najČešĆe bolesti srca u pasa - · pdf filekoje su “vrste” olesti sra u...
TRANSCRIPT
NAJČEŠDE BOLESTI SRCA U PASA
Marin Torti, dr. med. vet. Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet
Klinika za unutarnje bolesti [email protected]
O SRCU... Sastoji se od četiri šupljine: (1) Lijeve pretklijetke (atrija) (2) Desne pretklijetke (3) Lijeve klijetke (ventrikula) (4) Desne klijetke Lijeva pretklijetka prima krv bogatu
kisikom iz pluda, dok desna pretklijetka prima krvi iz ostatka organizma (pr. jetre, mozga, crijeva....)
Lijeva klijetka svojim kontrakcijama tjera krv bogatu kisikom u različite organe, dok desna klijetka tjera krv siromašnu kisikom u pluda
Između pretklijetka i klijetka, te klijetka i aorte te pludne arterije postoje zalisci koji osiguravaju normalan tok krvi unutar srca
KAKO IZGLEDA AKCIJA ZDRAVOG SRCA
KOJE SU “VRSTE” BOLESTI SRCA U PASA?
BOLESTI SRCA
STEČENE BOLESTI PRIROĐENE BOLESTI
DEGENERATIVNA BOLEST SRČANIH
ZALISTAKA
DILATACIJSKA KARDIOMIOPATIJA
U 95% SLUČAJEVA
KOLIKO SU ČESTE BOLESTI SRCA U PASA?
• otprilike 10% svih pasa boluje od srčane bolesti, a vjerojatnost da pas oboli se povedava sa starošdu
• primjerice, u slučaju degenerativne bolesti srčanih zalistaka:
10% pasa starosti 5 do 8 godina obolijeva,
20-25% pasa starosti 9 do 15 godina,
30-35% pasa starijih od 13 godina i
75% pasa starijih od 16 godina
ŠTO ZNAČI: “ZALISTCI SU BOLESNI?”
• kod degenerativne bolesti atrioventrikulskih zalistaka (onih koji se nalaze između pretklijetki i klijetki) listidi zalistaka više ne prijanju jedan uz drugi, ved u manjoj ili vedoj mjeri ostaje otvor kroz koji se krv vrada “unatrag”, što dovodi do pojave šuma koji se čuje pri auskultaciji srca
KAKO IZGLEDAJU BOLESNI ZALISTCI?
A KADA JE “SRČANI MIŠID BOLESTAN”?
• pod dilatacijskom kardiomiopatijom podrazumijevamo bolest srčanog mišida kod koje su kontrakcije srčanog mišida slabe što dovodi do slabljenja funkcije srca kao pumpe, pa nije zadovoljavajuda opskrba organa krvlju
KAKO POSUMNJATI NA SRČANU BOLEST?
• u početnim stadijima, kada organizam može još uvijek kompenzirati promjenu uglavnom nema znakova bolesti
• znakovi bolesti često su suptilni, pa ih se pripisuje “starenju” psa
• kako bolest napreduje znakovi su sve vidljiviji i značajniji
• imate psa pasmine predisponirane na bolest
ZNAKOVI BOLESTI SRCA
BOLEST SRCA
ZNAKOVI OD STRANE DIŠNOG SUSTAVA
PROMJENE U PONAŠANJU
OSTALI ZNAKOVI
(1) KAŠALJ (2) UBRZANO
DISANJE (3) ZADUHA U
ŠETNJAMA (4) OTEŽANO
DISANJE
(1) BRZO ZAMARANJE U ŠETNJI
(2) PRESTANAK “IGRE”, NEVOLJKO ODLAŽENJE U ŠETNJU
(3) GUBITAK ENERGIJE (4) “DEPRESIJA”
(1) GUBITAK NA TJELESNOJ MASI
(2) SLABIJI APETIT (3) NEMIR (OSOBITO
NODU) (4) NESVJESTICE ILI
KOLAPS (5) OTEČEN TRBUH
PASMINSKE PREDISPOZICIJE
DEGENERATIVNA BOLEST AV-ZALISTAKA
DILATACIJSKA KARDIOMIOPATIJA
1. BOSTONSKI TERIJERI 2. KAVALIRSKI ŠPANIJELI
KRALJA CHARLESA 3. ČIUAUE 4. FOKSTERIJERI 5. PATULJASTI GUBIČARI 6. MINIJATURNE I SREDNJE
PUDLE 7. PATULJASTI PINČERI 8. PEKINEZERI 9. POMERANSKI PSI 10. VIPETI......
1. AFGANISTANSKI HRTOVI 2. AMERIČKI KOKER
ŠPANIJELI 3. ENGLESKI KOKER
ŠPANIJELI 4. NJEMAČKI BOKSERI 5. DALMATINSKI PSI 6. DOBERMAN PINČERI 7. ENGLESKI BULDOZI 8. NJEMAČKE DOGE 9. IRSKI VUČJI HRTOVI 10. ŠKOTSKI JELENSKI PSI.....
NA KOJI NAČIN VETERINAR DOLAZI DO DIJAGNOZE?
(1) uzimanjem anamnestičkih podataka: podaci o pasmini, starosti, preboljelim bolestima, lijekovima...
(2) kliničkim pregledom: tjelesna građa i masa, ponašanje, frekvencija disanja, frekvencija rada srca, pregled vidljivih sluznica, auskultacija srca i pluda, palpacija abdomena...
(3) rentgenografski, ehokardiografski (ultrazvuk srca), elektrokardiografski, mjerenjem krvnog tlaka....
AUSKULTACIJA SRCA I PLUDA
• klinička metoda pretrage
• osluškivanje srčanih tonova i dišnog šuma pomodu stetoskopa
• otkrivanje srčanih šumova i aritmija
RENTGENOGRAFIJA
• “snimanje pluda i srca”: procijenjivanje transparentnosti parenhima pluda, siluete srca, kalibra dušnika....
EHOKARDIOGRAFIJA
• ili jednostavnije ultrazvučna pretraga srca
• neinvazivna metoda pretrage kojom se dobiva uvid u anatomske strukture srca i njihove prostorne međuodnose; dopler pretragom dobivamo podatke o smjerovima i brzinama protoka krvi, te postojanju turbulena i volumenu protoka
EHOKARDIOGRAFIJA
ELEKTROKARDIOGRAFIJA
• bilježimo električnu aktivnost srca, a pretraga predstavlja zlatni standard u dijagnostici aritmija
P
Q
R
S
T
ELEKTROKARDIOGRAFIJA
KAKO MOŽEMO POMODI NAŠIM LJUBIMCIMA?
• nažalost, radi se o kroničnim, progresivnim bolestima koje de s vremenom dovesti do zastojnog (kongestivnog) zatajivanja srca i uginuda
• medikamentoznim liječenjem možemo usporiti progresiju, no ne možemo promijeniti konačan ishod bolesti
KAKO MOŽEMO POMODI NAŠIM LJUBIMCIMA?
• svrha je primjene lijekova poboljšanje kvalitete života
• kako liječimo bolesno srce?
SKUPINE LIJEKOVA
DIURETICI
ACE INHIBITORI
INODILATATORI
KAKO DJELUJU LIJEKOVI ZA SRCE?
• diuretici, najčešde furosemid, uklanjaju suvišak tekudine (pr. u pludima)
• ACE inhibitori (pr. enalapril) djelujudi na angiotenzin proširuju sužene krvne žile (snizuju tlak) te na taj način olakšavaju srcu da tjera krv “prema naprijed”
• inodilatatori (pr. pimobendan) pojačavaju jačinu kontrakcije srce te proširuju sužene krvne žile
KADA KOJI LIJEK?
• važno je pridržavati se propisanih doza i mijenjati ih u dogovoru s veterinarom
KAKVE SU PROGNOZE?
• kada govorimo o kroničnoj bolesti zalistaka preklinička faza traje od 4 do 6 godina, dok vrijeme preživljavanja nakon razvoja kongestivnog zatajivanja srca varira (oko 2 do 3 godine)
• kod dilatacijske kardiomiopatije opreznija prognoza, krade vrijeme preživljavanja, ovisno o veličini psa
I SAMO KRATKO O KUDNOJ NJEZI
• redovita primjena propisane terapije... doze de se mijenjati (liječenje je dinamično)
• pradenje životinje – najčešde mjerenje frekvencije disanja, pradenje učestalosti kašlja i njegovih kvaliteta (suh ili vlažan), apetita, ponašanja...
• razinu tjelesne aktivnosti odrediti u dogovoru s veterinarom
ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI! PITANJA?
PRIROĐENE SRČANE GREŠKE U PASA I MAČAKA
PRIROĐENA SRČANA GREŠKA SPOLNA
PREDISPOZICIJA
PASMINSKA PREDISPOZICIJA
patentni duktus arteriozus Ž pudl, njemački ovčar, pomeranski špic,
šetlandski ovčar, škotski ovčar, malteški
psić, jorkširski terijer, čivava, kovrčavi
psić, nizozemski špic, američki koker
španijel, rotvajler, engleski springer
španijel, plavi irski terijer, njufaundlender,
labradorski retriver, jazavčar, njemački
ovčar, patuljasti gubičar, irski seter,
sijamska mačka
subaortalna stenoza njufaundlender, rotvajler, zlatni retriver,
njemački bokser, njemačka doga, njemački
kratkodlaki ptičar, njemački ovčar,
flandrijski govedarski pas, engleski buldog,
samojed
aortalna (valvularna) stenoza bulterijer
pulmonalna stenoza engleski buldog, zapadnoškotski bijeli
terijer, erdelski terijer, jorkširski terijer,
škotski terijer, bigl, mastif, samojed,
patuljasti gubičar, američki koker španijel,
njemački bokser, čivava, bojkin španijel,
samojed
displazija trikuspidalnog zalistka labradorski retriver, zlatni retriver,
njemački ovčar, vajmarski ptičar, njemačka
doga, staroengleski ovčar
displazija mitralnog zalistka bulterijer, rotvajler, zlatni retriver,
njufaundlender, mastif, njemački ovčar,
njemčka doga
ventrikulski septalni defekt lejklendski terijer, zapadnoškotski bijeli
terijer, engleski springer španijel, baset,
nizozemski špic, akita, shih-tzu, engleski
buldog
atrijski septalni defekt njemački bokser, doberman pinč, samojed
tetralogija Fallot nizozemski špic, engleski buldog
perzistirajući desni luk aorte njemački ovčar, njemačka doga, irski seter