najčešće greške i propusti u pčelarstvu

8/13/2019 Najee greke i propusti u pelarstvu

1/14

Indeks radova

Predrag Cvetkovi

Najee greke i propusti u pelarstvu Razmatraemo dve vrste greaka i propusta u pelarstvu. Jedne su u pristupu i organizacijipelarenja, a druge u tehnologiji rada na pelinjaku. Po intezitetu, obe variraju od sitnih doveoma grubih greaka i zavisno od uslova, mogu ostaviti lake i tee posledice na pelinjedrutvo.

Svaki pelar pristupa pelarenju prema svojoj linosti, mogunostima i eljama, a tehnologijupelarenja bira prema finansijskim i drugim mogunostima, znanju i uslovima pae. Nepostoje otra pravila kako se mora pristupiti pelarstvu i kako treba pelariti. Odreenezakonitosti razvoja pelinjeg drutva se svakako moraju potovati.Zbog toga, ovog puta negovorimo o tome kako treba pelariti, ve koje propuste i greke bi trebalo izbei.

Greke u pristupu pelarstvu

Mnogo je lake nauiti kako se pristupa konici nego pelarstvu i organizaciji pelarenja.

Odsustvo ljubavi prema pelama, nemar i pohlepa,verovatno su najtee greke u pristupupelarstvu. Iz njih praktino proizilaze i sve druge. Nedovoljno znanja o pelama i tehnologiji pelarenja je esta pojava kod naih pelara.Takoe, mnogi se uporno dre nekih zabluda, svoj metod proglaavaju za najbolji a sveostale za pogrene. Dosta je sluajeva da se pelari ne trude da shvate zakonitostirazvoja pelinjeg drutva, da bez ikakvih kriterijuma i esto naopako, usvajaju tue

metode pelarenja. Neki minimum znanja se mora posedovati, bez obzira na broj ko nica . Poneki pelari poetnici, umesto da se prvo upoznaju sa osnovama pelarstva i da nauesamo da uspeno odravaju pelinja drutva, pokuavaju odmah da ostvare visokeprinose meda sprovodei neke komplikovane i njima nejasne metode. Aljkavost i nemar ni u kom sluaju nisu odlike dobrog pelara. Obra anje panje na detalje, estetsku stranu, a zanemarivanje sutine je takoe velikagreka. Zbog nedostatka novca, vremena ili iz drugih razloga, pelari esto ne uspeju da urade ineke vane poslove. Mnogo je vanije da svi radovi budu objavljeni kako treba i na vreme,pa makar to i ne bilo ba savreno, nego da pojedine radove obavimo najbolje mogue adruge propustimo. Nedostatak ikakvog planiranja, kao i preveliko planiranje, komplikovanje metoda rada, nedovodi do dobrih rezultata. Pelari se nedovoljno trude oko poveanja proizvodnje i prodaje meda i drugih pelinjihproizvoda, kao i rojeva i matica. To smanjuje ekonominost proizvodnje i uzrokuje visoku, nekonkurentnu cenu. Iako je ljubav prema pelarstvu osnov za bavljenje pelarstvom,preporuljivo je da svaki pelar, pa i onaj sa malo konica, nastoji da poveanjem obimaproizvodnje i raznolikosti proizvoda ostvari ekonomino pelarenje. Pelari su nedovoljno zainteresovani za ozbiljniji rad i ulaganja u pelarstvo. Jako pelinjedrutvo troi mnogo hrane, ali mnogo i daje. Isto tako, u pelinjak treba uloiti vie da bise vie dobilo.

Greke i propusti u tehnologiji pelarenja

Dranje drutava na minimumu hrane ili ak sa nedovoljno hrane za normalnu aktivnost jeedna od najteih greaka. Pele nikada nee potroiti vie hrane nego to je potrebno.
http://www.pcela.rs/clanci/IndexClanaka.htmhttp://www.pcela.rs/clanci/IndexClanaka.htmhttp://www.pcela.rs/clanci/IndexClanaka.htm


2/14

Znaaj i koliine polena u konici esto se podcenjuju. Nedostatak polena se veomatetno odraava na razvoj drutava, posebno u jesen i rano prolee. Slabe i stare matice uzrokuju slab rad i neproduktivnost drutva, a mogu da izazovu injegovo propadanje, posebno u toku jeseni, zime ili ranog prolea. Kada se jakomdrutvu, sa mladim saem i pri dobroj podsticajnoj pai, ostavlja da odgaji prinudnu maticupelar nee previe pogreiti, iako se zna za bolje metode odgajivanja matica. Mnogo jetea greka ako se to ini sa slabim drutvima, nekad i onima u propadanju, bez hrane, sastarim i crnim saem. Pogreno je oekivati da e tako loe odgajene matice ikada moida daju dobro potomstvo. Opredeljenje za odgajivanje matica nekom sloenijom metodom, npr. presaivanjem larvi,nije nikakva garancija kvaliteta matica, jer propust u samo jednoj fazi g ajenja moepotpuno upropastiti celokupan trud. Dranje slabog pelinjeg drutva je neekonomino i vei su trokovi njegovog odravanjanego korist. Meutim, nukleuse sa mladim maticama ne treba smatrati za slaba drutva. U pogledu prihranjivanja, pelari esto gree ako to obavljaju suvie kasno u jesen iiscrpljuju pele. Loe sae se est propust u pelarstvu. To je staro, crno, oteeno, iskrivljeno sae, sa

mnogo trutovskih elija. Takvo sae nikada nee omoguiti takav razvoj legla kaoispravno i mlado sae. Uz to, predstavljae stalan izvor bolesti, pelinje vai i votanogmoljca. este greke su i u dodavanju ramova. Jedna krajnost je da u drutvu ne proiruje prostorza leglo, ili se to ne ini na vreme, a druga da se proiruje preko svake mere, i time koirazvoj. Posebno se misli na dodavanje satnih osnova. Pelari ih nekad dodaju isuvieslabim drutvima, u vreme kada nema pae i pri hladnom vremenu. Pojedini pelari ih akstavljaju izmeu ramova sa medom. Kod jakih drutava, pri dobroj pai, greka se stavljatiih skraja legla, jer matica nee stii da ih zalegne. Kod slabijih drutava ne treba dodavatidrugu satnu osnovu dok pele dobro ne izgrade ve dodatu. Prilino est propust je nedovoljan broj medita. Time se jakim drutvima uskrauje da pridobroj pai unesu vie meda i direktno se umanjuje mogui prihod.

Drutva se ne tretiraju na vreme protiv bolesti, pogotovu varoe, pa dolazi do ozbiljnijihposledica. est je sluaj i da se preterano i nestruno tretiraju, pa se zagauje i vosak imed, slabi imunitet pela i poveava otpornost varoe. Greka je ako se pri davanju lekane prati njegovo delovanje i efikasnost. Loe mesto za pelinjak predstavlja veliku smetnju za uspeno pelarenje. Ima sluajevakad pelar nema veliki izbor, ali grei ako pele dri na mestima gde se zadrava vlaanvazduh, gde ima vetra, nedovoljno suneve svetlosti ili gde e biti uznemiravane.Prisvemu tome, treba da vodi rauna da pelinjak bude na mestu bogatom pelinjom paom. Greke pri pregledanju konice su najee zbog uznemiravanja pela suvie estimpregledima i zbog opasnosti da se izazove grabe u bespanom periodu. Nepanja prirukovanju ramovima je esta, pogotovu kod mlaih pelara. Za propust se moe smatrati i to ako pelar nema na svom pelinjaku izvestan brojpomonih drutava i nukleusa, koji bi mu mogli biti od viestruke koristi. Propust je i dranje starih, oteenih i nestandardnih konica, nepogodnih za rad i seobu.

Ne moemo ii dalje u analiziranju greaka i propusta u tehnologiji pelarenja, jerbismo morali da izloimo i analiziramo sve postojee tehnologije. Greke se mogu praviti prisvakom koraku, pri seobi pela, odgajivanju matica, umnoavanju pelinjih drutava itd. Oneuvek nastaju kada se n e shvata da je gajenje pela jedan sloen proces u kome postoji

mnogo uzroka i posledica o kojima se mora voditi rauna, i kada se ne poznaju osnovnezakonitosti ivota pelinjeg drutva.


3/14

SVE O PELARSTVU OD POETNIKA DOISKUSNOG PELARA

Prije nego odluite da se bavite pelarstvom trebate nabavitineto literature i druiti se nekim iskusnim i iskrenim pelarom.Naravno preporuka je obilaziti to vie predavanja, pa ete takolake da odredite kojim tipom ko nica da pelarite.

Kod nas su uobiajena 4 tipa konica:

Langstrot Rutova (LR), Dadan Blatova (DB), Anton nidarieva (A) i Fararova , ali unajveem broju sluajeva kod nas radi se o LR konicama Svaka od konica ( ima odreene prednosti inedostatke. Pravilo je da se pone sa jednim tipom konica koje nije preporuljivo mijeati sa drugim, jerpravila koja se koriste kod jednog tipa ne mogu se primjeniti na drugi tip konice.

U literaturi stoji kako je najbolje poeti sa 3- 5 konica, dok se ne stekne odreeno iskustvo, a kasnijepoveavati po vlastitoj volji. Takoer, jako je vano mjesto postavljanja pelinjaka, pravac okretanja,udaljenost od puteva...

OPREMA ZA PELARENJE

Svi oni koji ele da uzgajaju pele morali b i se snabdjeti i sa osnovnim priborom za rad sa istim..

Osnovni pribor za rad;

1. pelarski eir 2. pelarska koulja 3. pelarski, ameriki no 4. rukavice vie pari 5. dimilica 6. runi brener sa plinskim ulocima 7. sredstvo za dimljenje 8. nosa okvira 9. pelarska etka 10. izolator matice 11. hvata matice 12. kavez za maticu 13. pomo na podnjaa za rad sa nastavcima 14. pelarska biljenica 15. olovke i flomasteri 16. termometri

Ostali pribor , oprema i alat

1. vrcaljka 2. viljuka za otklapanje saa 3. nosa okvira pri otklapanju medni poklopia 4. sito inox 5. trafo za utapanje ice u satnu osnovu 6. nosai za prenos konica 7. inox ica za oiavanje okvira 8. nitne 9. matine reetke
http://www.pcela.co.yu/SkolaPcelarstva2.htmhttp://www.pcela.co.yu/SkolaPcelarstva2.htmhttp://www.pcela.co.yu/SkolaPcelarstva2.htm


4/14

10. plastine ili neki drugi oblik hranilica 11. mree za hvatanje propolisa 12. voarske makaze 13. trnke za eventualno hvatanje rojeva ili 14. platneni hvata koji je jako praktian 15. hvatai polena 16. sunani topionik 17. jenterov aparat za uzgoj matica 18. eljevi za zimski reim 19. vaga 20. mjealica za pogae 21. kosaica za travu 22. makaze za voarstvo

Svaki pelar treba da ima osnovni stolarski alat i posebnu prostoriju za rad

1. stolarski eki , vie vrsta oblika i teina

2. set odvijaa 3. klije, kombinerke, makaze za lim 4. aku 5. builica 6. brusilica 7. ubodna pila 8. stoni cekular 9. po mogunosti mini maina za hoblanje 10. ekseri razne veliine 11. vijci razne veliine 12. ljepilo za drvo 13. razna zatitna sredstva za drvo 14. etke za farbanje i valjci 15. razne stezaljke 16. stoni nosa builice za buenje 17. frezer 18. sikira , manja i vea 19. set borera za drvo i metal

Pelari sa veim brojem konica posjeduju maine i pribor koje im olakavaju rad,

o elektrini otklapa o elektrine radijalne vrcaljke sa veim brojem prihvata okvira o kompresor za skidanje pela sa okvira o

digitalne SMS vage o deklistalizatori meda o maine za buenje vie rupa istovremeno na okviru o parne, elektrine topionike voska o dizalice sanduka o namjensak kolica za prevoz nastavaka

ta moramo znati o pelinjim proizvodima. Prije svega rei e mo da jedino pele imaju tu sposobnost daprerauju i oplemenjuju prirodni nektar , polen , propolis, kao i da stvaraju matinu mlije dok je pelinji otrovsastav ni odbrambeni mehanizam kod pela a koristi se kao lijek za ovjeiji organizam. Med :

ta moramo znati o medu. Kristalizacija je prirodno svojstvo meda. Prije ili kasnije svaki med dolazi u fazukristalizacije. Ono to smo mi primjetili i po emu smo poznati je to da na bagremov med dugi niz godina ne

kristalie (moemo garantovat do 4-5 godina) . Test na kristalizaciju vodimo od berbe bagrema 2005 i jo nijekristalisao. Ova naa konstatacija svakako ne umanjuje vrijednost proizvoaa bagremovog meda koji sekristalie u toku godine. Ovdje je primjetno da je veoma vana lokacija berbe bagremovog meda otuda i proizilazi


5/14

da kod nekih proizvoaa kristalizacija meda otpone u toku godine. Mnogo je vrsta medova koji se veoma brzokrstaliu ta kristalizacija svakako ne umanjuje kvalitetu meda . Zato dolazi do kristalizacije ? Osnovni razlog je uomjeru glukoze i vode (nedavna nauna istraivanja) u odreenoj vrsti meda tj, zavisi od odnosa groanog(glukoze) i vonog (fruktoze) eera . Ako je vei procenat glukoze dolazi do bre kristalizacije. Doputeni omjervode u medu je 17% . Mnogi su vjerovali da pele nikada nee izvriti poklapanje meda ako u njemu ima vie od17% , meutim skoranja istraivanja u Njemakoj pokazuju da ima preko 17% vode u poklopljenom medu-interesantno. Ve odavno je poznato da pele ne grijee u svojim procjenama . Greke koje se jave kod medauglavnom su rezultat greke pelara. Zbog ega istiemo da na bagremov med nema dugi niz godina kristalizaciju. Osnovni razlog je taj to potoainisu dovoljno edukovani i uvjek kada nam kupac doe pita imali u medu eera tj da li je kristalisan. Pojamkristalizacije potroai podrazumjevaju da je to industrijiski konzumni eer to je svakako greka. Zbog ovoga minemamo problema sa prodajom meda . Nadamo se da kada bude vei stepen znanja kod potroaa o meduneemo izgubiti dosadanje kupce. TA JE TO MED ? Med je slatka, tenogusta ili kristalizirana materija, svjetle do tamnomrke boje, specifinog okusa i mirisa, kojuproizvode medonosne pele iz nektara ili drugih slatkih biljnih sokova, a i materija ivotinjskog porijekla, padoraenu skladite u elijama pelinjeg saa na dozrijevanje. SASTAV MEDA

U svom prirodnom obliku, med se sastoji od ecera (monosaharida), glukoze i fruktoze, kiselina i razliitihelemenata koje ovjek lako prima, fermenata i vitamina koji ubrzavaju bioloko-hemijske procese u organimaovjeka. Znaajna kvalitativna karakteristika meda je u tome to sadri eljezo koje je u takvom obliku da gaeludac lako prima i prenosi u krv. Zbog toga je med na prvom mjestu, kada su u pitanju malokrvne osobe.Najvrijedniji sastojak meda su eeri. Ima ih i do 80%, od ega su oko 38% voni eeri (fruktoza), 30% sugroani eeri (glukoza), svega 8% ini saharoza a ostatak ine maltoza i ostali disaharidi. Inae, u medu ima 26vrsta razni h eera. Zbog svog raznovrsnog i bogatog sastava, kilogram meda vrijedi kao 3kg goveeg mesa, 50 komada jaja, 5,5litara mlijeka, 3 kg svjee rijene ribe, 5 kg narandi, kilogram unke ili kao 12 kg povra. u kilogramu prosjenokvalitetnog mesa ima 1.000-1.300, u kilogramu jaja 1630 kalorija, u litri kravljeg mlijeka 665, u kilogramupenicnog brana 2.170, dok u istoj teini meda ima 3.075 -3.150 kalorija.Za uporeenje zdravoj odrasloj osobi dnevno treba 2.400 kalorija. Sadraj desetak vitamina daje medu posebnuvrijednost. To su: vitamin B1, B2, B3, B5, B6, BC, K, C, E i karotin.NAJEE VRSTE MEDA

Zavisno od pelinje pae i sastava medonosnog bilja, postoji vie vrsta meda. Svaki med je dobar za odredenetegobe. Ako se ne moe osigurati eljeni med, dobar je i obini, mijeani, ali pod uslovom da je prirodni-pelinji.

Bagremov med dobar je protiv nesanice, loeg sna, vrtoglavice, umiruje ivani sistem. Najee inajdjelotvornije koristi se u ajevima od kamilice, matinjaka i kantariona.

Kestenov med stiava bolesti probavnih organa, ui i jetre. Najdjelotvornije i najbolje koristi se u ajevima odkunice, kamilice, ipurka i majine duice. Ovaj med nije dobar za ishranu pela.

Lipov med dobar je protiv znojenja, prehlada sa kijavicom, olakava kaalj i izbacivanje sluzi iz grla i nosa.Preporuuje se u ishrani dojenadi, djece, starijih osoba, osobama sa niskim pritiskom i sranim tegobama.

Medljikovac (tamni umski med, medun) kristalizira se ve u sau. Popravlja malokrvnost, pogotovoned ostatak eljeza. Uzima se u vonim napicima ili sokovima od vinje, breskve ili kupine. U svom sastavu nemacvjetnog meda. Koristi se i poslije iscrpljenosti, nakon tekih operacija. Trudnice treba da ga uzimaju tokom cijeletrudnoe.

Kaduljin med izvanre dno koristi kod suhog kalja i prehlada, a olakava i izbacivanje sluzi iz dunika i bronhija.

Vrijeskov med pomae protiv reume, bolesti mokranih kanala i bubrega. Najee se koristi u ajevima odbreze, kamilice, kunice i ipurka.

Lavandin med je bla g med, dobar u ishrani dojenadi (i male djece), kao i starijih koji boluju od neke akutne ilihronine bolesti. Naroito dobro pomae sranim bolesnicima, kao i osobama sa niskim krvnim pritiskom.

Ekspresni med nastaje kada se pele hrane sokovima voa i povra, mlijekom i jajima. Tada se dobija med saveim ueem onoga to ovjeku treba u ishrani. To se posebno odnosi na hormone i vitamine.Na ovaj nainpotrebne materije organizam lake prima i prerauje.

KRISTALIZACIJA MEDA Kristalizacija (granu lacija) je osobina svakog prirodnog meda. Brzina kristalizacije u skladitima (ambalai)

zavisi od odnosa groanog i vonog eera, kao i temperature pri kojoj se med uva. Ukoliko je u medu sadrajglukoze vii, te se pribliava sadraju fruktoze, takav med bre kristalizira. Temperatura ispod 20C ubrzava


6/14

kristajizaciju meda, dok je vlanost zraka u prostoriji usporava. Najbre kristalizira med medljikovac, suncokretov, goruicin, esparzetin i maslakov med (koji esto kristalizira jou sau, vrlo krupnim kristalima, tako da se teko centrifugira). U posljednje vrijeme ukus potroaa naginje kakristaliziranom medu, i to naroito onih vrsta koje kristaliziraju sitnim kristalima, podsjeaju na najfiniji sladoled(med od bjele djeteline, bagrema, lipe,facelije, livadski med i dr).Kristalizirani med moe se iz vrstog stanja vratiti u teno, ako se sud sa kristaliziranim medom stavi u vei sudsa vodom zagrijanom na konstantnu temperaturu od oko 40C pri emu ne gubi na ljekovitosti.

APITERAPIJA MED - PRIRODNA ENERGIJA

Med je proizvod to ga pele stvaraju od slatkih biljnih sokova nektara i medne rose (medljika) dodajui muvlastite specifine tvari. On je pelinjoj zajednici potreban za ishranu kao osnovni energetski izvor, jer se sastojiod ugljikohidra ta. Prema porijeklu razvrstava se u nektarni med i medljikovac (umski med). Nektarni med moebiti od jedne biljne vrste (monoflorni) i od vie razliitih biljaka (poliflorni). Mijeani med je mjeavina nektarnog

meda i medljikovca.FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA

Razliitost medova ukazuje da, osim zajednikih fizikalnih i kemijskih karakteristika, imaju i specifina svojstvabiljaka od kojih potjeu.

Med je gusta higroskopna viskozna tekuina. Boja, okus i miris najvanija su organoleptika svojstva medai oviseo biljnom porijeklu te uvjetima prerade i uvanja. Kristalizacija je prirodno svojstvo meda i zato svaki med

kristalizira prije ili kasnije, neovisno o uvjetima uvanja. On je mjeavina uglavnom ugljikohidrata (eera) i vode. U manjim koliinama sadri organske kiseline, enzime,minerale, antioksidanse i druge tvari. Velika koliina eera u medu ne dozvoljava razmnoavanje

mikroorganizama. Jedino se osmofilni kvasci mogu razmnoavati u medu. Oni izazivaju njegovu fermentaciju kojauglavnom ovisi o koliini vode i broju kvasaca.

BIOLOKA SVOJSTVA Upotreba meda kao ljekovitog sredstva spominje se u najstarijim zapisima. Tradicionalno se medu pridaju raznaljekovita svojstva, najee prema ljekovitom djelovanju biljaka od kojih med potjee. Naalost, znanost vrlo malo

zna o biolokim uincima meda. Energetska svojstva. Med je odlican energetski izvor, jer predstavlja visokokaloricnu hranu (4 cal/g) koju

organizam lako probavlja. Zato je od velikog znacaja za sportae i one koji naporno rade, starijeosobe i djecu,teke i kronicne bolesnike te kod malaksalosti i oporavka nakon bolesti.

Prebioticka svojstva . Zahvaljujuci sadraju fruktooligosaharida, med se ubraja u prebioticke tvari. To suneprobavljiva vlakna topiva u vodi, a biljnog su porijekla. Pridonosi boljoj resorpciji minerala, posebno kalcija imagnezija, ublaavanju virusnih i bakterijskih infekcija, smanjenju kolicini tetnih tvari koji mogu uzrokovati rak

debelog crijeva, boljoj sinteza vitamina K te sniavanju razine masnoce u krvi. Konzervirajuca svojstva. Kao konzervans med se obicno dodaje u mesne marinade da za vrijeme prenjasprijeci stvaranje tetnih karcinogenih tvari.

Antibakterijska svojstva. Cisti nepreradeni med zaustavlja rast mnogih mikroorganizama. Antimikrobnodjelovanje me da izraenije je na gram -pozitivne bakterije.

Antioksidacijska svojstva. Zahvaljujuci antioksidacijskom ucinku med smanjuje slobodnie radikale u krvi i srcu.Utjecaj na probavni sustav. U apiterapijskim preporukama mnogi autori ukazuju da hladni med potice, a topli

sprijecava lucenje elucane kiseline. Kod povecane kiselosti u elucu preporuca se uzimati 30 -40 g medaotopljenog u toploj vodi 1,5- 2 sata prije ili 3 sata poslije jela. Kod smanjene kiselosti stimulacija elucanog sokapostie se uzimanjem meda u hladnoj vodi neposredno prije jela. titi eludac od otecenja koja mogu izazvatineke toksicne tvari i znacajno smanjuje pojavu cira na elucu te sprijecava promjene na debelom crijevu koje

mogu dovesti do razvoja tumora.Utjecaj na usnu upljinu . Med ne samo da ne otecuje zube, vec sprijecava procese koji dovode do karijesa.

Najveci ucinak u zaustavljanju rasta bakterija u usnoj upljini ima med od kadulje. Utjecaj na parametre u krvi. Analizom krvi utvrdeno je da svakodnevno uzimanje meda pobol java

antioksidacijsku obranu, povecava razinu eljeza i minerala u tragovima, a smanjuje kolicinu masnoce u krvi. Antitumorska svojstva. Novija istraivanja na ivotinjama ukazuju na umjerenu antitumorsku i naglaenuantimetastatsku aktivnost meda. Kada s e daje zajedno s nekim citostaticima poboljava njihovo djelovanje.

Alergijske reakcije. Prema nekim podacima samo je 0,8% ljudi osjetljivo na med.Botulizam. Brojne studije pokazale su da med ponekad moe biti zagaden bakterijskim sporama klostridija(Clo stridium botulinum) to kod male djece moe izazvati bolest botulizam s fatalnim ishodom. Zato se djeci

mladoj od 12 mjeseci ne preporuca med niti proizvodi koji ga sadre. TERAPIJSKA SVOJSTVA

Narodna medicina i mnogi lijecnici koriste med kao pomocno sred stvo za ublaavanje kalja, kod prehlade,nadraaja grla i dunika. Med poboljava tjelesne i mentalne funkcije te smanjuje zamor. Preporuca se za

normalizaciju probave, kod akutnih i kronicnih probavnih problema kao to su zatvor, cir na elucu i dvanaesnikute potekoca kod jetre.

Zacjeljivanje rana. Tradicionalna iskustva od preko 2.000 godina ukazuju da med ubrzava zarastanje rana iopeklina. Danas kada bakterije otporne na antibiotike (npr. Staphylococcus aureus) postaju rairen klinicki

problem, med s e sve vie prepoznaje kao terapijski potencijal u lijecenju rana koje teko zacjeljuju. Klinicki opiti smedom pokazali su antibakterijsku efikasnost irokog spektra i brzo zarastanje rana bez ikakvih tetnih ucinaka. Med moe biti koristan u terapiji kirurkih rana koje su inficirane i ne reagiraju na uobicajeni sistemski i lokalni


7/14

antibioticki tretman. Time bi se mogla bre smanjiti bakterijska upala, period antibiotske primjene i bolnickogleanja, ubrzati ozdravljenje rane i sprijeciti potrebu za njenim ponovnim ivanjem, a rezultiralo bi u minimalnom

stvaranju oiljka. Opekline. Antibakterijsko djelovanje meda predstavlja efikasan potencijalni izbor kod inficiranih opeklina ili rizika

od infekcije, posebno s bakterijama Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus.Moguce nuspojave. Upotreba meda u terapiji rana i opeklina nosi opasnost od botulizma izazvanog sporama

klostridija koje se mogu naci u medu. Zato je vana sterilizacija meda gama zracenjem, a ne grijanjem, jer visokatemperatura ponitava antibakterijski ucinak.HRANA ILI LIJEK?

Pojedinim vrstama meda se pridaju ljekovita svojstva slicna biljkama od kojih potjecu. Medutim, vrlo je maloznanstvenih cinjenica koje bi potvrdile opravdanost takovih vjerovanja. Najvie istraivackih podataka ima o

antibakterijskom ucinku meda dobivenog od biljke manuke (Leptospermum scoparium) iz Novog Zelanda kaoterapijskom potencijalu za rane, opekline, cir na elucu i bolesti usne upljine.

Kako znanost cesto dokae opravdanu i pravilnu primjenu tradicionalnih prirodnih lijekova, ne treba olako odbacitistavove narodne medicine koji su proli najdui "klinicki" test kroz ljudsku povijest. Zato ljekoviti ucinak pojedinihvrsta medova na zdravstvene potekoce prema narodnom vjerovanju, tek treba suvremenim metodama istraiti.

Uostalom, terapijski potencijal meda kod tekozacjeljujucih rana, najcece zbog infekcije bakterijama otpornim naantibiotike, vec se moe naslutiti. U klinickoj praksi se pokazalo da tradicionalno lijecenje oblaganjem rana s

gazom natoplj enom medom, predstavlja uspjeno, brzo, sigurno i prakticno rjeenje bez tetnih pojava. Cudotvorna dejstva meda su poznata od najstarijih vremena. S obzirom na to za sta je sve dobar trebalibi uvijek da ga imate u kuci. Sto je manje kosnica, svijet je siromasniji", davno je zapisano.

Kao jedan od najcudesnijih proizvoda prirode, med je veoma cijenjen jos od starih vremena. U dalekojproslosti bio je to jedini izvor secera do kojeg su ljudi mogli doci.

I u prastara vremena med je uptrebljavan kao lijek: kao izvor energije i eliksir za jacanje bolesnogorganizma, kao antisepticko sredstvo kod infekcija i sl.Allah s.v.t. spominje med u Kuranu zbog njegovog ljekovitog dejstva: "Iz utroba njihovih (pcela) izlazipice razlicitih boja koje je lijek ljudima." (Eh-Nahl : 69) Med je takodjer spomenut i u spisima mnogihpisaca stare Grcke, ali i spisima i literaturi novijeg doba.

U starom Egiptu med se upotrebljavao za balzamovanje, a u staroj Indiji za konzerviranje voca. Naravno, itada, kao i danas, koristilo se kao poslastica, ili kao dodatak poslasticama.

Danas se med koristi na vice nacina u svrhu lijecenja, kao npr.: za lijecenje apcesa, astme, anemije,

bolesti koze, bronhitisa, raznih cireva, zatim kao sredstvo za ciscenje crijeva, protiv razdrzljivosti idusevnih uzbudjenja, protiv iscrpljenosti, ekcema, gihta, gripe, kod oboljenja grla, upale pluca, zapoboljsanje cirkulacije, krvne slike, protiv oboljenja, mokracnog mjehura, nesanice, za poboljsanjepamcenja, za opce jacanje organizma, za lijecenje proljeva, prosirenih vena, posjekotina i drugih rana,protiv katara zeluca, angine pektoris i drugih oboljenja srca, kao sredstvo za jacanje srca, zapoboljsavanje stolice, za umiranje zivaca, protiv oboljenja zubnog mesa, zgaravice, zutice

Ovaj eliksir zdravlja najbolje je uzimati ujutro na prazan zeludac. Osobe sklone povecanju secera u krvine bi ga smjele uzimati u vecim kolicinama.Evo samo nekoliko od bezbroj recepata sa medom:

ZA MIRAN SAN: Pred spavanje popiti solju caja od majcine dusice kome je dodata kasicica meda, pomogucnosti i kasicica jabukovog sirceta.

PROTIV PROLIVA: Med razmutiti u hladnoj vodi i piti dvije do tri solje dnevno.

PROTIV ZATVORA:

Med razumutiti u mlakoj vodi i piti, najbolje ujutro i na prazan stomak.

PROTIV BOLOVA U ZGLOBOVIMA:

Pred spavanje zglobove namazati medom i umotati ih.

ZA BOLJI RAST DJECE:

Tri puta dnevno davati djeci po kasicicu meda, najbolje je malo prije jela.

ZA BOLJI RAD SRCA:

Med je idealna pogonska tvar za rad srca. Kod srcanih smetnji jedva da ima boljeg lijeka nego sto je med.Medjutim, najbolje je med uzimati razrijedjen, i to po mogucnosti prokuhanom mlakom vodom ili cajem od


8/14

kamilice, kunice, od mirisne ljubicice. Kod svih vrsta caja dodaju se jedna do dvije kafene kasicicemeda.........................................

POLEN

Cvjetni prah-polen ili cvjetna pelud je jedinstveni dar prirode, optimalno uravnoteen i upotpunjen omjer vrijednihprirodnih sastojaka. Svako zrnce sadri sve sastojke neophodne za zdrav ivot i normalan razvoj organizma:bjelanevine, vitamine (A, C, D, E i grupa vitamina B), minerale (Ca, Cl, Na, Fe, Mg, Si) , lipide, enzime, eter. ulja

i vrijedne antibiotske tvari. Pozitivno djeluje kod anemije i h ipertenzije, umiruje preoptereeni nervni sustav iolakava probleme probavnog sustava.Izuzetne rezultate postie u lijeenju prostate. Redovnom upotrebompopravlja ope zdravstveno stanje organizma, ublaava posljedice stresa i daje snagu potrebnu za svak odnevnenapore. Sama pelud ili cvjetni prah nije proizvod pela, ve su to muke spolne stanice biljaka koje pele prikupeobilazei cvjee. Razliiti cvjetovi daju razliitu pelud, kako po boji tako i po hranjivim vrijednostima. Pele peludkoriste kao hranu za mlade, vana im je za proizvodnju matine mlijei te za rad votanih lijezda. U jesen kodpriprema za zimu pelud im je vana za stvaranje masnog -bjelanevinastog tkiva koje im omoguuje lakeprezimljavanje. Cvjetna pelud vaan je proizvod jer u nedostatku njenog unosa u konicu prestaje zalijeganjematice. Jake i zdrave pelinje zajednice uvijek osiguravaju odreenu koliinu peludi smjetanjem u elije saa, nakoje zatim nanose tanke slojeve propolisa kao zatitu od kvarenja, a sve kako bi mogl e jo u zimskom periodupoeti s hranjenjem svog legla. Cvjetna pelud je vrlo osjetljiv proizvod kojeg treba vrlo paljivo sakupljati i nakontoga suiti. Sakupljena pelud sadri mnogo vlage, te ju je potrebno prije pakiranja suiti na prozranom isjeno vitom mjestu. Pogreno suenje i skladitenje peludi dovodi do gubitka svih vrijednosti ove vrijednenamirnice i ini je neprimjerenom za probavu.

Pelud se sui u suari na stalnoj temperaturi od 40C 48 sati. Nakon suenja pelud mora sadravati 92% suhetvari.Svjeu pelud moemo drati i u rashladnim komorama na temperaturi od 18C. Takva pelud mora sadravati do60% suhe tvari.Rok trajanja pravilno obraene i upakirane suhe peludi je 1 godina . Pelud pripremljena za trite ne smijesadravati nikakve neistoe. Rok trajanja peludi umijeane u med je 2 godine .

Ads by Media Playe r Ad Options

GLAVNE SASTAVINE: M in imum-maksimum g/100g

osuene mase

Proteini 10-40

Lipidi 1-10

Ugljikohidrati 57-81

Ugljikohidrati,ukupno 13-55

Vlakna, pektin 0,3-20

Pepeo 2-6

Neodreeno 2-5

Mineralne tvari, elementi utragovima

mg/kg

Kalij 4000-20000

Magnezij 200-3000

Kalcij 200-3000

Fosfor 800-6000
http://rvzr-a.akamaihd.net/sd/apps/adinfo-1.0-p/index.html?bj1NZWRpYSBQbGF5ZXImaD1ydnpyLWEuYWthbWFpaGQubmV0JmM9Z3JlZW4mbz13c2FyJmQ9JnQ9MTsyOzM7NDs1OzY7Nzs4Ozk7MTA7MTE7MTI7MTM7MTQmYT00MzAwJnM9MTAwOSZ3PW1vamVwY2VsYXJlbmplLmJsb2dnZXIuYmEmYj1iZDImcmQ9JnJpPQ==http://rvzr-a.akamaihd.net/sd/apps/adinfo-1.0-p/index.html?bj1NZWRpYSBQbGF5ZXImaD1ydnpyLWEuYWthbWFpaGQubmV0JmM9Z3JlZW4mbz13c2FyJmQ9JnQ9MTsyOzM7NDs1OzY7Nzs4Ozk7MTA7MTE7MTI7MTM7MTQmYT00MzAwJnM9MTAwOSZ3PW1vamVwY2VsYXJlbmplLmJsb2dnZXIuYmEmYj1iZDImcmQ9JnJpPQ==http://rvzr-a.akamaihd.net/sd/apps/adinfo-1.0-p/index.html?bj1NZWRpYSBQbGF5ZXImaD1ydnpyLWEuYWthbWFpaGQubmV0JmM9Z3JlZW4mbz13c2FyJmQ9JnQ9MTsyOzM7NDs1OzY7Nzs4Ozk7MTA7MTE7MTI7MTM7MTQmYT00MzAwJnM9MTAwOSZ3PW1vamVwY2VsYXJlbmplLmJsb2dnZXIuYmEmYj1iZDImcmQ9JnJpPQ==http://rvzr-a.akamaihd.net/sd/apps/adinfo-1.0-p/index.html?bj1NZWRpYSBQbGF5ZXImaD1ydnpyLWEuYWthbWFpaGQubmV0JmM9Z3JlZW4mbz13c2FyJmQ9JnQ9MTsyOzM7NDs1OzY7Nzs4Ozk7MTA7MTE7MTI7MTM7MTQmYT00MzAwJnM9MTAwOSZ3PW1vamVwY2VsYXJlbmplLmJsb2dnZXIuYmEmYj1iZDImcmQ9JnJpPQ==


9/14

eljezo 11-170

Cink 30-250

Kupfer 2-16

Mangan 20-110

Vitamini Mg/kg

Betha-karoten 50-200

B1,tiamin 6-13

B2,riboflavin 6-20

B3.niacin 40-110B5,pantenska kiselina 5-20

B6,piridoksin 2-7

C,askorbinska kiselina 70-300

H,biotin 0,5-0,7

Folna kiselina 3-10

E,tokoferol 40-320

Kako najbolje iskoristiti polen

Preporuuje se 600g meda, najbolje bagremovog jer je ovaj veoma rijedak, eventualno livadskog, pomjea sa300- 400g svjeeg polena. Nakon 14 dana koristiti 15 minuta prije svakog obroka 1-2 kahvene kaike. Dnevnekoliine polena ne bi trebalo da preu 30g. U poetku, dok se probavni trakt ne navikne na polen, trebalo bi gauzimati nakon obroka. Kasnije se uzima izmeu, a zatim pre obroka..Ne preporuuje se polen dijabetiarima, jerpodie nivo eera u krvi, a osobama sa pojaanim luenjem eludane kiseline preporuuje se oprez.

Polen sadri sve aminokiseline!

Polen ne sadri samo mnoge neophodne vitamine i elemente u tragovima, ve i sve najvanije aminokiseline izbog toga je najvaniji biljni izvor bjelanevina uopte. Zbog toga je polen idealan za sve one koji ne konzumirajumesne proizvode u svojoj ishrani. Tako 100g polena po sadraju proteina odgovara koliini od 500g teleeg mesa

ili 7 jaja. Od posebnog je znaaja upotreba svjeeg ili svjee zamrznutog po -lena, jer za razliku od suenogpolena sad ri puno enzima, tako da na organizam, prilikom varenja, ne mora da troi sopstvene. Takoe jevano da se polen pravilno koristi, jer se u protivnom ne mogu iskoristiti vani sastojci. Prekopruka je da se polenumjea u med i ostavi 14 dana da sazri, jer se tek tada razbijaju takozvani eksini, odnosno spoljanje, izuzetnovrste opne polenovih zrnaca. Ove opne su toliko jake da su u stanju da konzerviu i sauvaju zrnca polenavjekovima. Pomou sline mjeavine moe se pomoi najveem broju oso-ba koje pate od polenske alergije ialergij-skog rinitisa. Oni bi trebalo da uzimaju ovaj med sa polenom u zim-skim mjesecima. Vjerujte peli! PROPOLIS

Farmakoloka dejstva propolisa su brojna, a najvanija su: obuzdavanje razvoja bakterija i njihovo ubijanje, smirivanje bolova, spreavanje zapaljenja, podizanje imunog sistema, obnavljanje elija tjela i potpomaganjenjihove regeneracije, doprinoenje proizvodnji krvi, ojaavanje zidova krvnih sudova i poboljanje cirkulacije krvi,unitavanje elija kancera, smanjenje prateih tegoba u lijeenju raka i druga. propolis sadri:

proteina 1,5%,


10/14

smole 47,5%, vlakana 3,3%, eera 19,0%, pepela 26,4%, vode 2,8%, vitamina B1 0,01 mg/100g,

vitamina B2 0,12 mg/100g, vitamina B6 0,10 mg/100g, vitamina E 3,80 mg/100g, folne kiseline 7,00 g/100g, pantotenske kisleine 0,08 mg/100g, nikotiniske kiseline 0,21 mg/100g, mangana 18,2 ppm, fosfora 37,1 mg/100g, srebra 172 mg/100g, kalcijuma 3,360 mg/100g, sode 114 mg/100g, magnezijuma 2,470 mg/100g,

bakra 9,39 ppm , vitamina P 75 mg/100g.

APITERAPIJA PROPOLIS - LIJEK 21. STOLJEA? Propolis je smola koju pele sakupljaju uglavnom s pupoljaka biljaka. Povijesni spomenici ukazuju da se odnajstarijih vremena koristio za lijeenje ljudi. Ima iroka i vrlo ljekovita svojstva. FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA Propolis je utozelena do smea ili tamnocrvena smola mirisa na balzam i gorkog je okusa. Medu biolokiaktivnim supstancama, od preko 200 tvari do sada otkrivenih u propolisu, najvaniji su flavonoidi, razliciti fenoli iaromatski spojevi.BIOLOKA SVOJSTVA Antimikrobna svojstva. Antibakterijsko djelovanje propolisa jae je izraeno na gram-pozitivne bakterije(streptokok, stafilokok), nego na gram-negativne mikrobe (Salmonella, Escherichia coli, Proteus spp.,Pseudomonas aerugino sa). Djeluje takoer i na bacil tuberkuloze humanog tipa. Zanimljivo je da i u sluaju kadaizravno ne djeluje na gram- negativne bakterije, u organizmu stvara zatitu od upale koje one izazivaju (Klebsiellapneumoniae, Proteus vulgaris, Pseudomonas aerugin osa). Uinak mu je slabiji od antibiotika, ali je manjetoksian, ne izaziva rezistenciju i ne oteuje normalnu crijevnu floru. Kada se uzima zajedno s nekimantibioticima, vrijeme ozdravljenja je znatno krae. Antigljivina svojstva. Djeluje na razliite vrste gljivica, uglavnom uzronika bolesti koe i kose. Antiparazitna svojstva. Zaustavlja rast jednostaninih parazita Trichomonas vaginalis, uzronika upale spolnihorgana u ena i mokraovoda kod mukaraca. Djeluje takoer i na Trypanosoma cruzi. Antivirusna svojstva. Sprijeava razmnoavanje nekih virusa, uzronika bolesti kod ljudi (Herpes simplex,genitalis i zoster, gripe i velikih boginja). Klinika ispitivanja su pokazala da je vrijeme ozdravljenja kod obineprehlade 2,5 puta krae kada se korist i propolis.Antiupalna svojstva . Snano protuupalno djelovanje izraeno je kod akutnih i kroninih upala. Zanimljivo je dadjeluje i na upale koje nisu izazvane infekcijama (opekline od sunca, vatre, zraenja i kemijskih tvari).

Anestetika svojstva. Ima p otpuni lokalni anestetiki uinak kao lidokain, a jai od kokaina i prokaina. Djelovanjeprotiv bolova pokazuje i kada se unosi u organizam.Antioksidacijska svojstva . Osnova bioloke aktivnosti je, po svemu sudei, u snanom antioksidacijskomuinku propolisa, jer sprijeava i efikasno odstranjuje slobodne radikale kojima se pripisuju pojave raznih bolesti,kao to su tumori, sranoilne bolesti, bolesti ivanog sustava, mrena, emfizem, ubrzano starenje i druge. Mrena. Sprijeava pojavu mrene i poboljava antioksidacijsku obranu krvi i lece te titi ronicu od posljedicakemijske povrede.Modani udar. Zajedno s peludom kod modanog udara podie antioksidacijsku obranu i opskrbu mozga krvljuto omoguava bri oporavak poremeenih i izgubljenih funkcija.Bubrezi. Antioksidacijskim uinkom titi bubrege od akutnog oteenja koje izazivaju neki citostatici (cisplatin) zavrijeme kemoterapije.Jetra. uva jetru od nekih kemijskih otrova i alkohola to se pripisuje njegovoj sposobnosti hvatanja slobodnihr adikala. Zatitni uinak je jai od poznate tvari glicirizina. Srce. titi srce od toksinih tvari koji slobodnim radikalima oteuju srano tkivo. Zraenje. Preivaljavanje mieva nakon gama zraenja pripisuje se antioksidacijskim svojstvima propolisa iupuuje na njegov zatitni potencijal od slobodnih radikala nastalih raznim vrstama zraenja. Alkohol. titi eludac od oteenja alkoholom.


11/14

Zacjeljivanje rana. Ubrzava zarastanje rana, ne samo kada se lokalno primjenjuje, nego i kada se unosi uorganizam.Jaanje imunolokog sustava. Snano potie imunoloke stanice na proizvodnju tvari koje jaaju obrambenisustav bez neeljenih pojava. Antitumorsko djelovanje. Novija istraivanja sve vie potvruju da propolis, ne samo da sprijeava nastajanjetumora, ve zaustavlja rast tumorskih stanica i metastaziranje (dojke, debelo crijevo, bubrezi, jetra, maternica,eludac, plua, koa, krv). Karcinom trbune upljine. U kombinaciji s citostaticima znaajno smanjuje napredovanje karcinoma trbuneupljine, a nuspojave kod kemoterapije su znatno blae. Oporavak bijelih i crvenih krvnih zrnaca je znatno bri. Karcinom plua . Smanjuje rizik od nastajanja tumora i metastaziranja na pluima. Kombinacija s citostatikom jeuinkovitija od samog citostatika u sprijeavanju metastaza. Karcinom debelog crijeva. Sprijeava pojavu tumora na debelom crijevu. Kod vec nastalog karcinoma,usporava njegov rast i smanjuje rizik od metastaziranja na jetri.Karcinom dojke . Smanjuje napredovanje karcinoma dojke tako da sprije cava razmnoavanje njegovih stanica ipokrece mehanizam apoptoze, odnosno programiranu smrt tumorskih stanica.Leukemija . Na modelu ljudskih leukemijskih stanica (HL-60) utvrdeno je da propolis ubija stanice tumora.Antialergijska svojstva . Blokira osloba danje histamina to ukazuje na njegovo antialergijsko djelovanje. Toksinost. Svi se slau da propolis nije tetan za ljude. Zamor. Sprijecava zamor i povecava tjelesnu izdrljivost. Alergijske reakcije. Neki ljudi su osjetljivi na propolis. Alergija se ocituje crvenilom na mjestu kontakta.TERAPIJSKA SVOJSTVA

Upotreba propolisa u lijeenju ljudi ima dugu povijest. Klinika iskustva steena kod brojnih bolesti, upuuju nanjegov iroki terapijski potencijal kao pomonog ljekovitog sredstva u lijeenju bolesti dinih puteva i usneupljine, srednjeg uha, probavnog sustava, urogenitalnih organa i koe. Terapija sa samim propolisom ili u kombinaciji s drugim lijekovima, pokazala je dobar uspjeh u lijeenju upalenosne upljine, grla, glasnica, dunika, sinusa i bronhitisa. Kod astme su se napadaji razrijedili, a plune funkcijeznatno poboljale. Vrlo dobar rezultat je postignut kod kronine upale srednjeg uha te tuberkuloze plua ibubrega. Propolis sprijeava stvaranje zubnog plaka i karijesa, zaustavlja razmnoavanje bakterija u usnojupljini, smanjuje bolnu osjetljivost zubi, poveava vrstou zubne cakline, jaa zubnu pulpu, smiruje akutnu ikroninu upalu desni te lijeci afte. Vrlo dobar rezultat je postignut u lijeenju ira na elucu i dvanaesniku tekr onine upale debelog crijeva (kolitis). Pomae brem zarastanju i najtvrdokornijih rana i povreda te opeklina inekih konih bolesti. iroka ljekovita svojstva propolisa, posebno njegov potencijal u antitumorskom i antimetastatskom djelovanju,upuuju na vjerovanje mnogih istraivaa da je propolis "zlatni" proizvod konice i lijek 21. stoljea.

MATINA MLIJE- PRIRODNI STIMULANS

Matina mlije je izluevina drijelnih lijezda pela radilica starih 8-12 dana. Ona je pelinje "mlijeko" za liinkepela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajaaca. FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA Prema izgledu je homogena gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedoukaste boje. Kemijskisastav je vrlo sloen. Osnovni sastojci su voda, bjelanevine, eeri, masti i mineralne soli. Oko 3% njezinogsastava jo uvijek nije identificirano. U prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance niti ju je mogue umjetnoproizvesti.BIOLOKA SVOJSTVA Matina mlije se tisuama godina u orijentalnim kulturama cijeni kao jedinstveni prirodni izvor za ouvanjemladosti i energije. Tradicionalna iskustva ukazuju da ublaava uznemirenost i nesanicu, podie raspoloenje,poveava izdrljivost i pamenje te jaa imunoloki sustav. Diferencijacija pelinjih liinki. Najvanije svojstvo matine mlijei jest usmjeravanje razvoja liinki u maticu ili upelu radilicu. Prvih par dana mlade pele radilice hrane sve liinke s mlijei. Od treeg dana liinke, iz kojih e serazviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mlijei, a liinke buduih radilica i trutova sa smjesom mlijei, meda i

peluda. Meutim, niti danas u potpunosti nisu poznati svi bioloki faktori koji usmjeravaju razvoj liinki u matice ilipele radilice. Pouzdano se samo zna da je ova diferencijacija povezana s nainom ishrane u kojoj kljunu uloguima matina mlije. Zanimljivo je da je matica oko 42% dua, 60% tea, a ivotni vijek 40 do 50 puta dui odnormalne pele radilice. Zapanjujue je da matica moe dati oko 2.000 jajaaca dnevno ija je masa 2 puta veaod njene teine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajaaca. Oito je mlije neposredno odgovorna zazadivljujuu reproduktivnu plodnost, vitalnost i dugovjenost matice. Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivina i antivirusna.Stimulacija spolnog sustava. Tradicionalno se u brojnim starim kulturama mlije koristila za jaanje spolne moi teprotiv steriliteta, impotencije i frigidnosti. Ispitivanja su pokazala da mlije potie rad i bri razvoj spolnih organa uivotinja koje postaju i seksualno aktivnije.Stimulacija ivanog sustava . Unato tome to jo nema pouzdanih znanstvenih dokaza, tradicionalno iskustvoi neki eksperimenti ukazuju da mlije stimulira ivani sustav i da bi mogla pomoi poboljanju koncentr acije,pamenja, zapaanja, motorikih funkcija i psihofizicke izdrljivosti kod ljudi. Imunoloki sustav. Vjeruje se da mlije jaa imunoloki sustav zahvaljujui 10-hidroksidekanoinoj kiselini igama globulinu. Gama globulin je odluujui faktor u borbi protiv upala te imunoloki stimulans. Tjelesna izdrljivost. Saznanje da poveava tjelesnu izdrljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala bitizastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju teak tjelesni rad, a posebno kod sportaa u pripremnom


12/14

i natjecateljskom periodu, ne samo radi vee izdrljivosti, nego i breg oporavka. Krvni tlak. Vjeruje se da uspostavljanjem ravnotenog stanja neurovegetativnog sustava mlije moe pomoi unormalizaciji visokog i niskog krvnog tlaka.Tromboza. Eks perimenti ukazuju da bi se mlije mogla koristiti kod potekoa vezanih za trombozu, jersprijeava stvaranje ugruaka. Cijeljenje rana i kostiju. Na ivotinjama je dokazano da potie bre zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranjefrakturne pukotine te di jabetinih rana. Jetra. Potie obnavljanje jetre i titi njene stanice od oteenja. Toksinost. Matina mlije nije toksina niti mutagena ak i pri visokoj dozi. Smatra se da stalna upotreba ovepotpuno prirodne i zdrave supstance ne izaziva nikakve kumu lativne tetne uinke niti stvara ovisnost. Alergijske reakcije. Studije ukazuju na alergijske reakcije kod nekih korisnika koji su uzimali matinu mlije uobliku kontaktnog dermatitisa, proljeva, do anafilatickog oka, pa ak i smrti. Doziranje i nain u zimanja. Kompilacijom eksperimentalnih podataka moe se zakljuiti da se povoljni biolokiuinci mogu postii s dnevnom dozom izmeu 400 i 600 mg svjee mlijei (130-200 mg liofilizirane, u prahu) zaodrasle ljude. Najei nain uzimanja mlijei je stavl janje pod jezik.TERAPIJSKA SVOJSTVA Bioloki uinci mlijei u olakavanju zdravstvenih tegoba ljudi poznati su tisuama godina u narodnoj mediciniistonjakih kultura. Najvie i najuspjenije se koristi u terapiji bolesti i stanja kod kojih postoji kompleksnooteenje regeneracijskih mehanizama i normalnog tonusa organizma. Zaostajanje razvoja (hipotrofija) djece. Iz iskustva mnogih klinika poznat je povoljan utjecaj mlijei kod djecekoja zaostaju u razvoju zbog poremeaja u ishrani, preleanih infekcija s oteenjima dinog sustava ili crijevnih

upala s opim intoksikacijama organizma. Nedonoad. Brza nadoknada prijanje teine i daljnji porast nedonoadi zabiljeeno je preko mlijeka majki kojesu uzimale mlije. Nedostatak mlijeka u dojilja. Znatn o poboljanje laktacije postignuto je u dojilja kojima je davana mlije. Anemija. Antianemino djelovanje kod anemija nastalih uslijed gubitka velikih koliina krvi prilikom poroajaustanovljeno je kod svih rodilja.Astma . Kod 75% pacijenata s astmom uo en je pozitivan uinak izraen u smanjenju broja astmatinih napadajai znantnom poboljanju plunih funkcija. Prijevremeno starenje. Dobri rezultati postignuti su kod pacijenata sa simptomima prijevremenog starenja istarake malaksalosti. Menstruacijski bolovi. Kombinacijom mlijei, propolisa i peluda u medu menstruacijski bolovi su prestali ili suznatno smanjeni kod veine djevojaka. Klimakterine tegobe. Terapija mjeavinom mlijei i cvjetnog praha u medu dala je dobre rezultate kodklimakterinih tegoba. Mnogi vegetativni i psihiki poremeaji, kao to su glavobolja, nemogunost zadravanjamokrae (urinarna inkontinencija), vaginalna suhoa i mala vitalnost, kod veine tretiranih ena su poslije 15 danaupotrebe mlijei iezli. Ateroskleroza . U izvjetajima iz razliitih medicinskih asopisa u zadnjih 30 godina, matina mlije se preporuakao preventivno i pomono sredstvo u terapiji ateroskleroze. Postradijacijske tegobe. Terapija mjeavinom mlijei i cvjetnog praha u medu pokazala je znatno poboljanjekod veine pacijenta s poremeajima uzrokovanim radijacijskom terapijom (prvenstveno malaksalost). Upala zglobova (artritis). Dokazano je smanjenje boli za 53% i poveanje pokretljivosti zglobova kod ljudi koji suuzimali mlije kroz 3 mjeseca to se pripisuje visokom sadraju pantotenske kiseline i/ili protuupalnom djelovanju10-hidroksidekanoicne kiseline.Masnoe u krvi. U kontroliranoj klinikoj studiji dokazano je da mlije sniava serumski kolesterol za 14%, aukupne lipide za 10% u odnosu na placebo grupu.Problemi i bolesti koe. Iskustva u vanjskoj primjeni pokazuju da mlije po svoj prilici pomae u obnavljanjumladenakog izgleda koe te kod pojedinih problema i bolesti koe. Pri redovitoj upotrebi mlijei koa postajeglatka i mekana , a bore se smanjuju. Najbolje rezultate pokazala je u lijeenju seboreje na masnoj koi te dobrekod rozacee i keratoze, dok kod mladenackih akni nije bilo pozitivnih uinaka. Gerijatrijski sindromi. Tradicionalna istonoazijska (posebno kineska) medicina, a danas i zapadna alternativnai komplementarna medicina, sve vie preporuuju maticnu mlije za poboljanje kompleksnih tegoba u starakojdobi koji se odnose na bolesti ivanog sustava (difuzna ateroskleroza u mozgu sa i bez arinih oteenja,asteni ka neuroza, neuroze s poveanom emocionalnou, kronicni gerijatrijski sindromi bez arinih oteenja,Parkinsonova bolest). Matina mlije bi se mogla koristiti u pomonoj terapiji, ne samo kod kroninogpsihoorganskog sindroma kod starijih ljudi, ve i kod djece.

MED U SAU

Med u sau zajedno sa votanim poklopiima u sebi ima:

1. antibakterijsko , antiprotozoino, antimikotiko, protivalergijsko iprotivupalno dejstvo na ljudski organizam pa je zbog toga

njegovo koritenje od neprocijenjivog znaaja za ljudsko zdravlje . vakanje votane mase sa medom jekorisno za sluzokou svih organa za disanje . Zbog toga je preporuljivo da se ovakav med koristi


13/14

svakodnevno. Posebno se preporuuje kod oboljenja : upala usne upljine, upala sinusa , prehlade, angine, upala nosne upljine , upala grla.

Med u sau koristi se oko pet puta dnevno manji komadici veliine kocke eera. Svaki komad meda u sautreba vakati da se sav med rastopi a sae vakanjem pretvori u sitne komadie koje treba izbaciti iz usta. Naovaj nai se suzbijaju upalni procesi i unitava patogena flora. Na objanjen nain treba koristiti med u sau imedne poklopie.

OBAVEZA SVAKOG PELARA JESTE PROVJERA KVALITETA MEDA I OSTALIH PELINJIH PROIZVODAU ZAKONOM PROPISANIM INSTITUCIJAMA.

NAPOMENA: Svaki pelar sa odreenim brojem konica moe imatistimulaciju od drave. Tanije finansijsku pomo po svakoj ispravnojkonici. Sve detaljnije inforamacije moete dobiti u vaem p elarskomudruenju.

ZDRAVLJE PELA JE JAKO VANO I ZATO JE POTREBNO USMJERITI VELIKU PANJUDETALJNIM PROVJERAMA ZDRAVLJA PELE I PELINJIH PROIZVODA.

ta trebate znati:

BOLESTI PELA

Samo zdrava pelinja drutva mogu donijeti koristi pelaru i pelarstvu. Bolesti pela, u odnosu na bolesti ljudi i ivotinja imaju osobenosti. Kao jedinka pela se ne moe odrati i ivi udrutvima - zajednicama. Pele su u drutvu (konici) uvjek u meusobnom dodiru. Zbog toga se bolest brzoprenosi od jedne pele na drugu i oboli cijelo drutvo. Slino je i kod pojave bolesti pelinjeg legla, koja se prenosiod zaraene do zdrave elije saa. Na prenoenje bolesti utie i koritenje hrane u konici. Pele su upuene dazajedniki koriste hranu, bilo neposredno po unoenju u konicu ili je koriste kao rezerva (med i cvijetni prah).

Preko hrane bolest se moe iriti. Ono to je znaajno za sve bolesti, vai i za bolesti pela. Od posebne jevanosti da se bolest pravovremeno utvrdi (dijagnoza). Tek tada se preduzima lijeenje obolelog pelinjegdrutva. Za svaku bolest pela preporuuju se lijekovi koji su najuspjeniji. Zato se lijekovi nemogu davati prema jedinstvenom tipu. Na primjer, antibiotici (oksitetraciklin, geomicin i dr.) uspjeno sprjeavaju uzronika amerike ievr opske trulei legla, a ne djeluju na nozemozu. Za lijeenje bolesti je potrebno tano odmjeriti preporuenu koliinu lijeka (dozu). Manja koliina ne dijelujeuspjeno na pele ili leglo, a vea moe uzrokovati trovanje pela. Bolesti pela mogu biti zarazne i ne zarazne.Meu ovim bolestima se razlikuju bolesti pela i bolesti pelinjeg legla. Bolesti legla se mogu razvrstati na bolestiotvorenog i bolesti zatvorenog (poklopljenog) legla. Osim toga, postoje i bolesti matice. Uzronik bolesti legla neizazi va oboljenje odraslih pela i obrnuto. Izuzetak je varoza, gdje se uzronik bolesti- krpelj, razmnoava se uleglu, a zatim napada odrasle pele. Meutim, odrasle pele (radilice, matice i trutovi) mogu biti prenosnici kakobolesti legla tako isto i boles ti odraslih pela iz jedne konice u drugu (ili iz jednog podruja u drugo). I prekosaa se mogu zaraziti odrasle pele i leglo. Bilo bi suvino ponaosob objanjavati svaku bolest ve odavno sve je reeno dovoljno je da u GOOGLE pretraguukucate odreenu rije i za manje od 0,8 sekundi imat e te na raspolaganju niz web stranica na odreenutemu.

LIJEKOVI Kako mi suzbijamo varoou , nametnik koji je mnoge pelare ostavio bez pela. Teimo ka organskim lijekovimaprotiv nametnika;

1. podnjaa zamreena 2. mravlja kiselina3. oksalna kiselina


14/14

4. ram graevnjak 5. bienenwahl - organski lijek6. koristimo razne pripravke prirodna baza za skidanje varooe sa pele 7. vjetakim razrojavanjem grupiemo varoou i sistematski djelujemo

planiramo koristit- apilife var- api gard gelVe dugi niz godina neznamo za zimske gubitke pela to je moda i pokazatelj koliko se posvetimo peli injenom zdravlju. Dostigli smo takav nivo da varoou drimo pod kontrolom tokom cijele godine , do odgajanjazimski pela i glavni tremani odvijaju se u augustu i kada nema legla.Posebna panja posveti se dijagnosticiranju. . Odluili smo se napustiti dosadanje metode koje mnogi proizvoai zagovaraju na bazi amitraza. Prvi zahvat je bio instaliranje umreenih podnjaa sa pokretnom laticom . ta smo dobili umrenom podnjaom. Lako vrenjediagnostike, tretiranje mravlje kiselinom, odstranjivanje varoe koja je otpala sa pele a nije uginula .

Objavio/la pcelar u 00:01, print , #
http://www.blogger.ba/profil/pcelarhttp://www.blogger.ba/profil/pcelarhttp://www.blogger.ba/profil/pcelarhttp://mojepcelarenje.blogger.ba/print/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/print/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/print/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/arhiva/2008/03/18/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/arhiva/2008/03/18/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/arhiva/2008/03/18/1436795http://www.blogger.ba/galerije/post/1436795/267449http://www.blogger.ba/galerije/post/1436795/267448http://www.blogger.ba/galerije/post/1436795/267449http://www.blogger.ba/galerije/post/1436795/267448http://mojepcelarenje.blogger.ba/arhiva/2008/03/18/1436795http://mojepcelarenje.blogger.ba/print/1436795http://www.blogger.ba/profil/pcelar

najčešće greške i propusti u pčelarstvu

Documents