naši dopisi212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_09.pdf · koji su s nama vladali,...
TRANSCRIPT
l l l ·
l
Po t'arina plaćena u gotovorn .
Izlazi svakog petka večer.
POJEDINI BROJ l DIN.
Glas demokrata sje erne Dalmacije. Prodbrojba: godišnje D. 40 polugotJ. 20.
- Oglasi po cijenlku. -
'V
God. 2. · Sibenik. 10. marta 192~. Br. 9.
"Je~instuen naro~--- je~instuenn ~ržnun. Već smo jednoč odlučrro
naglasili da 111 pitanju našeg državnog i narodnog jedinstva. niti trpimo niti želimekompromisa a najmanje takovih, koji bi davali pojedinim c:lijelevima dr~ave neke osobite položaje i iznimke ..
Povijest nas uči da tako·vi osobiti polo.žtaji u državi ·nijesu nikada ili barem vrlo tešto .doveli do slijevanja u jedinstvenost, već naprotiv su ojačali 1 prijetili državi rasciJepom ili sve to većim separatizmom, koji je postepano dovađao do Tasula. ili do nemira i trza vica sa dmtraJno m vlado m.
Osobite autonomije ili separatizmi u državi stvaraju u odnosnim pojedinim držav.:J.im područjima putem .autonomnog zakonadavstva i upravnih, socijalnih .1 cl omomskih uredaba svoj posebni život 1 običaje. Ovi se ukorijenjuju u duši naru,ln., stvaraju posebni a.mbij 11t i osobite interese 1 društv<3nA odnošaje, tako da Be kro. dugi mz godina nehotično
ili hotimice separatizam sve to više učvrščujA mješte da
' slabi. S tomelja je s toga pogrešno mišljenje po kojem bi se naš j \J ·l in tveni narod postepeno i lagano ujedinjavao 1z separatizama i autonomiJa. u jednu jedinstvenu drža vu te da bi se faktično ujedinjenje moralo prepustiti samo vremenu 1 narodnoj svijesti.
Narodna svijest iskazala se aktom narodnog ujedinjenja od l. decemLra 19:8. pa 1 danas ogromna većina
našeg naroda pristaje na narodno ujedinjenje od Soluna do Soče. Kroz ovo tri i pol ' godine, od proklamacije ujedinjenja u0 danas, nije se pošlo mnogo dalje već ~ivimo u potpunom zastoju nalazeći na hiljadu prer ·ka. Živimo još u odjecima jedne kukavne prošlosti.
Hrvatska, Slavonija, [Slovenija ,j ..I)almacija, Bosna. 1 Hercegovina, S11bija, Macedonija, Crnagora. te ~:eđu
murje, Banat 1 Vojvodina, sve ovo sedam našib područja, od ·kujih sastoji država S. H. S. živjela su 1 kroz vijekova VOJim posebnim drža,nim životom, imala su gotovo .svoju vlastitu povijest 1 zakonodavstvo. Oni koji su s nama vladali, Tur-cČin, Njemac i Madžar ogra"dili su bili sva ova područja kinezkim zidovima, dapače
su nastojali da i kulturom OYe ograde što čvrščim uči
ne. Ovaj živo t na~eg naroda u pujedinim .krajevima sve nas je više međusobno otuđivao tako da je trobalp doista znatnog napora da su u narodu uzmože uzdržati ideja o jedinstvu, koju su 'VlastGdrŽCl rnatraJi \7 8leizdajom 1 pobijali je u školi u VOJSCl, n uredu, u crkvi i svakom mogućom prilikom sv1m mogućim sredstvima.
Oslobođenjem izgledalo je da su te ograde, proti v kojih je baš Dr. Drinković i:dao-ao i woj život, sasvim poništene, ali čim se je prešlo na. prak-čnu primjenu, na flam život,
o~jetili smo da su te ograde još tu i ako silom novih priiika znatno oslabljene. Ono što su naši ugnjetavači umjetn o i pro mišljeno Btvarali. izbij a p onovno na povr mu. B "'like života, gospodarskih J državnih ur claba izglađuju se teškom mukom i velikim naporom pa i ako izjednači, . ., ..,i~> ;rlo i mora da ide re-
' akciju ~ja se pri tom nai-lazi, f talB.tramo shvatljivom. kod onih, kod kojih narodna svij e 4- lije ta ~ -1 jaka da može prGu L~.~.~...i k ..... mpanilizam 1 osj~>0aj pripadnosti p0jedinom kraJU ili plemenu, razv.itak kojeg osjećaja j Beču i Pešti osobitu stao na srcu.
Kad dakle vidimo kolike su pre p· eke narodnom UJe-
dinjenju navedene činjenice,
apsurdno je tra~iti od nas Naša valuta. bilo koji kompromi , po ko- Svojom destruk.tivnom Sl
jem bi mogli pristati na stva- l lom o im drugih zala izazvao ranje ili odobravanje iznima- je !rat i opći val skupoće, koja ka u državL jer m1 znamo poput kuge nemilo bara, zado što iste vode. Mi ne mo- hv,tćajući sve šire i šire dižemo pristati na stvaranie menZlJe. Mi ćemo se ovom autonomija u državi pod zgodom osvrnuti specijalno predpo tavkom da će se je- na našo valutne priEke odnodinstvenost vremenom i ra- sno neprilike kao i na skuzvojem prilika oživotvoriti poću. koja kod nas prelazi u kad vidimo na temelju krntog apsurd, budući da su mnogi iskustva . da se tim po tizava artikli osobito životne nabaš ono protivno, proti čemu q1irnice, što ih mi kao suvise danas borimo. šak izvozimo , kudikam o sku-
I kad bi ta predpo tavka plje .kod nas nego li u onim odgovarala,jednom kad smo gržavama. koje su u zadodanas u stanju i u radu da voljavanju svojih potreba tim jedinstvenost države tvori- artiklima na nas upućene. mo, ići dugim 1 tttnovitim Predaleko bi nas odvelo putew, znači ništa drugo do nabrajanje općih i vulgarnih li, da se primjerom izrazimo, razloga naše skupoće kao: mje to ravnim uputiti e dru- poreze, visoke carine, tarife i gim zaobilaznim putem odno- drugo. ili isticanje psibolosno produljivati borbu zana- ških momenata kao što su: l·odno l državno jedin tvo, pohlepa za brzim l lahkim kakovo želirno i hoćemo, u dohotkom, naglim obogaćinadogled i državnom sređe- vanjem, nesolidno t na::-ib prinju, toliko danas nužnom, vrednih krugoya. Mi ćemo se nikad kraja. ovde držati u glavno m naci-
U našem dakle načelnom . . k . jonalno - ekonornRk strane
stanovištu rm demo rati smo bl dl 1.. . . pro ema1 naime, i ~ taknut
o učno nepopust JlVI , Jer u • ć '- k d 11
..,še va-. . . d' . d ž erno uzro e pa a "' p1tanJu Je mstvenost1 r ave 1 t t · i naroda ne možemo ništa. da u e, nJe:6m u ecaJ ua sku-ustupamo ili popuštamo. Kom- poću i načine za Djezinu ::;a-pro misi sn isključeni . naCIJU.
I baš s to~a graja 1 vika Glavui faklori , koji su b1li na nas sa svakih strana, kle- i bi vaj ll od ud bonosnog uvetanja i podlih osvada na ~ecaja ~a pad naše valute, koše, u čemu se naravno o- Jesu ov1: dlikuju pleJDenski šovinista a) opća ekonomska situajedne i druge strane, koji u cijl} naše zemlje· b) trg. pianama naziru svoje prave du- ćevna bilansa · e) inflacija nošmane. vih novčanica; d) politički
U ovoj našoj borbi m1 ne unutrašnji :i vanjski pc•ložaj. ćemo smalaksati, mi moramo Pasivnost na v e trg. plaćepobijediti, jer ideja, oko koje voe bilanse J uvek kostanse okupljamo i za koje se tna, ali naročito e ona ozala.gamo, je sveta 1 posve- seća sada, kad su u ahnule čena, ona je velika, iznad po- prištednj o dol: ra od naših jedinačkih, regijonalnih i ple- iselj nika i to zbog krize rada menskib interesa i zadj evica i be po lice, koja u poslednje i uprav s toga ljndi koji ne vreme vlada u Americi. Premznadu za samoprijegor i žr- d u iseljenici pred neko tvovanje svojih intere a j d- vreme tako reći poplavljivali nom višem idealu, napadajn našu državu dolarima, ipak nas i rnše, jor sm o 1ru na naši "reformatori valute" niput 1 i glavna, go tovo jedina je n znali da dolare upotrebe za1•n+a oži"Yotvorenju njiho- za stabilizaciju 1 anaciju v iL interesa i ličnih am bi cija. knl·sa naše valute, nego su
•
•
većim nolom puštali slobodno ruke raznim "agentima 11
, da se obogaćuju n~ štetll celokupnoga naroda.
,rugi i to tako važni momenat, koji rnši vrednost naše valute, j st nesre-ćna infla ija, nepro tano štampanje novih novčanica. Tako god. 1920. u septembru bilo je u opticaju 2814 milijana dinara, ~ god. 1921. već 5841 milijon; i dok je država god. 1920. dugovalaNarodnoj Ban · ci 2G90 milijana dinara, god. 1921. (do 22. rpnja) dug već izno i 4072 milijana. Iz tog se razabira, da je država u razdoblju od 10 me eci posudila od N arodne Banke 12 2 milijana linara! Naravno. a i ekonomski je opravdano , da tako velikim brojem novčanica u opticaju naša valuta mora da irna padaju ću tendencu.
Treći uzrok padu na e -valute jest politička situacija, koj a je kod nas dotle dovela, da srno izgubili sav kredit od inozemstva, što je uv elike o labilo našu valutu.
To su tri glavna uzroka padu našega no-vca. Osim tih ima, dakako, i drilgih kao n. pr. naša izvozna carina, kojom su se po tigle jedino financij ke mjere, naime, krpanje državne ~lagajne. Iza nje d olaze n aše revne banke, koje drže u svojim rukama žilu kuca.vicu naše industrije, smatrajući je pukim objektom za eksploatacij lJ i zadovoljavanje svojih ličnih interesa. Pa onda ona blažena spekulacija, slobodno trgovanje devizama; nadalje, državne naba ke na strani (potrebe za vojsku i saobraćaj), koje se plaćaju u stranoi valuti. smanjena produkcija, oduzimanje on ih 20 °;0 , pri zameni kruno i raz m er l: 4! I tako. bi mogl1 sve redom nanizati mnogo toga , što je uvelike oslabilo vrednost naše valute.
Eto, ocrtali smo u glavnim potezima uzroke paJa naše valute, a da g lavni uzrok naše skupoće leži t l ni kom nj ezinom tečaju , r az Ull ilJivo je i svakome laiku, j er u ze\)lljarna, koje im "j viHka, cene p oj edi u im arti h li . 1 ~ ne ustanovljuje direktno pr:JcluCPnt, nego eksport 1 , a on
ravna pr ma f1 •71 1 ~ Ln c0~
n :una i prema kun~n ; _:.H1Ć. I3
\ .t.Jute. Proclu ent može uto-
liko mceat1 na r:-~7.vitak C<'na. ako smanji produkciju. (sto
je tako i s r obom, koju uva~ ?tamo. Imp rtirarno li potr-ebne artikle, kad je naša v aluta bolja, t o IRu nam oni mnogo jevtiuiji nego li onda, kad je ona lo"' a.
r::\Rhodfl. Q~j . t()g~ tr(>ba da drža\7 a pl' ' ::~tu. u ~a zajmovima kod N~rudno Banke i s. time skopr:m · m opticaj cm novih novčall i ca. . K 1ko drž...1.va d t- e~:~ tl n . klatl svoj e financije pr Jm ct je 'i OCijalne poli Li l~ •.
, što nam nij e od preke potrebe. treb ~1l o hi ek portirati, a izvoznu carinu prei-l načiti t e ukoliko je ona zapreka :,~lob odnom izvozu ublažiti j . Uopće , ve carine do kojih drž a ne crpe o-
Mera za :mzbijanje skupoće ima više. Spomenut ~erno ovdje samo glavnije. Prva bi bila, da država sama pr uzme opskrbu pučanstva najnužnijim životnim namirnicama, a da diferenciju između ku po v ue i prodajne cene padne na njezin teret. Ali tu je meru gotovo nemoguće primemt1 u našoj državi, jer mi imamo i onako gol emih poteškoća da državni proračun dovedemo u ravnotežu.
Jedna radikalna mera pro-tiv skupoće, l oja so može upotr biti protiv bkupoće,koja sc možo up otrcoiti u zemljarna, što imaju znatan višak produkata za izvoz, bila bi ap olutna zabrana izvoza. Taj v ix a k, koj i radi za brane o-
. sobitu l~o r i t, a koje ~ metaj_u
izvozu, val,jalo ui potpuno ukinuti. Iza toga treba svim silama n a toj ati, da povećamo produkciju i na taj Hačjn vive izvozimo nego li u vozimo. Ukratko, valja uklonuti sve ostale uzroke pada naše valut , koje sm o nabrojili te i krcno poraditi na tomo, da . e razb i::. tri na a unntrašnja politička · ituacija, e• da . e cela narodna energija upotrebi na procvat našeg.a ekonom ko-socijalnoga ži ota.
A. Š.
taje ~ dotičnoj zemlj]. obara kostantno cene. Ali tu se mern ne može ekon m:)kog gledišta nikako preporučiti ,
jer se njome n e uklanjaju uzroci skupoće već samo po- . sJedice. Time ne bi pale cene svim artiklima, a bilo bi neopravdano, a i ne može se prinuditi seljački talež, ela svoje produkte prodaje jevtinije, ako u i to vreme ne padnu i cene onim artiklima, koji su njemu potrebni. Kad bi sc ipak h.t elR uvesti ova rn~ra pala bi pro l.ukcija, a od kakvih je t o po. ledica za eko_nomaki životj dno 7erolje suvišno je istaknuti.
J edino i najbo1je: dakle, Rredstvo za suzbijanje kupaće je .. t anacija naše valute. Razul1le e, da se kurs njezin ne će am od sebe popraviti, već treba zadovoljiti neke uvete, koje ćemo sad na vesti.
Pro svega, trg. plaćevna
bilansa tr ba da bude aktivna. Ako jedna država ima više da primi od ostalih država n ogo li njima da izda, tad ću 7 a njezinom valutom nastati pvLraživanje, što uvelike deluju na porast kurHa nj nnoga nove~. U ovom je slučaju pr t r ~ hna što veća
p Ju · tk ij a. ··{adalje, Jržavni priborli ne
s 1.;rt ' •• 1.1 m:.. nji od državnih
JubHei .. a 7 0\- mi navršilosl-l
40 god in u, što jt> n Beogr •• du progl a~en n junack:.t ' rbJja kr,.Jjevinom. Tom prilikon; AkademiJ a N au ka u Beogradu r d rza la je S'I'I.'Canu sj eJ.
nicn. Pro lava 72. godišnjice. U uto
rak 7. ov. lllj . pred Jedtnk bl'atske nam Č ho~ lo vačkt~ rep u blike g. T. G. Ma"a.ryk slavio ju 7 J. odišnjicu ·vojega rođPnjn . I naš 'li t prirlruzuje se ~rda čnim će tilkama cj .•ku pno ll iJ šc naro rla, j»e je veliki .Masa ryk ponos i l<t\' a čitavog
slavenstva, veliki prijaLel; Jugosl,vij e. Ži vio!
Za ratnu siročad. Društvo za zašlilu djece i mladeži obznanjuje sve ro ,tilelje i skrbnike djece i mladeži u Š .beniku, da ć ~.; po llarPdbi Ministarstva za socijalnu politiku, razdavati cipele. bj l' ČVP \ tkanina za. odijelo svoj ratnoj siročadi u Šibeniku.
Razdaja će se obaviti tl ženskoj građansko j skoli - prvi kat, u nedelju 12 ov. mj. od 10-12 sati prije podne.
Zahi}VIl. Z .. mska Nfr. Zadruga na opću ~elju građanstva, ponovila je prošle nedjelje krasnu djećju zabavu, na koju je pohrlilo nmošlvo roditelja sa svojom d;ecom.
Dok i ovom prigodom hvalimo laj rad zadruge, xeljeti jo i ističe
mo dn ženska zadruga ; svim silrtnm poradi ne samo prire'đivnnjem
zabava, već da. svoj r,td pr ~ueso 1
na polJU prosvjete i huw tul rlmosti, jer je to u Štbeniku i nužno i putr<,b: lo.
Naši dopisi Zlarin, 7. ILI. 19~2.
Prekju čer jP bila održnnH protestna kup. t.inn pro t,~· m~rnoranctu
mn "Hrv.· bl .Jk . ". Uz jedn fJ dušno· osu u , J je l pr .. zt r btn:.a-skih izda.jmćklh makinacija, bi la Je jednoglasno pn h vaćena i odaslana. pred ~jedniku skupštine ova rezo-lucija: · • a:wpljeno pu čnn:~ l ·:o varoAt Zlarin, najocil učn je prn tesLlJjt: proliv izJ ajni ćk ll.; spi lkarenja vođa, hrv~
blok.L • te t razi da "'~ potpi,;ivači hrv. m<> rnoran •l uma najstrože kazne u.
Opć. upravi telj:
Iz StnukOY ea.: D,w 25 JI vjPnčao s" naš tnj{• ·ea u in, vnjcdni zagovara tt'lj, r> n<§ P D. S: P,ade Miletić sa d nr? o·oom goo;;p ođrcom
Šimom Ć buv. Nu prt go i tl' IJ -;većao r· sli, sk.upilo
se Kr. HCO u fo nd p rvog u Ravnim ko tanma, Sr>~ol. kog društva osno \' anog u tan i~H·cim.
ČeslitJmo tnl<l i e-nf'im. Sokol.
8un~i Ju~oslauen moro ~iti čin
]Ufi08lflV. Mfllltf
Pnrotn. Opći int~ res u grad'u pobuđuj f> rn~pr.1va protiv l~ Ct'!lkovića, im e Vtdasa pok. Lovre i Š ime V1d..ts Ivina iz. Novalje o}>tuženih §to bi u noći 26-27 Jula prošle go ine umor1li oruf.!llka Andriju Sm01janovića:..
Rnz!Jrava je prčela tt srijedu te \ je čilav dan bio. izcrpljen preslušavanj . m op lu ž nika. Predsjeda savjetnik. Ralotllir Kalić.
Po kazivanju. samtb. optuženika ovaj žalosni 1 teški ucin sastajao b1 u glavnom u slij ~l (e n. Lađom optuženog Vi.dasa u rečenoj noćb
imao bi Crnkov; ć: prokriomcariti blago u ltahju. Pok. t>moljano\.-ić
je sluč;tjno tu Dabasao i opazivši, o čemu se radi, ušao u ladtl i na~ ložio optuženicima da s ladom i blagom idu u Novalju. Po kazivanju optuženika Vidasa tom bi prigodom bio obtuzenik Crnković na svaki način pa i velikim mitom nagovarao oružnika da odustaue od tog naloga, ali mu to nije uspjelo, jer je pok. oružnik no samo 1. d bio takove ponude v ć ji! o~lro korio
opt~tzenike d.a takove }!Oslove f!Oduztmlje na_ korist nep1 i j atelja. Videći optuženici da to nagovaranje
ne dono i uspjeha, da sprijece polazak barke u Nonlje bio bi jedan od njjh otvo·rio čep na dnu
Inde i pustio tim vodu, koja je pot.ela prodirati. Na to bi bio uružnik naredio da se odruau ide kraju. Kada je lađa dospjela na kraj prvi bl se bio iskrcao Crnković a po tom oružnik Smoljanović i dok bi optuženici Vidasi izagnavali blago iz lađe, Crnković bi bio napao
/
oružnika nrinriv~i g11 nr ire u gin· vu, Vitlasi bi po tom pod 'silom ozbiljne pl ijelajc sa strane Crnkuvića !..ili , kupa s njim uzeli jo~ živa oružnika, dovdi do lađe vezali zu 1dro 1 bac11t u more da rnu ne bi biio trng11. Op 11~n1k. Crnkov'ć pak drug-č1je prikazuje događaj
prebacu jn ć1 počinjenje ono' ~ad
nog umorstva na optu~~ne Vidase. Rasprava lro\je već treći dan
p.:t se pravonj k očekuJe za sutra.
Sokol. Kako predvidjesmo ples Sokolskog Drustva u spio Je j JOO.
Gr.1đanstvo se li.;;tom odazvat 1 i 'lako pokazaJu, koliko voli ovo ag1lno i radišna drustvo svoje. Članstvo n. i plesni od bor izvršiše tačno svoj ~adatak. le Sokol se
- može uistinu pono.;;iti. . ada ~e u društvu na svu paru vrše pripr me za svesokol ki slet u Ljubljanu, kamo će društvo također !..rojno poći, da na n:1jpozvanijem mjestu dade vidlji\· okaz SVOK ra11a.
SvP sekcije Sokola radE'; tako ć~> pročelnik prosvj r tne sekcije ]Jrof. B. Marčić držati u subotu u 20 sati spomen slovo o prvom stare!'lini Jugoslavensko~ Sokolskog Saveza d.ru Ivan Oraženu.
Diletansko-dramalska sekcija po-činje u n djel;u dne U o. mj. u !O sali. sa svojim pred:t::n-ama. Prva na red je ~dnktor \h111•>r 14 n 3 dijel.1, Za vr!j~:me. pre<'. tava će svirati veliki ~okolsk1 orhe tar.
~fuzična sekcija p1·ireduje 25 o. mj. prvi svoj ve!iki koncerat pod ravnanjem maestra -Gotovca. Preporučamo građan tvu, da po-
hađanjem zaba\'a prmest', koliko može, eda se naš Sokol lako pudigne ds bune predojač1o svima.
Kleveta. Pod o\'im naslo\'om donosi splitski • Ži\·ot ~ zasluženi qdgovor klerikalnoj štampi u Splila koja furtimaškim tuetodama i be-avjesnim opadaujima S\1a.ljuje krivnju na ministra Dr. Krstelja radi i-hrane Dalmacije. Dr. KrsteIju ne treba ·naše odbrane, jer je njegov rad otvorena knjiga, ali kad smo pri tome, mi u Sibemku mo~e:.::lo svijesno tvrđ1li, er smo upućeni, da se ppravo Dr. Krstelj svojski zauzimlje da spriječi a vet gladi koja prijeti Dalmaciji. Klevete i uvrijede raztozi c:u kl(lrikalne štampe, a vrijeme će reći :.voju.
Zulum talijana. Zadnjih su dana zadar.;;ki talijani nakon uličnih demonstracija protiv Jugoslavena, provalili u naš konsulat, te polupali vrata i razbili pokućstvo konsulata:- Priređene sn demonstracije protiv naše države, a da pobješnjela rulja nije b(la zapriječena od talij, vlasti. - Poslije razbojničke
akcije na Rijeci i demonstracija u raznim gradovima Italije, mi o•'P.-' kujemo od nase vlade šLo energič
niji istup, jer proračunana izazivanja Italije prelaze svaku mjeru i granicu. Ako se Tripolilanci znadijahu odr\·ati talijanskim kaporeta~ima, zac će Jugv"lov~.;u i ko kraka jagnjad da je trp1ti svak od l vne zulume odgovornih i neod ~ovo rm h komedijaša prell'()morskog os ajača?
Kavana na po jani. PnvrciJleuo je, zdvorena radi p opra. vaka, lu ć~ biti kroz najkraće ·· ·t me preuređena.
~Ibenik 1n Mn arvka. Nnsa ja općina upravila kans1;latu Č: eh-.::.! ovaćh rcpublih u Splilu ovaj brzojav: "llvolite ~aopćiti preds jedniku Vaše Rcpnbltk<> genijalnom rl za\ m ku 1 uzornom patrioti O.ru
Tomi T. ~aryku, da "" ova općina nn. ime cijelog svug pučanstva pridružujt: zan snim če--litkama svega slavenstva i cij ·lor- civilizovanog S\'ijela prilikom njegova 72. rođPndnna. Živ10 Predsj"'dnik D.r l\fasaryk.
Na. prolasku. Nas čuveni- ml· -di e:m fi<'ki ••mjEltnik ·;:o.p. Kirin iz tužne btrc, b10 j predj učer na prolu ku kroz naš gra , Iz Zagreba k11•uuo j<! u Split, kamo će . e baviti razmm umjetničkim priredbama za doček našega Kralja.
Lična vJjest. Komnndir državr,e policije J! . kapetan B. Čurković stigao je u nas grad, deL za nekoliko da 1amjem komH ara držav e policije g. Ca rcv1ća.
ll. pešad•j ki puk Kar·a-Gjor· gja" slavtć.: s oju slavu 19 ma1ta 192~ kau \1-pomenu na cian ust:>nka pod Kura· Gjorgje111 gooioe l 04. Sec, nje kolaca u l O ča ova, a po p0dne vojničko vesel'e sa r.uočitim program om na polja r 1 Kralja Pdra u Splilu.
Popis ntoke. Us l jt>d uandbe Komande Sibeničkog Vojnog Okruga od ~3. Vf'ljace 1922. br. 206 iro <~i u se sastaviti spi kovi vlasnika stok<>, vozova i pribora.
Ti se spiskovi imaju sastaviti najduljE' do 15. aprila ove godin
Upozoruju se vlasn ci stoke, vozova i pribora da se ovo popisiV<>nj·: 11ro>odi, kako je go ri spomenulo, po narevjenju Vojničke
' 'lasti i da ti popi i služe isklJUčivo c:amo vojničkoj \·lasti u svrhu očevidnosti. le da s tim popisiyanjern llljo ni najmanje skopčano
nikakvo oduzimanje blaga ni vozova n;ti odmjerivanje ikakva nameta.
P reporuč nje se zanimanim vlasnic;ma, da s nnjvećom predusretiJIYOšću budu pri ru.ci odaslanicima, koji će popis izvršivali, da ne potpadnu pod posljedice kaznenih propisa vojnič::t1h zakona . .
Tko se ne bi slučajno htio odazvati da dade podalk<> nolreb ue za popisivanje, bit će prijavlj >n i prisilno predvedeo da obsluži svoju d užnost.
la ovo popisivanje odregj eno ie vrijeme otl 9 do kunca tekućeg
mjest!ca. Tačan dan kad će popisivanje počeli u pojedinom selu bit će zanimanicima objavljen od glavara.
Na "im čitateljima. Neka se ne i·1 e naš1 t,1L·1tdji, ako u uasero listu ne M.đ... mkaknva odgovora na namjf,rna izazivuuJa s~aov1le mJcsn~ ~lam p e.
O uzvaru rina. Lijepo i pr l-li čno predav o je konobarskliiadzornik ~· I on o uzvara vina, u sokolskim f'lJ",oriJatlla. Pric:n1ni vmoll,a.~ari ...,omnjo 1 .;;u ~lušali
predava. .je 'L:ko\a i "lična preda,·::~nja. i• l. n s' .,(;( np : ·-~·• :,
a na vini) JtUJltlfl jn lo\ se što brojniJe odazovu 1 r•t 1o:> zn~t - .... ok01 islP.
Novo trgovn.čko tvrth n Slben~ku: Prva 1ialmatinska tvornica prediva i tk:.tl a Paška Hora i dr. sjedi tc Štbenlk.
.Promet" v. jvodić-Drezga-Mirković- M tr~~::lić, trgovina ua veliko kupovinom { prodajom žitarica i vih O!:talih ZC!lllulj. kih r roi zvoda, k o(onijatntJ i. svako druge robe. Anđeo Matačić i drugovt, vođenje
lrgovma sa s\·ukovt'snim gradtWoim mal ' rljalom.
lvan Žaja pok. Špire, trgovina koza.
Krste Margetić ftlijala ibenik, agt!nluroi i k:Jmisijonalni posao sa kolomJalom 1 mamfakt11rnom xou lHIJ . Glavni stan Zagr b.
Lcwy i Htmači, prodnja rukotvorina i !>itnJ ·CLrije.
I van t čin S ai n, prodaja rukotvon!:la uopć .
Gradska k njlžnlcn. Ova znamelUta kulturna ustanova otvara se 13. ov. UlJ a potanje upute dava kri}iž ra Bab1 . Knj1žica je ustanova, koja nam otvara oči, S'hi osjećaJ.: i probuđuje nas da osjot tm o i vidimo, da smo potp ni J go lavc>Jti, n. Jngo lavlja 1 jugosl:;yen lvo, to je uaša zavjE- loa n1lSaO. Zato pr poručuruo na~em građan~tvu, da se okon:;lt knjižnicom, koja ima da služi općoj obrazovano li.
Hino Edi on. VJasn1C1 Kwo Ediso n uredi·~:: nov({ prostorije u ulici sv. Frane lik na rliskriŽJU sa glavnom ulicom.
Kino vrć radi. Veliki Koncerat " okolskog
društva •. M uSki :~.bor i orhestar ,.Sokolskog Društva" pod upravom svog dru~tvenog d.rigenta glazbenika hkova Gotovca prirediti će koncem ovoga mjeseca veliki vo-
. kalni- in3lrumentalni koncerat. Na prcyrnmu su birana djela ~vjelskih kompoz1Lora : Bee thovena, Haydna, Massenrla, Borodina . .Mauiu zka, a jugoslavenskih kompoz1tora 1borov1 Lisinskoga, Ha.lze-a, Dobronića, Gotove,. i jugoslavrn ke narodne pjf' me. Potanjt program, te dan i mje to koncerta. objavili ćemo naknadno. l J pr a v a
Priopćeno. U svezi s interpelacijom u "Narodnoj Straži" od 4/21
ćlanak u .Slobodnoj Tribuni• od 2j3 potpisana direkcija saopćuje, d a reka već od mjesec dana zaisik.mu islr žnu komis1ju, koja bi im la r.tzv iditi da lt ~aoba u pogl~đu lošeg plaćanja radnika siverićkog ndnika i su ro vog postupanja , njima odgovara istini lli ne. Toj komi. iji, ona se nada, da će se pridružili izvje:;tit~lji uredništva obaju imenovamh listova, da im se tako pruži p rigoda iznijeti proto
kolarna svoje rrigovore pa da će i stranke: pučka, radikalna, demokrq,tska i zemljc•radni/lka n nju po· slali po jednt>g svog odaslani ·a e da kasnije O\'i obavjesle javn'ost o istinitom stanju radnika siverićkog J ud nika.
U Siveriću, 8 marča 19~~-
I n g. Kramer Direktor rudnika "Mont~ Promio~"
Vl:tstnlk 1 lzdavntelf: DR. V. SMOLČIĆ Odgovorni ure dm k : DR. ČEDOMIL MEDI Nl.
Tlsnk graf)čnog zavoda E. VITALIANI.
"Sijeno i djeteline, vlastiti proizvod odprema franco hg'On Drniš i li Ill oJe magaze,
~~ Pajniže dnevne cijel! • dok zaliha traje kod rnC? ·Cu : ' Du v ana Miov • ~n. Drniš."
Zemljo radnici t Upotrebljavajte domaći pro .. izvod, koji je bez s unnje bolji nego tudjiaski, umjetni gnoj ("Superfosfat ) koji djeluje brzo vakoj biljki i pospje~uje porast.
Isto gnojivo u zajamčenoj je kak oći, jer sadržaje cirk2. 16°/0 u vodi topive fosforne ki eline.
Proizvadja i razašilje kojemudrago količine umjetnog gnoja 98 99°/0 iz svoje tvornice u Koprivnici (Hrvatska):
"DANICA" D. D. za kemičke proizvode, a za potanje obavjesti i naručbe obratiti se zastupniku: za Dalmaciju: JOBIPU J d.DRONJA
IBENIK. Traže S<' pouzdani i savje
stni sakupljači naručaba, kojima će biti priznata dobra prOVlZlJa.
ltlltttttltlltttlllltlltltttlllllltttflllltttttlttitttflltltlltlltlttlltlllltl
Unajmljuje se zgodne prostorije za magaze u varos1 kod poljane zgo· dan pristup kolima. A ... · dresa kod uredništva.
llltltltttltttttltltlllltlltlltltlltltltlflttlltltlttiiiiiiiHIIItlltntHIIII
lli sa~u ili nii~H pruža se prigoda kupiti novi kajić od dvije godine, dug 4 m. i 70 cent. ugodan za luksus, o obito za ljetne šetnje, ribolov, zgodan za pretvoriti ga. u motor, imade svu armižu potrebnu zajedrenj , feral a citilenom i sve potrebno za ribolov. Obratiti se kod trgovca MATE ŽURIĆ -Betina.
UUUU.UD~U'Ull.'ll.U~ .t: - . uho meso svinjsku
po želji krto ili sa sl -ninom 5 kg. za 80 dinara, po.~t m franko Ul
pou zeće raza ~i lje. .v
JOSIP DUCHAC PAKRA C lavonija
Kupujemo svaku količinu lo orovog lišća u \rećama ili ba' -ma, fob dalmatin:ka luka, prudaja kroz mart l april. Ponude molimo sl a ti uz ozn ·· ku najniž~
cijene na
Braća Makale,. Šibeni r
~XXXXXXXXXXIXXXXXXXXXXXXXX" 1(~:-Er-:~~~I)E~~iE~~~~~:.!~IlGE~~ >< >< , • ,.,..: Tvrdka u emeljena 1906. >< : ~ Stigao nam je !«
~J o s 1 p J A n R-0 N J A~ ~ ~HIGINALNI GRČKI" KAMEN :~ ~ agenturni, k~~;~~~i,:-:ot~e!i!~~!~!~rski posao, X~ ~ MLINOVE I ML~~SKE INDUSTRIJE l ~ poveljeni trgovačko-pomorski mešetar. ; ' AJBOLJI l AJPPIKLAD IJI i X Brzojavi: Agentur jadronja - Šibenik. Telef. lnterurb. br. 3. X)( ; u. l c,l; X j Rasprodaje: ~ ~ Zastupstvo i skladište n ~jbolj i h ekspertnih lvrdka i tvornica; ~ 1 ;
~ sve kolonijalne, robe, pšeničnog brašna boljeg domaćeg mlina, X 1 , Nikola Dragišić - Skradin kao i mekinja, kukuruza, zobi itd. - Likera, Siropa, f!nih vina x" i , G. v . d. , K . i šampanjca. - Izravni uvoz iz inozemstva: sira Parmižana i, JUfO OJVO lC ~ ' ntn
· X i Ementhalera. te E trata konserve pomidora, Mortadele, Ruskog )(~ i ,
X originalnog caja, Modre galice, sumpora itd. - Sardin e u ulju ~ Glavno skladište kod X i u. ,bačvicama slane srdjele najveće dalmatinske lvornicr. - j BRAC' A MAKALE X Karbid tvornice jajce (Bosna) koji sadržaje 200-300 litara t!~ ..... • X acetilena, mnogo ~orisn tji nego dalmaUnski te prema tomu ~ SIB:mNIK ! X mnogo jeftiniji pri uporabi. Nadalje je cist i daje krasno jedno- If{ )! X li čno svjetlo, bez ikakvog neugodnog mirisa. - Petroulje u )(::E~~JE~~~~JE"'#EI:.E~~~~~~~;.r:~~ X sanducima i bačvama izvrslno raftrniano. - Domaće rafmerij e, X benzin i mineralna ulja svih vrsta na1fmije rafinirano, oxigen u X tehničke, medicinske i Lnanstvene svrhe, kiselina za akumulatore. X X , , X ~ Uzotci, ponude i razjašnjenja na zahtjev ~ ~ badava i h·anko. - Prima se · naručbe X svak?vrsnih pečata .. i tabla uz tvorničke X - mJene. - .
~ Zastupstvo za špediterske poslove u svim većim mje- X
· stima cijel r g svijeta. X . . X
X XXXIXXXXXXXXXX~
Solidno! - Ukusno! - Jeftino!
nastupstvo i es k lusi v na prodaja- Zagrebačke tvornice cipela d. d. za šibenik i
sjevernu Dalmaciju.
SREČKO BOGIĆ :-: ŠIBENIK •
~Gr" 44. GLAVNA ULICA 44. ~ En gros et en detail.
l
J A D RAN S K A B A N K A a. ·d. :-: B E O G H .Aill ~
-~~ vtat, Celje, Dubrovnik, Ercegnovi, Jelsa, Korčula, Kotor,
1· Kr mj, Ljubljana, ·Maribor, Metković, Sarajevo, Split, Šibe-
Lnil{, Zagreb, Beč, Trst, Opatija, Zadar. Ne\\7-York: Frank
Sakser State Bank.
.. SL VEN SK B 1
--------------------------------.------~
A • d. • • Jll(
• • z G EB =:-::-~===:===::= prtie N AR O D N A B A N K A
v .
PODRUZNIOA SIBENIK .:-: CENTRALA ZAGREB Ili en, , br. 7 . . . • • l ••
. . . . .
Upl2. l ··~ •.., .,·,.._ K 100,000.000. - Pričuva K30,000.000.
Ulo~ :... reko K 250.000.000·-.
PODRUŽNI Ce.: Rer,grad, Brod n/ ... . , Bj lovar, Dubrovnik
Os J"., Sor.·O .. h , ~m~ak, Sabac, Vršac.
I ostava: M N OŠ TOR. ~- ,..._..,.======
AFILIJACIJE: jugoslavenska ipdustdjska banka, Split. -
Bankhaus Milan Robert Aleksander, Wien 1., Augustiner-
f strasse 8. - Balkan-Ba nk R. T., Budimpešta.
AGENCIJA: Buones Aires, Rosarie de Sta Fe (Argentina) .
ZASTUPSTVA: Lim n (Peru), .. La Paz, Oruro (Boli via),
Antofogasta, nlparniso," Punta Arenas, Santiago (Chile);
~io de janeiro (Brazilija), Montevideo (Uraguay).
Pri1na ulosk~e na knjižice i ;ekući raeun uz najpovoljnije uvjete, te
obavlja sve bankovne transakcije najkulantnije.
.·