefa na Per-koviću djeca su mogla odmah pro­slijediti za Šibenik. Ne razumijemo, zašto na polaznoj stanici mora biti zakašnjenja. Naši mali putnici bili su u pogibelji, da ostanu gladni, nenaspavani i ozlovoljeni s ekskurzi­jom, koja ih je tako lijepo razdra­gala i obogatila znanjem njihovu dušu. Svoje dobro raspoloženje iz­ražavala su djeca raznim pjesmama, koje su svuda, na stanicama, kod prijatelja i kod gimnazista iz Sme-dereva za objeda, izvađali i bili aplaudira ni.

„Nafi Jadran". P o d ovim naslo­v o m izdaje zagrebački nakladnik knjiga g. Safar ilustrovani Vodič po čitavom našem Jadranu od Sušaka do Kotora sa oko 150 slika i opi­som pojedinih mjesta, kao propa­gandu za prikazivanje naše Jadran­ske Rivijere. Cijena je Din 30 po komadu, a knjižare i trgovci dobi­vaju veći popust. Narudžbe valja što prije poslati na nakladnika: Vinko Šafar, Zagreb, Magazinska ul. 8. — Gosp. Šafar na proputovanju kroz

Dalmaciju i Pr imor je , te sa p r o -jekc ionim a p a r a t o m prikazuje u sli­k a m a čitavu Dalmaci ju i P r imor je popraćujući to sa kratkim p r e d a v a ­njem. Beogradske i zagrebačke n o ­vine pisale su o pr ikazivanju tf. Sa­ta ra lijepe naše d o m o v i n e vrlo la­skavo i pohva lno , pak i mi t akav propagandis t čki pokre t g. Šafara najtoplije p r e p o r u č a m o želeći mu najbolji uspjeh.

JAVNA ZAHVALA Svima onima, koji su p r igodom

bolesti i smrti našega nepreža l j enog bra ta

Sitne Grubišića umirovljenog majora

uzeli učešća, da ublaže njegovu bol, a nas utješe, iz razujemo našu d u b o ­k u , ! vječnu ha rnos t .

Osobita hvala gosp. d ru Seatu i dru Pasini , oreč. kanon iku d o n Ivi Đjažiću, f o sp . genera lu Malešević, mjesnoj k< i r r n d i , pa d i rek toru J e -žini i d ru K^žulu, koji su i ad o tvo­r e n o m r a k o m našega roko jn ikn iz­rekli dirlj ivo oproš ta jno slovo. Hvala od srca gosp. Berošu, up rav i druš tva „Jadri ja" , svima mjesnim v l a d i m a te svojti i pri jatelj ima našega n e z a b o ­ravnoga bra ta , koji su m a na koji bilo nač in iskazali saučešće u neizreci­voj našoj boli . Zahval ju jemo i cije­n jenom građans tvu , koje je uvel i ­čalo sprovod svojim pr isus tvom.

Sv ima ješ j e d n o m hvala i o d Boga plata.

U Šibeniku, 1. lipnja 1928. Ožalošćene sestre

FHe i Barbara ud. Bonz io

OBL. BOLNICA U ŠIBENIKU traži j ednog v ra ta ra i tri bolni­čara , i to j ednog za očno odjeljenje, jednog za odjeljenje za za razne b o ­lesti, a j e d n o g za odjeljenje za tu­berkulozu. Zan iman ic i t reba da p o d ­nesu svoje m o l b e Oblasnom O d b o ­ru Splitske Oblasti u Splitu p r e k o Ravnate l j s tva Bolnice u Š iben iku najdalje d o 20. j u n a 1928. i da d o ­kažu i sp ravama , d a nijesu p r e k o r a ­čili 35. god inu života, da su reguli-sali vojnu obavezu , da su p i smeni i tjelesno zdravi . P r e d n o s t će imat i oni , koji b u d u dokazal i , d a su već služili kao bolničar i i d a ni jesu že ­njeni. Nas tup službe na 1. jula 1928. Za potanje obavijesti obra t i t i se Rav­nateljstvu Bolnice.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Ante Haljev. - Tisak Pučke Tiskare u Ši­beniku — (Predstavnici: Jerollm i VJeko-slav Matačlć).

SALAMA prve vrsti nova

Ki roba posve zrela M dobiva se svagdje. H Prvi hrvatski tvornica salame. U suieaa mesa I rsasll

M. Gavrilovita sinovi d. d. Petrinja

zastupstvo:

JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Dalmacija)

G o s p o d a r s k a Pro izvodna Zadruga u. n. o. j . - Tijesno

Br. 186. Tijesno, 3. VI. 1928.

I Tko oglasule. taj napredulel

Baosjfiis

Jadranski Promet t r g o v a č k o d r u š t v o

Šiben ik - Stara obala

Trgovina brašna i 'zemaljskih pro­

izvoda na veliko.

i

i

Ovo je p r a v i originalni

V l a h O Velixir

Tvornica utemeljena g o d i n e 1861.

koji okrijepljuje i ozdravljuje kojeg proizvadja jedino

R. V L A H O V Nagradjen na svim svjetsk im i z ložbama.

I m e VLAHOV i dotična etiketa zakonom su zašt ićeni kod sv ih d r ž a v a sv i je ta

ČUVAJTE SE PATVORINA!

Oglas natječaja Raspisuje se natječaj na ispraž­

njeno mjesto strojara pri zadružnoj mlinici, i to sa slijedećim uvjetima:

a) da je ispitani obrtnik; b) da je sposoban radu; c) dokaz, gdje je dosada ^odio

motor; d) da je državljanin SHS; e) da muže jamčiti za

odgovornost , f; dokaz ćudoređa i ponašanja. Natjecatelj treba da podnese svo­

ju molbu d o 20. VI. t. g, sa zatra­ženim uvjetima, a plata će biti po nagodbi sa predstavnicima ove Za­druge.

Ravnatelj: Član uprave: P. Stegić, v. r. MU Martin, v. r.

RAVNATELJSTVO OBLASNE BOLNICE ! SKE OBLASTI U ŠIBENIKU

Br. 1464. Šibenik, 21 . svibnja 1«

Oglas licitacije Oblasni Odbor Splitske.OblasI

spisao je oiertalau licitaciju za skrbu Oblasne Bolnice u Šibeniku sa raznim životnim namirnicama i gor ivom kroz 11. polugodište 1928. Prva licitacija držati će se u uredu iste bolnice dne 23 . lipnja ove godine u 11 sati prije podne, a kad ne bi ova uspjela, tada će se, uz iste udo­ve, a po odredbama Člana 94. zako­na o Državnom Računovodstvu, dr­žati druga licitacija kod iste bolniee dne 3. srpnju o v e godine u 11 sati prije podne. Usto vi se m o g u vidjeti u uredu Oblasue Bolnice u Šibenika sve do dana licitacije, kroz vrijeme uredovnih satova.

Ravnate l j : Dr SEAT, V. r.

U Australiji za Liro Sterilnga 21

UJužnu Ameriki za lira Slerlinga 19.

otprema Agencija Traž i t e upute .

JOSIP JADRONJA -- SIBEN

Najsavršenija i najsolidnija pisaća mašina današnjeg: doba jest

, , A D L E R " model 25 a>

Zastupstvo sa konsignacionim skladištem za Dalmaciji

G r g o R a d i ć - Šibenik Ulica Kralja Tomislava broj 3.