2 BUD ‘10./’11.

NAŠI ODLIKAŠI

Već tradicionalno, predstavljamo Vam naše odlikaše, učenike

koji su s odličnim uspjehom završili svih osam razreda osnovne

škole. Ove godine ih je čak petoro zasluţilo tu čast. Čujmo ih!

Ivan Antunović

1) Šalabahteri.

2) Bilo je većinom dosadno.

3) Svi su bili lagani.

4) Geografija, kemija, matematika,

biologija, povijest.

5) Nije bilo najboljeg.

6) Ne.

7) Nedostajat će mi stolica na ko-

joj sam sjedio posljednje ĉetiri go-

dine.

Matija Budrovac

1) Slušanje na satu i ponavljanje.

2) Nekad je bilo dosadno, a nekad

zabavno

3) Ništa nije bilo teško.

4) Iz biologije na ţupanijskom i iz

matematike na školskom.

5) Svi su jednako dobri.

6) Da.

7) Društvo.

Inga ĐuĊik

1) Slušanje na satu, pisanje zadaće.

2) Znalo je biti dosta zamorno, no

većinu vremena je bilo zabavno.

3) Hrvatski i geografija. Nisu mi

zanimljivi pa ih ne volim uĉiti.

4) Išla sam na školska i ţupanijska

natjecanja.

5) Najbolji uĉitelji Igor Barišić i

Mato Katalenić, a od uĉiteljica

Maja Vukadin i Tihana Moro-

Vladić.

6) Uĉitelji sigurno, već sada mi je

ţao što neke neću vidjeti nagodinu,

a škola malo manje.

7) Prijatelji iz razreda i gore nave-

deni uĉitelji.

Zvonimir Rebić

1) Slušanje na satu i pisanje doma-

će zadaće.

2) Bilo je naporno, ali i zabavno.

3) Povijest... zato što mi nije baš

zanimljivo.

4) Išao sam iz kemije i tehniĉkog

na ţupanijsko natjecanje, ove godi-

ne sam išao na drţavno natjecanje

iz tehniĉkog, i iz matematike sam

išao na školsko natjecanje.

5) Najbolji uĉitelji/uĉiteljice bili su

mi uĉitelj Igor Barišić, Tihana Mo-

ro-Vladić, Ivan Jukić i Maja Vuka-

din.

6) Škola baš i ne, ali neki uĉitelji/

uĉiteljice da.

7) Prijatelji s kojima sam išao u

razred.

Eva SloboĊanac

1) Uĉenje, slušanje na satu...

2) Bilo je jako zanimljivo, pogoto-

vo zadnje dvije godine.

3) Fizika mi je bila malo teţa.

4) Bila sam na puno školskih nat-

jecanja, ţupanijskih malo manje, i

na jednom drţavnom (u petom

razredu)

5) Od uĉitelja Igor Barišić, Mato

Katalenić i Ivan Jukić, a od uĉite-

ljica Maja Vukadin i Tihana Moro-

Vladić.

6) Naravno, pogotovo uĉitelji.

7) Vjerojatno društvo i gore nave-

deni uĉitelji, već mi je sada ţao što

ih slijedeće godine u ovo doba ne-

ću viĊati.

Razgovarale:

Klaudija Antunović, Barbara Ke-

mec i Ariana Štrk (sve 5. razred)

1) Koja je tajna odliĉnog uspjeha tijekom osmogodišnjeg

školovanja?

2) Kakvi su tvoji dojmovi tijekom osmogodišnjeg školovanja?

3) Koji ti je bio najteţi predmet? Zašto?

4) Jesi li išao/išla na natjecanje i koje si uspjehe ostvario/

ostvarila?

5) Koji su ti bili najbolji uĉitelji/uĉiteljice?

6) Hoće li ti škola i uĉitelji ostati u dobrom sjećanju?

7) Tko će ti najviše nedostajati? Zašto?

3 BUD ‘10./’11.

IMPRESSUM

BUD - list uĉenika i djelatnika OŠ "Budrovci" - Godina XI - broj 11 - lipanj 2011.

Izdavaĉ: Osnovna škola “Budrovci”, Gupĉev trg 8

www.os-budrovci.skole.hr

U izradi, prikupljanju i odabiru literarnih i likovnih materijala sudjelovali su uĉenici naše škole zajedno sa svojim

uĉiteljicama, odnosno razrednicima/razrednicama;

Glavna urednica: Eva SloboĊanac

Uredništvo: Eva SloboĊanac, Inga ĐuĊik, Domagoj Kolić (svi 8. r.), Tihana Moro-Vladić, prof., Katarina Kuric,

prof., Ţeljko Vurm, Ivan Jukić, prof., Igor Barišić, prof.

Lektori: Tihana Moro-Vladić, prof., Vlado Markić, prof.

Novinari: Inga ĐuĊik, Marija Ruĉević, Eva SloboĊanac, Domagoj Kolić (svi 8. r.), Antonija Martinović, Helena

Nemet, Valentina Nemet (sve 7. r.), Ana Muhar, Josipa Zetović (obje 6. r.), Klaudija Antunović, Sara Jurić, Bar-

bara Kemec, Ines Martinović, Ariana Štrk (sve 5. r.), Antonela Jurić, Klaudija Šupuković, David Vladić, Petra

Zetović (svi 4. r.), i drugi;

Fotografije: Ivan Jukić, prof., Ţeljko Vurm, Igor Barišić, prof., Domagoj Kolić (8. r.) i drugi;

Raĉunalna obrada i priprema za tisak: Igor Barišić, prof., Ivan Jukić, prof.

Digitalna obrada fotografija u boji: Ivan Jukić, prof., Igor Barišić, prof.

Naklada: 200 primjeraka

Tisak: Tiskara Budrovci, Gupĉev trg 21, Budrovci

Zahvaljujemo g. Velimiru Slobođancu na dugogodišnjoj potpori i nesebičnoj pomoći u izdavanju i tiskanju našeg lista.

Zahvalni učenici i djelatnici OŠ Budrovci

Predstavljamo Vam još jedan broj Vašeg

i našeg BUD-a. Ĉasopis je to uĉenika i djela-

tnika OŠ Budrovci koji je prošle godine

proslavio jubilarni 10. broj. Kako i priliĉi, u

novom desetljeću ima i ponešto novosti. To

je prije svega nova velika rubrika "U našoj

školi i oko nje" kojom smo odluĉili dati više

prostora vijestima i dogaĊajima vezanima

uz našu školu. No, ova rubrika takoĊer

stvara vezu izmeĊu našeg lista i naše školske

internetske stranice. Ako već niste, posjetite

ju!

Ova godina takoĊer je bila u znaku broj-

nih uspjeha naših uĉenika na raznim natje-

canjima, te se moţe ponešto proĉitati i o to-

me. Naravno, već tradicionalno predstavlja-

mo Vam naše maturante, kao i one najmar-

ljivije meĊu njima, naše odlikaše. I za kraj,

ovaj broj je posljednji kojeg ureĊuje troĉla-

no uĉeniĉko uredništvo s naslovnice, pa se i

s njima opraštamo i zahvaljujemo im na

svemu što su napravili za naš list.

No, da ne duljimo - uţivajte u ĉitanju 11.

broja BUD-a.

Uredništvo

Naši odlikaši ·················································· 2

Uvod, sadrţaj ················································· 3

Razgovor s povodom - uĉitelj Ivan Jukić ············ 4-5

Naši djelatnici ················································ 6

Likovni kutak ················································ 7

U našoj školi i oko nje ·································· 8-17

Naši maturanti ········································· 18-20

Govorimo strane jezike ··································· 21

Naših prvih 10 brojeva ······························· 22-23

Putujemo svijetom i vremenom ························ 24

Mala škola ··················································· 25

1. razred ····················································· 26

2. razred ····················································· 27

3. razred ····················································· 28

4. razred ····················································· 29

PŠ ĐurĊanci ············································ 30-31

Svaštara ·················································· 32-33

Sport ·························································· 34

Uĉeniĉka natjecanja ······································· 35

Vremeplov ··················································· 36

4 BUD ‘10./’11.

RAZGOVOR S POVODOM

Već ĉetvrtu godinu zaredom naši uĉenici ostvaruju plasman na drţavna natjecanja iz

tehniĉke kulture, ostvarivši pritom zavidne rezultate. Ima li boljeg povoda za razgovor s

njihovim mentorom, uĉiteljem tehniĉke kulture koji je za sve to itekako zasluţan?!

BUD: Za početak, recite nam nešto o

sebi (obitelj, karijera, hobiji...)

I. J.: Evo nešto i o meni. Od ĉlanova

obitelji imam ţenu (jednu) i tri sina.

Bolje da je tako nego obrnuto.

Radim u prosvjeti od 1989. godine.

Osamnaest godina radio sam u dvije

škole: OŠ Gorjani i OŠ Budrovci gdje

sam predavao uz tehniĉku kulturu još

i informatiku i nešto malo fizike. To

je bio rad „pod punim opterećenjem“

pa nisam imao vremena za dodatno

bavljenje tehnikom i rad s uĉenicima

nadarenim i zainteresiranim za tehni-

ku. Tehnika je moj interes i hobi od

malih nogu. Na ţalost, vrlo je slabo

zastupljena u sustavu osnovnog obrazovanja, iako ţivi-

mo u društvu koje funkcionira zahvaljujući svakodnev-

noj primjeni tehnike. Zadnjih nekoliko godina, pokuša-

vamo to stanje popraviti volonterskim radom kroz Dru-

štvo pedagoga tehniĉke kulture – Slavonija, koje je

osnovano 2008. u Budrovcima, a ja sam jedan od inici-

jatora i osnivaĉa. Društvo inicira i organizira dodatne

aktivnosti, te zaljubljenicima u tehniku pruţa dodatne

prilike da se bave tehnikom kroz razliĉite radionice.

Osim toga, dvije godine sam bio ĉlan Drţavnog povje-

renstva za provedbu natjecanja „Sigurno u prometu“.

Ove školske godine, ĉlan sam Drţavnog povjerenstva

za provedbu natjecanja mladih tehniĉara i nositelj teme

„obrada materijala“ za sedmi razred. Voditelj sam Ţu-

panijskog struĉnog vijeća uĉitelja tehniĉke kulture Os-

jeĉko-baranjske ţupanije, gdje kao suradnik Agencije

za odgoj i obrazovanje vodim brigu o permanentnoj

edukaciji uĉitelja. Jedan sam od koautora udţbeniĉkog

kompleta za TK-6. razred. Voditelj nekoliko radionica

na struĉnim skupovima za uĉitelje TK na drţavnoj ra-

zini itd..

Hobija u nekakvom pravom smislu zapravo i nemam.

U mladosti sam bio izviĊaĉ, a sada ono malo vremena

što mi preostane, probam provesti s obitelji i prijatelji-

ma.

BUD: Koliko generacija ste do sada vodili učenike na

drţavna natjecanja?

I.J.: Nisu bitna samo drţavna natjecanja. Temelj svih

natjecanja je školsko natjecanje. Ţupanijska i drţavna

natjecanja su samo nadgradnja. Ta nadgradnja sluţi

tome da uĉenici shvate kako oni koji se više trude, više

i postiţu. Inaĉe, školska natjecanja

organiziram zadnjih šest ili sedam

godina. Prve dvije ili tri godine stizali

smo do ţupanijske razine natjecanja a

zadnjih ĉetiri godine prisutni smo na

drţavnoj razini natjecanja. Sam dola-

zak uĉenika na drţavno natjecanje je

izniman uspjeh jer tamo dolazi svega

21 uĉenik po podruĉju. A ako na dr-

ţavnom natjecanju budete pri vrhu, to

je fenomenalno. Uĉenici iz OŠ Bud-

rovci, zadnje tri godine s drţavnog

natjecanja dolaze s iznimnim rezulta-

tima.

Samo da se podsjetimo:

- 2008. godine: na drţavnom natjecanju mladih tehni-

ĉara J. Gjalić bio je 9. u elektrotehnici, a D. Sekulić 12.

u strojarstvu. Uz to, u natjecanju „Sigurno u prometu“

E. SloboĊanac takoĊer nastupala na drţavnom natjeca-

nju.

- 2009. godine: D. Sekulić 2. u elektrotehnici, a timski

rad (D. Sekulić, M. Jurić i G. Kretonić) izabran meĊu 5

najboljih te izlagan na izloţbi inovacija u Zagrebu

(ARCA – Zagrebaĉki velesajam) i Osijeku (Budi

uzor).

- 2010. godine: Timski rad uĉenika (D. Kolić, M. Ba-

tori i M. Tadić) izabran je meĊu 5 najboljih

- ove godine: Z. Rebić je osvojio 10. mjesto u kategori-

ji elektrotehnike, a već gore spomenuti elitni tim izla-

gao je tri rada od kojih su dva odabrana meĊu pet naj-

boljih u dvije kategorije. Osim toga jedan od njih će

biti pozvan na izloţbu inovacija ARCA na jesenski

velesajam u Zagreb.

BUD: Koliko dugo ste se pripremali za svako natjeca-

nje?

I. J.: Ovo je zapravo vrlo teško pitanje. Nema tu vre-

menskog roka ni jasne granice. Pripremanje zapravo

teĉe stalno, od prvih koraka i prvog posezanja za ala-

tom pa do samog natjecanja. Isto tako nema ni jasne

granice kod uĉenja. Pogotovo danas. Uĉiti se moţe

uvijek, svugdje i iz razliĉitih izvora (knjige, ĉasopisi,

TV, Internet, itd.).

Ajde recimo da smo poĉeli nešto raditi lani u desetom

mjesecu, smišljali smo i planirali što ćemo i kako. Oz-

biljnog posla uhvatili smo se tek poĉetkom dvanaestog

mjeseca.

BEZ TRUDA I ALATA NEMA ZANATA

5 BUD ‘10./’11.

RAZGOVOR S POVODOM

BUD: Kako su tekle pripreme za ovo natjecanje? Je li

bilo naporno?

I.J.: Meni zapravo nije. Posao mentora je da usmjerava

i vodi, a uĉenika da radeći stvara i uĉi. Posao mentora

je da prepozna zainteresirane uĉenike te da njihov inte-

res potiĉe i razvija. Zapravo, daje im priliku da se pre-

poznaju i profiliraju u podruĉju koje ih zanima. Kad se

ti uvjeti ispune dalje je lako.

A je li uĉenicima bilo naporno? Vjerujem da je iako

neće priznati, a razlog tome je taj što rade ono što vole.

BUD: Kakav je osjećaj voditi 4 učenika na drţavno

natjecanje?

I. J.: Osjećaj je iskreno, fenomenalan.

Ali ne zbog mene nego zbog njih, jer

radi se o natjecanju uĉenika, a ne mento-

ra i o vrednovanju rezultata njihovog

iznimnog truda i rada.

BUD: Jeste li zadovoljni postignutim

rezultatima? Jesu li ispunili Vaša očeki-

vanja?

I. J.: Opet moram reći da moje zadovolj-

stvo i moja oĉekivanja su najmanje bitna.

Ovdje se samo radi o ĉetvorici uĉenika

koji su se dodatno trudili i poluĉili zaslu-

ţeno, odliĉan rezultat. Ja ću biti zadovo-

ljan onda, kada i ostali naši uĉenici shva-

te, da se uspjesi postiţu upornim i napor-

nim radom, a ne preko noći kao u HTZ,

BB ili Farmi. Kada pronaĊu svoje podru-

ĉje interesa i kada se u tom podruĉju do-

datno angaţiraju, uspjeh tada ne moţe izostati.

BUD: Kakvi su Vam dojmovi sa samog natjecanja?

I. J.: Prekrasno je vidjeti 350 uĉenika kako istovreme-

no pišu test ili kako predano izraĊuju tehniĉki dio za-

datka u 12 podruĉja tehnike. Bore se za vlastiti uspjeh

i ne odustaju. Obzirom da sam i sam organizirao i vo-

dio natjecanje u jednom podruĉju tehnike, i da je sve

uspješno prošlo, super sam zadovoljan.

BUD: Trojica učenika koji su išli na drţavno natjeca-

nje su iz 8. razreda. Hoće li Vam nedostajati ili ste

već našli nove tehničare koji će ih zamijeniti?

I.J.: Toĉno je da trojica uĉenika napuštaju našu školu i

nastavljaju školovanje negdje dalje. Ţelim im svaku

sreću u nastavku školovanja i puno uspjeha. Vjerujem

da će i tamo biti jednako vrijedni i uspješni. A to što

odlaze iz škole ne znaĉi da se ne mogu nastaviti baviti

tehnikom u Klubu mladih tehniĉara OŠ Budrovci. Po-

moći meni i mlaĊim uĉenicima donoseći nova znanja,

stavove i vještine. Ţelja mi je da Klub postane mjesto

okupljanja svih zaljubljenika u tehniku, a ne samo os-

novnoškolaca.

Isto tako svi novi mladi tehniĉari mogu se ukljuĉiti i

raditi ono što vole.

BUD: Imate li prikladne uvjete za rad u školskoj ra-

dionici, u smislu strojeva, alata i prostora?

I. J.: Mogu samo reći da su uvjeti za bavljenje tehni-

kom svakim danom sve bolji. Opremamo se na razliĉi-

te naĉine. Dio opreme kupila je i obnavlja škola, dio

smo dobili od sponzora i donatora (DPTK-Slavonija,

HZTK-Zagreb, Školska knjiga) a ponešto smo i osvoji-

li na natjecanju. Naravno da bismo voljeli imati još

ponešto od strojeva i alata, no polako, nabavit ćemo.

Prostorni uvjeti su takvi kakvi jesu s obzirom da je

školska zgrada renovirana u trenutku kad se na

„tehniĉkom“ izuĉavala povijest tehnike bez praktiĉnog

rada.

Trenutno je u tijeku prilagodba tavanskog prostora za

nastavu TK što iziskuje jako puno financijskih sredsta-

va i rada. Trenutno je sve skupa u poĉetnoj fazi obla-

ganja. Nešto materijala kupljenog iz materijalnih

sredstava škole ugraĊuju domari Đuro i Ivica.

Koristim priliku da pozovem sve zainteresirane, koji

su u mogućnosti pomoći materijalno ili radom, da se

ukljuĉe te da zajedniĉki stvorimo bolje uvjete za budu-

će generacije tehniĉara.

BUD: Imate li kakve poruke za naše učenike?

I. J.: Naravno da imam! S obzirom da na vama svijet

ostaje, imate pravo na najbolje moguće obrazovanje.

Isto tako imate i obvezu obrazovati se i teţiti tome da

postanete najbolji u svom podruĉju. PronaĊite podruĉ-

je koje vas najviše zanima te se dodatno potrudite oko

njega teţeći da postanete najbolji u svom podruĉju.

Uspjeh vam je zagarantiran! Ţivot je borba, borite se i

pobijedite!

Razgovor vodile:

Inga ĐuĎik i Eva SloboĎanac, 8. r.

6 BUD ‘10./’11.

NAŠI DJELATNICI

NOVA UĈITELJICA LIKOVNOG Od ove školske godine u našoj školi zaposlena je

nova uĉiteljica likovne kulture, akademska kipari-

ca Katarina Kuric iz Josipovca. Ţeljeli smo saznati

nešto više o njoj…

Ujedno predstavljamo nekoliko likovnih radova

naših uĉenika (grafike, tehnika linorez).

BUD: Koju ste osnovnu školu pohaĎali?

K. K.: OŠ “Josip Kozarac” u Josipovcu.

BUD: Koje ste predmete voljeli, a koje ne?

K. K.: Voljela sam likovni, tehniĉki, biologiju, tjelesni,

slovaĉki, ni hrvatski nije bio loš. Ostale predmete nije da

nisam voljela - bili su mi malo teţi, ali su mi bili dragi.

BUD: Jeste li bili odlična uče-

nica?

K. K.: Ne, bila sam vrlo dobra.

BUD: Što ste tada ţeljeli biti

kada odrastete?

K. K.: Uĉiteljica likovne kulture

ili frizerka.

BUD: Koju ste srednju školu

upisali?

K. K.: Školu za tekstil, dizajn i

primijenjenu umjetnost u Osije-

ku.

BUD: Što Vam je u Ďačko doba bilo najvaţnije?

K. K.: Voljela sam odlaziti na puno izvannastavnih aktiv-

nosti, a najviše na likovnu grupu gdje smo s nastavnicom

iz likovnog radili grafike u boji.

BUD: Kako ste se osjećali kada ste se zaposlili u našoj

školi?

K. K.: Lijepo.

BUD: Je li Vam lijepo raditi kod nas u školi?

K. K.: Da, lijepo mi je.

BUD: Koji razred Vam je drag, a koji baš i nije?

K. K.: Svi su mi razredi dragi.

BUD: Imate li svoj profil na Facebooku i što mislite o

njemu?

K. K.: Imam, i mislim da to nije loše jer se na taj naĉin

mladi druţe.

BUD: Jeste li prije dolaska u našu školu imali radnog

iskustva?

K. K.: Da, radila sam u Đakovu, u Osnovnoj školi Ivana

Gorana Kovaĉića.

BUD: Kada biste mogli vratiti vrijeme, što biste promije-

nili?

K. K.: Ne bih ništa mijenjala, zadovoljna sam ovako.

Razgovor vodile: Sara Jurić, Barbara Kemec, 5. r.

Ivona Zetović, 8. r. - “Šokica”

Martina Ručević, 8. r. - “Šokci”

7 BUD ‘10./’11.

LIKOVNI KUTAK

Valentina Dorić, 8. r. - “Kuće”

Marin Martinović, 8. r. - “Ulica”

Matija Budrovac, 8. r. - “Crkva”

Stjepan Kolić, 6. r. - “Automobil”

Mislav Tadić, 7. r. - “Ime” Miroslav Batori, 8. r. - “Crkva”

8 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Na slijedećim stranicama donosimo Vam novu rubriku “U našoj školi i oko nje”.

Ona zamjenjuje dosadašnju rubriku sliĉnog imena uz ponešto drugaĉiju koncepci-

ju. Kako je u posljednjih godinu i nešto više dana punim plućima zaţivjela školska

internetska stranica (na adresi www.os-budrovci.skole.hr) koja donosi vijesti o do-

gaĊanjima u školi i vezano uz nju, kao i o dogaĊanjima u široj zajednici, odluĉili

smo napraviti spoj internetskog i tiskanog medija. Na našoj internetskoj stranici

uvijek moţete proĉitati aktualne vijesti, a za one koji nemaju ili ne koriste Internet,

ili jednostavno više vole “miris papira”, ovdje donosimo većinu vijesti objavljenih

na našoj stranici tijekom ove školske godine.

Terenska nastava na poĉetku

školske godine Povodom dolaska jeseni i obiljeţavanja „Dana bez auto-

mobila“ – 22. rujna 2010. za uĉenike Podruĉne škole Đur-

Ċanci organizirana je terenska nastava.

Ove školske godine nastavu u Podruĉnoj školi ĐurĊanci

(matiĉna škola „Budrovci“) pohaĊa 16 uĉenika od prvog do

ĉetvrtog razreda u dva odjela s po 8 uĉenika (1. i 3. razred

te 2. i 4. razred) a obuĉavaju ih uĉiteljica Martina Sraga i

uĉitelj Ţeljko Vurm. Engleski jezik predaje prof. Igor Bari-

šić, njemaĉki jezik prof. Jasminka Geošić a vjeronauk prof. Ţeljka Milušić.

Uĉenike prvašiće, kojih ima troje, posjetio je 14. rujna prometni policajac iz Đakova koji im je odrţao preda-

vanje o kretanju od kuće do škole i ponašanju u prometu.

Dolazak jeseni i „Dan bez automobila“ uĉenici i njihovi uĉitelji obiljeţili su pješaĉenjem od škole do igrališta

Nogometnog kluba „Slavonac“ gdje su organizirali terensku nastavu, promatrali promjene u prirodi, uĉili orijenta-

ciju u prostoru i strane svijeta uz kompas i sunce, natjecali se u trĉanju, igrali nogomet i djeĉje natjecateljske igre

a sve će to još ponavljati kroz usmene i pismene govorne vjeţbe, likovno i glazbeno stvaralaštvo, ukrašavanje uĉi-

onica i izradu tematskih plakata i panoa.

Izvanuĉioniĉkom nastavom uĉenici usvajaju i osnovne ekološke principe, te se uĉe oĉuvanju ĉistoga i zdravog

okoliša. (Ţ. V.)

RUJAN

Uĉiteljica Marica

otišla u mirovinu

Dana 24. rujna 2010. godine sadašnji

i bivši djelatnici škole, kao i drugi uva-

ţeni gosti, na sveĉanoj su veĉeri ispratili

našu dugogodišnju djelatnicu uĉiteljicu

Maricu ĐuĊik u zasluţenu mirovinu.

Tim povodom njeni kolegice i kolege

darivali su ju prigodnim poklonom, a

ona se lijepim govorom svima zahvalila.

Sveĉanost su "zaĉinili" i tamburaši -

bivši uĉenici naše škole. Našoj kolegici

Marici ţelimo dugu mirovinu i puno

zdravlja. (I. B.)

9 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Školska prometna jedinica

Pješaĉki prijelaz pored škole, već dva tjedna, je vrlo ţiv.

Svako jutro uĉenike doĉekuju pripadnici Školske prometne

jedinice. Ne samo da ih doĉekuju nego se i brinu o njiho-

vom sigurnom prelasku preko prijelaza.

Djelatnici Šeste policijske postaje Đakovo (Vitomir i

Ivica) pouĉili su ĉlanove Školske prometne jedinice vješti-

nama rada na raskriţju. Teoretski dio obuke proveo je Ivan

Jukić, prof., a ispiti su realizirani u suradnji s Autoškolom

"Ivan" i gospodinom Crnojom. (I. J.)

LISTOPAD

Prometna preventiva

ĉetvrtog razreda

U okviru provoĊenja prometne preventive uĉenika 4.

razreda, uĉiteljica Marija Mikić organizirala je i natjecanje

u voţnji spretnosti na školskom prometnom poligonu. U

natjecateljskom dijelu sudjelovalo je deset uĉenika, a naj-

bolje rezultate postigle su djevojĉice. Najbolja meĊu njima

bila je Klara Maroši bez ijednog negativnog boda.

Realizaciju cijele aktivnosti vodili su ĉlanovi Školske

prometne jedinice i njihov voditelj Ivan Jukić. (I. J.)

Radionica robotike

uz potporu HZTK

U subotu 23. listopada u prostoru škole odrţa-

na je animacijska radionica robotike za sve zain-

teresirane uĉenike. Interes je, naravno bio veći od

raspoloţivih kapaciteta.

Hrvatska zajednica tehniĉke kulture iz Zagre-

ba podrţala je nastojanja Kluba mladih tehniĉara

OŠ Budrovci za osnivanjem sekcije robotiĉara.

Pomoć se sastojala u tome da su nam osigurali

predavaĉa gospodina Hrvoja Vrhovskog koji je,

svojim bogatim iskustvom, jednostavno "zapalio"

djecu za robotiku. Hrvoje je naravno dovezao i

opremu potrebnu za provoĊenje radionice.

Bilo je prekrasno gledati punu uĉionicu uĉeni-

ka kako slaţu robote, pokušavaju programirati i

shvatiti logiku veze raĉunala i stroja. Njihov an-

gaţman u njihovo slobodno vrijeme jasan je znak

da je takvih aktivnosti nedovoljno u ponudi. Za-

nimljivi su bili komentari i pitanja koja su postav-

ljali. Kad ćemo opet? A gdje to ima za kupiti?

Kako ovo? Kako ono? Ovo je bolje od gledanja

serija subotom ili spavanja!

Na samom kraju radionice uslijedio je šok.

Hrvoje nam je ostavio dio opreme kako bi se mo-

gli nastaviti robotikom. Njena vrijednost je oko

6000 kuna. Naravno, opremu je platila HZTK

kojoj se i na ovaj naĉin zahvaljujemo. Sada ima-

mo sekciju robotiĉara i dio opreme a nadamo se

da ćemo nabaviti još, kako bi rad bio što zanim-

ljiviji. (I. J.)

10 BUD ‘10./’11.

Budrovaĉka ekipa pobijedila na “Majstoru”

U Đakovu 5. studenoga u Gradsko športskoj dvorani odrţalo se natjeca-

nje uĉenika osnovnih škola u tehniĉkim vještinama. Uĉenici su radili na naj-

suvremenijim strojevima „cool-tool“, koji su potpuno sigurni za djecu.

Natjecanje je organiziralo Društvo pedagoga tehniĉke kulture

„Slavonija“ i Osnovna škola „I. G. Kovaĉić“ .

Na natjecanju su sudjelovale uĉeniĉke ekipe iz 30 škola. Svaka ekipa

imala je 3 sata da izradi funkcionalni katapult od drveta. Taj zadatak najbo-

lje su obavili uĉenici Osnovne škole Budrovci, Miroslav Batori i Mislav Ta-

dić koji ĉine ekipu „Baje“. Ni najstroţi ţiri nije mogao naći zamjerku u nji-

hovom radu.

Kao nagradu „Baje“ su na poklon dobili mobitel na dodir. Za prvo mjesto

Budrovĉana zasluţan je i mentor ekipe, profesor Ivan Jukić. Za svoju podrš-

ku i trud on je nagraĊen setom alata UNIMAT 1. (nisam ja, nego škola -

opaska I. J.)

Uz natjecanje u tehniĉkim vještinama, odrţana je izloţba uĉeniĉkih rado-

va te natjecanje u voţnji robota „Robo-alka“ i natjecanje u voţnji skate-a na

mini skate parku. Saonice, kućice, avioni, konji i dinosauri samo su neki od

odliĉnih radova prikazanih na izloţbi. Izloţeni radovi ĉlanova Kluba mladih

tehniĉara OŠ Budrovci takoĊer su privukli puno paţnje i divljenja.

Natjecanje Majstor 2010. pokazalo je koliko marljivi i kreativni mogu biti uĉenici osnovnih škola i kako je po-

nekad najveći uţitak napraviti nešto vlastitim rukama. I naravno, RAD SE ISPLATI, ma što god mi mislili o to-

me. (D. K.)

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

STUDENI

Poludnevni izlet uĉenika 4. razreda u Đakovo

Uĉenici 4. razreda OŠ Budrovci bili su 16.

studenog 2010. na poludnevnom izletu u Đa-

kovo sa svojom uĉiteljicom Marijom Mikić. O

dojmovima proĉitajmo u tekstu uĉenice 4. raz-

reda, Klaudije Šupuković:

“Moj razred i ja posjetili smo grad Đakovo. Naša

nas je uĉiteljica prvo odvela do drţavne ergele lipica-

naca gdje nam je bilo jako lijepo. Ergela ima više od

dvjesto konja od kojih su neki kod njih samo privre-

meno. Na ergeli smo nauĉili i to da svaki lijepi lipica-

nac ima i svoj rodni list na kojem pišu njegovi osobni

podaci. Nakon ergele, zaputili smo se prema Grads-

koj knjiţnici i ĉitaonici. Ĉim smo ušli u knjiţnicu

primijetili smo djeĉji odjel na kojem smo se najviše

zadrţali. Jako smo se iznenadili kada smo ĉuli da

knjiţnica posjeduje 85.000 knjiga, ali da one koje

imaju u samo jednom primjerku ne posuĊuju. Proše-

tali smo se gradom i napokon stigli do parka. U par-

ku nam je bilo lijepo zato što smo se mogli igrati.

Meni se posjet Đakovu jako svidio i rado bih ga po-

novila.”

11 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Projekt "Da se ne zaboravi - Vukovar, 18. 11. 1991."

Obiljeţavajući 19. obljetnicu pada herojskog grada Vukovara, 18. studenoga 2010. uĉenici osmog razreda Os-

novne škole „Budrovci“ Budrovci izradili su i predstavili projekt "Da se ne zaboravi - Vukovar, 18. 11. 1991.".

Uĉenici osmog razreda su izradili makete legendarnog vukovarskog vodotornja, spomenika ţrtvama srboĉet-

niĉkog terora na Ovĉari i bijeloga kriţa koji se nalazi na ušću Vuke u Dunav. Predstavili su i PowerPoint prezen-

taciju u kojoj su prikazali herojsku borbu i stradanja hrvatskih branitelja i civila sve do pada grada Vukovara,

vukovarsku bolnicu, spomen-muzej na Ovĉari i druga znaĉajna mjesta.

Program je nastavljen ĉitanjem

tekstova iz ratne prošlosti Vuko-

vara a uĉenici osmoga razreda

upalili su lampione i postavili ih

ispred makete spomenika na Ov-

ĉari. Minutom šutnje odana je po-

ĉast svim poginulim vukovarskim

braniteljima i ţrtvama Domovin-

skoga rata i obećanje istima da se

strahote i stradanja herojskoga

Grada neće i ne smiju nikada više

dogoditi.

Rad je predstavljen svim uĉe-

nicima, nastavnicima i zainteresi-

ranim roditeljima a bili su nazoĉni

i uĉenici Podruĉne škole ĐurĊan-

ci.

Uĉenici su koristili modernu

tehnologiju kojom budrovaĉka

škola raspolaţe i ostvarili hvale

vrijedan projekt. Realizaciju ovo-

ga projekta predvodio je nastavnik

povijesti Mato Katalenić, a sudjelovali su i pomagali uĉenicima nastavnik informatike Ivan Jukić, vjerouĉiteljica

Ţeljka Milušić, nastavnik engleskog jezika Igor Barišić i drugi. (Ţ. V.)

Školska priredba povodom

blagdana Sv. Nikole

Kao i svake godine, uĉenici i djelatnici

naše škole pripremili su lijepu predstavu

povodom blagdana Sv. Nikole, ujedno i

seoskog kirvaja...

Uĉenici od prvog do osmog razreda, kao

i polaznici predškole, pokazali su nam

što su pripremali sa svojim uĉiteljicama i

uĉiteljima, a školski zbor otpjevao je

nekoliko prigodnih pjesama. Priredbi su

prisustvovali i brojni roditelji. Na kraju

su najmlaĊi doĉekali dolazak Sv. Nikole

s kojim je došao i nezaobilazni krampus.

Pala je i pokoja suza niz djeĉje lice, ali

svi su na kraju veselo prouĉavali što se

nalazi u prigodnim darovima koje su

dobili. (I. B.)

PROSINAC

12 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Izloţba naše djelatnice Katarine Kuric

U okviru programa Svome gradu za blagdane, u Spomen-muzeju biskupa

Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, 18. prosinca 2010. na skupnoj izloţbi

Ċakovaĉkih akademskih slikara i studenata osjeĉke i zagrebaĉke Likovne aka-

demije predstavila se Katarina Kuric, djelatnica naše škole.

Izloţbu je inicirala Marija Adrić, studentica ĉetvrte godine slikarstva na

Likovnoj akademiji u Zagrebu a osim Katarine Kuric i Marije Adrić predsta-

vili su se još i Hrvoje Duvnjak, Ivan Germovšek, Draţen Budimir, Josip Ka-

niţa, Ivana Lonĉarić, Vladimir Marinović i Petra Balekić.

Izloţbu je otvorio nadbiskup Marin Srakić, o autorima je govorio prof.

Mirko Ćurić a autore i mnogobrojne pos-

jetitelje pozdravio je i gradonaĉelnik Zo-

ran Vinković.

Katarina Kuric je iz Josipovca Punitovaĉkog. Studirala je na Likovnoj

akademiji u Zagrebu, odsjek kiparstva. Djelatnica je Osnovne škole

„Budrovci“ Budrovci gdje predaje predmet likovnu kulturu, a radi i u drugim

školama. Do sada je osvojila više nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozem-

stvu, pa ĉak i u Japanu. Sudjelovala je na više skupnih izloţbi u Zagrebu, Osi-

jeku i Vinkovcima, u Bratislavi na Danima kulture Slovaka i drugdje. U is-

tom prostoru u Đakovu imala je i samostalnu izloţbu 2008. godine, a aktivna

je i u likovnim udrugama „Kontrast“ iz Josipovca Punitovaĉkog te

„Suncokret“ iz Đakova. (Ţ. V.)

Predboţićna priredba u PŠ ĐurĊanci

Povodom Boţića - najljepšega kršćanskog blagdana

– uĉenici razredne nastave Podruĉne škole ĐurĊanci

priredili su sveĉanu predboţićnu priredbu na kojoj su

bili njihovi roditelji te predškolci sa svojim roditeljima.

U pripremanju programa i izradi rekvizita pomogli

su im uĉiteljica Martina Sraga i uĉitelj Ţeljko Vurm. U

ime Matiĉne škole „Budrovci“ Budrovci bili su nazoĉ-

ni ravnatelj Darko Špehar, pedagoginja Maja Suĉić,

vjerouĉiteljica Ţeljka Milušić i nastavnik engleskog

jezika Igor Barišić. Uĉenici su izvodili recitacije s te-

matikom od adventa do Boţića i zime, izvodili kraće

igrokaze i musical „Betlehemska noć“, a pjevali su i

vesele boţićne pjesme pa su program završili po-

pularnim pjesmama „Od Boţića do Boţića“ i

„Radujte se narodi“.

Ravnatelj Darko Špehar je svima nazoĉnima

poţelio sretan i veseo Boţić i boţićne blagdane te

uspješnu i sretnu nadolazeću Novu godinu.

Na kraju je Djed Boţićnjak podijelio prigodne

darove svim predškolcima i uĉenicima razredne

nastave koji su im se jako obradovali, ali isto tako

i Boţiću i boţićnim blagdanima te zimskim praz-

nicima, jer je završilo prvo polugodište. (Ţ. V.)

13 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Radionica za aviomodelare

Ĉetvero uĉenika petog razreda naše škole provelo je subotnje dopodne,

umjesto uz televizor, u ugodnom radnom druţenju s

vršnjacima. Govorimo o radionici aviomodelarstva!

Prvoj takvoj u Đakovštini, barem koliko nas sjeća-

nje sluţi.

DPTK Slavonija organiziralo je za petnaestak

uĉenika radionicu aviomodelarstva te osiguralo ma-

terijal za uĉenike, zakusku i podmirilo troškove

predavaĉa. Na radionici su sudjelovali, osim naših

uĉenika, i uĉenici iz OŠ Josipovac Punitovaĉki, OŠ

Ivan Goran Kovaĉić i OŠ Vladimir Nazor. Prostor

za odvijanje radionice ustupila nam je OŠ Ivan Go-

ran Kovaĉić.

Iako je u grupi bilo više uĉenika nego što bi bilo

idealno za ovakvu aktivnost, svi sudionici su napra-

vili model aviona kojeg su imali prilike odmah i

isprobati u Gradskoj športskoj dvorani. I naravno

veseliti se svom radu i uspjehu gledajući mali avi-

onĉić teţine jedva deset grama kako leti.

Djevojĉice su se pokazale spretnije od djeĉaka! Da istina je! Obzirom da se radi o vrsti maketarstva gdje je

potrebna izrazita pedantnost i mikromotorika ruku nije rijetkost da su djevojĉice bolje od djeĉaka.

Dogodilo se to i na ovoj radionici kada su Klaudija i Ines "sašile" svoje kolege iz škole. Klaudija je dobila po-

sebne pohvale od voditelja radionice Antuna Šikića za sveukupni rad i kvalitetno izraĊen model aviona. (I. J.)

SIJEĈANJ

MeĊuopćinska smotra Lidrano 2011.

PredvoĊeni profesorom Vladom Markićem, 28. sijeĉnja 2011. ĉlanovi Dramske skupine naše škole su nastupa-

li na Lidranu 2011.

Ovogodišnji meĊuopćinski Lidrano je odrţan u Hrvatskom domu kulture u Đakovu u organizaciji Osnovne

škole Josipa Antuna Ćolnića Đakovo. Dramska skupina naše škole sudjelovala je u kategoriji skupnih scenskih

nastupa i predstavila se scenskom igrom pod nazivom „Prijateljski problemi“ koju je napisala uĉenica naše škole

Helena Maljarić. Nije bilo sreće da ekipa bude upućena na ţupanijsku smotru koja će se odrţati 21. veljaĉe u Osi-

jeku, ali je prof. Markić poĉastio vrijedne glumce za uloţeni trud. (Ţ. V.)

14 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

U Đakovu je 12. i 13. veljaĉe 2011. odrţana najveća pokladna manifestaci-

ja u istoĉnoj Hrvatskoj – 17. „Đakovaĉki bušari“, a nastupali su i budrovaĉki predškolci.

U organizaciji Grada Đakova i Turistiĉke zajednice Grada Đakova odrţani su do sada najmasovniji

„Đakovaĉki bušari“. Sudjelovale su djeĉje skupine iz Ċakovaĉkih vrtića i predškola okolnih i drugih mjesta, te

skupne odraslih iz cijele Hrvatske i jedna skupina bušara iz Mohacsa, iz MaĊarske. Ukupno sedamdeset skupina.

Prvoga dana odrţan je Gastrofest na Ċakovaĉkom korzu i glazbeni

program u velikom pokladnom šatoru. Prikupljena sredstva na Gas-

trofestu darovana su Fondu „Za djeĉji osmijeh“, jer je ova akcija bila

humanitarnog karaktera.

Drugoga dana velika i šarolika pokladna povorka kretala se Ċako-

vaĉkim ulicama, od zgrade Kulturno-umjetniĉkoga društva „Sklad“

Đakovo u Ulici Matije Gupca, kroz gradski korzo, pa sve do velikog

pokladnog šatora na Vijencu kardinala Alojzija Stepinca.

Predškolci iz Budrovaca su se predstavili zajedno s vršnjacima iz

Viškovaca, Levanjske Varoši i Trnave a nosili su maske pod nazivom

„Made in China“.

Uz glazbeni program tamburaškog sastava „Prijatelji“, u velikom

pokladnom šatoru, zabavljali su se mnogobrojni sudionici bušarske

manifestacije ali i svi zainteresirani graĊani. Organizatori su dodijelili nagrade i pohvale najoriginalnijim maska-

ma i bušarskim skupinama. (Ţ. V.)

Budrovaĉki predškolci kao Kinezi

Projektni zadatak u razrednoj nastavi

Uĉenici ĉetvrtog razreda odluĉili su pokazati svoju svestranost i kuli-

narsko umijeće.

Poţeljeli su ispeći savijaĉu s jabukama. Zato su donijeli potrebni ma-

terijal, stavili kecelje, zasukali rukave i prionuli poslu. Podijelili su se u

tri grupe, a unutar grupe su se izmjenjivali u obavljanju poslova. Za tili

ĉas savijaĉa je bila gotova.

Još brţe je nestala s posluţavnika, toliko brzo da ju nismo uspjeli usli-

kati. Ali vjerujte nam - bila je odliĉna! (M. M.)

Stalno struĉno usavršavanje

uĉitelja i nastavnika

U sklopu projekta ICT–EDU, 10. oţujka 2011. u Osnovnoj školi

„Budrovci“ Budrovci odrţano je predavanje iz Modula 1, "Sigurnost

na Internetu".

Predavanje uĉiteljima i nastavnicima odrţala je Vesna Tomić, pro-

fesorica informatike iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša Đakovo, a

bilo je rijeĉi o elektroniĉkom identitetu u AAI@EduHR sustavu, si-

gurnosti na Internetu, komunikaciji elektroniĉkom poštom i drugo.

Ovo predavanje je sastavni dio permanentnog struĉnog usavršava-

nja uĉitelja i nastavnika u svrhu unaprjeĊenja neposrednog rada s

uĉenicima i poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa te suradnje s

roditeljima i skrbnicima uĉenika. (Ţ. V.)

OŢUJAK

Ritmika i ples

U suradnji sa studenticom socijalnog

rada, Miroslavom Šarĉević, pedagoginja i

knjiţniĉarka naše škole Maja Suĉić pok-

renula je izvannastavnu aktivnost za pro-

micanje ritmike i plesa u Budrovcima.

U školi su organizirani satovi ritmike i

plesa u dvije plesne skupine, za djevojĉi-

ce niţih i viših razreda osnovne škole.

Na ritmiku se na poĉetku djelovanja upi-

salo 37 uĉenica, no s vremenom su neke

odustajale, što zbog drugih obaveza, što

zbog nezainteresiranosti za takvu vrstu

plesa.

Polaznice ritmike i plesa će sudjelova-

ti i predstaviti svoje plesno znanje i vješ-

tine 26. svibnja 2011. na proslavi dana

škole Osnovne škole Budrovci. (M. S.)

VELJAĈA

Odlazak u mirovinu i novi djelatnik

Krajem prosinca gospoĊa Ana Jakšić iz ĐurĊanaca otišla je u zas-

luţenu mirovinu nakon što je godinama radila kao ĉistaĉica u PŠ Đur-

Ċanci. Sredinom veljaĉe na to radno mjesto došao je Damir Damjano-

vić iz Budrovaca. GospoĊi Ani ţelimo dugu i ugodnu mirovinu, a gos-

podinu Damiru puno sreće na novom radnom mjestu. (I. B.)

15 BUD ‘10./’11.

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Poklade u našoj školi...

Povodom pokladnog utorka uĉenici niţih razreda OŠ Budrovci, kao i po-

laznici predškole, odluĉili su se maskirati i zabaviti.

Uz pratnju svojih uĉiteljica, odnosno tete, zabavljali su se i druţili u škol-

skoj dvorani. Na kraju su odabrane i najbolje maske - Ruţica je bila najbolja

meĊu školarcima (maskirana u vješticu), a Mislav meĊu predškolcima

(maskiran u dvorsku

ludu). NagraĊeni su

knjigom, odnosno CD-

om. (I. B.)

Nekoliko dana ranije

uĉenici i polaznici

predškole u PŠ ĐurĊan-

ci, pod vodstvom svojih

uĉitelja i odgojiteljice,

organizirali su maskenbal u ĐurĊancima. Program se sasto-

jao od mimohoda kroz selo i revije maski u školi. Najorigi-

nalniju masku imala je Maja Markić, najljepšu Filip Bibko-

vić, najstrašniju Magdalena Karajko a za svoju masku poh-

valjen je Tomislav Birkić. (Ţ. V.)

Naši uĉenici na II. Djeĉjoj olimpijadi

U Gradskoj sportskoj dvorani u Đakovu je 12. oţujka 2011. odrţana II.

Djeĉja olimpijada. Program je zapoĉeo sveĉanim mimohodom svih sudionika,

a predvodili su ih Helena i Zvonimir Nemet – uĉenici naše škole i ĉlanovi

djeĉje folklorne skupine KUD-a „Šokadija“ Budrovci, noseći natpis Djeĉje

sportske igre, Đakovo 2011. Maske konja lipicanaca koje su nosili naši uĉeni-

ci nagraĊene su na ovogodišnjim Đakovaĉkim bušarima kao najoriginalnije

moderne maske.

Pred mnogobrojnim posjetiteljima postrojene su natjecateljske ekipe Djeĉ-

jeg vrtića Zvrk, Djeĉjeg vrtića Vila, Djeĉjeg vrtića Sunĉev sjaj – Nazaret,

Djeĉjeg vrtića Maţuranac i Djeĉjeg vrtića Luke Botića iz Đakova. U progra-

mu su sudjelovale najmlaĊe maţoretkinje i skupina klauna KUD-a „Sklad“

Đakovo, a Olimpijadu je otvorio grado-

naĉelnik Zoran Vinković.

Djeca su se natjecala u raznim

sportskim disciplinama, borilaĉkim vješ-

tinama i lakoj atletici, a prihod od ulaznica namijenjen je za humanitarne svr-

he. (Ţ. V.)

Marljivi Budrovĉani ureĊuju seoski trg...

Lijepi proljetni ĉetvrtak omogućio je skupini marljivih Budrovĉana, od

kojih su neki tek nedavno izašli iz naših školskih klupa, da krenu u sadnju

mladica stabala lipa.

Sadni materijal za uljepšavanje Gupĉevog trga dao je Grad Đakovo, a za

sadnju su se naši suseljani pobrinuli sami. Društvo su im pravila djeca koja

su se igrala na susjednom djeĉjem igralištu, i sa zanimanjem promatrala što

rade. (I. B.)

16 BUD ‘10./’11.

Ţupanijsko natjecanje iz tehniĉke kulture

Juĉer, 8. travnja, završeno je natjecanje uĉenika osnovnih škola za pred-

met tehniĉka kultura. Konkurencija je bila "strašna" tako da je u OŠ "Jagode Truhelke" u Osijeku, došlo preko

170 natjecatelja iz 12 podruĉja tehnike. Iz naše škole natjecalo se sedam uĉenika u šest podruĉja tehnike.

Rezultati odliĉni!!

Uĉenik osmog razreda Zvonimir Rebić, osvojio je prvo mjesto u podruĉju elektrotehnike i direktan plasman na

Drţavno natjecanje.

Uĉenik sedmog razreda Mislav Tadić osvojio je treće mjesto u podruĉju strojarskih konstrukcija. Mislavu to

nije jedini uspjeh u podruĉju tehnike. Njegov rad predloţen je za drţavnu smotru radova koja će se odrţati u sklo-

pu Drţavnog natjecanja mladih tehniĉara u Puli od 8. 5. do 11. 5.

Uĉenik Valentin Sito natjecao se u podruĉju raketnih modelara i osvojio izvrsno treće mjesto. Kako se ovo nat-

jecanje bodovalo za Kup grada Osijeka za raketne modelare to znaĉi i medalju na kupu.

Spomenimo i ostale natjecatelje koji su predstavljali našu školu. Oni se, ovaj put, nisu proslavili plasmanom u

vrhu tablice, a siguran sam da će svojim radom i upornošću narednih godina zasluţiti da se i o njima piše na ovim

stranicama: Sara Jurić - 5. r. - promet; Kristina Kovaĉević - 6. r. - graditeljstvo; Klaudija Antunović - 5. r. - zrako-

plovni modelari; Ines Martinović - 5. r. - zrakoplovni modelari;

Ĉestitamo i ţelimo im još puno uspjeha u daljnjem radu i ţivotu. (I. J.)

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

TRAVANJ

Uspješan nastup naših uĉenika na

smotri radova

Kao i svake godine, naši uĉenici sudjeluju u raznim kate-

gorijama natjecanja iz Tehniĉke kulture. Tako je bilo i danas,

a naši su uĉenici ostvarili zavidne rezultate.

Uĉenici Osnovne škole Budrovci Domagoj, Miroslav i

Mislav nakon dugotrajnog rada na odabranim modelima sud-

jelovali su na smotri uĉeniĉkih radova u Đakovu. Kući su se

vratili s osvojenim 1. i 3. mjestom. Na smotri su predstavili

tri rada. Model sigurnosnog autonomnog sustava u kući iz

alternativnih izvora energije, model Vukovarskog vodotor-

nja, te avion F-15 koji je raĊen tehnikom 3D slagalica (puzzle). Uĉenike je vodio mentor, profesor Ivan Jukić.

Uĉenici kao i profesor nadaju se odlasku na drţavno natjecanje koje se ove godine odrţava u Puli. (D. K.)

Proljetna radionica iz engleskog jezika

Tijekom ovogodišnjih proljetnih praznika za uĉenike, organizirana je

radionica za zainteresirane uĉenike 7. i 8. razreda koji pohaĊaju nastavu

engleskog jezika. Tema radionice odrţane u srijedu, 27. travnja, bila je

"American Football" tj. ameriĉki nogomet.

Na poziv profesora engleskog jezika, gostujući predavaĉ na radionici

bio je ĉlan Kluba ameriĉkog nogometa Osijek Cannons, g. Vlatko Bari-

šić, inaĉe budući profesor engleskog jezika. On je prisutnim uĉenicima

kroz zanimljivu prezentaciju objasnio osnovne pojmove i pravila ame-

riĉkog nogometa, nakon ĉega je u dvorani slijedilo upoznavanje s opre-

mom koja se koristi za taj sport. Uĉenici su rado pregledali i isprobali

opremu, a potom je slijedilo vjeţbanje bacanja i hvatanja lopte za ame-

riĉki nogomet, te raznih kretnji koje se koriste. S obzirom da se vrijeme

ipak razvedrilo i da je kiša prestala, na kraju smo izašli i na školsko ig-

ralište gdje smo mogli vjeţbati na većem prostoru. Uĉenicima se sve to

svidjelo te je radionica umjesto planiranih sat i pol, potrajala dva i pol

sata, ali nikome nije bilo ţao. (I. B.)

17 BUD ‘10./’11.

Projekt - uzgoj sadnica cvijeća

Uĉenici 4. razreda naše škole pod vodstvom njihove uĉiteljice Marije Mi-

kić tijekom proteklih dva mjeseca provodili su projekt uzgoja cvjetnih sadnica koji je završio prodajom sadnica u

srijedu, 11. svibnja 2011.

Kako je cijeli projekt tekao, saznat ćemo iz pisanog rada uĉenika 4.

razreda, Davida Vladića.

"Moj razred je odlučio napraviti projekt uzgoja sadnica cvijeća iz

prirode i društva. Škola je platila sve troškove. Platili su zemlju i po-

sude od stiropora. Kada smo kupili cvijeće, kadife i nevene, počeli

smo saditi. Prvo smo usipali zemlju u stiropor pa zatim i posijali kadi-

fe i nevene. To je sve bilo 18. oţujka 2011. Svaki dan nakon velikog

odmora smo polijevali cvijeće. Jako dobro smo se brinuli za cvijeće.

Kada netko nije bio u školi, netko bi se drugi brinuo za njegovo cvije-

će. Kada nismo bili u školi, podvornici bi se brinuli za cvijeće. Napra-

vili smo plakate za rasprodaju cvijeća. Učitelj Jukić nam je napravio

letke koje smo dijelili po selu. Od prodaje cvijeća smo dobro zaradili.

Meni je taj projekt bio najbolji u mom ţivotu." (I. B.)

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

SVIBANJ

Obiljeţavanje Dana škole

U ĉetvrtak 26. svibnja odrţana je sveĉana priredba kojom su

uĉenici i djelatnici OŠ Budrovci zapoĉeli obiljeţavanje Dana ško-

le.

Tom prigodom nastupili su brojni uĉenici naše škole koji su

tako pokazali tek djelić onoga što su nauĉili. Priredbu je svojim

nastupom otvorio zbor OŠ Budrovci pod ravnanjem prof. Marte

Damjanović. Zatim su slijedili zanimljivi igrokazi i vesele pjesmi-

ce u izvedbi polaznika male škole i uĉenika od 1. do 4. razreda,

kao i solo nastup uĉenice 6. razreda Josipe Zetović. Po prvi put

nastupili su i uĉenici iz PŠ ĐurĊanci, i to 1. i 3. razred.

Priredba je nastavljena nastupom uĉenica okupljenih u ritmiĉko-plesnu skupinu pod vodstvom Miroslave Šar-

ĉević, nakon ĉega je slijedio kratki film o uspjehu naših uĉenika na Drţavnom natjecanju mladih tehniĉara u Puli.

Nakon toga ravnatelj škole g. Darko Špehar dodijelio je priznanja svim uĉenicima koji su ostvarili plasman na

ţupanijska i drţavna natjecanja, višegodišnjim ĉlanovima uredništva školskog lista, te uĉenicima koji su svih

osam razreda osnovnog školovanja završili s odliĉnim uspjehom.

Treba napomenuti kako su ĉlanovi likovne skupine naše škole pod vodstvom prof. Katarine Kuric ruĉno izra-

dili veselu i prigodnu scenografiju. Priredbi su nazoĉili uĉenici i djelatnici naše škole, kao i brojni roditelji te dru-

gi mještani Budrovaca i ĐurĊanaca. Iako je bilo malo vruće i tijesno, vjerujemo kako su svi otišli kućama zado-

voljni.

Proslava Dana škole nastavila se u petak 27. svibnja odrţavanjem sportskih natjecanja. Prema već ustaljenoj

tradiciji, odrţana su natjecanja u više disciplina (štafetno trĉanje,

trĉanje na 50m, bacanje loptice u dalj, pikado) u kojima su sudjelo-

vali svi razredni odjeli OŠ Budrovci i PŠ ĐurĊanci. Natjecanja su

nadgledali zaduţeni djelatnici škole, a razrede su pratili njihovi raz-

rednici. U stanci izmeĊu dva dijela natjecanja uĉenicima su podije-

ljeni sendviĉi i osvjeţavajući sokovi.

Po završetku natjecanja na nogometnom igralištu, odigrana je

košarkaška utakmica mješovitih ekipa izmeĊu maturanata i djelatni-

ka škole. Na kraju su djelatnici škole pobijedili 21:17. Vaţnije od

rezultata je što je utakmica protekla u vrlo korektnoj igri bez grubos-

ti. TakoĊer, nakon utakmice igraĉice i igraĉi obje ekipe ĉestitali su

jedni drugima na igri i zajedniĉki se fotografirali za uspomenu. Tako

je obiljeţen ovogodišnji Dan škole. (I. B.)

Autori tekstova i fotografija: Ivan Jukić, prof., Željko Vurm, Igor Barišić, prof., Marija Mikić, Maja Sučić, Domagoj Kolić

18 BUD ‘10./’11.

NAŠI MATURANTI

ONI ODLAZE, ALI ĆEMO IH PAMTITI Još jedna generacija maturanata broji svoje posljednje osnovnoškolske dane. Uskoro

odlaze u neke nove škole, upoznat će nova mjesta, nove prijatelje, susresti se s novim iza-

zovima i nadamo se uspješno ih svladati. No za njih će uvijek biti mjesta u našim srcima, a

našli smo malo mjesta i na ovim stranicama BUD-a…

Da bismo saznali što misle i planiraju, postavili smo im nekoliko pitanja:

1. Koju srednju školu planiraš upisati?

2. Kakvo ti je bilo ovo osmogodišnje školovanje? Je li ti ţao što odlaziš?

3. Bi li išta htio/htjela ponoviti?

4. Tko ili što će ti najviše nedostajati?

5. Kako zamišljaš svoj ţivot za recimo 15 godina?

Ivan Antunović

1. Ĉuvat ću ovce!

2. Dosadno, ne.

3. Ne.

4. Uĉitelj Vlado.

5. Sjedim na Kaznici i ĉuvam

ovce.

Miroslav Batori

1. Automehaniĉar.

2. Dobro, nije.

3. Ne.

4. Neki profesori.

5. Super.

Matija Budrovac

1. Gimnaziju.

2. OK, da.

3. Ne.

4. Društvo.

5. Uspješan posao.

David Carević

1. Raĉunalni tehniĉar.

2. Dobro, da.

3. Osmi razred.

4. Prijatelji.

5. Odliĉno

Valentina Ciganović

1. Ekonomsku.

2. Joj... pa bilo je dobro. Da.

3. 8. i 3. razred.

4. Yazo, Đuro, Kolićevi, Marija,

Inga, Eva, uĉitelji Mato i Ivan

Basa i ostatak razreda.

5. Marija, Yazo i ja na Havajima.

Valentina Dorić

1. Poljoprivredni tehniĉar - opći.

2. Dobro, naravno da mi je ţao!

3. Hmm, pa baš i ne.

4. Prijatelji i poneki uĉitelji.

5. Uz obitelj i stalni posao.

19 BUD ‘10./’11.

NAŠI MATURANTI

Inga ĐuĊik

1. Opću gimnaziju.

2. Ludo i nezaboravno! Je, malo.

3. 8. razred.

4. Društvo i neki od uĉitelja.

5. Vidim se van Hrvatske kako

uţivam, naravno uz dobar posao.

Josip Kladarić

1. Ekonomsku školu.

2. Odliĉno! Pa naravno.

3. Htio bih ponoviti 7. i 8. razred.

4. Društvo i zezancija.

5. Da imam obitelj, stalan posao i

naravno dobru plaću, he-he.

Domagoj Kolić

1. Raĉunalni tehniĉar u strojarstvu.

2. Super! I da i ne.

3. Da, tehniĉki.

4. Sve.

5. Budući profesor tehniĉke kultu-

re i informatike.

Franjo Kolić

1. Za elektriĉara.

2. Odliĉno. Naravno!

3. 7. i 8. razred.

4. Prijatelji.

5. Fenomenalno!

Marin Kolić

1. Za poljoprivrednika.

2. Super! Je.

3. 8. razred.

4. Prijatelji.

5. Igrati nogomet i imati dobar

posao.

Valentina Marković

1. Kuhar.

2. Dobro. Da.

3. Da.

4. Prijatelji.

5. Uz obitelj.

Marin Martinović

1. Raĉunalni tehniĉar.

2. Odliĉno. Da.

3. Osmi razred.

4. Društvo.

5. Uspješan u poslu, sa šestero

djece.

Tomislav Miloš

1. Mehatroniku ili za agroturistiĉ-

kog tehniĉara.

2. Super.

3. Ne.

4. Prijatelji.

5. Ne znam.

Ivana Petrović

1. Trgovaĉku.

2. Dobro, je

3. Da, osmi razred.

4. Prijatelji.

5. Ne znam.

20 BUD ‘10./’11.

NAŠI MATURANTI

Zvonimir Rebić

1. Matematiĉku gimnaziju.

2. Dosta naporno, ali i zabavno.

Malo.

3. Ne.

4. Prijatelji i neki uĉitelji.

5. Ne znam.

Marija Ruĉević

1. Turistiĉko-ugostiteljsku.

2. Pa, bilo je dobro. Malo mi je

ţao.

3. 7. i 8. razred.

4. Prijatelji.

5. Da radim i da sam uspješna u

ţivotu.

Martina Ruĉević

1. Agroturistiĉkog tehniĉara.

2. Bilo je super. Normalno da je.

3. Ne baš!

4. Društvo i zabava u razredu, heh!

5. Još ne razmišljam o tome.

Stjepan Skorup

1. Za poljoprivrednika.

2. Odliĉno! Da.

3. Sve razrede.

4. Prijateljice i prijatelji.

5. Ne znam.

Eva SloboĊanac

1. Gimnaziju.

2. Zanimljivo, ne baš.

3. 7. i 8. razred.

4. Društvo i neki uĉitelji.

5. Pa... da ţivim u nekoj drugoj

drţavi, radim tamo i imam dobru

plaću.

Đuro Tilli

1. Šumarski tehniĉar

2. Super, je.

3. 8. razred.

4. Društvo.

5. Dobar posao i obitelj.

Klara Vuković

1. Ne znam.

2. Ok.

3. Ne. Ne.

4. Prijatelji.

5. Odliĉno.

Ivona Zetović

1. Ne znam.

2. Bilo je dobro. Ne!

3. Ne.

4. Prijatelji.

5. Odliĉno.

Sretno i neka vam se ostvare

sve ţelje!

Anketu provele:

Ana Muhar i

Josipa Zetović, 6. r.

Ilustrirao pomoću

fotografija:

Mislav Tadić, 7. r.

21 BUD ‘10./’11.

GOVORIMO STRANE JEZIKE

DIE UMWELT Die Umwelt bezeichnet die Welt, die uns umgibt. Heute ist die Erde in Gefahr, weil es überall Berge von Müll

gibt. Deshalb müssen wir die Erde retten. Die Menschen in Deutschland, Österreich und in der Schweiz leben um-

weltbewusst. Sie werfen den Müll nicht überall bin, zu Hause müssen sie den Müll trennen. Sie Sammeln alte Fla-

schen und altes Papier und bringen sie dann in die Altglas und Altpapiercontainer. Batterien, Altöl und Medika-

mente gehören in extra Container, weil sie gefährlich und schädlich für die Umwelt sind. Es gibt auch Container

für Papier, alte Kleidung, und Schuhe. Man sammelt die Küchenabfälle auch und wirkt sie auf den Kompost in

Garten. Alle Verpackungen die man rezyklieren kann, haben einen grünen Punkt wie Zum Beispiel Jogurtbecher,

Dosen und Tuben und Margarinebecher. Sie werden auch extra gesammelt und kommen in einen gelben. Lebst du

umweltbewusst? Gern gebe ich dir einige Tipps zum Umweltschutz.

- zu Hause unbedingt den Müll getrennt sammeln.

- den Müll zu den Containern bringen.

- küchenreste auch extra sammeln und daraus gute Pflanzenerde machen.

- die Benutzung von Plastik tuten vermeiden.

- Wasser und Energie sparen. Matija Budrovac, Klasse 8

IRELAND

Ireland is a very green island in Western Europe and that is why it’s often called the „Emerald Isle“. It is sur-

rounded by the Atlantic Ocean and the Irish Sea which separates Ireland from Great Britain.

The island is divided between the Republic of Ireland and Northern Ireland which is part of United Kingdom.

That is a consequence of Ireland’s difficult history. In the 16th century the English wanted to take over Ireland

and they took away the land from the Irish people who were Catholics and gave it to the English farmers who

were Protestants. The Irish struggled for Ireland and in 1921 the British Government gave independence to the

south of Ireland. That is the Republic of Ireland.

Ireland has population of about 6.2 million people, and in the Republic of Ireland live 4.5 million people.

Dublin is the capital and the largest city of Ireland. Two languages are spoken, English and Irish. Irish currency is

euro.

Potatoes were the most important food in Ireland for hundreds of years. In the 1840s the potato plant got sick

and there were not enough potatoes. As a result of that 750,000 people died from hunger and this event is called

“The Great Famine”. In the years of The Great Famine many people left Ireland and went to live abroad, espe-

cially in the United States of America. Today, there are more Irish people living in the USA than in Ireland.

The dominant religion in Ireland is Roman Catholic Church and St Patrick is the patron saint of Ireland. St

Patrick’s Day is celebrated every year on March 17. There are no snakes in Ireland and the legend says St Patrick

chased them away. There is another legend about St Patrick and it says that the Irish Sea is never calm because

the snakes are moving and turning in their box.

Irish people are very friendly and relaxed, and Ireland is famous for its traditional music and dances. Irish

people love to drink the famous black beer called Guinness while dancing and singing. They love telling stories

and legends. In the past Irish people were mostly farmers. Today a lot of people are moving to towns and they

work in bank and finance sector, tourism and computer industry.

Domagoj Kolić, 8th grade

DIE DEUTSCHEN SUPERLATIVE

1. Der größte See in Deutschland ist der Bodensee. (Najveće jezero u Njemaĉkoj je Bodensko jezero.)

2. Der höchste Berg ist die Zugspitze. (Najviša planina je Zugspitze.)

3. Der größte Strom ist der Rhein. (Najveća rijeka je Rajna.)

4. Die größte deutsche Autofabrik ist die VW-Fabrik. (Najveća njemaĉka tvornica automobila je VW.)

5. Der höchste Kirchenturm der Welt ist in Ulm. (Najviši crkveni toranj na svijetu je u Ulmu.)

6. In keiner Stadt in Europa gibt es so viele Brücken wie in Hamburg, 2500. (Ni u jednom europskom gra-

du nema toliko puno mostova kao u Hamburgu, 2500.)

7. Das Deutsche Museum in München ist das größte technische Museum in der Welt. (Njemaĉki muzej u

Münchenu je najveći tehniĉki muzej na svijetu.)

8. Das Oktoberfest ist das größte Volksfest in der Welt. Es findet jedes Jahr in München statt. (Oktoberfest

je najveća puĉka sveĉanost na svijetu. odrţava se svake godine takoĊer u Münchenu.)

Helena Nemet, Klasse 7

22 BUD ‘10./’11.

NAŠIH PRVIH 10 BROJEVA

Mladi knjigoljupci naše škole, ove su se godine našli u ulozi novinarskih kritiĉara te su birali najbolje i najzanim-

ljivije uratke naših uĉenika objavljivanih u BUD-u u proteklih 10 brojeva.

Iz svakog broja BUD-a izdvojili su po jedno djelo uĉenika iz ĐurĊanaca te razredne i predmetne nastave.

PJESMA ZA MAJU

Sunce joj zaspalo u kosi,

U oĉima radost nosi.

Na ĉelu oblake velikih ţelja,

iskre veselja.

Sve baš, sve ću joj dati,

Kao zraka sunca ona će sjati.

U njenoj ruci

Cvijet će dugo cvasti,

Ona će za mir i ljubav,

Za prijateljstvo rasti.

Maja Orešković,

4. r. PŠ ĐurĎanci

GRLICA

Guĉe siva grlica

Daj mi seko mrvica

Da napunim kljun

Ptica voli kad je pun.

Tomislav Vladić, 1. r.

MOJOJ DOMOVINI HRVATSKOJ

Mojoj domovini Hrvatskoj ţelim sreću. Sada kad je završio Domovin-

ski rat mogu se sagledati sve ruševine i oštećenja, ali obnovit će se ona!

Zamišljam je u budućnosti kao razvijenu, veliku i sretnu zemlju. Ţe-

lim da mali putevi opet nekud vode, da se prognane obitelji vrate u svoje

domove, da Hrvatska bude cijela. Ţelim da cijela Hrvatska ţivi pod sigur-

nim krovom. Neka Hrvatskom zauvijek zavlada mir!

Josip Basa, 5. r.

PROLJEĆE

Zima odlazi, proljeće

dolazi.

Umjesto tuge

Dolazi sreća.

Umjesto zime

Puno cvijeća.

Umjesto u kući,

Djeca su vani.

Skaĉu po travi

I nisu sami.

Vedran Birkić,

4. r. PŠ ĐurĎanci

VRIJEDNO ŠKOLSKO OSOBLJE

Ravnatelj je drag i mio, na natjecanje nas vozio.

Uĉenike svoje voli. On je ponos našoj školi.

Tajnica Janja savjete nam daje, cijela škola po tom je poznaje.

Uĉitelj Basa muke muĉe, da nas jednadţbe nauĉi.

S uĉiteljicom Ljiljanom uvijek smo KVIT, za dva treba znat ko' vodu pit!

Profesorica Jagoda opet nam je hrvatski došla predavat i teške reĉenice zadavat.

Ponekad razred likovni prespava. Nema veze uĉitelj Franjo sve opravda.

Uĉitelj Ilija stalno nam priĉa iste priĉe, malo se šali i pomalo viĉe.

Veleĉasni Šimo daje nam na znanje: Loše nam se piše ne znamo li vjerovanje.

Uĉiteljicu Jasminku sedmaši muĉe, jer njemaĉki nikad ne nauĉe.

Uĉitelj Jukić Hercegovac pravi, uĉenici znaju jer ih ĉesto gnjavi.

Oprosti nam razredniĉe sve neopravdane sate, kasnimo na tjelesni jer mislimo na te.

Oprosti nam razredniĉe sve što kaţeš stoji. Moţda stvarno jesmo loši, al smo ipak tvoji.

Teta Mira mete i prašinu briše, sve je ĉisto i lakše se diše.

Podvornik Bosiljko razrede nam grije, priĉa samo priĉe i pivo svoje pije.

Anita Antunović, 7. r.

SREĆA

Što je sreća? Sreća je ţivot!

Sreća su ljudi! Sreća je mir!

Sreća je sve što me nasmije.

Sreća je kad se sretan probudiš.

Sreća je kada si sam, a nekad i nije.

Sanja Jakšić, 4. r. PŠ ĐurĎanci

ĈAMAC

Jedne noći sanjao sam ĉamac.

Plovili smo morem. I promatrali ribe.

Odjednom izronio morski pas.

Od straha sam se probudio

I shvatio da se nalazim u svom krevetu.

Davor ĐuĎik, 1. r.

MOJA PRIJATELJICA

Moja prijateljica se zove Danijela Ve-

raja. Idemo u isti razred i sjedimo zajedno

u klupi. Ona ima smeĊu kosu do ramena,

zelene oĉi, mali nosić i lijepa usta. Najbo-

lja mi je prijateljica, moja Danijela. Lije-

po se druţimo i uvijek si pomaţemo. Bit

ćemo uvijek dobre prijateljice i sjedit će-

mo skupa, ako nam uĉiteljica dozvoli.

Marija Jakšić, 2. r. PŠ ĐurĎanci

MAMA

Sunce, mjesec,

zvijezde...

Sve je tako blizu

kad je moja mama tu.

Martina Vladić, 2.r.

VOLJELA SAM GA

Voljela sam ga…

Kao ptica svoje jato,

Kao pĉela cvijet.

Kao dijete što voli

lutku…

Voljela sam ga mnogo

i izgubila.

Dijana Martinović, 7. r.

PROLJEĆE

Došlo je proljeće, ptiĉice lete

I sretno svako je dijete.

Voćke cvjetaju, sunce toplo sja,

Sretna i razigrana, zabavljam se ja!

Priroda je budna, sve zuji i bruji.

Probudilo se polje, uţivaju ljudi.

Irena Gomboš, 6. r.

KAKO JE VOLJETI

Lijepo se osjećaš

Misliš da te voli

Ali kada saznaš

Da ima drugog

Samo ti je rana

Koja gori, gori

Franjo Barbarić,

2. r. PŠ ĐurĎanci

Eva SloboĎanac, 1. r.

Pripremile: Barbara Kemec i Ines Martinović, 5. r.

23 BUD ‘10./’11.

NAŠIH PRVIH 10 BROJEVA

MOJA VELIKA LJUBAV

Moja simpatija zvala se Kevin.

Bila je to ljubav na prvi pogled. Upo-

znali smo se u prvom razredu. Slali

smo si velike poljupce. Vukao me za

pletenice, zezao i dizao mi haljinice.

Naša ljubav se povećavala, ali u tre-

ćem razredu našla sam novog deĉka.

Sanja Ciganović, 5. r.

ŠARENI LEPTIR

Svaki dan pokraj kuće moje

Šareni leptiri prolijeću.

Kad ih pokušam uhvatiti,

Oni odmah odlete.

Tuţno za njima gledam

I divim se njihovoj ljepoti.

Sanja Kolić, 1. r.

MAJKA

Mila majko mila,

Ti si moja svila.

Svila njeţna plava,

A majka me voli.

Leptiri lete,

a baka plete.

Majka poput bijelog

anĊela

Krajem Isusa našeg.

Josip Birkić,

3. r. PŠ ĐurĎanci

SVIJET U KOJEM ŢELIM ŢIVJETI

Svijet u kojem ţelim ţivjeti je pun

ljubavi i dobrote. U njemu nema ratova

i mrţnje. Tamo su svi dobri i jedni dru-

gima pomaţu. Ne ubijaju se ptice i ne

prodaje se oruţje. Tamo nema svaĊe i

tuĉe. Ni siromašnih ljudi. Mama bi ma-

nje radile, a tate bi bili manje na poslu.

Zadaće bi se same pisale. Mame i tate bi

bili dobri. Svatko bi volio ţivjeti u tim

svijetu.

Ivan Antunović, 2. r.

SUPER-KRATKI

HAIKU

Grmi. Sijeva.

Kiša lijeva.

Ana Tunuković, 5. r.

LASTAVICA

Jednog jutra na livadi

Poĉeo je ţamor cijeli

Sad je elektriĉna ţica

Puna lijepih lastavica.

Kad laste dolaze

Proljeće donose

A kad odlaze

Kiše nam ostave.

Tamara Topić,

4. r. PŠ ĐurĎanci

MOJA OBITELJ

Moja mama je dobra i uvijek mi pomaţe kod

pisanja zadaće. Uvijek je vesela i lijepa. Daje mi što

ţelim i brine se o meni. Moj tata je bolestan i ići će

u bolnicu. Jako će mi nedostajati. Ja slušam mamu i

tatu i jako ih volim.

Arijana Štrk, 1. r.

KAD TE VIDIM

Kad te vidim smije mi se

Kad te vidim plaĉe mi se.

Kad te ĉujem poludjela bi

Vrati mi se nedostaješ mi

Stela ĐuĎik, 8. raz

MOJA SESTRA

Moja sestra se zove Ivana. Ona ima 6 godina. Jako voli zapovijedati i biti

glavna. Iako sam ja stariji moram nekad popustiti da bude po njenom. Bez

obzira što je ona takva ipak volim svoju seku jer ona je moja jedina sestra.

Marin Bošnjaković, 1. r. PŠ ĐurĎanci VISIBABA

Ispod snijega mala je

glavica provirila.

Bijela jedva sam je pri-

mijetila.

Mislim da se malo i stid-

jela,

ali veselo je glavicom

zazvonila,

PROLJEĆE JE!

PROLJEĆE JE!

Veselo sam uskliknula.

Eva SloboĎanac, 5. r. Mislav Tadić, 4. r.

MOJ BRAT

Moj brat zove se Gabrijel. On stalno ide s tatom na

njivu. Ima crnu kosu i crne oĉi. Ja se volim igrati s

njim ţmirke i drugih igara, a pridruţe nam se i seke

Maja i Sara.

Stipo Markić, 1. r. PŠ ĐurĎanci

PAHULJICE

Iznad sela lijepo plešu pahulje.

Jako su bijele i jako su njeţne.

Vidi, jedna pahulja je pala na moj dlan.

Vidi, i druga je pala na moj nosić.

Treća je pala na ogradu.

Nisam je htio dirati da se ne otopi.

Ali ona je bila tuţna.

Zato sam je odnio u sobu i otopila se.

Ja bih volio da pada snijeg.

David Vladić, 2. r.

MOJE JUTRO

Sunce se budi.

Ptice pjevaju jutros.

Ja perem zube.

Brat mi spava.

Mama pere zubiće.

A ja se budim.

Sunce vani sja.

Ja se kupam u vodi.

Tata vozi auto.

Valentina Sito, 5. r.

MOJA MAĈKA

Moja maĉka se zove Tigrica. Glava joj je crna. Oĉi su joj zele-

ne i sjajne. Tijelo joj je prekriveno gustom dlakom. Noge su joj

tanke. Rep joj je dugaĉak. Ona je jako brza i zato je volim.

Filip Bibković, 1. r. PŠ ĐurĎanci

TRAVANJ

Kad travanj travi

Rade vrijedni mravi.

Cvijeće lijepo cvjeta

Bere ih lijepa teta.

Kad jabuka padne

Mrav odmah radne.

Travanj je cvijetan

I skoro ljetan.

Josipa Zdunić, 3. r.

SUNCE

Sunce ţuto

Sve nas grije.

Veselo nam se smije.

S neba nas sunce prati.

A kad zasja

-polje se pozlati.

Sunce svoje ruke pruţa.

Svaka se tada veseli ruţa.

Sunce nam naše

Svu radost daje.

Sunce nas naše nikad ne izdaje.

Helena Maljarić, 6. r.

24 BUD ‘10./’11.

PUTUJEMO SVIJETOM I VREMENOM

EGIPAT

Arapska Republika Egipat se nalazi u sjevernoj Africi, izmeĊu Sredozemnog i Crve-

nog mora. Glavni grad mu je Kairo, a sluţbeni jezik arapski. Po veliĉini površine je 29.

drţava svijeta (1.001.450 km²), a po broju stanovnika 15. (74.718.797). Najveći dio sta-

novništva Egipta nalazi se u dolini Nila iako ona zauzima tek 3.5% ukupne površine

zemlje. Ostatak zemlje je raznolikog pustinjskog reljefa. Prevladava suptropska pustinjska klima s rijetkim padali-

nama, najĉešće u obliku kiša tijekom zime ili kratkotrajnih pljuskova tijekom ljeta. Stanovnici su uglavnom Egip-

ćani arapske jeziĉne skupine (99%), u pustinji ima oko 50.000 Beduina, a na krajnjem jugu ţive afroazijski Nubij-

ci (oko 200.000). Po vjeroispovijedi stanovnici su sunitski muslimani (oko 90 %) i kršćani (oko 10%). Egipat je

poznat po svojoj drevnoj povijesti. Drevni Egipat bio je smješten uz donji Nil, uz deltu Nila sve do Dţebel Barka-

la na jugu. Civilizacija je bila utemeljena na navodnjavanju, a odrţala se ĉak 3 tisućljeća (od oko 3200. p.K. do

343. p.K.).

Egipat će u novije doba najvjerojatnije biti zapamćen

po njegovim prosvjedima. Naime, na vlasti je bio Hosni

Mubarak neprekidno još od 1981. godine koji je vladao

diktatorski. 28. sijeĉnja 2011. godine stanovnici Egipta

su izašli na ulice traţeći svoja ljudska prava. Mubarak je

poslao vojsku i policiju na desetke tisuća prosvjednika

da ih pokušaju ukloniti gumenim mecima i suzavcima,

no nisu uspjeli. Iako je svakog dana bilo sve više i više

poginulih, stanovnici Egipta su izjavili: „Postoji cijena

slobode i mi ćemo ju platiti.“ 11. veljaĉe Mubarak je

podnio ostavku, a na vlast je došlo Vrhovno vijeće oru-

ţanih snaga Arapske Republike Egipat. Oni bi trebali

novi Egipat usmjeriti ka demokraciji.

Inga ĐuĎik, 8. r. i Arijana Štrk, 5. r.

Svrgnuti predsjednik

Hosni Mubarak

Karta Egipta

TEMPLARI Non nobis Domine, non nobis, sed Nomini Tuo da gloriam!

(Ne nama Gospode, ne nama, već Imenu Svom slavu daj!)

Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" osnovao je

Hugo de Payens 1118. godine koji je otputovao iz Svete Zemlje da osnuje red ĉija je zadaće bila

zaštita hodoĉasnika na njihovim putovanjima u Jeruzalem. Godine 1128. red je sluţbeno potvrdio

papa Inocent III. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao ţidovski hram,

Templum Salomonis, po ĉemu je red i dobio ime. Red se dijelio na vitezove i sluţeću braću, a na

ĉelu je bio Veliki meštar i Generalni kaptol.

Najjednostavnije reĉeno Templari su bili redovniĉki vojnici. Bili su jako "popularni", a siromaš-

ni, pa im je vladar Svete Zemlje darovao ĉitavo jedno krilo svoga dvora da u njemu borave. Ispod

njihovog boravišta "sluĉajno" su se nalazili ostaci Hrama koji je dao sagraditi Salomon, sin Davi-

dov. Naime, nakon velike pobude Ţidova pod Rimskim carstvom (66.-70. god.n.e.), po nekim izvorima u oĉekivanju kazne

rimskih legionara, mnoge dragocjenosti skrivene u prostorima hrama koji je zatim razoren. Naravno osim toga, smatra se da

je tamo bilo i vjerskih spisa i najvjerojatnije izvorna tumaĉenja vjerskog naukovanja. Zbog toga su Templari u vrlo kratkom

vremenu postali jako ugledna vojna, ali i diplomatska sila. Utjecaj im je toliko narastao da su mnogi plemići ulazili u njihove

redove, a vladari su im poklanjali posjede i dijelili privilegije. Templari su u to vrijeme imali najnapredniju vojnu tehnologiju,

posjedovali su vlastite bolnice, razvijali su i istraţivali medicinu. TakoĊer su posjedovali jaku ratnu i trgovaĉku flotu.

Templare su proganjali, nazivajući ih hereticima. Tako su u Parizu pod optuţbom da su heretici spaljena 54 templara 1310.

godine. Dio reda se uspio spasiti i navodno se sklonio u Škotsku. Neki vjeruju, da su masovna uhićenja Templara koja su

organizirana u Francuskoj 13. listopada (petak) 1307. korijen praznovjerja o nesreći koju donosi petak 13. Uz Templare se još

i danas povezuju legende o Svetom gralu, Zavjetnoj škrinji, i nekim tajnama graditeljstva. Osim toga povezuje ih se i sa ma-

sonima (slobodno zidarstvo, mistiĉni, hijerarhijski pokret).

Tijekom druge polovice 12. st. Templari dolaze u Hrvatsku i srednjovjekovnu Slavoniju i tu dobivaju nadimak

"boţjaci" (od uboga). Oko 1169. im je sjedište bilo u Vrani gdje su od pape dobili samostan sv. Grgura. U Senju, Zagrebu,

Boţjakovini, Našicama, Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuţe-podruţnice i ogromne posjede, tako da su

gospodarili cijelim ţupanijama. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politiĉki ţivot na tim podruĉjima, ali su i dolazili u suko-

be s plemstvom i pukom. Nakon njihova ukidanja 1312. papa dodjeljuje njihove posjede Ivanovcima.

Eva SloboĎanac, 8. r.

25 BUD ‘10./’11.

MALA ŠKOLA

“Uskrsni zeko” (kolaţ, olovka,

dugmad)

Andrijana Birkić, 6 g.,

PŠ ĐurĊanci

“Uskrsna ĉestitka” (kolaţ)

Gabriel Bošnjaković, 5 g.,

PŠ ĐurĊanci

“Ĉizmica Sv. Nikole” (kolaţ i

vata)

Kristina Birkić, 4 g., PŠ ĐurĊanci

“Jesenko” (suho lišće)

Gabriel Markić, 6 g., PŠ ĐurĊanci

Lea Zetović, 6 g., Budrovci

Antonio Sivak, 6 g., Budrovci

Mia Kristek, 6 g., Budrovci Mislav Maljarić, 6 g., Budrovci

26 BUD ‘10./’11.

1. RAZRED

Branka Mijić, 1. r.

Karlo Zetović, 1. r.

MOJA MAJKA

Moja majka je jako dobra. Malo je stroga. Voli

se igrati sa mnom. Ima plavu boju oĉiju. Boja ko-

se joj je smeĊa. Jako je lijepa i uredna. Moja ma-

ma se zove Barbara.

Gabrijela Jona, 1. r.

MOJ PAS

Moj pas se zove Buco. On je jako dobar. Ima smeĊe oĉi.

Voli se sa mnom igrati. Ima jednu godinu. Ima ţuto-crnu

dlaku i zna loviti miševe i kokoške. Voli se dragati. Zna laja-

ti, sjesti, leći i skakati kad mu kaţem. Ja ga jako volim.

Petar Rebić, 1. r.

MAMA

Moja mama pere suĊe. Kad ja ne

mogu ustati, ona me digne. Moja ma-

ma ima naoĉale i smeĊu kosu. Ona

me voli. Voli i moju sestru Mariju i

brata Ivana. Ona se zove Reza. Uvijek

uĉi sa mnom hrvatski kad imam ispit.

Ona ima naušnice.

Nikolina Ručević, 1. r.

Lana Perković, 1. r.

MOJ TATA

Moj je tata bio jako dobar. Nikad

me nije htio tući i nikad nije dignuo

ruku na mene. Moj tata je mene

uvijek ĉuvao i pazio.

Kristina Tilli, 1. r.

MOJA MAMA

Moja mama je dobra. Ima lijepe

oĉi i lijepu kosu. Ona ĉisti i dobra je

prema meni i mojoj seki. Moja ma-

ma se zove Ruţica.

Magdalena Vuković, 1. r.

Petra Sivak, 1. r.

MOJA MAMA

Moja mama je najbolja na svijetu.

Ponekad i malo galami. Moja mama

se zove Anica Gomboš. Moja mama

mi da sve. Nekad se malo naljuti.

Melita Gomboš, 1. r.

MOJ PAS

Moj pas je dobar i nekad zlo-

ĉest. Zna što znaĉi "Sjedi!" i

"Lezi!". Moramo ga kupati i sva-

kodnevno ĉešljati. Ima smeĊe oĉi,

crnu dlaku, veliku njušku i jako

voli zimu. Zove se Balto i igra se

s loptom i papuĉama. On ima 1

godinu. Ja ga jako volim.

Sanja Gomboš, 1. r.

27 BUD ‘10./’11.

2. RAZRED

MOJA BESSY

Moj najbolji prijatelj je moj pas Bessy. Ja svaki dan

idem s njom u šetnju. Ona je inaĉe lovaĉki pas i jako je

poslušna i dobra. Volim se s njom igrati u prirodi. Kada

joj bacim štapić u kanal ona mi ga donese. Ja sam navikao

na nju i volim je i jako sam sretan što ju imam.

Luka Dorić, 2. r.

PRIJATELJICA

Moja najbolja prijate-

ljica je Matea. Ona je

dobra i pametna. Jako se

voli igrati i voziti bicikl.

Ĉesto doĊe k meni gleda-

ti konje, jer jako voli ţi-

votinje. Puno vremena

provodimo zajedno.

Barbara Vuković, 2. r.

Ivana Kretonić, 2. r.

IGRA

Igrati se volim ja,

to i moja mama zna.

I plesati volim ja,

to i moj tata zna.

Sve na svijetu volim ja,

igru i ples nek’ se zna.

Matea Sivak, 2. r.

LJETO

Ljeto poĉinje 21. lipnja, a završava 23.

rujna. Obiljeţava ga toplo i sunĉano vri-

jeme s visokim temperaturama i malo

padalina. Mnogi odlaze na more i odmor.

Ja ga najviše volim jer nema škole i pos-

jećujem svoga tatu u Njemaĉkoj. Ne vo-

lim što ima komaraca i muha. Kraj ljeta

obiljeţava poĉetak škole i veselim se pri-

jateljima koje nisam dugo vidio.

Patrick Lucić, 2. r.

Nikola Tadić, 2. r.

MOJ NAJBOLJI

PRIJATELJ

Moj najbolji prijatelj

zove se Ivan Maletić. On

ţivi u Budrovaĉkom

Brdu kao i ja. Nas dvoji-

ca se igramo skupa, za-

jedno skupljamo sliĉice i

igraĉke i idemo u školu.

Jedva ĉekamo ljetne pra-

znike da ne moramo ići

u školu.

Antonio Reich, 2. r.

Filip Maroši, 2. r.

MOJ KUĆNI LJUBIMAC

Moj kućni ljubimac je šareni zeko. Prošle godine

zeĉica je donijela na svijet šest malih prekrasnih ze-

ĉića. Od njih šest ja sam sebi izabrao najumiljatijeg.

Kad god sam imao vremena uvijek sam se igrao s

njim i mazio ga. Kad sam im donosio hranu, Šarenko

je prvi skoĉio na vrata i ĉekao da ga pomazim.

Darko Pavlović, 2. r.

Luka Dorić, 2. r.

USKRS U MOJOJ OBITELJI

Svake godine radujem se dolasku Uskrsa. Na Uskrs slavi-

mo Isusovo uskrsnuće. Taj dan mama i ja nosimo jelo na

svetenje. Kad se vratimo blagujemo posvećeno jelo. Na us-

krsno jutro brat i ja gledamo u gnijezdo da vidimo što nam je

donio zeko.

Mia SloboĎanac, 2. r.

PROLJEĆE

Proljeće poĉinje 21. oţujka. Dani postaju

duţi, a noći kraće. Vraćaju se ptice selice, ţi-

votinje dobivaju mlade i padaju proljetne kiše.

U proljeće slavimo Uskrs.

Sofija SloboĎanac Zetović, 2. r.

28 BUD ‘10./’11.

3. RAZRED

Ema Erdeljić, 3. r.

U POTRAZI ZA CVIJETOM

Jednog dana ja sam otišla u park i ubrala najljepši cvijet. Stavila sam ga u vazu.

To je bio najljepši cvijet do sada. Imao je ljubiĉaste latice i krasan miris. Kada

sam otišla do prijateljice, igrala sam se i došla sam kući, a mog cvijeta nije bilo.

Svugdje sam ga traţila, ali ga nije bilo. Pitala sam mamu je li ga vidjela, ali ga

nije vidjela. Kada sam ušla u sobu, okrenula sam se i vidjela sam moj cvijet na

ormariću. Bila sam sretna što sam ga vidjela. I takav isti cvijet poklonila sam Emi

za roĊendan.

Marina Perković, 3. r.

CVIJEĆE I LEPTIRI

Cvijeće je jako lijepo. Ima raznobojnog cvijeća, kao što su ljubiĉice, visiba-

be, jaglaci, tulipani... Ja najviše volim ljubiĉice. One su ljubiĉaste boje. Vrlo

su lijepe. Visibabe su bijele boje i imaju zelenu kapicu. Jaglaci su ţuti i jako

lijepi. Tulipani mogu biti crveni i ţuti i lijepi su. Leptiri se odmaraju na cvije-

ću. Leptiri imaju raznobojna krila. Oni su prelijepi. Djeca ih ponekad love.

Leptiri uvijek pobjegnu. Oni se dobro sakriju. Dok nevolja ne proĊe oni se

skrivaju u svom skrovištu.

Leptiri i cvijeće - to je prelijepo!

Martina Kedačić, 3. r.

USKRSNE PISANICE

U davna vremena kada je moja baka bila mala, uskrsna jaja šarala su se sasvim

drugaĉije nego danas. Išli su na livadu i brali lišće neobiĉnih trava, najljepše koje

su našli, a najviše od divlje djeteline. Na jaje bi stavili list, zategnuli ga sa ĉara-

pom i stavili ga kuhati u ljusku od luka. Šarali su jaja i voskom, umoĉili bi drvce

u vosak i ukrasili ga najljepše što znaju, a zatim ga stavili u ljusku od luka kuhati.

Danas je najjednostavnije našarati jaja, kupimo boju i sliĉice, skuhamo jaja, sta-

vimo ih u boju i nalijepimo sliĉice. Ipak su ona jaja bila ljepša koja su šarala naše

bake, jer je više vremena bilo posvećeno šaranju jaja.

Marko Pavlović, 3. r.

PROLJEĆE

Kada se snijeg otopi i sunce zablista, tada je proljeće. Kada se trava lijepo

zazeleni.

Proljeće najavljuju lijepe proljetnice visibabe, jaglaci i druge proljetnice. U

proljeće takoĊer voćke procvjetaju, a oko njih lete veseli kukci. Lijepo prolje-

će nam donosi kršćanski blagdan Uskrs kojemu se ja jako radujem jer volim

praviti gnijezdo. Proljeće mi je najljepše godišnje doba, i ja bih ţelio da traje

što duţe.

Mateo Sito, 3. r.

Marija Ručević, 3. r.

Ivan Maletić, 3. r.

Karlo Sito, 3. r. Martina SloboĎanac, 3. r.

29 BUD ‘10./’11.

4. RAZRED

LETEĆI KONJ

Ja volim putovati. Ţeljela bih putovati s letećim konjem. Voljela bih ići u Kinu, Austra-

liju, Njemaĉku, Švicarsku i još neke drţave. Obišla bih Amazonu i Saharu.

Leteći konj i ja bi letjeli u Pariz. Ići ću u Ameriku kod Baracka Obame. Ţeljela bih

kupiti vilu u SAD-u. Sa svojim letećim konjem otišla bih na Antarktiku. Tamo bih vid-

jela Eskime i polarne medvjede.

Šetala bih s pingvinima i tuljanima.

Šetala bih prelijepom plaţom i sku-

pljala male školjkice. Crtala bih

letećeg konja i ukrasila ga šljokica-

ma i poslala ga mami i tati. Vidjela

bih cijeli svijet, ali moj leteći konj

više nije mogao trĉati ni letjeti. Zato

sam se morala vratiti kući. Ima jed-

na stara poslovica: Svugdje je lije-

po, ali kod kuće je najljepše.

Ruţica Maletić, 4. r.

LIPICANAC

Kada smo išli na ergelu vidjela sam najljepšeg konja na svijetu, Ċakovaĉkog lipican-

ca. Lipicanac je prekrasna ţivotinja koja ima lijepo duguljasto tijelo, veliko i snaţno.

Jako je lijepo vidjeti konja u pokretu. Lipicanac je bijele boje i zato je jako uoĉljiv.

Njegove oĉi najljepše su od svih zato što su velike, krupne i tamne. konj ima veliku

glavu i šiljaste uši kojima sve ĉuje. Lipicanac je velika ţivotinja i moţe narasti ĉak dva

metra visok što je jako puno. Ima dugaĉku i oštru grivu bijele boje. Lipicanac ţivi u

konjušnici, prostranoj štali gdje su prozori visoko gore kako mu ne bi oštetili vid. Lipi-

canac je vrlo razigrana ţivotinja o kojoj se treba brinuti. U njegovu staju ĉesto puštaju i

druge ţivotinje kako ne bi bio usamljen. Njegov veliki rep svatko odmah ugleda jer je

prelijep. konj ima pogled koji je blag i njeţan, jednostavno poseban. Lipicanac se hrani

sa zobi i sijenom. Lipicanci su u Đakovaĉku ergelu došli iz Lipice, grada u Sloveniji.

Kada odmara, konj je tih i miran. Meni je konj jako lijepa ţivotinja i ţeljela bih imati

jednog.

Klaudija Šupuković, 4. r.

Matej Tadić, 4.r.

LEPTIR

Bio sam gusjenica, kada mi se prohtjelo otići na put, ali kao leptir. Kada sam se digao u zrak na svakom cvijetu je bila ba-

rem jedna pĉela. Pĉela mi je ispriĉala kako se oprašuje cvijet. Letio sam za pĉelom dok je ona oprašivala cvijet. Krenuo sam

dalje i uzletio u veće visine. Tamo sam vidio jato ptica kako leti. na jednom hrastu je bila ptica do koje sam došao. Ona mi je

priĉala o pticama, a ja njoj o ţivotu gusjenice. Bilo je vrlo lijepo. Nakon toga obuzeo me miris voćnjaka. Svratio sam do voć-

njaka i bilo je odliĉno. No, došlo je neko ogromno biće koje me htjelo uhvatiti u mreţu, no nisam dopustio. Odletio sam na

travnjak gdje me je isto doĉekala nesreća - još veće biće od onoga u voćnjaku. Odletio sam u visine i pobjegao. Bilo je gad-

no, skoro su me uhvatili. Dok sam letio, naišao sam na drugog leptira koji mi je objasnio što je to ljudsko biće. Poslije sam se

upoznavao sa cvjetovima i prirodom. Sada sam mogao bezbriţno letjeti jer sam gotovo sve nauĉio o prirodi.

David Vladić, 4. r.

PROLJEĆE

Ja se zovem Nikolina.

Jako volim kada proĊe zima.

Poslije zime jake,

prvo što nam stiţe

je proljeće rano.

U naš kraj sad stići će.

Sa proljećem ranim

ljepota je stigla.

To zelena trava iz zemlje se digla.

Veseli se suncu i cvijeće skupa s

njime

zato što sad ovdje više nema zime.

Nikolina Kovačević, 4. r.

Antonela Jurić, 4. r.

TRAVNJAK

Igrala sam se sa svojim prijateljima na travnjaku. Travnjak se zeleni-

o od svih silnih trava i biljaka. Travnjak se ţutio od maslaĉaka. Cr-

venio se od uskolisnih i širokolisnih trputaca. Bijelio se od stolisnika

i tratinĉica. Moji prijatelji i ja jeli smo kiseljake kad odjednom protr-

ĉi uplašeni zec. Proleti fazan i lastin rep. Zazuji pĉela i jave se ptice.

Krtica izviri van iz zemlje i vrati se unutra. Miševi trĉe po cijelom

travnjaku i buše rupe. Gujavica uvlaĉi trulo lišće u zemlju. DoĊe

neki ĉiko i pokosi travu, zamiriše travnjak kao lavanda na moru…

Travnjak mi se sviĊa zato što ima puno biljaka i trava i zato što se

moţemo igrati.

Klara Maroši, 4. r.

Tomislav Brataljenović, 4. r.

30 BUD ‘10./’11.

PŠ ĐURĐANCI

Anamarija Ţivković, 3. r.

Magdalena Karajko, 3. r.

ZEKO

Meni je Zeko donio

darove.

Donio mi je slatkiše,

da ne padaju kiše.

Pavo Marinović, 1. r.

KAKO SAM PROVEO

PROLJETNE PRAZNIKE

Lijepo sam proveo proljetne praz-

nike. U nedjelju smo imali prvu

priĉest i prvi puta smo primili hos-

tiju. Kada je završila misa onda

smo dobili krunice. Za Uskrs se

idem moliti Isusu zato što je uskrs-

nuo. Ja volim ići u crkvu zato što

moramo.

Stipo Markić, 3. r.

KAKO SAM PROVELA

PROLJETNE PRAZNIKE

Igrala sam se s prijateljima. Išla sam u prirodu.

Pisala sam pismo tetama i zecu.

Anamarija Tadić, 1. r.

JA I MOJA PRIJATELJICA

Magdalena i ja smo se igrale. Ona je

bila lijeĉnica a ja trgovkinja. Došli

su nam Andrija i Tajana. Igrali su se

s nama, ali su se morali vratiti kući

u Zagreb. Magdalenina mama nas je

zvala da idemo u trgovinu. Poslije

smo se još igrale.

Ines Jakšić, 1. r.

VOLIM, NE VOLIM

Volim kad dobijem pet, kad se svi zajedno duţimo i igramo

a ne volim kad me prijatelji ogovaraju iza leĊa. Ne volim

ništa hladno jesti. Volim kad se lijepo obuĉem i kad idem

jesti jela s roštilja u prirodi. Ne volim kad se brat i ja sva-

Ċamo. Volim ići u crkvu i primiti hostiju.

Manuela Bibković, 3. r.

MOJE SELO

Moje selo je jako malo, ali u njemu ima Dom, crkva i dosta

kuća. Gore kod groblja ima jedan potok. Ljudi ga ĉiste. Na

kraju sela je nogometno igralište. Kada se igra utakmica odla-

zim tamo, jer volim gledati i igrati nogomet.

Luka Erdeljić, 3. r.

MOJ USKRS

Za Uskrs bojimo jaja. Pomaţemo mamama. Ta-

ta i ja idemo kod bake. Tamo šaramo jaja. Baka

i ja idemo vidjeti kod kokoši ima li još jaja. Ka-

da ih pokupimo, skuhamo ih i bojimo. Onda mi

tata pjeva pjesmice. Kada doĊe Uskrs, onda ve-

selo slavimo.

Anamarija Ţivković, 3. r.

MOJE SELO

Moje selo se zove ĐurĊanci. U našem selu ima oko 500 sta-

novnika. Volim svoje selo i njegove lijepe šume, polja i vinog-

rade. Znam mnoge ljude, jer selo nije veliko. Svi se meĊusob-

no poznajemo i kada se sretnemo na ulici lijepo se pozdrav-

ljamo. Mnoga se djeca igraju u školskom parku. Meni se mo-

je selo sviĊa zato što sam u njemu roĊena.

Magdalena Karajko, 3. r.

31 BUD ‘10./’11.

PŠ ĐURĐANCI

Ivona Jakšić, 4. r. (tempera)

Josipa Topić, 2. r. (kolaţ)

Filip Bibković, 2. r. (kolaţ)

PROLJETNICE

Proljetnice male

sve su znale,

brojati do tri

pa kaţu

jedan, dva, tri

proljetnice smo mi...

Visibaba i jaglac

proljetnice su male

kao snovi velike

stigle su iz bajke.

Maja Markić, 4. r.

VIOLINA

Violina je gudaĉki instrument.

Violinina glava je zaobljena i lijepe crne boje. Na

njezinoj glavi nalaze se ĉivije, to su zatezaĉi ţica.

Violinin vrat je duguljast kao šiba. Na vratu se na-

laze ĉetiri ţice, tim ţicama sviraju prelijepe sklad-

be. Violinin trup je kao mali trbušĉić, izboĉen i

smeĊe boje. Na trupu se nalazi jedna rupa iz koje

izlaze njeţni i ugodni zvukovi. Trup joj se sjaji

poput bisera. Gudalo je naĉinjeno od strune konj-

skoga repa. Njen zvuk je ugodan, zaljubljen, rados-

tan i ponekad tuţan. Njeni zvukovi u meni bude

velike osjećaje radosti, zaljubljenosti i veselja.

Marin Bošnjaković, 4. r.

PROLJEĆE

Proljetnice male, plesat su stale.

Zeleni se trava, a visibabi pognuta

glava.

Ljubica mala medena, lijepa i ru-

mena

uvijek zavedena.

Tomislav Birkić, 4. r.

KONJ

Konj je domaća i inteligentna ţivotinja. Hrabar je.

Konj ima izduţeno tijelo. Ima sjajnu dlaku kao sunce obasjanu. Na izduţenoj

glavi ima male šiljaste uši i oĉi kojima pokazuje svoje osjećaje. Griva mu je

crna i glatka. Noge su mu izdrţljive kao kamen. Rep mu je crn i jako koristan,

pomoću dlake s repa pravimo gudalo.

Ţeljela bih imati crnog vranca. Volim konje jer su pametne ţivotinje.

Ivona Jakšić, 4. r.

MOJA PRIJATELJICA

Moja se prijateljica zove Magdalena. Ima 9

godina. Visoka je i mršava. Lice joj je nas-

mijano i veselo. Uvijek me razveseli svojim

osmijehom. Oĉi su joj male i tamne. Njezina

je kosa kovrĉava i smeĊa. Voli odijevati

trenerku. Volim se igrati s njome jer je dra-

ga i vesela, svojim osmijehom i mene razve-

seli.

Ivana Bošnjaković, 2. r.

PROLJEĆE

Proljeće je poĉelo.

Ptice selice vraćaju se

u naše krajeve. Liva-

de su pune mirisnog

cvijeća. Šareni leptiri

posvuda lete. Na mom

prozoru ptice cvrku-

ću, a pĉele prave med.

Stabla su puna miris-

nog cvijeća, a sunce

sve više grije. Cvijeće

je sve blistavije.

Jako volim proljeće

zato što sve više ima

cvijeća.

Josipa Topić, 2. r.

KONJ

Konj je domaća ţivotinja. Ima smeĊu sjajnu

dlaku. Naraste do dva metra i moţe biti teţak

tisuću kilograma. Na glavi ima uši kojima po-

kazuje kako se osjeća. Griva se sjaji i leprša

na vjetru. Noge su mu izdrţljive, jake i ĉvrste.

Rep je sjajan i dlakav.

Meni se sviĊa konj zato što moţe brzo trĉati.

Filip Bibković, 2. r

32 BUD ‘10./’11.

SVAŠTARA

TAMNA STRANA INTERNETA

Europska komisija razmatrala je “tamnu stranu Interneta”. Ponovo su naglašene prijetnje sigurnosti osobnih

podataka koje treba sprijeĉiti. Poseban je naglasak stavljen na zaštitu profila maloljetnika na društvenim mreţa-

ma. Uĉešće u ovom problemu trebali uzeti i roditelji umjesto da te aktivnosti bez kontrole prepuštaju djeci, a rea-

giraju tek u sluĉaju kada doĊe do nekog incidenta.

Što je Internet?

Internet je svjetska globalna mreţa (World Wide Web/www)

koja omogućuje elektroniĉku povezanost i komunikaciju raĉunala.

Prema dostupnim podacima s kraja 2008. godine, u Hrvatskoj je

registrirano gotovo dva milijuna korisnika Interneta, što predstav-

lja oko 44 posto stanovništva. On-line informacije i web stranice

svatko moţe izraditi, administrirati ih i pristupiti im u svakom tre-

nutku s bilo kojeg mjesta u svijetu.

Danas meĊu djecom su jako popularne društvene mreţe, te na

njima provede većinu svoga slobodnog vremena. Tako da se dopi-

suju sa nepoznatim ljudima, te se moţe dogoditi da vam taj

„nepoznati“ s kojim se dopisujete i koji se predstavlja kao deĉko

od 15 godina, moţe zapravo biti muškarac od 50 godina i slati vam

laţe podatke o sebi uz tuĊu fotografiju. Nikad nemojte davati lju-

dima preko Interneta podatke o sebi, svojoj obitelji i prijateljima,

ne otkrivajte im svoje prezime ni adresu, nemojte reći u koju školu

idete, jer ne moţete znati kakve su im namjere. Nikad nemojte ići sami na sastanak s osobom koju ste upoznali

putem mobitela ili na Chatu. Ako ta osoba inzistira da doĊete bez pratnje, nemojte ići na takav sastanak.

Na društvenim mreţama sve je ĉešće zlostavljanje i prijetnje izmeĊu vršnjaka. Vršnjaci su prešli na drugi oblik

zlostavljanja svojih vršnjaka. Virtualno zlostavljanje je svako namjerno, ponavljano i agresivno ponašanje poje-

dinca ili skupine ljudi uporabom informatiĉkih i/ili telekomunikacijskih sredstava, ĉija je namjera oštećivanje ili

zlostavljanje drugih.

Kome se obratiti ako ste ţrtva?

Ako vam netko šalje uznemirujuće, prijeteće ili prostaĉke poruke na mobitel

svakako to recite roditeljima ili nastavniku u kojeg imate povjerenja. Niste vi

krivi zbog toga što vam prijete i vrijeĊaju vas. Zatraţite pomoć od roditelja ĉak i

kad mislite da ste uĉinili nešto nedopušteno.

KraĊa identiteta

KraĊa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve

korisnike Interneta i raznih servisa na njemu, osobito weba, poruka u realnom

vremenu (instant messaging) i e-maila. Opasnostima i riziku kraĊe i zlouporabe

identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta, osobito oni manje iskusni – poĉetnici

i djeca. Ipak, uz razumne mjere opreza, velika većina poteškoća i problema veza-

nih uz kraĊu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti sprijeĉena.

Prevencija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je UNICEF organizirao s udrugom Hrabri telefon kampanju "Prekini lanac" za sprjeĉavanje zlostav-

ljanja putem mobitela i Interneta.

Pripremio: Domagoj Kolić, 8. r.

Zahvaljujemo tvrtki Fenix Informatika iz Đakova na sponzorstvu prilikom

nabave digitalnog diktafona za novinarsku skupinu OŠ Budrovci!

www.fenix.com.hr

33 BUD ‘10./’11.

SVAŠTARA

AFORIZMI / NARODNE MUDROSTI

- Oni su krema društva. Maţu gdje god stignu.

- Da su oni veliki kao što za sebe misle ne bi nam se uvukli na mala vrata.

- Ĉovjek na svome mjestu. Ne mrda iz fotelje.

- Ĉim progledam padne mi mrak na oĉi.

- Zdravije je imati putra na glavi nego masnoće u krvi.

- Lakše je popuniti prazan stomak nego praznu glavu.

- Ne okrivljujte profesora matematike što vam nisu sve na broju.

- Bolje tisuću puta zapeti nego jedanput odapeti.

- Sapunice peru mozak.

- Doktor mi je preporuĉio ĉašu vina poslije svakog jela. Sad jedem sedam

puta dnevno.

- Ukoliko ţelite da vam se ostvare svi snovi onda morate manje spavati.

- Konaĉno nam je krenulo. Idemo na dolje.

- Sve što upropastimo danas nećemo morati sutra.

- Da bi mozak pustili na pašu morate ga imati.

- Ne vjerujem previše u lisiĉju mudrost. Iskustvo pokazuje da u ţivotu

puno bolje prolaze konji.

HAIKU PJESME

Pojavila se duga.

Bila je šarena i lijepa.

Zadivljena sam!

Kiša pada.

Sve je mirno.

U mom je srcu

radost!

Ariana Štrk, 5. r.

Gledam kišu i plaĉem

Ona plaĉe jer nema sunca,

a ja plaĉem jer nema tebe.

Puše bura.

Brodovi se ljuljaju.

Valovi udaraju o ţal.

Pada snijeg.

Sve je mirno.

Samo vrapci lete.

Sara Jurić, 5. r.

Vidjela sam valove.

Bili su veliki.

Nosili su me.

Sunce zalazi.

Ptice skakuću na grani.

Oblaci mijenjaju svoje oblike.

Barbara Kemec, 5. r.

Mislav Tadić, 7. r.

Mislav Tadić, 7. r.

NEKOLIKO BRZIH…

Smak svijeta

- Nije da se hvalim, ali ovo

je već peti smak svijeta što

sam preţivio.

Zid

- Što je zid plaĉa u 21. sto-

ljeću?

- Bankomat

Pijetao

- Zašto pijetao kukuriĉe uju-

tro?

- Zato što poslije ne moţe

doći do rijeĉi. Teški metali

Na satu kemije pita profesorica uĉenika:

- Nabroji mi teške metale!

- Nakovanj i utezi.

Chuck

- Kako se zove sin od Chucka Norrisa?

- DjeChuck.

Lanci

Mujo i Haso pobjegli iz zatvora. Kaţe Haso:

- Pao je snijeg, što ćemo sada?

- Ne sekiraj se ti za to, imamo lance!

Pripremio: Domagoj Kolić, 8. r.

34 BUD ‘10./’11.

SPORT

RAZGOVOR S ANICOM SABOLSKI, BIVŠOM NOGOMETAŠICOM

BUD: Kada i gdje ste poĉeli igrati nogomet?

Ja sam poĉela igrati nogomet jer su me braća ĉuvala dok sam bila mala, pa sam silom prilika uz

njih nauĉila igrati. To se nastavilo i u školi, za dan škole, a onda kada sam otišla studirati u Zag-

reb poznavala sam neke ljude koji su me pozvali u klub koji je financirala "Lutrija Hrvatska".

Oni su nam dali puno novaca (u ono vrijeme), lijepo su nas spremali, išli smo van kao predstav-

nici tadašnje drţave Jugoslavije. Ali sam ja vidjela da se od sporta nije moglo ţivjeti kao danas,

pa mi sport nije bio prioritet, to je više bilo ovako uz igru.

BUD: Koji su Vaši najuspješniji rezultati u karijeri?

Pa, mi smo bili prvi na turniru u Beĉu. Bili smo mi, Italija, Austrija, Njemaĉka, Ĉehoslovaĉka.

Kada smo bili u Beĉu, to je bilo stvarno prekrasno! Bili smo tamo tri dana. Na slici smo mi u

trenerkama, a nakon turnira, bila je sveĉana veĉera za sve sudionike. Gdje su se ostali svi izne-

nadili kada smo se mi "maĉke" pojavile sreĊene u kostimima, dotjerane! Mi smo igrale nogo-

met, ali kada je bila fešta onda smo se prikladno odijevale.

BUD: S kojim ste suigraĉima igrali i tko Vam je bio trener?

Ne znam ih više poimence, bilo je to davno, prije 35 godina, ali to su pokrenule djevojke s DIF-

a (one su bile glavni krivci što sam ja zaigrala nogomet). Ja nisam imala vremena za treninge,

pa su mene zvali samo kada su trebali ići van. Kada sam došla tamo upoznala sam Maru Torti, ona je bila poznata rukometa-

šica, ali je poslije prešla na nogomet iako nije javno nastupala. A trener je bio neki, neki… Ja mislim da je on u ono vrijeme

bio… Trener je bio! Sad koji je to ĉovjek bio, ja sam stvarno zaboravila!

BUD: Što mislite o današnjem nogometu?

Pa nemam baš neko, pogotovo o našem nogometu, lijepo mišljenje. A i općenito, jer je previše novca u svakom sportu danas.

BUD: Idete li na nogometne utakmice?

Ne idem. Nisam nikada bila… A ne, jesam! Jednom sam gledala Dinamo u Zagrebu. I to je sve, uglavnom televizor, to mi je

ljepše i bolje.

BUD: Kada ste zadnji put igrali nogomet?

Prije par dana sam nećacima pokazivala kako se ţonglira! Još uvi-

jek se ne bojim onih 10-15 godina mlaĊih od mene, ako nisu aktiv-

ni sportaši!

BUD: Imate li nekakve savjete za mlade sportaše?

Ako netko nešto voli i ako misli da će tu imati rezultata, treba jako

puno truda, rada, odricanja, a rezultat je neizvjestan. Ali kada se

završi fakultet, onda se ima diploma, je l' tako? To je jedino sigur-

no, a sve ovo drugo je na klimavim nogama.

Razgovarale: Inga ĐuĎik i Eva SloboĎanac. 8. r.

ŠPORTSKE AKTIVNOSTI UĈENIKA OSNOVNE ŠKOLE BUDROVCI U ŠK. GODINI 2010./11.

MEDUOPĆINSKA NATJECANJA OSNOVNIH ŠKOLA ĐAKOVŠTINE (14 osnovnih škola)

Kros:

Uĉenici 1200 m, sudjelovalo 9 škola, odrţano u Semeljcima 12. 10. 2010. god.

Naša ekipa nastupila je u sastavu: Đuro Tilli (1. mjesto), Matija Budrovac (7. mjesto), Josip Kladarić (8. mjesto) i

Marin Kolić (9. mjesto). U ukupnom poretku osvojili smo 2. mjesto.

Atletika:

Uĉenici, sudjelovalo 8 škola, odrţano u Semeljcima 13. 10. 2010. god.

Naša ekipa nastupila je u sastavu: David Carević (100 m - 1. mjesto, 300 m - 5. mjesto), Đuro Tilli (1000 m - 1.

mjesto, 100 m - 7. mjesto, skok u vis - 7. mjesto), Matija Budrovac (1000 m - 3. mjesto, skok u vis - 5. mjesto) i

Josip Kladarić (300 m - 2. mjesto). Štafeta 4 x 100 m u sastavu: David Carević, Đuro Tilli, Josip Kladarić i Matija

Budrovac - u ukupnom poretku osvojili smo 3. mjesto.

Uĉenice, sudjelovalo 8 škola, odrţano u Semeljcima 13. 10. 2010. god.

Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentina Ciganović (100 m - 4. mjesto, 300 m - 5. mjesto), Valentina Dorić

(100 m - 5. mjesto, 600 m - 5. mjesto), Anamarija Vladić (300 m - 7. mjesto) i Valentina Sivak ( 600 m - 6. mjes-

to). Štafeta 4 x 100 m u sastavu: Valentina Ciganović, Valentina Dorić, Valentina Sivak i Anamarija Vladić - u

ukupnom poretku osvojili smo 4. mjesto.

Mali nogomet:

Sudjelovalo 14 škola, odrţano u Đakovu 28. 10. 2010. god.

Rezultati, skupina A: OŠ Budrovci - OŠ Viškovci 1:1 (0:1), OŠ Budrovci - OŠ I.G. Kovaĉića 1:2 (1:0),

35 BUD ‘10./’11.

UČENIČKA NATJECANJA

OŠ Budrovci - OŠ Drenje 0:2 (0:1);

Naša ekipa nastupila je u sastavu: Matija Budrovac, Franjo Kolić, Marin Kolić, Đuro Tilli, Marin Martinović,

Dominik Carević, Luka ĐuĊik, Benjamin Pavić, Ţeljko Tunuković, Tomislav Ruĉević, Stjepan Kolić i Karlo Re-

bić.

Stolni tenis:

Uĉenice, sudjelovalo 9 škola, odrţano u Viškovcima 18. 11. 2010. god.

Rezultati, skupina B: OŠ Budrovci - OŠ Piškorevci 3:1, OŠ Budrovci - OŠ J. Ćolnića 0:3

Naša ekipa nastupila je u sastavu: Ivana Petrović i Ivona Zetović.

Uĉenici, sudjelovalo 10 škola, odrţano u Josipovcu 23. 11. 2010. god.

Rezultati, skupina B: OŠ Budrovci - OŠ I. G. Kovaĉića 3:2, OŠ Budrovci - OŠ Josipovac 0:3

Naša ekipa nastupila je u sastavu: Matija Budrovac i Benjamin Pavić

Voditelj natjecanja: Stanko Tišma (nastavnik TZK).

Izvješće pripremile: Inga ĐuĎik i Eva SloboĎanac, 8. r.

NATJECANJA 2010./2011. - ŢUPANIJSKA I DRŢAVNA RAZINA

MATEMATIKA - Inga ĐuĊik, uĉenica 8. razreda (mentor Ivan Basa) i Klaudija Šupuković, uĉenica 4. razreda

(mentorica Marija Mikić) ostvarile su plasman na ţupanijsko natjecanje.

KEMIJA - Pod vodstvom mentorice prof. Maje Vukadin na ţupanijsko natjecanje plasirali su se uĉenici 8. razre-

da Ivan Antunović, Inga ĐuĊik, Zvonimir Rebić i Eva SloboĊanac.

BIOLOGIJA - Matija Budrovac plasirao se na ţupanijsko natjecanje (mentorica prof. Maja Vukadin)

HRVATSKI JEZIK – Na ţupanijsko natjecanje plasirale su se naše marljive uĉenice Inga ĐuĊik i Eva SloboĊa-

nac (mentor prof. Vlado Markić).

POVIJEST - Inga ĐuĊik plasirala se na ţupanijsko natjecanje (mentor prof. Mato Katalenić)

GEOGRAFIJA - Ivan Antunović plasirao se na ţupanijsko natjecanje (mentorica prof. Tihana Moro-Vladić)

TEHNIĈKA KULTURA – mentor prof. Ivan Jukić

Ţupanijska razina: Zvonimir Rebić (elektrotehnika) - 1. mjesto, Mislav Tadić (strojarska konstrukcija) - 3.

mjesto, Valentin Sito (raketno modelarstvo) - 3. mjesto, Kristina Kovaĉević (graditeljstvo), Sara Jurić (promet),

Klaudija Antunović (zrakoplovni modelari), Ines Martinović (zrakoplovni modelari), Klara Maroši (ţupanijsko

natjecanje “Sigurno u prometu”); Uĉeniĉki tim u sastavu Miroslav Batori, Domagoj Kolić i Mislav Tadić uspješ-

no nastupio na ţupanijskoj smotri radova iz TK osvojivši 1. i 3. mjesto i plasman na drţavnu smotru.

Drţavna razina: Miroslav Batori, Domagoj Kolić (smotra radova) - dva rada osvojila 1. mjesto (tj. plasman me-

Ċu 5 najboljih), Zvonimir Rebić (elektrotehnika) - 10. mjesto, Mislav Tadić (strojarska konstrukcija) - 12. mjesto;

I ove godine uĉenici naše škole ostvarili su plasman na drţavno natjecanje, ovaj put 4 uĉenika iz tehniĉ-

ke kulture. Ponešto smo ih priupitali.

1) Je li ti bilo teško doći do drţavnog natjecanja?

2) Kakav si dojam stekao na drţavnom natjecanju?

3) Jesi li zadovoljan uspjehom koji si postigao?

4) Planiraš li se i dalje baviti tehniĉkom kulturom u

nastavku školovanja?

Miroslav Batori:

1) Je.

2) Bilo je dobro, zabavljali smo

se.

3) Jesam.

4) Da, naravno.

Mislav Tadić:

1) Nije.

2) Bilo mi je lijepo, ostao bih

još koji dan da sam mogao.

3) Vrlo zadovoljan.

4) Naravno.

Zvonimir Rebić:

1) Bilo je dosta teško, pogotovo

test na ţupanijskom natjecanju.

2) Bilo je super, upoznao sam

dosta prijatelja, samo da je bilo

malo više cura... he-he!

3) Ne, moglo je i bolje.

4) Moţda nakon srednje škole.

Domagoj Kolić:

1) Naravno, ali uz dosta truda

se sve moţe postići.

2) Bilo je super, druţio sam se s

novim prijateljima.

3) Naravno.

4) Da, planiram.

Razgovarala:

Marija Ručević, 8. r.