GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 479

NAJUDALJENIJI NASELJENI HRVATSKI OTOK

Lastovo je od kopna najudaljenijinaseljeni hrvatski otok, a okrenut jepučini i nalazi se nadomak velikihdubina Jadranskog mora prema ju-goistoku. Otok je u sastavu južno-dalmatinske otočne skupine i prib-ližno je 32 km (17,3 Nm) udaljen odMljeta te 13 km (7,7 Nm) od Korču-le. Nalazi se južno od Korčule (dije-li ih Lastovski kanal), jugozapadnood poluotoka Pelješca i otoka Mljetai jugoistočno od Visa. Proteže se usmjeru istok-zapad i dug je 9,8 km iširok do 5,8 km. Površina mu je 46,87km2, iako u mnogim izvorima piše itočno 50 km2. Po tome je petnaestipo veličini među hrvatskim otocima.Obala mu je duga 46,4 km s koefici-jentom razvedenosti od 1,9. Iako jenešto slabije razvedeno, Lastovo imaizuzetno mnogo otoka i otočića. Toje cijeli jedan niz koji se od Lastovanastavlja prema zapadu i istoku, bu-dući da uz sjevernu obalu ima jedanotok (Zaklopatica ispred istoimeneuvale), a uz južnu uopće nema oto-ka, osim dviju hridi (Uska i Mrca).Zapravo se svi ti otočići zajedno s

Lastovom doimaju kao svojevrsninastavak otoka Mljeta i ostatak ne-

kadašnjega planinskog lanca. Istoč-na grupa otoka ima naziv Lastovci(ili Lastovnjaci), a dijeli se u dvijeskupine. Istočniji Vrhovnjaci sastojese od Sestrice vele i Sestrice male,Smokvice, Mukjente (ili Pod Smok-vice), Vlašnika gornjeg, Vlašnikasrednjeg i Glavata te po dvije hridi(Mrkjente i Bratca) i jednoga bezi-menog grebena. Zapadnija se i Las-tovu bliža skupina naziva Donji ško-lji. Sastoje se od Tajana veljog, Arže-njaka velog, Arženjaka malog, Sap-luna (koji se nekad zvao Mladine),Golubinjaka malog i Golubinjakavelog, Češvinice, Štomorine, Kruči-ce, Petrovca, Za Barja, tri Lukovnja-ka (mali, srednji i gornji) te tri hridi(Tajan mali, Mrkjenta bijela, Mrk-jenta crna) i tri bezimena grebena. Uzapadnom otočnom nizu otoci sunešto veći. To su (od istoka prema

Razvitak hrvatskih otoka

Zemljovid Lastova i okolnih otočića

LASTOVO - THE MOST DISTANT INHABITED CROATIANISLAND

Lastovo is a distant and sparsely populated island that belongs to the group of southDalmatian islands. It is surrounded by many smaller islands around which liehabitats of numerous species of high quality fish. Lastovo has some smallersettlements, the most prominent being Ubli which is in fact the main port and theferry terminal. The biggest and for a long time the only settlement on the island isLastovo, situated in the northern portion of the island, on the back side of the steepcliff that abruptly plunges into the sea. The town, surrounding a fertile field, isamphitheatric in form. it features valuable gothic, renaissance and baroque stonebuildings and assemblages of housing units. Tall and highly unusual chimneys areof particular interest. Lastovo is currently very sparsely populated with weak anddecaying economy and acute transportation problems. The water supply hasrecently been improved through desalinization, and plans have been made toimprove the sewerage network and the local waste disposal dump. Lastovo is anabundantly forested island with clean and unpolluted sea and coast.

Svjetionik na otoku Sušcu

Razvitak hrvatskih otoka

480 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8

zapadu): Makarac, Prežba, Maslov-njak veli, Maslovnjak mali, Bratin,Vlašnik, Rutvenjak mali, Rutvenjakveli, Mrčara, Crnac, Kopist, PodKopist, Bijalac i Sušac te hridi PodMrčaru, Hljeb i Karlovića Tovari.Najveći od njih je najzapadniji Su-šac (4,6 km2), koji je potpuno odvo-jen od ostalih otoka. Taj je izdvojeniotok zbog mora bogatog ribom bio uprošlosti povod čestih svađa viških,korčulanskih i lastovskih ribara. Naotoku postoje ostaci antičkoga forti-fikacijskog sklopa i prapovijesneilirske gomile. U ranom srednjemvijeku izgrađen je samostan benedi-ktinaca s crkvom Sv. Nikole, koji sudanas u ruševnom stanju, a u blizinisu i ruševine još jedne manje crkvi-ce. Zanimljivo je da na ovom otoku,koji ima oskudnu vegetaciju u kojojdominira ružmarin i gnjezdište jebrojnih ptica, uz stalnu svjetioničar-sku posadu živi i jedan brački pastirkoji ima dvjestotinjak ovaca.Drugi otok po veličini je Prežba (zo-vu je i Priježba) koja je Lastovu inajbliža, zapravo odvojena je malimuskim i plitkim prolazom premošte-nim betonskim mostom. Na Prežbije najviše zapuštenih građevina ne-kadašnje JNA s mnoštvom podzem-nih spremišta i prolaza i sve je to

sada zapušteno i potpuno neiskoriš-teno. Inače uski prolaz između Prež-be i Lastova dijeli najveći lastovskizaljev na dva dijela - Veli (Velji)Lago na jugu i Mali Lago na sjeve-ru, koje zovu i Velo Jezero i MaloJezero. Veli je Lago dug 2 km iširok do 1 km, a na dnu zaljeva jeluka i uvala Ubli, glavna lastovkaluka i trajektno pristanište.

Na slabo razvedenoj južnoj straniotoka, između rta Skriževa i rta Ve-ljega mora nalazi se prostrani zaljevu dnu kojega se smjestila Skrivenaluka, izvrsno sidrište za izletničkebrodove s manjim naseljem. Na sje-verozapadnoj i sjevernoj strani oto-ka nalaze se uvale Kručica, Zaklo-patica i Luka Sv. Mihovil (negdje se

spominje i kao Sv. Mihajlo). Sve sute lučice, osim Zaklopatice koju zat-vara istoimeni otok, sigurne samo zajužnih vjetrova. Ostale su lastovskeobale vrlo strme s velikim dubinamauza samu obalu. More oko Lastovaobiluju kvalitetnom ribom, posebnojastozima po kojima je ovaj otok na-daleko poznat. Uostalom smatra seda na Jadranu nema boljih lovišta zanajkvalitetnije vrste riba.

U građi otoka prevladavaju donjo-kredni vapnenci. Osim najvećihuzvisina, koje jedva prelaze 400 m(Hum 417 m, Mali Hum 415 m, Ple-ševo brdo 400 m) ima mnogo odvo-jenih brežuljaka i krških dolomitskihudolina s brojnim plodnim poljima.Najveća su Vinopolje na zapadnomMost između Lastova i Prežbe

Skrivena luka s u požaru stradalom okolicom

Uvala Zaklopatica

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 481

i Prgovo polje na istočnom dijeluotoka. Površinskih voda na otokunema, tek zimi, za velikih kiša, nas-taju povremene bujice. Postojali suizvori pomalo boćate pitke vode uUblima (to je i osnova njegova ime-na) te ponešto lokva u dnu polja ko-je obično ljeti presuše.

Obično se tvrdi da je Lastovo poredMljeta najšumovitiji jadranski otok.Ističu se guste borove šume, gusta isnažna makija s planikom, mrčom,divljom maslinom, rogačem, poviju-šama i sl. Brojni požari posljednjihgodina nisu uspjeli dokrajčiti mno-gobrojne stoljetne česvine (crnike),najveće i najstarije koje smo sreli nasvim našim otocima. Otočka faunanije toliko bogata poput one u pod-morju, a sastoji se od malih životi-nja i ptica. Zanimljivo jest da nemaotrovnih zmija kojih ima na susjed-nim otocima. Zabilježeno je da jenekada općina držala gnijezda jas-trebova i sokolova.Lastovo inače posjeduje sve značaj-ke mediteranskog podneblja, prijesvega blage i vlažne zime te topla,sušna i duga ljeta. Zbog svoje uro-njenosti u jadransku pučinu, taj otokrjeđe od ostalih otoka doživljavaiznenadne promjene vremena. Sa2700 sunčanih sati u godini pripadanajsunčanijim otocima. Prosječnazimska temperatura (gotovo 90 C)neznatno je niža od hvarske, iako jeHvar u to vrijeme znatno vjetrovitijii kišovitiji. Kiše godišnje padne 687mm u prosjeku, no značajno je datijekom cijele godine ima u zrakudosta vlage - prosječno 70 posto, a uljetnim mjesecima 65 posto. Prevla-davajući vjetrovi su jugo i maestral stim što od listopada jačaju južni aslabe zapadni, dok je od svibnja obr-nut slučaj.Najstariji poznati oblik imena otokajest Ladesta ili Ladeston. Vjeruje seda je upravo karakterični sufiks -estdokaz da su mu ime dali Iliri. Posto-jao je i grčki oblik imena Ladesta-nos, što možda znači da su i ovdjeneko vrijeme boravili Dorani s Visa

ili iz Sirakuze. Rimljani su latinizi-rali ime otoka i dali mu mnogo sve-čaniji naziv - Augusta insula, štozapravo znači carski otok. U sred-njem se vijeku pisalo Augusta, La-gusta i Lagosta. Istodobno je prekoromanskog oblika Lasta (nastalogkraćenjem izvornog Ladesta) i sla-venskog nastavka -ovo nastalo da-našnje Lastovo. To ime (u obliku tòLàstovon) bilježi i Konstantin Por-firogenet u 10. stoljeću, što uz drugedokaze potvrđuje da je u to vrijemeLastovo bilo nastanjeno Hrvatima.Najstariji tragovi života pronađenisu u Račoj špilji i špilji Puzavici, anakon Ilira (o čijem životu na otokusvjedoče brojne gomile i gradine),nedokazanih Grka te kasnijih Rim-ljana, na otoku žive Hrvati. No prvipunom godinom datirani povijesnidogađaj, koji bilježi postojanje na-selja i od kojega se počinje bilježitinovija lastovska povijest, dogodiose točno 1000. godine, tako da upra-vo ove godine Lastovo bilježi punotisućljeće pisanog traga svog posto-janja. Te je godine mletački duždPetar II. Orseolo napao i razrušiočvrsti kaštel iznad Lastova te poha-rao cijelo naselje.

Naime spomenuti je dužd u pokuša-ju osiguravanja trgovačkog puta duž

Jadrana do Bizanta (kojega su ome-tali neretvanski i hrvatski gusari)998. godine osvojio i poharao Vis.Nakon toga je sa svojom moćnomflotom prikupljao ključeve gradovaod Raba do Dubrovnika. Oduprli sumu se jedino Korčula, koju je lakopokorio, i Lastovo. Lastovci su se,čini se, previše pouzdali u snagusvoje utvrde s koje su nadzirali inapadali sav promet oko otoka, akoji je bio prva čvrsta točka na putuiz bogate Apulije u Zadar, središteDalmacije. No kaštel je u napadupotpuno razoren i od tada je otok zapuna dva stoljeća utonuo u povijes-nu šutnju. Nije točno utvrđeno gdjeje bila ta prvotna lastovska tvrđava,no zna se da je bila iznad ondašnjegai današnjega lastovskog sela. Pret-postavlja se da je bila jedna u lancukasnoantičkih obrambenih građevi-na koje je početkom 6. stoljeća iz-gradio bizantski car Justinijan.Inače valja istaknuti da KonstantinPorfirogenet spominjući Lastovoizričito tvrdi da nije pod neretvan-skom vlašću, kao ni Vis ni Sušac.Da je bio pod bizantskom vlašću topoznati car i putopisac sigurno ne bipropustio istaknuti. Teško je stogapretpostaviti (što neki izvori ističu)da se vlast zahumskih velikaša pro-

Panorama Lastova

Razvitak hrvatskih otoka

482 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8

tezala do Lastova preko prstena ne-retvanskih otoka - Mljeta, Korčule,Hvara i Brača. Dokaz da je otok biou posrednom ili neposrednom odno-su s hrvatskom vlašću jest što je sostalim otocima 1185. uključen usastav nove hvarske biskupije, te štoje s ostalim otocima spomenut u da-rovnici hrvatsko-ugarskog kraljaAndrije II. 1221. godine krčkim kne-zovima. No sasvim je sigurno da jeLastovo sve do polovice 13. stoljećasačuvalo svoju vrlo široku autono-miju. Upravo je ta autonomija omo-gućila Lastovcima da se dragovoljnopriklone dubrovačkoj upravi, iako sene zna točno kako, kada i zbog kojihrazloga. To potvrđuje prva rečenicaLastovskog statuta iz 1310. i cijelojedno poglavlje Dubrovačkog statu-ta iz 1272. godine, gdje se navodi dasu Lastovci sebe i svoj otok predaliopćini grada Dubrovnika koja sezakletvom obvezala da će prihvatitisve njihove stare običaje.No unatoč zakletvi u početku nijesve teklo baš glatko. Dubrovačkiknez imao je vlast nad otokom i svojaje prava davao u zakup dubrovač-kim plemićima, koji su mu za to po-sebno plaćali, a od otočana su mora-li još izvući šest sokolova iz općin-skih gnijezda, meso od 200 kunića isve žene koje su bludno zgriješile damu, po ondašnjim običajima, budurobinje. No zahtjevi su se oba kneza,i dubrovačkoga i lastovskog (imaoje pravo na desetinu žita i vina te napolovicu svih globa), povećavali. Toje ozlojedilo Lastovce i potaklo ihna bunu i predstavku mletačkomduždu, jer je Dubrovnik od 1205. do1358. priznavao vlast Venecije. Ta-da su ukinute sve dadžbine i odluče-no je da otočani moraju dubrovač-kom knezu i njegovu zamjeniku naotoku platiti godišnje samo 225 per-pera. Ujedno je odlučeno da se pra-va otočana zajamče posebnim statu-tom. Taj je Statut donesen 30. siječ-nja 1310., a na njegovih su se prvot-nih 30 glava sve do kraja 18. stolje-ća dodavale nove odredbe koje suregulirale život na otoku.

Lastovci su osigurali svoje posjede,čak i spriječili dolaske stranaca, paje Lastovo jedinstven primjer otokana kojem nije bilo useljavanja. Svje-

dočenje stranaca u sudskim sporovi-ma nije se uopće uvažavalo. Ujednodubrovački knez nije smio kupovatiposjede na otoku, a bilo je ograniče-no i gomilanje crkvenih posjeda.Statut je zapravo prema novim stan-dardima uobličio staro otočko običaj-no pravo.

Dubrovčani su stalno pokušavalistegnuti otočku autonomiju, što jeizazivalo brojne i oštre prosvjede.Najveći je sukob izbio početkom 17.stoljeća pošto je Dubrovčanima većbilo dopušteno pravo građanstva naotoku te nakon pokušaja izmjenenekih odredaba Statuta i povećanjakneževe plaće. Lastovce je ipak naj-više ozlojedilo građenje zatvora pri

kneževu dvoru jer se po tradicijikažnjenike uvijek stavljalo u jaram.Proključao je vreli otočki duh te suurotnici preko Hvara pokušali stavitiotok pod mletačku upravu. No Dub-rovčani su za to saznali i s kaznenomekspedicijom od 500 vojnika zauzeliLastovo. Uhvatili su neke urotnike,objesili čak dva lastovska svećenika,a sve zavjerenike, uključujući i onekoji su se sklonili na susjednu Kor-čulu, osudili na smrt i konfiskacijuimovine. No urotnici su se pod okri-ljem nevremena jednoga siječanj-skog dana 1603. godine iskrcali naotok, došuljali do tvrđave, zarobiliposadu, a kasnije i kneza. Ipak su se1606. godine Dubrovčani uspjelivratiti na otok nakon dugog taktizira-nja i pridobivanja carigradske Porte,Španjolaca pa čak i pape. Svi su po-milovani, ali je nedugo potom sruše-na tvrđava na Glavici, a lastovska suse prava počela sve više smanjivati.

Ipak Lastovci su tijekom svih tih sto-ljeća živjeli u blagostanju u kakvomnije živjelo nijedno dubrovačko pod-ručje izvan samoga grada. Ondašnjiputopisci ističu ljepotu i udobnostnjihovih kuća, plodnost polja i bo-gatstvo mora, kvalitetu vina i ulja teobilje višanja, dunja i drugog voća.Dubrovački pisci ističu da su se oto-čani bavili i unosnim koraljarstvom.Otočko blagostanje, utemeljeno nasvakodnevnom trudu i mnogobroj-nim darovima prirode, potaknulo jeistančani ukus u graditeljstvu, opre-manju kuća, lijepim predmetima iodjeći. Po kućama je bilo mnoštvoknjiga, uostalom s Lastova potječe iznameniti Dobrić Dobričević (znan ipod latinskim nazivom Boninus deBoninis) jedan od pionira europsko-ga tiskarskog umijeća na prijelazu15. u 16. stoljeće. Javna škola u Las-tovu postoji od 1527. godine, što jenavodno sedma javna škola na svimhrvatskim prostorima. Iz dokumena-ta se zna da su 1659. godine čak 43lastovske obitelji solidarno plaćaleučitelja za svoju djecu.

Crtež renesansno-baroknog sklopa kućaobitelji Jurica - Hropić

Crtež renesansnog sklopa kuća obiteljiBiza Antica

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 483

Lastovo je u prijelomnim zbivanji-ma s početka 19. stoljeća došlo podfrancusku upravu i tada je na mjestunekadašnjega dubrovačkog kaštelapodignut novi. Kasnije na otok dola-ze Englezi, a nakon Bečkog kongre-sa Lastovo s cijelim područjem ne-kadašnje Dubrovačke Republike ulaziu sastav velike habzburške monarhijepod čijom je upravom sve do njezinepropasti 1918. godine. Tada jenastupilo jedno od najtežih razdob-lja u dugoj lastovskoj povijesti jer jeotok bio pod talijanskom okupaci-jom punih 25 godina, sve do talijan-ske kapitulacije 1943. godine.

Prkosni su Lastovci Talijane masov-no izazivali svojim živopisnim naro-dnim nošnjama i hrvatskim trobojni-cama. U pokušaju talijanizacije oto-ka u Ublima je 1933. godine izgra-đeno novo ribarsko naselje za četr-desetak mladića iz Kalabrije, za kojeje izgrađena i tvornica sardina. Vje-rovalo se da će se talijanski mladićistopiti s otočkim djevojkama. Taj jepokušaj neslavno propao i svi su do-seljeni Kalabrezi napustili otok na-kon talijanske okupacije. Tvornicaje neko vrijeme nakon rata radila, aonda je prestala s radom. Crkva kojusu Talijani izgradili za svoje doselje-nike nije otvorena više od 50 godina.Nakon Drugoga svjetskog rata ovajje istureni pučinski otok pretvoren upravu vojničku utvrdu, baš poputsusjednog Visa. No za razliku odmnogo naseljenijeg Visa, koji je krozpovijest bio navikavan na mnogobroj-ne i raznovrsne vojničke i mornarič-ke postrojbe, ovdje je utjecaj JNAbio višestruko pogubniji. Autarkičnoi prema strancima uvijek nepovjerljivootočko stanovništvo s vremenom senaučilo na suživot s vojnicima, kojihje bilo gotovo kao i otočana. Čak jevojska na određen način bilazamjena za bilo kakvo gospodarstvo,a pomalo je zanemareno i tradicio-nalno otočko privređivanje. Zabranadolaska stranaca sprječavala je turis-tički razvoj, a opća prometna otočkaizoliranost potaknula je masovno

iseljavanje na susjedno kopno, ali iu prekomorske zemlje. Inače Lasto-vo je nekada bio otok s najmanjimoscilacijama u broju stanovništva.

Stanovništvo otoka (u popisu iz 1991.bilo je 1228 stanovnika), uglavnomživi u selu Lastovu (734 stanovnika),nekada i jedinom otočkom naselju.Od preostalih najveće je naselje Ubli(303), glavna luka i trajektno prista-nište. Nastalo je na rubu najplodni-jega lastovskog polja (Vinopolja iNižnog polja), na mjestu nekadašnje-ga antičkog naselja s mnoštvom ar-heoloških nalazišta. Mnogi su od tihnalaza završili u talijanskim muzeji-ma jer je tvornica izgrađena upravonad središtem rimskog naselja, anasuta je i potonula stara rimska lu-ka. Do kraja je srušena i starokršćan-ska bazilika Sv. Petra iz (kako sepretpostavlja) 6. stoljeća, od koje susačuvani samo temelji. Nekolikokilometara sjevernije smješteno jenaselje Pasadur (79 stanovnika), ublizini mosta koji Prežbu spaja sLastovom i gdje je izgrađen jedinilastovski hotel Solitudo. To je najve-ćim dijelom naselje kuća za odmor ukojem počinju živjeti stalni stanovnici.Sličan je slučaj s naseljima Zaklopa-tica (69) i Skrivena Luka (20) kojase nalaze u istoimenim uvalama. Valjaistaknuti da su svi podaci o stanov-

ništvu Lastova iz popisa prije negošto je otok napustila ondašnja JNA.S vojskom je otišao i dio s njom pove-zanog stanovništva, a nastavljeno je

i iseljavanje, pa se pretpostavlja dase ukupan broj stanovnika otokaznatno smanjio i da ih ima približno860. No to će precizno utvrditi teknovi popis stanovništva. Glavno jeotočko naselje Lastovo smješteno nastrmoj padini amfiteatralno oko plod-nog polja, a današnje je obrise dobi-lo u 15. i 16. stoljeću. Iz 15. stoljećapotječu i najstarije kuće. One su sta

Pročelje crkve Sv. Kuzme i Damjana

Plokata ispred crkve

Razvitak hrvatskih otoka

484 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8

rije bile građene u suhozidu ili oddrva. Prostor između dvadesetak so-lidno građenih obiteljskih sklopova,uronjenih u prostrane vrtove, potak-nuo je mletačkog putopisca Giovan-nija Bottera 1618. godine da, gleda-jući razrijeđeni renesansni izglednaselja, napiše kako se u brdimasred otoka, uokolo plodne doline smaslinama i grožđem, nalaze dubro-vački ljetnikovci. Naselje se s vre-menom zgušnjavalo usitnjavanjemgrađevinskih čestica i brojnim dioba-ma unutar starih kućnih sklopova.Lastovske su ulice nekadašnji pop-ločani seoski putovi, vijugavi i is-prepleteni baš kao i međusobne obi-teljske veze stanovnika. No i danassu lako uočljivi zgusnuti i povezanikućni sklopovi uronjeni u vrtove,pravi kućni otoci (insulae), koji su inajslikovitiji i najdojmljiviji dio ovogau svakom pogledu posebnog naselja.Lastovske su kuće čvrste pravokutnekamene katnice, s funkcionalnimrasporedom vrata i prozora. U pri-zemlju su smješteni gospodarski sa-držaji s obvezatnom konobom, a nakatu stambene prostorije s jednomsredišnjom i okolnim spavaćim so-bama. Na kat se ulazi kamenim stu-bama iz prizemlja ili izravno s gor-nje strane kuće jer su većinom izgra-đene na strmoj padini pa je prvi kat(a ponekad i drugi) u razini terena.Mnoge kuće imaju sprijeda prostra-nu terasu na čijim su rubovima arule(kameni sanduci za cvijeće) zidanina konzolama. Pod terasom su obič-no presvođeni prolazi koji vode dogospodarskih prostorija. Ispod kame-nom uokvirenih prozora izbačene sukamene konzole s ušicama kroz kojese provlačila motka na koju se vje-šalo rublje, voće, tapeti i sl. Krovovisu najčešće dvostrešni, pokrivenikupom kanalicom. Većina je kućaokružena obrađenim vrtovima i ma-njim na nju naslonjenim zgradama,a cijeli je sklop često ograđen zidom.Svi ti gotički, renesansni i baroknisklopovi čine posebnu, fleksibilnu idojmljivu građevnu cjelinu.

Primjeri Lastovskih dimjaka. Najdonji jerestauriran i najstariji je u Dalmaciji

nažalost današnja slika lastovskogsela i njegova osebujnoga graditelj-skog naslijeđa ugrožena je iseljava-njem i novim često i nestručnim zah-vatima. Ipak mnogi sklopovi kuća,pregrađeni, povišeni i uokvireni kas-nijim adaptacijama, omogućuju uvidu visoku razinu svakodnevnog živo-ta nekadašnjih Lastovaca. U posljed-nje je vrijeme došlo do koncentra-cije svih bitnih sadržaja na Pjevoru,iznad jugozapadnog ruba naselja. Tuje smješten bijeli blok zgrada kojioblikom i proporcijama potpunoodudara od opće slike naselja. To jeslučaj i sa zgradama austrijske školei talijanske općine što su prije izgra-đeni na Dolcu, tradicionalnom sre-dištu mjesta. Posebno su neuspjeleneke betonske suvremene višekat-nice povrh naselja te poneke adap-tacije starih sklopova. Žalosno je štosu zapravo najmanje oštećena napuš-tena kamena zdanja. Lastovo jestzaštićena urbano-ruralna graditelj-ska cjelina, ali ta zaštita očiglednonije baš osobito djelotvorna.Lastovo sliči brojnim našim otočkimnaseljima građenim daleko od mora,iako je građevno vrednije, svrsishod-nije i slikovitije. Ipak ono ima neštošto nijedno drugo otočko i primor-sko naselje nema - posebne i neobič-ne dimnjake. Ti neobično visoki,pretežno cilindrični 'fumari', građenisu na kućama ili na prizemnim kuhi-njama. Ima ih bezbroj i svi su razli-čiti, iako često zapušteni i oštećeni.Nerijetko se onako vitki i visoki do-imaju poput minareta džamija, iakomuslimana (ni Arapa ni Turaka) ni-kada nije bilo na otoku. Dimnjak jekao lastovska posebnost čak i sadr-žaj općinskog grba. U Lastovu jenedavno restauriran i najstariji dim-njak u Dalmaciji koji se nalazi nakući obitelji Biza Antica i na krunimu je vjetrulja na šahovnici.

Za nedavna smo posjeta Lastovu po-kušali otkriti razloge tolikoj raznovr-snosti i kićenosti lastovskih 'fumara'.Njihova je visina, uvjeravali su nassugovornici, uvjetovana relativno

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 485

visokom vlažnošću i potrebom da sedim podigne iznad kotline u kojoj jeslabo strujanje zraka. Zbog toga su iotvori uvijek ispod raskošne krune.Nekada je, pričaju, u vrijeme kad suse svi grijali na drva, iznad cijelognaselja znala veći dio dana stajatikapa od dima, tako da se kuće napadini i u podnožju uopće nisu vid-jele. Potreba za visokim dimnjakoms vremenom je od njega stvorila sta-tusni simbol. Nastalo je takmičenječiji će 'fumar' biti vitkiji, slikovitiji idojmljiviji. Navodno su još počet-kom 20. stoljeća u Lastovu postojaladva zidara specijalnost kojih je bilosamo građenje dimnjaka. Neobičnase lastovska strast može i danas pra-titi na novim kućama građenim uzmore koje ponekad imaju slične neo-bične dimnjake, često i bez stvarnepotrebe.

Osim dojmljivih kućnih sklopova,od kojih je četrdesetak zaštićeno kaograditeljska baština, od javnih je zgra-da i utvrda malo toga sačuvano. Ut-vrde su rušene ili pregrađivane (ufrancuskoj utvrdi na Glavici danasje meteorološka stanica), a ostalejavne zgrade, poput fontika i bolni-ce, s vremenom su dobile druge sa-držaje. Nije sačuvan čak ni kneževdvor, koji je srušen u 19. stoljeću, ana čijem je mjestu izgrađena neore-nesansna palača Grbin (danas Fante-la). Na plokati pred crkvom u 18. jestoljeću podignut trijem (loža), vje-rojatno na mjestu starijeg, u kojemsu zasjedali knez i suci. U župnojcrkvi Sv. Kuzme i Damjana nekadaje bilo zborno mjesto lastovske za-jednice. Središnja je lađa ove trob-rodne crkve iz druge polovice 15.stoljeća, a bočne su dograđene sto-ljeće ili dva kasnije, što je uočljivona slikovitom pročelju. Radove je nacrkvi izvodilo više dubrovačkih ikorčulanskih majstora. Nad oltaromsu i dva poluciborija, rađena po uzo-ru na ciborij u korčulanskoj katedra-li. Crkva posjeduje vrijedne slike,srebrne i pozlaćene liturgijske pred-mete i posebno vrijednu renesansnu

brončanu škropionicu. Neogotičkizvonik izgrađen je 1942. godine. Umjestu Lastovu ima još mnogo crka-va, a najljepšom smatraju Sv. Mari-ju u Polju, koju su u 15. stoljeću ugotičko-renesansnom stilu izgradilidomaći majstori, a ima vrijednu sli-ku mletačkog slikara Francesca Bi-ssola.

Inače tvrdi se da na Lastovu ima čak46 crkava, što je potaknulo zgodanpropagandni slogan kako Lastovoima 46 otoka, 46, polja i 46 crkava.Bit će ipak da to nije baš najtočnije,što smo na početku ovog teksta utv-rdili za otoke (ima ih više), crkava

barem sudeći po dr. Cviti Fiksoviću(koji ih je temeljito proučavao) imanešto manje, a broj je polja gotovonemoguće precizno utvrditi. Ipaktreba dodati da na ovom otoku imaizrazito mnogo plodnih polja, što jeuvjetovalo da na padinama brda ne-ma kamenih ograda kakve susreće-mo na drugim otocima koje je mučionedostatak plodnih površina. Obiljeplodnih površina čuvalo je i šumeod krčenja, stoga se Lastovo i svrs-tava među najšumovitije otoke. Utome ne treba zanemariti ni ulogudubrovačke uprave, koja je uvijekveliku pažnju poklanjala čuvanjušumskih površina. No šume su pos-

ljednjih godina znatno smanjili po-žari, a posebno je katastrofalan bioonaj 1998. godine kada su izgorjeliveliki predjeli na jugu uokolo Skri-vene luke.

Rekli smo već da je mjesto Lastovosmješteno unutar otoka, ali je od morana sjevernoj otočkoj obali udaljenonekoliko stotina metara zračnelinije. No do mora se spušta vrlostrma padina, koja je uz utvrde bilanajbolja obrana od gusarskih napa-da. Do obale se spušta krivudavacesta kroz gusto pošumljen predjel.Ispod sela staro je ribarsko naseljeLučica sa natiskanim kamenim sklo-

povima kuća, od kojih su ipak mno-ge urušene i napuštene. Kako je lu-čica vrlo slabo zaštićena od sjever-nih vjetrova u blizini je uz crkvu Sv.Mihovila izgrađena istoimena uvala,vjerojatno za austrijske uprave kadaje kamenim lukobranom spojena ne-daleka morska hrid i stvoren manjizaštićeni morski pristan. Na obali sudanas ruševine uljare. Inače valjadodati kako je 1808. na cijelom oto-ku bilo 8 mlinova za mljevenje mas-lina. U prošlosti su glavni izvozniproizvodi uz ulje bili vino koje seizvozilo u dalmatinske gradove islane sardele koje su se izvozile uItaliju.

Uvala Lučica ispod Lastova

Razvitak hrvatskih otoka

486 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8

Inače Lastovo ima izuzetno zanim-ljiv folklor, a pažnju privlači jednaod najslikovitijih pokladnih prired-aba na Jadranu. Lastovski Poklad,koji se redovito izvodi najmanje če-tiri stoljeća, svojim je sadržajima idramaturgijom neiscrpno vrelo zaistraživanje povijesti otoka i etnog-rafskog naslijeđa i Lastova i obliž-njeg kopna.Na Pretili ponedjenik u Lastovu seizrađuje lutka Poklada. Tijelo mu sepuni slamom i pljevom, a noge muse napune pijeskom. Odjene se ucrvenu odoru s fesom na glavi, a licemu se nagaravi. Sutradan na Poklad-ni utorak lutka se posjeda na najljep-šega seoskog magarca i pokladnapovorka vođena barjaktarom obilazimjesto uz pjesmu i 'halekanje'. Pri-tom izvode ples s mačevima kojipodsjeća na Kumpanjiju sa susjedneKorčule. Za družinom pokladaranaoružanih mačevima, na većoj uda-ljenosti ide skupina tzv. 'lijepih maš-kara' koja se cijelog dana ne smijesresti s ostalim pokladarima.Skupina se pokladara na kraju spustina ravni dio u sredini sela. Tu je ra-zapeto uže dugo 300 metara do vrhauzvisine na zapadnom dijelu mjesta.S tog se vrha lutka po užetu tri puta'culja' i pri tom joj pod nogama mora-ju po pet, sedam i devet puta praskatipetarde. Izuzetno se pazi da se lutkapravilno spusti, i da sve bude isprav-no, jer u protivnom je moguća lošaljetina ili neka druga nevolja. Kadase lutka spusti pokladari je hvataju imašući mačevima 'haleču': "Živilanam kumpanjija / poša nam je alavi-ja". Kad se spuštanje završi penju sepjevajući i deklamirajući na Dolacgdje dolaze u sumrak. Tu se sreću s'lijepim maškarama' i na poljani bli-zu crkve zajedno plešu i trče u kolu.Na kraju nataknu lutku na kolac izapale je te s njom trče oko kola. Na-kon toga zvone zvona i svi Lastovciodlaze kućama.Stara lastovka predaja tvrdi da sukatalonski gusari napali Korčulu ipo turskom glasniku Turčinu zatra-

žili i od Lastovaca predaju. Lastovcisu se ipak naoružali, a žene i djecuposlali su na molitvu u crkvu Sv. Ju-re na Humu. Tada oluja u lastovs-kom kanalu rasprši gusarsko brodo-vlje, a Lastovci uhvate glasnika i namagarcu ga sprovedu kroz selo te gaosude i spale. U ovoj se pokladnojstilizaciji lastovska vojska pretvarau pokladare, a 'lijepe maškare' u ne-suđeno roblje.

Možda je predaja istinita, iako je vje-rojatnije složena od više događaja.Po priči bi se spomenuti događajnajvjerojatnije zbio 1483. godinekada je napuljsko-aragonski (dakle ikatalonski) kralj Ferrante poharaoVis i napadao Korčulu. No to je bilou ondašnjem sukobu s Venecijom, aLastovo je pripadalo DubrovačkojRepublici. Nekako je logičnije da seradi o događaju gotovo stoljeće kas-nije, 1571. godine, kada je Hvar po-haralo i Korčulu napadalo turskobrodovlje kojim je zapovijedao UlugAli (Ulič Alija, Eulg Ali). Time semože objasniti i turska lutka Pokla-mda. Kao potvrda može služiti i toda se lastovske pokladne svečanostiu dokumentima prvi put spominjuupravo nakon spomenutog događaja.Spominju se po neredima pa knez1597. donosi odluku kojom se pokla-

darima najstrože zabranjuje nošenjeoružja.Poklad u Lastovu može se tumačiti ikao simbolizirani oblik pamćenja ko-lektivnih običaja, nevezanih s određe-nim i preciznim povijesnim doga-đajima i podložnih promjenama. Po-sebno i stoga što je nekada Pokladbio obučen 'po englešku' s polucilin-drom na glavi. Završni stihovi kojise pjevaju u kolu na Dolcu glase:

"O, Poklade, crni mraze / izgore siVeljo more". Predaja te stihove tu-mači kako Lastovci jednom nisu išligasiti požar na južnoj pučinskoj straniotoka, jer im se nije prekidalo pok-ladnu buku. Inače nekada su u podi-jeljenom selu znala biti i dva Pokla-da. Uza sve promjene pokladna jepriredba i danas najustrajnija unutraš-nja veza među Lastovcima.Lea Katića, načelnika općine Lasto-vo, zatekli smo u velikim priprema-ma za proslavu tisućite obljetnicepostojanja Lastova, koja se održavakrajem rujna ove godine, a ta obljet-nica, kako kaže, nije zasnovana nalegendama nego na pisanim i stvar-nim dokumentima. Pripremaju rep-rint izdanja nekih za povijest Lasto-va vrlo važnih knjiga i veliko slavje.Inače sadašnji je načelnik u politikuušao krajem osamdesetih godina

Odlagalište otpada uz cestu Ubli - Lastovo

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 487

javno napadajući ondašnju zatvo-renost otoka za strance. Ta je odlukainače nedugo potom, 1989. godine, iukinuta, ali bez "blagoslova" vojnihvlasti. Kasnije je bio voditelj općin-skog poduzeća Komunalac, čijim jeradom, kao i gotovo svim na otoku,dijelom upravljala i vojska. Nakonodlaska vojske 1992. raspisani suprvi demokratski izbori i bio je na-čelnik do 1996. kada je smijenjen.

Ponovno je izabran početkom 1998.godine. Iako nije u HDZ-u dobro jesurađivao s dijelom bivše vlasti. Uvi-jek ga je vodila želja da pokuša pro-naći način kako zadržati preostalostanovništvo otoka i kako iskoristitimore kao gospodarski resurs.Nisu bili imuni ni na afere, a u pret-vorbi je sve što je dotad radilo zapravozatvoreno, jer privatizacija nijeuključivala ni rokove ni obvezu re-dovitog rada. Tako je hotel Solitudozatvoren već deset godina, a sadaš-nji ga vlasnik (četvrti po redu) Tepihcentar iz Zagreba preuređuje za višukategoriju. Bivši vojni hotel u Ubli-ma potpuno je devastiran, a nejasnoje vlasništvo i nekadašnjega tekstil-nog pogona u tom mjestu. Jedino jesigurno da ni on ne radi. Lastovci suse bili prisiljeni jače okrenuti poljo-privredi i sva su polja na Lastovu do

kojih stižu ceste i putovi dobro obra-đena.Načelnik je zadovoljan što su uspjelina otoku sačuvati gotovo sve uprav-ne službe, posebno i stoga što im zaodlazak u Dubrovnik kao županijskosredište treba preko Korčule i Splitagotovo cijeli dan. Ipak neke im seslužbe nalaze na susjednoj Korčuli -katastar u Blatu i ured za graditeljs-tvo u Veloj Luci. U vlasništvu je op-

ćine Komunalac, komunalno podu-zeće sa 19 zaposlenih koje se baviodržavanjem groblja, javnim prije-vozom te proizvodnjom i prodajomvode. Inače u cijeloj općini ima 160zaposlenih, vrlo malo u manjim pri-vatnim poduzećima i kod obrtnika, apreostalo je u javnim službama. ULastovu postoji osnovna škola sastotinjak učenika.U 1998. godini izradili su prostorniplan općine koji Lastovo pod stvar-nom vojnom upravom uopće nijeimalo. Taj plan omogućuje prenam-jenu nekih prostora, posebno onih skojima je nekad gospodarila vojska.Htjeli bi u Jurjevoj luci na Prežbi ure-diti nautički centar, iskoristiti napuš-tene građevine za turistički smještajte bivšu vojarnu u Zlepolju za rekre-ativne sadržaje. No za sada svi ti pros-tori stoje neiskorišteni. Smatraju da

bi za te prostore trebalo u potpunostiriješiti i vlasničke odnose.

Mnogo su nade polagali u Zakon ootocima, posebno jer je Lastovo svr-stano u najugroženiju grupu i međudeset najnerazvijenijih otoka. Alidosadašnja primjena uopće ne ohrab-ruje jer se često više ulagalo u najra-zvijenije otoke, umjesto u najzaosta-lije. Bilo bi potrebno napraviti ope-rativne godišnje programe i pokušatione najnerazvijenije u nekoliko godi-na što više približiti razvijenijima.Posebno stoga što se nakon živostiovogodišnje turističke sezone na oto-ku osjeća promjena i ljudi nisu tolikoskeptični. Inače na Lastovu su tradi-cionalno najčešći gosti Slovenci, po-tom Talijani i Česi. Na otoku sadanema hotelskog smještaja, nema nikampa, a postoji samo privatni smješ-taj.

Vrlo su zainteresirani da se u Ubli-ma otvori granični prijelaz. Dodušeon postoji, ali samo za izlaz iz Hrvat-ske, iako imaju veći ulaz turističkihplovila nego granični prijelazi naVisu, Korčuli i Hvaru zajedno. Ujed-no bi htjeli da dobiju koncesiju za na-platu vezova jer bi naplaćene takseznatno poboljšale općinski proračun.

Najveće je iseljavanje s otoka zapo-čelo 1958. godine, odlazilo se prekomora u Italiju, a potom u prekomor-ske zemlje - u SAD i u Australiju. ULastovu ima 40 posto napuštenih ku-ća, a uz to i brojnih staračkih doma-ćinstava. Vlasnici ne žele prodavatinapuštene kuće, a čest su slučaj ne-riješeni i nesređeni imovinsko-prav-ni odnosi. Posebno je to težak prob-lem u zaštićenim kućnim sklopovi-ma Lastova i Lučice. Bilo bi nužnoza te građevine pronaći neko rješe-nje, makar dugoročnim korištenjembez zadiranja u imovinske odnose.Lastovo je imalo riješenu vodoops-krbu za dio otoka iz vodocrpilišta uPrgovu polju, ali je problema bilozbog toga što je ta voda bila boćata.No uz vodocrpilište je 1998. insta-liran desalinizator koji radi po princi-

Uređaj za desalinizaciju vode u Prgovu polju

Razvitak hrvatskih otoka

488 GRAĐEVINAR 52 (2000) 8

pu reverzne osmotske desalinizacije,a koji je proizvela američka tvrtkaUniversal Aqua Tehnologies Inc.,najpoznatiji svjetski proizvođač tak-ve opreme. Sada je voda vrlo dobrekvalitete i potrošači su njome izuzetnozadovoljni, posebno jer ne plaćajupovećane troškove njezina pročiš-ćavanja, ali to dodatno iscrpljuje si-romašni općinski proračun.

Načelnik Teo Katić ponosan je štoje osobno potaknuo ugradnju desali-nizatora. Naime voda iz regionalnogvodovoda Neretva-Pelješac-Korču-la-Lastovo usprkos položenom pod-morskom cjevovodu nikako ne stiže,a dok dođe proći će još dosta vreme-na. Vodoopskrba je uvjet svakog pai najmanjega gospodarskog razvoja,a posebno za razvoj turizma. Stogaje ideju o desalinizaciji ponudio Vladi,naišao je na razumijevanje stručnihkrugova te je zahvaljujući agreivnojtvrtki i povoljnim zajmovima ipomoći Hrvatskih voda Lastovo do-bilo pitku vodu. Takav način rješa-vanja vodoopskrbe može biti vrloprihvatljivo rješenje za manje i uda-jene, a slabo naseljene otoke. Za si-gurniju vodoopskrbu Lastova bio bipotreban još jedan desalinizator, anjegova je ugradnja i predviđena prigradnji crpne stanice.

O desalinizaciji vode na Lastovurazgovarali smo kasnije i sa Zora-nom Jakelićem, dipl. ing. građ., izsplitskog odjela Hrvatskih voda. Tajje stručnjak, iako naknadno uključenu projekt kada je izvođenje već bilou punom jeku, vrlo zadovoljan i ug-radnjom i radom uređaja na Lasto-vu. Radove je izvodila Vodoprivre-da d.d. Split, a nadzor je obavljaoIGH iz Zagreba. Postignut je vrlopovoljan omjer iskoristivosti, pa seprimjerice od 5 litara boćate vodedobiju 4 litre čiste, a voda se u ure-đaju i primarno dezinficira. Uređajna Prgovu polju postiže 4-5 l/s tije-kom 24 sata, a kapacitet se određujeprema potrebi. Lastovo je bilo vrlopovoljno za uvođenje ovog sustavabudući da je imalo izgrađenu vodos-premu, sustav cjevovoda i komunal-no poduzeće koje će upravljati sust-avom. Ta je voda 2 do 3 puta skupljaod one dobivene iz redovite vodo-opskrbe, ali država mora pomagatida ta voda bude dostupnija. Dakakoda je to zapravo samo međurješenje,zaključio je ing. Jakelić, i da je pot-puno rješenje vodoopskrbe za otokLastovo dovršavanje regionalnogvodovoda i dovođenje vode s izvo-rišta Prud kod Neretve.U nastavku razgovora s načelnikomopćine saznali smo da mjesto Lasto-

vo ima mjesnu kanalizaciju i podmor-ski ispust s mehaničkim uređajem zapročišćavanje. Naselje Ubli ima mje-snu kanalizaciju, a izrađena je i do-kumentacija za podmorski ispust.Naselje Pasadur nije imalo kanaliza-cijsku mrežu, ali je uz pomoć Centraza otoke uređena obala i uvedena za-jednička kanalizacija s priključkomna podmorski ispust hotela Solitudo.Ostali se koriste septičkim jamama.

Za odlaganje otpada sada postoji je-dno neuređeno odlagalište u predjeluKručica, na pola puta između Lastovai naselja Ubli. Planira se novoosigurano odlagalište u kojem bi seotpad zatrpavao zemljom. Lokacijubi trebao riješiti prostorni plan Žu-panije.Na Lastovu je jedina državna cestaona što spaja Lastovo i Ubli, župa-nijska je između naselja Ubli i Pasa-dura, a sve su ostale nerazvrstane.Cesta do Pasadura je u vrlo lošomstanju, a oštećena je i polaganjeminstalacija i njoj bi bila nužna teme-ljita sanacija. Priželjkuju da se jed-nom probije cesta koja će spojiti Ubli iSkrivenu luku jer bi tako otočki ces-tovni prsten bio zatvoren. Nužna i jeizgradnja mreže poljskih i šumskihputova jer su i ove godine imali 5požara. Bez putova je nemoguće or-ganizirati gašenje i zaštitu.Sa sadašnjom su povezanošću s kop-nom na određen način zadovoljni,posebno s brzim brodskim vezamakoje bi trebalo produžiti kroz cijelugodinu. Trebalo bi ipak razriješitiproblem Hvara, za kojega je na tojvezi (Lastovo-Vela Luka-Hvar-Split)uvijek rezerviran određeni broj kara-ta. Taj bi otok trebao dobiti posebnubrzu vezu da ne ograničava udaljenijeotoke. Bilo bi dobro kada bi postoja-la jedna brza brodska veza s, primje-rice, Pescarom, što bi omogućavalosedmodnevni turistički boravak naotoku. Htjeli bi da se i pristanište uUblima proširi za prihvat većih tra-jekata, posebno za direktni dolazaktalijanskih gostiju, za što zanimanjepostoji.

Hotel Solitudo na Lastovu

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 8 489

Razgovor s predsjednikom općineLastovo završili smo raspravom otome kako bi koncesije za upravlja-nje lukama morale biti u ingerenci-jama općina, što bi omogućilo boljeupravljanje. Raspravljali smo i o ri-bolovu koje i na Lastovu zamire jerje ribe sve manje. Valjalo bi mors-kim resursima prići odgovornije itemeljitije, razmisliti o režimima ri-bolovnih zona kako bi se riblji fondoporavio. Koće bi trebalo što višeudaljiti od obale kopna i otoka. Zak-ljučili smo ipak kako je najveći pro-blem za otočke obitelji nastavak ško-lovanja njihove djece u Splitu. Tomnogo stoji, a i vraćanje je na otokotežano. Ipak odljev stanovništvaviše nije tako velik zato što je i nakopnu vrlo teško doći do posla.Uočili smo već da se problemi poje-dinog otoka umnožavaju s povećava-njem njegove udaljenosti od kopna.Lastovo je najudaljenije i zato suproblemi tog otoka najveći. Stoga jeLastovu nužan jedan promišljen irazrađen program revitalizacije, kojivjerojatno mora dobiti nacionalni

prioritet. Bez nastanjenoga i živogLastova, ili s Lastovom staraca i bezmladosti, svi bi bili višestruko siro-mašniji. Jer niti jedan drugi otok neobjedinjuje tako svu dramatiku sva-kodnevne borbe naših predaka zapreživljavanje na komadu kopnausred morske pučine te postignutuvisoku razinu graditeljske i sveopćekulture. Sva su stara hrvatska nase-lja na otocima smještena u unutraš-njosti otoka. Tadašnji su otočki sta-novnici prvenstveno bili poljopri-vrednici, a zemlja je uglavnom bilau unutrašnjosti. Osim toga more su iobala donosili brojne nevolje te raz-novrsne razbojnike spremne da pljač-kaju, ubijaju i odvode u roblje. Zatoje Lastovski statut čak i izrijekomzabranjivao gradnju čvrstih kuća naobali, osim za skloništa i skladišta.Sva su naselja na obali ili utvrđenistari gradovi (a oni su bili ili bizant-ski ili mletački) ili novijeg nastanka.Stoga je naselje Lastovo najreprezen-tativniji i najljepši primjer hrvatsko-ga otočkoga graditeljskog naslijeđa.Sve bi te kućne sklopove trebalo paž-

ljivo restaurirati, posebno zapuštenei urušene, urediti vijugave uličice izasaditi vrtove i voćnjake. Dobilibismo tako jedno ogledno otočkonaselje, jedno pravo otočko etnose-lo, koje bi svojom neobičnom ljepo-tom te spontanom, svrhovitom i čo-vjeku primjerenom organizacijomprostora, imalo što pokazati i turisti-ma i povjesničarima umjetnosti ikulture.

Bio je to prikaz jednoga dalekogajadranskog otoka, pomalo autarkič-nog i u sebe zatvorenog, stanovniš-tvo kojega se smanjilo gotovo dogranica biološke održivosti. Vjero-jatno bi za kvalitetniji život na ovomotoku bilo potrebno ne samo vraćatiiseljene već i privlačiti nove stanov-nike. Možda se sadašnji Lastovcitome i ne bi previše protivili. Naime20. stoljeće bilo je za njih osobitostresno (preko talijanske okupacije iboravka jugovojske) i dijelom ih jeriješilo njihove stoljetne samodovo-ljnosti i izoliranosti.

Branko Nadilo