264

narodna umjetnost 19 (1982)

djecak putem ne rasipa kamencice,nego zrna prosa. Osim toga ova pri-ca ne pripada tradiCiji naroda Mo-kilagi, nego Sumray na jeziku si-bine. 0 nadljudskom rodenju rijei:'je u br. 16-18, a motiv Amora iPsihe (AaTh. 425) susreeemo u pri-ci br. 23.

U mokilko ziv.otinjskim pricama,k'oje cine treeu i posljednju skupinuove zbirke (br. 29-51), zivotinje susimbolicne figure koje su nosioei.ljudskih osobina, a najcesci lik me-du njima je Duyu, hijena. Ona jesimbol za sve glupo, smijesno istrasno (br. 40-5]). Bivol i slon sa-rno su naivni i ne previse pametni(br. 9, 30, 32, 39), a majmune karak-terizira lukavost i prepredenost (br.35, 38, 39) jednako kao i zeceve (br.36), koji 2lbogobijesti pone'lmd i pla-caju »ceh« (br. 33).

Sve je price sabrao sam autor,osim br. 21 i 37 s je2lika tupur.i, zakoje zahvaljuje Suzanni Ruelland izPariza, i br. 7, 29 Ii 31, koje je najeziku kera sakupila Karen Ebertiz Marburga.

Nakon pogovora autor je dodaoobjasnjenja rijeci te opsiran popissvih prica s originalnim naslovima.podacima 0 snimku, samoj prim ikazivacu. Nakon popisa literatureslijedi registar tipova, koji je saci-nio Hans-Jarg Uther iz Gattingena.

Snjezana Zorie

Marchen aus Namibia. Volkserzahlungender Nama und Dama, Herausgegebenund ubersetzt von Sigrid Schmidt, DieMarchen der Weltliteratur, Eugen Die-derichs Verlag, DUsseldorf-Kaln 1980,285 str.

Namibija je podrucje koje se urazdoblju od 1884. do 1915. naziva10njemackom jugozapadnom Afrikom.Zemlju nastanjuju dva naroda -Dama na sjeveru i Nama na jugu.Iako ti narodi etnicki pripadaju sa-svim razlicitim skupinama (razlicitesu tjelesne grade, kod jednih pre-vladavaju mong.oloidni ,e1ementi, koddrugih negroidni; nacin zivota im je

drugaciji - Name se bave stocar-stvom a Dame lovom i sakupljanjem,plodova), one zajednicko sto ih po-vezuje i ddi zajedno jest jezik na-ma. Opcenito gledano, Dame sukonzervativniji dok su Name sk10-niji promjenama, evropeizaeiji, a odprije stotinjak godina oba su narodapresla na krseanstvo. U tom je kon-tekstu interesantno pitanje, a po-stavlja ga i ova zbirka - sto je iz-vornije, tradicija Nama iii Dama, jerizmedu ta dva naroda tesko je nacibitnu razliku. Jedina differentiaspecifica jest stocarstvo, za koje jesas~im sigurno da se Dame nisIJnjime bavili. Kada se ta tern a pojav-ljuje u kljucnoj funkeiji u prici (br.101, 7), smatra se pripadnom Na-mama iako je mozda pricaju DameiIi je cak sarno Dame poznaju (br.7) i medu njima se prenosi.

Danas pripovjedacko blago narodaDama i Nama tvori jedno jedinstvo,ciji reprezentativni presjek donosiova knjiga a kojj je sacinjen uglav-nom od autorovih tonskih zapisa izgodine 1960-1962, 1972. i 1975. Au-tor je nastojao price prenijeti onakokako su bile predane, tako da nemastilskog jedinstva, nego su pripovi-jedanja ovisila 0 kazivacu i njego-vu nacinu iznosenja. Starica Witbooina primjer, voljela je pjevane ulom-ke (br. 6), Gariseb onomatopejskeizraze (br. 13) itd .... Price su pore-dane tematski. tako da zbirka po-cinje najstarijim slojem u kojem jerijec 0 nastanku smrti, izgubljenojbesmrtnosti i jedinstvu covjecjeg izivotinjskog svijeta. Sve dok je po-stojalo jedinstvo medu njima, posto-jala su i cuda - sv;i su govorilijednim jezikom, imali su sposobnostozivljavanja mrtvih... Raz·aranjemtog jedinstva pre1azi se iz pravre-men a u sadasnje vrijeme, sto jesimbolicno prikazano i u cinu ini-oijaeije djecaka - iz djetinjeg onprelazi u odraslo doba. U toj se slicimitsko doba poistovjecuje, dakle,s djetinjim, raj skim.

Drugu skupinu sacinjavaju priceo Heisebu (br. 6-33), koje su danassasvim zaboravljene i zato su ovdjeprenesene sve dosad poznate ver-

265

prikazi i kritike

zije. One najbolje utjelovljuju starusliku svijeta. lake etimolo~ija rijecinij e pouzdana, mozda ime ima nekeveze s rijecju haib - drvo. Heisebje jedan od najstarijih likova na-roda Dama i Nama, u njegovu, sukarakteru mnoge proturjecnosti (br.6) - s jedne strane ljudi pate odnjegove pakosti a s druge su mupak zahv.a1ni za hranu, vatru i oslo-bodenje od zloduha. U jednoj verzijion lavu donosi plijen, u drugoj sesam pojavljuje kao zivotinja - gu-ster (br. 19, 33).

Od br. 35 do 57 susrecemo se s pri-cama 0 sakalu, koje su poznate di-ljem Afrike. To su uglavnom priceiz evropskih izvornika, najcesee izciklusa Reineke (ovdje sarno pr. 53).Kazivaci se identifieiraju sa saka-lorn nasuprot bijelcu kojega nad-mudruju, pa tako, iako u sustinievropske (br. 55, 56), ove price pre-oblikovane i ukra sene postaju anti-evropskima.

Na njih se nastavljaju zivotinj-ske price (br. 58-68), u kojima zi-vot,inje nemaju jednoznacnu simbo-licku vrijednost. Lav moze biti zaoi neprijateljski a moze biti i gospo-dar svijeta (br. 28). Divokoza je cassimbol mlade zene (br. 46), cas jezloduh (br. 69).

Slijede bajke (br. 69-107), kojene odgovaraju sasvim kriteriju kojije saoinjen za istraZivanje takvihprica u Evropi jer njihov je svijetmjesavina zivotinjskog i ljudskog,jedinstvenih u pravremenu. Ima tui mitskih predodzbi - u br, 73 1'0-dite1ji se poimaju kao »misa« i »va-tra«.

Opominjuce i zastrasujuce price(br. 94-96) i etioloske (br. 108-111)na kraju knjige interesantne su potome sto kazivaci u njima ne pre-poznaju evropsku "bazu«. "Ta onisu ih culi jos ·od svojih pradjedova«(br. 103-106).

SnjeZana Zoric

Marchen der Bantu, Herausgegeben undubersetzt von Almut Seiler-Dietrich, DieMarchen der Weltliteratur. Eugen Die-derichs Verlag, Diisseldorf-Koln 1980,288 str.

Bantu je zajednicko ime za na-rode Crne Afrike koji danas nasta-njuju srednjoafricki prostor - odGvinejskog zaljeva do lndijskog ,oce_ana (iako im je pradomovina vje-rojatno danasnji Zapadni Kame-run), a povezuje ih ne antropoloskojedinstvo nego skupina zajednickihjezika, kbjih bez dijalekata ima okodvije stotine.

S obzirom na specificnost jezika(kojih ni morfologija ni sintaksa ni-su podudarne s evrops\s:im jezicima)istrazivaci su radi boljeg razumije-vanja bili primorani upoznati se i slogicko-filozofskim sistemom Ban-tua, njihovim misaonim i aksiolos-kim predodzbama, koje su dubokoprozete evropskim utjecajima. Tonije cudno buduci da prvi kontaktis Evropljanima pocinju vee u 15. st.dolaskom Portugalaca i krscanstva.To je doba kada padaju crnoafrickakraljcvstva, kada tisuce Afrikanacabivaju odvodene u ropstvo, kadaosim tih teskoca postoje ,i druge uob1iku borbe protiv mocne prirodeo malo plodne zemlje, protiv divljihzivotinja ... a sve da bi se zadobilibolji zivotni uvjeti. Sve su to razlozikoj,i bantuske narode odreduju kaookrutne i nimalo milostive pr,emadrugim narodima (Pigmeji, Busma-ni, Hotentoti, Khoisan), na ciji suteritorij prodirali svojim osvajanj,i-rna.

Svi se ti elementi zrcale i u baj-kama koje donosi ova zbirka, a ko-je se dijele na mitove i aitio10skeprice, carobnjacke price, zastrasu-juce i opominjuee price,. te zago-netne i saljive price. U prvu sku-pinu spadaju price kojih motivi se-zu jos u arhajska vremena Hi u iz-vanzemaljske prostore, a od aitiolos-Idh, koje govore 0 porijeklu i pra-vom stanju stvari, najbrojnije suzivotinjske. One ujedno zrcale i hi-jerarhiju drustvenog zivota CrneAfrike, koja je stroga i cvrsto ute-meljcna. Slon i lay su kraljevi zi-