napomene uz odredbe zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za štete izazvane motornim vozilom u...

8/8/2019 Napomene uz odredbe Zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za tete izazvane motornim vozilom u pogon

1/20

NAPOMENE UZ ODREDBE ZAKONA O OBVEZNIMODNOSIMA O ODGOVORNOSTI ZA TETE

IZAZVANE MOTORNIM VOZILOM U POGONU

Dr. sc. Ivo Grbin * UDK 347.518368.212

Prethodno znanstveno priopenje

Ve odavno je panja zakonodavca na podruju dananje Republike Hrvatske(a i drugdje u svijetu) usmjerena na reguliranje odgovornosti za tete izazvanemotornim vozilima u pogonu. Propisi o tome su se mijenjali, a sada je ta materijaureena odredbama l. 1068. do 1072. ZOO iz 2005.

U napisu se ukazuje na najvanije posebnosti odredaba ZOO o odgovornostiza tete izazvane motornim vozilima u pogonu te na neke probleme koje one moguizazvati. Ono to je znaajno za te odredbe je da su one, iako propisuju raznevrste odtetne odgovornosti, smjetene meu pravila o odgovornosti za tete odopasne djelatnosti. Druga vana znaajka tih odredaba je da one daju vlastitedefinicije niza pojmova kojima se bave.

Nakon uvodnog dijela se u napisu izlae: polje primjene odredaba ZOO oodgovornosti za tete izazvane motornim vozilima; odgovornost za tetu treima;te meusobna odtetna odgovornost vlasnika motornih vozila.

Posebna je pozornost posveena analizi definicija pojedinih pojmova sadra-nih u navedenim zakonskim odredbama (motorno vozilo, prikolica, motorno vozi-lo u pogonu, neovlateni korisnik motornog vozila, oteenici koji se ne smatraju

treim osobama).Ukazano je na vie nejasnoa koje mogu izazvati potekoe u primjeni zakon-

skih odredaba, a dovedena je u pitanje potreba da se vlasnici motornih vozilakao tetnici odnosno oteenici glede meusobnih odtetnih zahtjeva izdvajaju kaoposebna kategorija subjekata odtetnopravnih odnosa.

Kljune rijei: Zakon o obveznim odnosima, odgovornost za tetu izazvanumotornim vozilom u pogonu, odgovornost za tetu treima, meusobna odtetnaodgovornost vlasnika motornih vozila

* Dr. sc. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini


2/20

Ivo Grbin: Napomene uz odredbe Zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za tete...502

I. UVOD

Danas je svakome jasno kolike se opasnosti kriju u sve veoj uporabi raz-

nih dostignua tehnike, a posebice motornih vozila. Motorna su vozila svesnanija i bra a njihov je broj sve vei. Bez njih se ne bi mogao zamisliti nisvakodnevni ivot modernog ovjeka, a da se i ne govori o tome to ona znaeu gospodarstvu svake drave. Njihovo koritenje je, dakle, prijeko potrebnopa jedino to treba nastojati jest na to manju mjeru svesti njegove tetneposljedice. To se uz ostalo nastoji postii donoenjem sve stroih prometnihpropisa, izgradnjom cesta prilagoenih suvremenim motornim vozilima, edu-ciranjem graana a osobito vozaa i sl. Usprkos svemu tome broj prometnih

nesrea raste, to na podruju graanskog prava namee niz pitanja vezanihna odgovornost za tete koje su njima izazvane.

Ono to nas moe impresionirati je injenica da su mnoge drave jopoetkom dvadesetog stoljea, dakle u vrijeme kad je motorizacija bila go-tovo u povojima, ocijenile da u vezi s odgovornou za tete izazvane mo-tornim vozilima postoje takve osobitosti da ju je potrebno urediti posebnimzakonom1. Jedna od tih drava bila je i Austrija koja je 1908. godine donijelaZakon o jamenju za tete prouzroene motornim vozilima (u daljnjem teks-

tu: Zakon o jamenju). Taj je zakon i za nas od vanosti, jer se on na podrujudananje Republike Hrvatske kao pravna pravila primjenjivao sve do 1. listo-pada 1978.

Regulirajui obvezne odnose biva SFRJ nije donijela posebni zakon kojibi se odnosio na odgovornost za tete izazvane motornim vozilima, ve jesmatrala dovoljnim da toj problematici posveti jedan jedini, inae nejasni2 la-nak 178. Zakona o obveznim odnosima (Slubeni list SFRJ br. 29/78, 39/85,46/85, 45/89 i 57/89). Taj je zakon, zajedno s njegovim lankom 178., Repu-

blika Hrvatska preuzela kao svoj zakon (Narodne novine br. 53/91, 73/91,111/93, 3/94, 7796, 91/96, 112/99 i 88/01 - u daljnjem tekstu ZOO/91). Ako se ve htjelo na poseban nain urediti odgovornost za tete izazvanemotornim vozilima, trebalo je tome posvetiti dunu pozornost, a ovako se

1 Koje su drave donijele takve posebne zakone, v. u Rucner, I., Naknada tete prouz-roene pogonom motornih vozila, Zagreb, 1959. (u daljnjem tekstu: Rucner I.), str. 5.

2 O tome v. Klari, Odgovornost u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu,u asopisu Naa zakonitost, Zagreb, br. 9-10/87 (u daljnjem tekstu: Klari), str. 1058 isl.; te Stanii, Odgovornost za tete u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom upokretu, u asopisu Osiguranje, Zagreb, br. 11/04 (u daljnjem tekstu: Stanii), str. 29.


3/20

Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 501-520 (2006) 503

sve svelo na etiri nerazumljiva stavka jednog zakonskog lanka. U njemusu predviene razliite vrste odtetne odgovornosti, ali je on usprkos tomesmjeten meu zakonske odredbe o odgovornosti za tete od opasne stvari ili

opasne djelatnosti, koja je odgovornost objektivna.Novi Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05 - u daljnjem

tekstu - ZOO) detaljnije je razradio materiju odgovornosti za tete izazvanemotornim vozilima, i to u pet lanaka (1068. do 1072.). I on je za te tete pro-pisao razne vrste odgovornosti, ali je kao i ZOO/91 svoje spomenute lankesmjestio meu odredbe o odgovornosti za tete od opasne stvari ili opasnedjelatnosti.

Nijedan od zakona koji su se primjenjivali ili se primjenjuju na podruju

Hrvatske3

ne sadrava, to je posve razumljivo i opravdano, cjelovite odredbeo odgovornosti za tete izazvane motornim vozilima, ve samo one to seodnose na materiju za koju je zakonodavac smatrao da ju je potrebno na po-seban nain urediti, dok se glede ostalih pitanja i tu primjenjuju odgovarajueope odredbe odtetnog prava.

Ono to je, meutim, znaajka odredaba ZOO-a o odgovornosti za teteizazvane motornim vozilima jest da one, za razliku od odredaba Zakona ojamenju i ZOO/91, u nizu sluajeva daju vlastitu definiciju pojmova kojima

se koriste. To je pohvalno, ali krije u sebi opasnost da te definicije budu nejas-ne i neprecizne.Cilj ovog napisa nije u detalje izloiti problematiku odgovornosti za tete

izazvane motornim vozilima, ve elim upozoriti na najvanije posebnostiodredaba ZOO-a o toj odgovornosti i upozoriti na neke probleme koje onemogu izazvati. U nastavku bit e rijei o: polju primjene odredaba ZOO-ao odgovornosti za tete izazvane motornim vozilima, odgovornosti za tetutreima i meusobnim zahtjevima vlasnika motornih vozila.

II. POLJE PRIMJENE ODREDABA ZOO-A O ODGOVORNOSTIZA TETE IZAZVANE MOTORNIM VOZILIMA

Iz naslova glave IX., odjeljka 1., odsjeka 4., toke 2. ZOO slijedi da se odred-be l. 1068. do 1072. tog zakona primjenjuju kad je teta izazvana motornim

3 Valja imati na umu da se i nakon stupanja na snagu ZOO-a tj. i nakon 1. sijenja 2006.,odredbe ZOO/91 primjenjuju na obvezne odnose koji su nastali prije navedenog datuma(v. lanak 1163. stavak 1. ZOO).


4/20


vozilom u pogonu. Tu formulaciju nikako se ne smije shvatiti u tom smisluda se samo motorno vozilo smatra tetnikom. tetnik je uvijek neka fizikaili pravna osoba, a motorno vozilo samo je sredstvo kojim je uinjena tetna

radnja koja je uvijek radnja nekog ovjeka. Prema tome, da bi se odtetnaodgovornost prosuivala prema odredbama l. 1068. do 1072. ZOO, nunoje da se ispune dvije pretpostavke, i to: 1. teta mora biti izazvana motornimvozilom; i 2. motorno vozilo mora biti u pogonu.

Ad 1.

Na prvi se pogled moe initi da je motorno vozilo pojam koji ne moeizazivati bilo kakve nedoumice glede svoga sadraja. To je moda tono utehnikom, ali ne i u pravnom smislu. Motornih vozila ima toliko meusobnorazliitih vrsta da ih je vrlo teko sva staviti u isti ko. Zato zakoni koji re-guliraju pojedinu materiju kadto daju svoju suenu definiciju motornog vo-zila vodei rauna o problematici kojom se bave. Tu zapravo i nije rije opokuajima definiranja pojma motornog vozila, ve o nastojanju da se odredikrug motornih vozila na koja se odgovarajui zakon odnosi. Tako npr. prema

odredbi lanka 2. stavka 1. toke 31. Zakona o sigurnosti prometa na cestama(Narodne novine broj 105/04), motorno vozilo je svako vozilo koje se po-kree snagom vlastitog motora, osim vozila koje se kree po tranicama. Istimrijeima odreuje pojam motornog vozila i Zakon o obveznim osiguranjimau prometu (Narodne novine broj 151/05) u lanku 3. toki 10. Posebni prob-lemi nastaju, meutim, kad neki zakon rabi izraz motorno vozilo ne propi-sujui to razumije pod tim pojmom, kao to je to bio sluaj s lankom 178.ZOO/91. Tada onaj tko primjenjuje takvu zakonsku odredbu dolazi u napast

da se koristi definicijom danom u nekom zakonu koji ureuje posve drugumateriju, to moe dovesti do nezadovoljavajuih rezultata.4 Zato neki zakonikoji ureuju odgovornost za tete izazvane motornim vozilima nastoje izbjeinedoumice o tome to se smatra motornim vozilom. To se ini uglavnom nadva naina. Ponekad zakon dodue ne daje vlastitu definiciju tog pojma, aliupuuje na neke druge zakone koji je sadravaju. Tako je to rijeeno npr. u

4 O tom pitanju u vezi s primjenom lanka 178. ZOO/91 v. npr. kod Klaria (str. 1064) teStaniia (str. 31), pri emu svaki od navedenih autora drugaije odreuje sadraj pojmamotorno vozilo upotrijebljenog u spomenutoj zakonskoj odredbi.


5/20


austrijskom Zakonu o odgovornosti za eljeznicu i motorna vozila iz 1959.godine koji upuuje na definiciju eljeznice sadranu u Zakonu o eljeznici (2. stavak 1.) a na definiciju motornog vozila sadranu u Zakonu o motornim

vozilima ( 2. stavak 2.).5 Drugi je nain da zakon koji regulira odgovornostza tete izazvane motornim vozilima sam odreuje sadraj pojma motornovozilo. Tako je Zakon o jamenju ( 1. stavak 1.) bio propisao da se njegoveodredbe odnose na vozila (motorna vozila) to se bez tranica kreu javnimcestama i putovima elementarnom silom. Isto je uinio i ZOO (lanak 1068.stavak 1.) propisavi da je motorno vozilo vozilo koje je namijenjeno da sesnagom vlastitog motora kree po povrini zemlje na tranicama ili bez njih.Jedini je kriterij za ocjenu je li rije o motornom vozilu, dakle, da li se ono sna-

gom vlastitog motora kree po povrini zemlje. S obzirom na to moe se reida se odredbe l. 1068. do 1072. ZOO primjenjuje na ogroman broj razliitihmotornih vozila, pa se moe postaviti pitanje je li ba svrhovito iste odredbeo odtetnoj odgovornosti primijeniti na sve mogue stvari kojima je jedinazajednika osobina da se snagom vlastitog motora kreu po povrini zemlje.Za primjenu navedenih propisa nije odluno kree li se to vozilo po cesti ilipo nekom drugom dijelu zemljine povrine, kolika je njegova maksimalna br-zina6 te obavlja li to motorno vozilo kreui se i neke druge radove, kao to

je to sluaj s radnim strojevima. ini se da su sa stajalita ZOO-a isti propisimjerodavni kad je teta izazvana automobilom ili pak invalidskim kolicima namotorni pogon.

Koja vozila ne ulaze u krug onih na koja se odnose odredbe l.1068. do1072. ZOO? To su u prvom redu ona koja se ne kreu snagom vlastitog mo-tora, kao npr. bicikli. Zatim tu spadaju ona vozila koja se dodue koriste sna-gom vlastitog motora, ali nisu namijenjena da se kreu po povrini zemlje.Kretanje po povrini zemlje pojam je koji moe izazvati potekoe u praksi,

5 Ipak, vodei rauna o tome da zakoni na koje upuuje ne ureuju materiju odgovornostiza tete izazvane eljeznicom odnosno motornim vozilima, navedeni austrijski zakonsadrava i neke dodatne odredbe kojima pojam eljeznice i motornog vozila nastojidefinirati u skladu sa svojim potrebama.

6 Prema austrijskom Zakonu o odgovornosti za eljeznicu i motorna vozila ( 2. stavak2.), njegove se odredbe ne primjenjuju na motorna vozila maksimalna brzina kojih neprelazi 10 km/sat, dok se odredbe o odgovornosti za tete izazvane motornim vozilimanjemakog Zakona o prometu na cestama iz 1909. ne odnose na motorna vozila maksi-malna brzina kojih ne prelazi 20 km/sat ( 8. stavak 1.).


6/20


ali se treba nadati da e ona s njima izai nakraj.7 Uzmimo kao primjer avion.Njegova osnovna namjena je da leti, tj. da se kree u zranom prostoru, pase na nj dok se kree zrakom zacijelo ne mogu primijeniti odredbe navede-

nih lanaka ZOO-a. Avion, meutim, ima kotae koji su namijenjeni njegovukretanju po povrini zemlje. Primjenjuju li se te odredbe na odgovornost zatetu izazvanu avionom koji se snagom vlastitog motora kretao povrinomzemlje, npr. po cesti? Negativni odgovor na to pitanje izraen u literaturi8ne podravam. Avion je motorno vozilo koje se kree, i to relativno esto, popovrini zemlje, pa dok se tako kree, on u cijelosti odgovara pojmu motornogvozila iz lanka 1068. stavka 1. ZOO. Na isti je nain to pitanje rijeeno upomorskom pravu. Naime, prema odredbi lanka 809. stavka 1. Pomorskog

zakonika (Narodne novine broj 181/04), njegove odredbe o izvanugovornojodtetnoj odgovornosti primjenjuju se ne samo na sve plovne objekte ve i nahidroavion na vodi. Hidroavion je takoer prvenstveno namijenjen kretanjuu zranom prostoru, ali dok se kree na vodi, on, to se tie odgovornosti zatetu, ima jednak poloaj kao i plovila. Daljnja pitanja namee okolnost dase povrina zemlje sastoji od dva dijela, i to kopnenog i vodenog. Primjenjujuli se odredbe l. 1068. do 1072. ZOO i na razne plovne objekte na motornipogon koji se kreu po povrini vode? ini mi se da se one, barem kad se radi

o tim objektima koji plove povrinom mora, ne primjenjuju. ZOO sadra-va, naime, ope odredbe o odtetnoj odgovornosti, pa se one ne odnose naodtetnu odgovornost koja je ureena posebnim zakonima. Pomorski zakonik(l. 808. do 823.) ima posebne odredbe o izvanugovornoj odgovornosti zatetu, a osobito i o onoj koja je posljedica sudara brodova (l. 748. do 759.),koje se primjenjuju na sve plovne objekte (l. 748. i 809. stavak 1.), tako da jeglede toga primjena spomenutih odredaba ZOO-a iskljuena.

Prema odredbi lanka 1068. stavka 2. ZOO, sastavnim dijelom motor-nog vozila smatra se i s njime povezana prikolica. Pri tome nije pojanjenoto se smatra prikolicom. Naoko moe se initi da tu nije ni potrebno nekopojanjenje, ali tome nije tako. Definiciju pojma prikolica daje Zakon o sigur-nosti prometa na cestama. U vezi s time on se slui sljedeim izrazima (lanak2. stavak 1. t. 48. do 50.):

7 Valja se npr. nadati da u judikaturi ne e npr. biti zauzeto stajalite da vonja automobilakroz tunel nije kretanje po povrini zemlje.

8 Sessa, Novine glede ureenja odgovornosti za tetu izazvanu motornim vozilom upokretu, u: zborniku Ugovor o osiguranju prema novom ZOO, Zagreb, 2005. (u dalj-njem tekstu: Sessa), str. 154.


7/20


- prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da ga vue motorno vozilo, biloda je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica,

- prikolica je prikljuno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko

svojih osovina prenosi na kolnik,- poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako

da dio ukupne mase prenosi na vuno vozilo preko svojega prednjeg dije-la kojim se oslanja na vuno vozilo,

- laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea doputena masa nije veaod 750 kg.

Kao to se iz navedenog vidi, prikolica je su smislu Zakona o sigurnostiprometa na cestama samo jedna od vrsta prikljunog vozila. Teko je zamisliti

da je ZOO u lanku 1068. stavku 2. elio iskljuiti njegovu primjenu onda kadje s motornim vozilo povezana poluprikolica odnosno laka prikolica. Oitoje rije o tome da se pri redigiranju te zakonske odredbe nije vodilo rauna oterminologiji kojom se koristi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, takoda izraz prikolica iz lanka 1068. stavka 2. ZOO treba tumaiti kao pojamprikljuno vozilo iz lanka 2. stavka 1. toke 48. Zakona o sigurnosti prometana cestama.9

Ad 2.

Posebne odredbe o odgovornosti za tete izazvane motornim vozilimaunesene su u ZOO zato to se motorno vozilo smatra opasnom stvari. ZOOdodue ne daje vlastitu definiciju pojma opasna stvar, no u sudskoj se praksi(VS, Rev - 849/83 od 3.11.1963. - PSP 25/62) ona opisuje kao stvar koja posvojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi

nain predstavlja poveanu opasnost tete za okolinu pa je zbog toga trebanadzirati poveanom panjom. S obzirom na to ne moe se rei da je motornovozilo zbog samog svog postojanja opasno. Kad je npr. automobil smjeten ugarai, on ne predstavlja poveanu opasnost tete za okolinu. Ono to motor-no vozilo ini opasnom stvari jest nain njegove uporabe. Namjena motornogvozila u prvom je redu da se kree, a u takvom stanju zaista ga ni uz najbolju

9 Takva pogreka nije uinjena u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu koji se ulanku 3. toki 11. koristi izrazom prikljuno vozilo koje obuhvaa svako vozilo nami-jenjeno da ga vue motorno vozilo.


8/20


volju nije lako kontrolirati.10 Zato za primjenu odredaba l. 1068. do 1072.ZOO nije dovoljno da je teta izazvana motornim vozilom, ve je nuno daje ono u vrijeme tetnog dogaaja bilo u pogonu. ZOO nije prepustio sudskoj

praksi da odredi sadraj pojma pogon motornog vozila, ve je u lanku 1068.stavku 3. propisao da je motorno vozilo u pogonu kad se koristi u svrhu kojojje namijenjeno bez obzira na to radi li pri tome motor koji slui za njegovokretanje. Ako se, dakle, automobil kree cestom po nizbrdici s ugaenim mo-torom, on je u pogonu, kao i onda kad voza, nalazei se u zaustavljenoj ko-loni vozila, ugasi motor svog automobila. Institutom pogona motornog vozilaintenzivno se bavila judikatura i literatura u vrijeme primjene pravnih pravilaZakona o jamenju11. ZOO/91 u lanku 178. nije se koristio izrazom motor-

no vozilo u pogonu, nego motorno vozilo u pokretu, to bi upuivalo nato da je tada krug sluajeva u kojima su se primjenjivale posebne odredbe oodgovornosti za tete izazvane motornim vozilima bio ui nego sada kad seprimjenjuje ZOO. Sudska praksa koja se razvila u vrijeme primjene ZOO/91,moda i pod utjecajem judikature iz vremena Zakona o jamenju, tako jeiroko tumaila pojam motorno vozilo u pokretu da mi se ini da okolnostda je rije pokret zamijenjena rijeju pogon ne e donijeti nikakve znaaj-nije promjene.12

Inae, odredbe l. 1068. do 1072. ZOO primjenjuju se na sve tete kojesu u uzronoj vezi s pogonom motornog vozila. Ne mora se, dakle, raditi osudaru motornih vozila. U tetnom dogaaju moe sudjelovati i samo jednovozilo ispod kotaa kojeg je npr. izletio kamen i nekoga ozlijedio, ili mu sezapalio motor i sl.13

III. ODGOVORNOST ZA TETU TREIMA

Prema odredbi lanka 1069. stavka 1. ZOO, za tetu koju pretrpe tree oso-be u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Ta se odredba

10 O tome v. Stanii, str. 30.11 V. Rucner I., str. 26 i sl. te Rucner, Odgovornost za tetu u privredi i saobraaju, Zagreb,

1968. (u daljnjem tekstu: Rucner II.), str.73 i sl.12 Tako je npr. uzeto da je u upotrebi motorno vozilo zaustavljeno na cesti zbog kvara (VS,

Rev - 1156/89 od 9.11.1989. - Crni, Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2002, str.199, a isto tako i ono zaustavljeno u prometu radi ekanja u koloni (S u Zagrebu, G3566/97 od 20.1.1998. - Ing PSP 98/1-53).

13 O tome vie Rucner I., str. 26 i sl.


9/20


nalazi meu onima o odgovornosti za tetu od opasne stvari ili opasne djelat-nosti, a kako u l. 1068. do 1072. ZOO nije nita posebno reeno o kakvoj jetu vrsti odgovornosti rije, treba uzeti da je to objektivna odgovornost za koju

krivnja nije jedna od pretpostavki (lanak 1045. stavak 3. ZOO).14 Odredbe otoj odgovornosti nalaze se u l. 1063. do 1067. ZOO i njima se ne u u ovomnapisu potanje baviti, ve u vie pozornosti posvetiti posebnim odredbamao odgovornosti za tetu treima sadranim u l.1069. do 1071. ZOO. U vezis tim ukratko u obraditi pitanje subjekata odtetnopravne odgovornosti, aosobito neovlatenog koritenja motornog vozila, povjeravanja motornog vo-zila drugoj osobi te odgovornosti prema treoj osobi koja se prevozi motornimvozilom.

Subjekti odtetnopravnog odnosa jesu: 1. odgovorna osoba15 i 2.oteenik.

Ad 1. Za tetu u prvom redu odgovara vlasnik motornog vozila bez obzirana to je li on istodobno i tetnik. U vezi s pojmom vlasnika motornog vozilapotrebno je pojasniti tko je vlasnik takvog vozila. teta moe biti izazvanaraznim vrstama motornih vozila, ali u daleko najveem broju sluajeva tu jerije o motornim vozilima koja su podlona registraciji. Koga treba smatrativlasnikom registriranog motornog vozila kad je kao njegov vlasnik registrirana

osoba koja u graanskopravnom smislu vie to nije, jer je pravnim poslomprije nastanka tetnog dogaaja vlasnitvo motornog vozila prenijela na dru-gu osobu? Sudska praksa (OS u Rijeci, G - 643/80 od 22.10.1980. - PSP18/58) opravdano smatra da je u takvom sluaju vlasnik, motornog vozilaosoba koja je to u graanskopravnom smislu, a ne ona koja vie nije vlasnik,ali je ostala registrirana kao vlasnik vozila.

Posebno su regulirani sluajevi solidarne odgovornosti odgovornih osoba.Ona postoji kad je motorno vozilo u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu

(lanak 1069. stavak 2. ZOO) te kad je teta prouzroena pogonom dvajuili vie motornih vozila (lanak 1069. stavak 3. ZOO). Suvlasnici, zajednikivlasnici odnosno vlasnici vie motornih vozila pogonom kojih je prouzroenateta u obvezi su naknaditi tetu neovisno o tome kakva je bila njihova ulogau nastanku tetnog dogaaja. Svaki od njih odgovara oteeniku za cjelokup-

14 To uope nije bilo sporno ni za vrijeme vaenja ZOO/91. V. Klari, str. 1060 i sl., teStanii, str. 31.

15 Pojam odgovorna osoba valja razlikovati od pojma tetnik. Za tetu, naime, esto neodgovara (ili ne odgovara samo) osoba od koje potjee tetna radnja.


10/20


nu tetu i on moe zahtijevati njezinu naknadu od koga hoe sve dok dugne bude potpuno ispunjen, ali kad netko od solidarnih dunika ispuni dug,obveza svih solidarnih dunika prestaje (lanak 43. stavak 1. ZOO). Time je

poloaj oteenika znatno olakan, jer da bi ostvario odtetu, on nije duanulaziti u raiavanje meusobnih odnosa solidarnih dunika vezanih uztetni dogaaj.

ZOO uredio je (lanak 1070.) jedan sluaj u kojem za tetu izazvanu motor-nim vozilom u pogonu ne odgovara (ili ne odgovara iskljuivo) njegov vlasnik,nego je za tetu odgovorna (i) druga osoba. Do toga dolazi kad je motornovozilo neovlateno koriteno. Neovlateni korisnik motornog vozila odgovaraumjesto vlasnika i jednako kao vlasnik (lanak 1070. stavak 1. ZOO). Njego-

va je odgovornost, dakle, objektivna. Zakon je odredio (lanak 1070. stavak3. ZOO) tko se smatra neovlatenim korisnikom motornog vozila. Osnovnopravilo je pri tome da je neovlateni korisnik motornog vozila osoba koja se uvrijeme tetnog dogaaja koristi motornim vozilom bez suglasnosti vlasnika.U neposredni posjed motornog vozila ta je osoba dola npr. nasilnim putemili potajno. Ta odredba moe oteenika dovesti u prilino nezavidan poloaj.On najee bez posebnih tekoa moe utvrditi tko je vlasnik motornog vo-zila pogonom kojeg mu je nanesena teta, ali mu to nije nikakva garancija da

je time rijeio pitanje odgovorne osobe. Katkad e on tek u odtetnoj parnicipokrenutoj protiv vlasnika doznati da je osoba koja mu je nanijela tetu zapra-vo neovlateni korisnik motornog vozila te e tu parnicu zbog toga izgubiti.Toga je, ini se, bio svjestan i zakonodavac te je u najeim sluajevima mo-gueg neovlatenog koritenja motornog vozila zadrao odgovornost njegovavlasnika. Ako se, naime, motornim vozilom koristila osoba koja je imala lakupriliku i mogunost da ga bez volje vlasnika upotrebljava, vlasnik u parnici nee moi uspjeno isticati prigovor promaene pasivne legitimacije. Sluajevi u

kojima neovlateno koritenje motornim vozilom ne otklanja odtetnu odgo-vornost njegova vlasnika navedeni su u ZOO-u (lanak 1070. stavak 3.) a tosu kad je neovlateni korisnik:

- osoba koja je kod vlasnika zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila.Da ne pokuavamo pronai sve mogue primjere, uzmimo najtipiniji, tj.onaj vozaa motornog vozila zaposlenog kod njegova vlasnika. Voza imasvoje radne zadatke, ali budui da on raspolae vozilom, lako moe doiu napast da se vozilom bez suglasnosti vlasnika koristi i za neke druge

svrhe (tzv. crna vonja), pri emu dakako moe tim vozilom prouzroititetu. I za takvu e tetu odgovarati vlasnik motornog vozila.


11/20


- lan obiteljskog kuanstva vlasnika motornog vozila. Bilo bi za oteenikazaista krajnje nepovoljno kad bi odgovornost vlasnika motornog vozilaovisila o tome je li npr. njegov sin uz oevu suglasnost ili bez nje uzeo

kljueve vozila i koristio se njime kojom prilikom je uzrokovana teta.ZOO, meutim, ne sadrava vlastitu definiciju pojma obiteljskog kuan-stva, pa e biti zadatak judikature da razrijei to pitanje.

- osoba kojoj je vlasnik predao motorno vozilo u posjed. Da bi se utvrdiloje li takav posjednik vozila imao ovlast njime se koristiti, bilo bi nu-no istraivati kakav je bio sadraj pravnog odnosa vlasnika i posjednikavozila, to ne bi uvijek bio lak zadatak, pa je zakonodavac ocijenio dapasivna legitimacija u eventualnoj odtetnoj parnici ne smije ovisiti o

rezultatu takvog istraivanja.U sluaju neovlatenog koritenja motornim vozilom njegov je vlasnik

osloboen odtetne odgovornosti prema treima, ali ne uvijek. On je duanbrinuti se za to da ne doe do neovlatenog koritenja njegovim vozilom. Akotako ne postupi, ve je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se treba-le brinuti o vozilu stvorio situaciju koja je omoguila neovlateno koritenjevozilom16, vlasnik e odtetno odgovarati pored neovlatenog korisnika i soli-darno s njim (lanak 1070. stavak 3. ZOO). Za tetu nastalu pod takvim okol-nostima neovlateni korisnik odgovara kauzalno, dok vlasnik odgovara zbogsvog skrivljenog ponaanja. Krivnja vlasnika moe biti bilo koje vrste odnosnostupnja. U hrvatskom je pravu prihvaeno pravilo po kojem se tetnikovakrivnja, i to njezin najblai stupanj, tj. obina nepanja predmnijeva (lanak1045. st. 1. i 2. ZOO). Vrijedi li to pravilo i u vezi s lankom 1070. stavkom3. ZOO? Ako vrijedi, to bi znailo da u sluaju neovlatenog koritenja motor-nim vozilom oteenik uvijek moe odtetu zahtijevati (i) od vlasnika vozila,

na kojem bi onda bio teret dokaza da nije svojom krivnjom ili krivnjom osobakoje su se trebale brinuti o vozilu omoguio njegovo neovlateno koritenje.Zakon o jamenju ( 1. stavak 3.) predvidio je jo jedan sluaj u kojem za

tetu treim osobama nije bio odgovoran vlasnik motornog vozila, ve drugaosoba za koju se bio uobiajio naziv poduzetnik pogona. Ta je zakonska odred-ba propisivala da ako je motorno vozilo u asu kad je nastupio tetni dogaajbilo nekome preputeno da ga vodi na svoj raun i pogibelj (vozni preduzi-

16 Npr. ostavio je bez nadzora svoj automobil na cesti, a klju za paljenje vozila nalazio seu bravi.


12/20


ma), umjesto vlasnika jami on.17 Poduzetniku pogona vlasnik je ugovorombilo koje vrste prepustio motorno vozilo da vue koristi od pogona vozila.Zato se nije poduzetnikom pogona smatrala svaka osoba koju je vlasnik ovlas-

tio da se koristi njegovim motornim vozilom (npr. kod jednokratne posudbemotornog vozila.18

lanak 178. ZOO/91 nije sadravao ni rijei o povjeravanju motornog vo-zila drugoj osobi, pa je sudska praksa i kad se radilo o odgovornosti treimosobama za tete izazvane motornim vozilima posegnula za odredbama lanka176. ZOO/91 koje su u vezi s odtetnom odgovornou imatelja opasne stvariureivale pitanje predaje opasne stvari treoj osobi. Ovo nije prilika za de-taljnu analizu tih odredaba, ve valja jedino upozoriti na odredbu stavka 1.

navedenog lanka koja glasi: Umjesto imaoca stvari, i isto kao on, odgovaraosoba kojoj je imalac povjerio stvar da se njome slui ili osoba koja je inaeduna da je nadgleda a nije kod njega na radu. Ako usporedimo tu odredbu sve citiranom odredbom 1. stavka 3. Zakona o jamenju, uoit emo da la-nak 176. stavak 1. ZOO/91 ne spominje preputanje stvari drugoj osobi da senjome na svoj raun i pogibelj, pa se postavilo pitanje treba li, i kad je rijeo tetama izazvanim pogonom motornih vozila, osoba koja odgovara umjestoimatelja imati svojstvo poduzetnika pogona. Iako se literatura19 zalagala za

potvrdan odgovor imajui na umu interese rtava prometnih nesrea, sudskaje praksa (VS, Rev 2131/90 od 30.1.1991. i II Rev -4/91 od 21. 2.1991. -Izbor 1993/98) zauzela upravo suprotno stajalite uz sljedee obrazloenje:Za primjenu navedene odredbe lanka 176. stavka 1. ZOO20, po shvaanjuovog suda, da bi osoba kojoj je imatelj povjerio svoju opasnu stvar (radilo seo motornom vozilu - primjedba autora) postala odgovornom za tetu nasta-lu upotrebom takve opasne stvari umjesto imatelja stvari - nije neophodnoda takva osoba predstavlja poduzetnika pogona (koji ekonomski iskoritava

stvar), niti je odluno radi li se o povjeravanju opasne stvari od strane imateljatakvoj osobi na krae ili due vrijeme - kako to pogreno smatra revident,ve je odluno da se takva osoba slui opasnom stvari uz pristanak imateljastvari.

17 Napomena autora: tekst te odredbe prenosim onako kako je on bio preveden s njema-kog jezika.

18 O pojmu poduzetnika pogona v. Rucner I., str.48 i sl.19 V. npr. Klari, str. 1062, te Stanii, str. 27.20 Sada ZOO/91.


13/20


ZOO u odredbama o odgovornosti za tete izazvane pogonom motornihvozila (lanak 1072. stavak 4.) dodue spominje povjeravanje motornog vozi-la drugoj osobi, ali ni on ne sadrava posebne odredbe o oslobaanju odtetne

odgovornosti vlasnika koji je motorno vozilo nekome povjerio. S druge strane,u opim odredbama o odgovornosti za tete od opasne stvari (lanak 1066.)on je zadrao pravila koja odgovaraju onima iz lanka 176. ZOO/91, tako dae se vjerojatno i nakon stupanja na snagu ZOO glede povjeravanja motor-nog vozila drugome nastaviti dosadanja praksa. Ipak, ini mi se vrijednimspomenuti neke odredbe ZOO-a koje moda upuuju na potrebu zauzimanjadrukijeg stajalita, a te su:

- lanak 1069. stavak 4., koji nabrajajui one koji se ne smatraju treim

osobama ne spominje osobu kojoj je vlasnik povjerio motorno vozilo, tomoda znai da se i ona smatra treom osobom kojoj vlasnik motornogvozila kauzalno odgovara.

- lanak 1072. stavak 4., iz kojeg ini se slijedi da, kad je rije o meusobnimodtetnim zahtjevima vlasnika motornih vozila, okolnost da je vlasnikjednog od vie motornih vozila koja su sudjelovala u tetnom dogaajubio to vozilo povjerio drugoj osobi, ne otklanja njegovu odtetnu odgo-vornost prema vlasnicima ostalih motornih vozila sudionika u tetnom

dogaaju. Postavlja se zato pitanje zato bi povjeravanje motornog voziladrugoj osobi utjecalo na odtetnu odgovornost njegova vlasnika prematreim osobama, ali ne i prema drugim vlasnicima motornih vozila kojasu sudjelovala u tetnom dogaaju.

Ad 2.

Oteenike ZOO, jednako kao i ZOO/91 (lanak 178. stavak 4.) nazivatreim osobama21 ne definirajui izriito taj pojam. Do njegova sadraja doiemo, meutim, ako analiziramo odredbe l. 1068. do 1072. ZOO koje izrii-to ili posredno navode krug osoba koje se ne smatraju treim osobama.

U lanku 1069. stavka 4. ZOO izriito su navedene osobe koje se, iako suoteenici, ne smatraju treim osobama. To su:

- vlasnik motornog vozila pogonom kojeg je izazvana teta. I suvlasnici tezajedniki vlasnici tog vozila spadaju meu vlasnike motornog vozila koji

21 O tome koliko je navedeni naziv adekvatan v. Stanii, str. 28.


14/20


solidarno odgovaraju treim osobama za tetu (lanak 1069. stavak 2.ZOO). Zato ako je pogonom motornog vozila oteen neki od njegovihsuvlasnika odnosno zajednikih vlasnika, odgovornost drugih suvlasnika

odnosno zajednikih vlasnika prema njemu nije kauzalna.- neovlateni korisnik motornog vozila o kojem institutu je bilo rijei na-

prijed ad III.1.- osoba zaduena u vezi s pogonom motornog vozila. Najtipiniji primjer

takve osobe je voza motornog vozila. Ako je on pretrpio neku tetuizazvanu pogonom motornog vozila kojim je upravljao, odtetna odgo-vornost vlasnika tog vozila prema njemu ne e biti kauzalna.

Iako to u zakonu nije izriito reeno, treom se osobom ne smatra ni

oteenik koji je vlasnik jednog od motornih vozila pogonom kojih mu jeprouzroena teta, jer glede meusobnih odtetnih zahtjeva vlasnika takvihmotornih vozila vrijede posebna pravila sadrana u lanku 1072. ZOO.

O pitanju smatra li se treom osobom onaj kome je vlasnik bio povjeriomotorno vozilo neto je ve reeno naprijed ad III.1.

Osobe koje se smatraju treim osobama imaju to svojstvo i onda kad sutetu pretrpjele dok su se prevozile motornim vozilom22 bez obzira na to jeli vonja bila naplatna ili besplatna.23 Njima je vlasnik motornog vozila po

objektivnom kriteriju duan naknaditi svu neimovinsku i imovinsku tetu, stime da se odtetna odgovornost vlasnika odnosi samo na one stvari koje je uvrijeme tetnog dogaaja oteenik nosio na sebi ili sa sobom (lanak 1071.stavak 1. ZOO). Tom se odredbom oito eljelo iskljuiti odtetnu odgovor-nost vlasnika motornog vozila za stvari koje su se u vrijeme tetnog dogaajadodue nalazile u tom vozilu ili na njemu, ali ih je vlasnik vozila preuzeo radiprijevoza.24 Odredba lanka 1071. stavka 1. ZOO kogentne je naravi te se nje-zina primjena ne moe unaprijed iskljuiti ili ograniiti (lanak 1071. stavak

2. ZOO).

22 Naravno, kao putnici, a ne kad su se u motornom vozilu nalazile kao osobe zaduene uvezi s pogonom tog vozila.

23 Prema odredbama 4. stavka 1. Zakona o jamenju, odredbe o kauzalnoj odgovornostivlasnika motornog vozila nisu se primjenjivale ako se oteenik besplatno prevozio timvozilom.

24 Usp. lanak 22. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.


15/20


IV. MEUSOBNI ODTETNI ZAHTJEVI VLASNIKAMOTORNIH VOZILA

U ZOO (lanak 1072.)25 dolo je do izraaja stajalite26 da, kad je rije omeusobnim odtetnim zahtjevima vlasnika motornih vozila, nema mjestaprimjeni pod III. izloenih pravila o objektivnoj odtetnoj odgovornosti, veda odtetnu odgovornost u takvim sluajevima treba posebno urediti, i to takoda oteenikov poloaj bude nepovoljniji od onog tree osobe kao oteenika.Pretpostavke za primjenu tih posebnih odredaba su ove:

- teta mora biti prouzroena pogonom dvaju ili vie motornih vozila. Nijenuno da je pri tome dolo do njihova meusobnog sudara. Ne radi se,

dakle, o sukobu vozila, ve o tzv. sukobu pogona.27

Da bi vlasnici mog-li meusobno postavljati odtetne zahtjeve u smislu odredaba lanka1072. ZOO, prijeko je potrebno da su njihova motorna vozila u vrijemetetnog dogaaja u kojem su sudjelovala bila u pogonu. Zato, ako je npr.netko upravljajui svojim automobilom otetio drugi automobil koji jebio parkiran, vlasnik tog parkiranog automobila svoj e odtetni zahtjevprema tetniku temeljiti na zakonskim odredbama o odtetnoj odgovor-nosti vlasnika motornih vozila prema treim osobama, a ne prema onima

koje reguliraju meusobne odtetne zahtjeve vlasnika motornih vozila,budui da u vrijeme prometne nezgode njegov automobil nije bio u po-gonu.

- Mora se raditi o meusobnim odtetnim zahtjevima vlasnika motor-nih vozila pogonom kojih je prouzroen tetni dogaaj. Kad se govori omeusobnim odtetnim zahtjevima, to ne znai da svi vlasnici motornihmoraju imati jedan prema drugome odtetne zahtjeve. Pokatkad e samojedan ili neki od njih pretrpjeti tetu. Dakako, tada e odtetni zahtjevmoi postaviti samo onaj tko je oteen, ali e se i tada odtetna odgo-vornost prosuivati prema odredbama lanka 1072. ZOO. U tetnomdogaaju izazvanom pogonom dvaju ili vie motornih vozila tetu mogupretrpjeti i osobe koje nisu vlasnici tih vozila (npr. putnici u nekom odvozila). Za ocjenu odtetne odgovornosti prema njima ne e tada bitimjerodavne odredbe lanka 1072. ZOO, ve one koje reguliraju odgovor-nost za tetu treima, a osobito odredba lanka 1069. stavak 3. ZOO.

25 A tako je to bilo i po Zakonu o jamenju ( 3.) te ZOO/91 (lanak 178. st. 1. do 3.).26 Po mom miljenju neopravdano. Tako i Stanii, str. 32.27 V. Rucner I., str. 64.


16/20


Kad je rije o uzajamnim odtetnim zahtjevima vlasnika motornih vozila,Zakon o jamenju ( 3.) iskljuio je primjenu svojih odredaba o kauzalnojodgovornosti i kratko i jasno propisao da se takvi zahtjevi ravnaju po opem

graanskom pravu, a to su bile odredbe 1294. i sl. OGZ koje su propisivaleodtetnu odgovornost po naelu dokazane krivnje ( 1296. OGZ).

ZOO/91, koji je praktiki ignorirao problematiku odgovornosti za teteizazvane motornim vozilima te ju je uredio samo u jednom lanku (178.),nije za uzajamne zahtjeve vlasnika28 odtetnu odgovornost poput Zakona ojamenju sadravao jednu kratku i jasnu upuujuu odredbu, ve je od ukupnoetiri stavka tog lanka prva tri posvetio posebnom ureenju te odgovornosti.Odredbe tih stavaka bile su nerazumljive i nerazumne te su zadavale velike

muke i pravnim piscima i sudskoj praksi.29ZOO je, umjesto da osmisli svoje vlastite odredbe o odgovornosti u sluaju

meusobnih odtetnih zahtjeva vlasnika motornih vozila, zadrao koncepcijute odgovornosti sadranu u odredbama lanka 178. st. 1. do 3. ZOO/91, tomi se ini da nije nikako dobro. On je dodue otklonio neke od manjkavostiodredaba ZOO/91, ali je sadraj njegova lanka 1072. takav da su ostale goto-vo iste nejasnoe i nedoumice koje su i prije postojale. ZOO je tu odgovornosturedio na sljedei nain:

- Vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj snosi svu tetu(lanak 1072. stavak 1.). Ovako formulirana odredba namee potrebuda se pojasni to je to sva teta. Taj pojam oito treba tako tumaitida je tu rije o svoj onoj teti glede koje je oteenik istaknuo zahtjevprema drugom iskljuivo krivom vlasniku motornog vozila. Tu oito nespada i teta koju je eventualno pretrpio iskljuivo krivi vlasnik motor-nog vozila, jer da bi dolo do odtetnopravnog obveznog odnosa, tetamora biti prouzroena drugome (lanak 1045. stavak 1. ZOO),30 a ne

samome sebi. Izraz sva teta moe, meutim, biti od koristi pri inter-pretaciji odredaba lanka 1072. ZOO. U njemu, naime, nema izriiteodredbe o odgovornosti kad iskljuivo krivi vlasnik motornog vozila kojije i sam pretrpio tetu zatrai naknadu od drugog vlasnika motornog

28 Za koje se on koristio izrazom imatelj.29 Ovo nije mjesto za analizu navedenih odredaba. Opirno o tome v. Klari, str. 1058

i sl. V. i Sessa, str. 160 i sl., te Stanii, str. 29 i sl. V. rjeidbu VS, Rev - 1841/86 od11.12.1986. - PSP 33/76.

30 O tome v. Grbin, Popravljanje imovinske tete, u zborniku: Odgovornost za tetu, Za-greb, 2006., str. 3.


17/20


vozila. Iz odredbe lanka 1072. stavak 1. ZOO slijedi da zahtjev takvogoteenika, to je i posve razumljivo, ne bi bio osnovan.

- Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za nje-

govu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje (lanak 1072. stavak 2.). Taodredba ureuje jednu od situacija u kojoj se svaki od vlasnika motornihvozila moe nai u poloaju tetnika. Mislim da time nije posebno regu-liran i njihov poloaj kao oteenika. Naime, da bi oteenik sudjelovaou vlastitoj teti, nije nuno njegovo skrivljeno ponaanje, ve je dovoljnoda je on, makar i neskrivljeno, pridonio da teta nastane ili da bude veanego to bi inae bila (l. 1092. i 1106. ZOO).31

- Ako je glede meusobnih odtetnih zahtjeva vlasnika motornih vozila

ZOO prihvatio kriterij subjektivne odgovornosti, trebalo bi oekivati datetnik, ako nije skrivio nastanak tetnog dogaaja, ne e biti odgovoranza tetu koju je pretrpio drugi vlasnik motornog vozila. To, meutim, nijeposve tako jer je u lanku 1072. stavku 3. ZOO odstupio od tog kriterija.On dodue nije uredio situaciju u kojoj se utvrdi da ne postoji tetnikovakrivnja, pa treba uzeti da u tom sluaju nema njegove odtetne odgovor-nosti. Takav zakljuak ipak nije uvijek toan. tetnikova odgovornostmoe, naime, postojati i onda kad na njemu nema nikakve krivnje. Tako

e biti onda kad ne postoji ni oteenikova krivnja. Za takav je sluajpropisano da vlasnici odgovaraju na jednake dijelove, ako pravinost nezahtijeva to drugo.32 Dakle, nekrivi tetnik odgovara zato to ne postojini oteenikova krivnja. Zato je to tako? To moe dovesti do apsurdnihsituacija. Npr. ako je tetnik kriv u 3/10 dijela, a oteenik u 7/10 dijela,tetnik e biti duan oteeniku naknaditi 30% njegove tete. Ako paktetnik nije uope kriv, ali ne postoji ni oteenikova krivnja, tetnik eoteeniku morati naknaditi polovicu tete. Katkada e, dakle, za tetnika

biti povoljnije da je djelomino skrivio nastanak tetnog dogaaja negoda nema njegova skrivljenog doprinosa. Pored toga, da bi se razrijeilopitanje odtetne odgovornosti kad ne postoji tetnikova krivnja, potreb-no je ispitati je li kriv oteenik, pa ako ni on nije kriv, treba razmotritine zahtijeva li pravinost da tetnik ne naknadi polovicu tete33. Da i ne

31 O tome v. Perkui u: Gorenc, Komentar Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005.,str. 1695 i sl. (dalje: Perkui).

32 O zahtjevu pravinosti v. Perkui, str. 1638 i sl.33 VS, Rev - 2242/86 od 12.7.1987. - PSP 34/65.


18/20


nainjem pitanje kakvi se sve procesni problemi mogu javiti kao posljedi-ca ovakvih materijalnopravnih odredaba. ZOO/91 kojeg odredba lanka178. stavka 3. sadrajno odgovara onoj lanka 1072. stavak 3. ZOO pri-

mjenjivao se desetljeima i bilo bi zanimljivo vidjeti koliko se spomenutanjegova odredba primjenjivala u praksi i kakvi su bili rezultati njezineprimjene.

Sve u svemu, mislim da bi trebalo preispitati ima li smisla danas, kad sugotovo svi potencijalni tetnici i oteenici vlasnici motornih vozila, njih gledemeusobnih odtetnih zahtjeva izdvajati kao posebnu kategoriju subjekataodtetnopravnih odnosa, a ako se na to pitanje dade potvrdan odgovor, valjalobi njihovu odtetnu odgovornost regulirati na neki jasniji i prihvatljiviji nain

te zakonske odredbe uiniti prikladnijim za primjenu u praksi.Budui da odtetna odgovornost vlasnika motornih vozila u smislu odreda-

ba lanka 1072. ZOO u velikoj mjeri ovisi o postojanju krivnje kako tetnikatako i oteenika, postavlja se pitanje odgovara li vlasnik vozila i onda kad jepogonom njegova motornog vozila dodue skrivljeno nanesena teta, ali njunije nanio sam vlasnik tog vozila, ve neka druga osoba. Odgovor na to pitanjedaje odredba lanka 1072. stavka 4. ZOO koja propisuje da se krivnjom vlas-nika smatra i krivnja:

- osobe kojom se on posluio prilikom nastanka tetnog dogaaja. Akonpr. u vrijeme tog dogaaja za upravljaem motornog vozila nije bio vlas-nik, nego njegov voza, vlasnik se ne e moi osloboditi odgovornostidokazujui da tetni dogaaj nije skrivio on, nego voza.

- osobe kojoj je vozilo povjerio. Kad je, dakle, rije o meusobnoj odtetnojodgovornosti vlasnika motornih vozila, okolnost da je tetni dogaaj na-stao krivnjom osobe kojoj je vlasnik bio vozilo povjerio neodluna je zaodgovornost vlasnika. Time to je vlasnik svoje motorno vozilo povjeriodrugoj osobi, ta osoba to se tie odtetne odgovornosti ne stupa na mjes-to vlasnika.


19/20


Summary

Ivo Grbin*3434

OBSERVATIONS ON THE REGULATIONS OF THE LAW

ON OBLIGATORY RELATIONS FOR DAMAGE CAUSED

BY MOTOR VEHICLES IN OPERATION

For a long time, legislators in the Republic of Croatia and abroad have focusedtheir attention on regulating liability for damage caused by motor vehicles in operation.Regulations have changed, and now the subject has been regulated by Articles 1068 to

1072 of the Law on Obligatory Relations of 2005.The author points to the most important specific features of the regulations of the

Law of Obligatory Relations regarding liability caused by motor vehicles in operationand some problems that could arise thereby. It is important to point out that these re-gulations have been listed among rules on liability for damage from dangerous activityalthough they regulate various types of compensation liability. Another important fea-ture of these regulations is that they give their own definitions for a number of conceptswithin their sphere of interest.

After the introduction, the author discusses the area of application of the Law onObligatory Relations on liability for damage caused by motor vehicles; liability for da-mage to third parties and mutual compensation liability of owners of motor vehicles.

Special attention is paid to the analysis of definitions of some concepts contained inthe above legal regulations (motor vehicle, caravan, motor vehicle in operation, unautho-rized user of motor vehicle, injured parties who are not considered to be third parties).

The author points to some ambiguities which can result in difficulties in the appli-cation of legal regulations. He calls into question the need to single out owners of motor

vehicles as those who have caused or suffered damage as a special category of subjects ofindemnity in mutual demands for damages.

Key words: Law on Obligatory Relations, liability caused by motor vehicles in ope-ration, liability for damage to third parties, mutual compensation liability of owner ofmotor vehicles

*34 Ivo Grbin, Ph. D., Judge (in retirement) of the Supreme court of the Republic of Croa-tia


20/20


Zusammenfassung

Ivo Grbin**35

ANMERKUNGEN ZU DEN BESTIMMUNGEN DESOBLIGATIONENGESETZES BER DIE HAFTUNG FR DURCH

KRAFTFAHRZEUGE IN BETRIEB VERURSACHTE SCHDEN

Seit langem schenkt der Gesetzgeber im Gebiet der heutigen Republik Kroatien,wie auch andernorts in der Welt, der Regelung der Haftung fr durch Kraftfahrzeugein Betrieb verursachte Schden groe Aufmerksamkeit. Die einschlgigen Vorschriften

waren nderungen unterworfen, heute ist dieser Bereich durch die Bestimmungen der 1068-1072 OG (2005) geregelt.Der vorliegende Text weist auf die wichtigsten Besonderheiten der Bestimmungen des

Obligationengesetzes ber die Haftung fr durch Kraftfahrzeuge in Betrieb verursachteSchden sowie auf einige Probleme hin, die daraus entstehen knnen. Bemerkenswert andiesen Bestimmungen ist, dass sie, obwohl sie verschiedene Arten der Schadenshaftungvorschreiben, den Regeln zur Gefhrdungshaftung zugeordnet sind. Ihr zweites wesentli-ches Merkmal ist, dass sie eigene Definitionen einer Reihe von Begriffen enthalten, mitdenen sie sich befassen.

Nach dem einleitenden Teil behandelt der Text den Anwendungsbereich der Bestim-mungen des OG zur Haftung fr durch Kraftfahrzeuge verursachte Schden, Schaden-shaftung gegenber Dritten sowie die gegenseitige Schadenshaftung von Kraftfahrzeu-ghaltern.

Besondere Beachtung gilt einer Analyse der Definitionen einzelner Begriffe, die inden genannten gesetzlichen Bestimmungen vorkommen (Kraftfahrzeug, Anhnger, Kraf-tfahrzeug in Betrieb, unberechtigter Kraftfahrzeugbenutzer, Geschdigte, die nicht alsDritte gelten).

Es wird auf mehrere Unklarheiten hingewiesen, die in der Anwendung der gesetzli-chen Bestimmungen Schwierigkeiten verursachen knnen. Zudem wird in Frage gestellt,ob es erforderlich ist, die Kraftfahrzeughalter als Schdiger beziehungsweise Geschdigtebezglich ihrer gegenseitigen Schadensersatzforderungen als Sonderkategorie von Subjek-ten im haftungsrechtlichen Verhltnis auszusondern.

Schlsselwrter: Obligationengesetz, Haftung fr durch Kraftfahrzeuge in Betriebverursachte Schden, Schadenshaftung gegenber Dritten, gegenseitige Schadenshaf-tung von Kraftfahrzeughaltern

**35 Dr. Ivo Grbin, Richter des Obersten Gerichthofes der Republik Kroatien im Ruhestand

napomene uz odredbe zakona o obveznim odnosima o odgovornosti za štete izazvane motornim vozilom u...

Documents