narodni zdravstveni list

GO

DIN

A X

LVIII

, BR

OJ

554-

555/

2006

, OÆU

JAK

-TR

AV

AN

J, C

IJE

NA

7,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84 •

Poπ

tari

na p

laÊe

na u

poπ

ti 5

1000

Rije

ka

oæujak-travanj 2006

2

NA©I ©KOLARCI- NA©A BUDU∆NOST

Ovogodiπnji Dan zdravlja posveÊen je opet jednom, rastuÊem, problemu odræa-vanja sustava zdravstvene zaπtite, pobliæe - zdravstvenom osoblju. Radi boljegrazumijevanja, pojednostavljeno, zamislimo sustav zdravstvene zaπtite kao me-uodnos triju skupina ljudi:• Prvo su korisnici, a oni brojem stalno rastu,• Drugo su “posrednici”, koje bolje poznamo kao “osiguravatelje”, odnosno “po-

litiku” opÊenito; kako i gdje oni funkcioniraju - drugom zgodom, ali sigurnonjihov broj nije najbitniji problem,

• TreÊe su “zdravstveni radnici ili djelatnici”, od onih skromno kvalificiranih, kojisudjeluju u pomoÊnim poslovima, do onih koji se πkoluju duæe od poloviceoËekivanog æivota milijuna korisnika diljem siromaπnog i sve bolesnijeg svijeta;njihov je broj, pogotovo meu siromaπnima, od velike vaænosti.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaæe da je upravo taj broj, u svjetskimrazmjerima, u velikoj krizi. Broj i kvalifikacija zdravstvenog osoblja ne prate porastbroja stanovnika, istodobno korisnika. U krizi je orijentacija tom, jednom od naj-stresnijih zanimanja, koja ima svoju ekonomsku dimenziju. Naime, SZO kaæe:zdravstveno osoblje preslabo je plaÊeno, a Svijet je sve siromaπniji!

Nakon neπto poduljeg uvoda, misao vodilja: ako je ijedna skupina korisnikazasluæila prednost, onda su to naπa djeca. RazmiπljajuÊi na razini sustava, nekolikoargumenata:• Naπa djeca, dok su dojenËad, mala ili predπkolska djeca, potpuno su ovisna o

nama odraslima. Mogu biti, a naæalost i jesu, ærtve naπeg, najËeπÊe nedjelovanja,ali sve viπe i naπeg djelovanja.

• Kad naπa djeca dorastu do πkolske, one osnovnoπkolske dobi (diljem svijetamilijuni umiru prije), dobivaju priliku i sami neπto doznati o vlastitome zdravlju,ali na sustav ne mogu gotovo nikako djelovati. Joπ uvijek su odrasli potpunoodgovorni. Koliko se sustav “bavi” zdravljem naπih πkolaraca, a koliko njihovimbolestima, opÊe je poznato. Unaprijediti zdravlje, sprijeËiti bolest i πto ranijeotkriti bolest “gubi trku” pred naporima da se poboljπa lijeËenje bolesti. U naπimuvjetima, to je dob kada rastu novi zdravstveni rizici, a oni dobiveni u predπkol-skoj dobi joπ se produbljuju. Samo ilustracije radi: dok meu milijardama siro-maπnih djeca umiru od gladi, u svijetu onih koji misle da su bogati (u koje i mispadamo) rastu po zdravlje pogubne posljedice nepravilne i preobilne ishrane.

• Velika veÊina djece (u naπim uvjetima) nastavlja πkolovanje. Tada ih zovemosrednjoπkolci. Polako izlaze iz puberteta, a na kraju, uoËi “mature” postaju“odrasli”, navrπivπi 18. godinu. I dalje ne utjeËu na sustav, ali mogu, πto mnogii Ëine, negativno utjecati na vlastito zdravlje. Prvo “eksperimentiraju”, a zatim ipostaju ærtve navika i ovisnosti, od kojih su neke odmah po æivot opasne, a svebez iznimke skraÊuju æivot.

Gdje je optimizam? U svim sustavima “zaπtite” ima mjesta za samozaπtitu. Uovom, zdravstvenom, to je odavno poznato. Preduvjet svega ljudskog, pa tako iborbe za zdravlje, jest znanje. Ako je istina da se Hrvatska zalaæe za uvoenjeπkolskog obrazovnog predmeta “zdravstveni odgoj”, ili sliËnog imena, vrijeme jeza veliki optimizam. Rizik nije malen: predmet bi mogao biti dosadan, preoptereÊen“faktografijom” ili na drugi naËin naπim πkolarcima neprivlaËan. Treba se nadati daÊe “programoklepci” biti na visini zadatka. Naπi su πkolarci beskonaËno bistri ipametni i samo ih treba usmjeriti.

Znatiæelja Êe pobijediti neznanje.Vladimir Smeπny, dr.med.

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjeseËnik za unapreenjezdravstvene kul ture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNOZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJIS HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO OSJE»KO-BARANJSKEÆUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËaProf.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promocijuzdravlja

Redakcijski savjetMr.sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.;prof.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.;mr.sc. Sanja MusiÊ ∑ MilanoviÊ, dr.med;Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo,dr.med.; Vladimir Smeπny, dr.med.;mr.sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr.med.

UrednikMr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Realizacija“Welt” d.o.o. ∑ Rijeka

Rjeπenje naslovne straniceDoc. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr.med.

UredniπtvoSvjetlana GaπparoviÊ BabiÊ, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godiπnja pretplata 36.00 kn

Æiro raËun 2402006-1100369379Erste&Steiermarkische Bank d.d.

“NZL” je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnuskrb Grada Rijeke.


3

Svjetski dan zdravlja 2006. dajenam svima priliku da proslavi-mo izuzetan doprinos zdravstve-

nih djelatnika zdravlju ljudi i razvojuzdravstva. Ako je moguÊ napredak uprioritetnim podruËjima djelovanja iako povjerenje naroda u zdravstvenisustav moæe biti ojaËano, ili vraÊenoondje gdje je izgubljeno, onda su po-tencijalni ciljevi u zdravlju i blagosta-nju ljudi neprocjenjivi.

Diljem svijeta nacionalni zdrav-stveni sustavi imaju poteπkoÊa s uvjeæ-bavanjem, podræavanjem i zadræava-njem zdravstvenih djelatnika. U razvi-jenim zemljama, kako je populacijasve starija i kroniËne bolesti u porastu,sve su veÊi zahtjevi za zdravstvenimradnicima. Zbog te je potrebe u po-rastu regrutacija πkolovanih zdravstve-nih djelatnika <iz zemalja u razvoju;taj trend pojaËava pomanjkanje zdrav-stvenih snaga u nerazvijenim zemlja-ma.

Bez snaæne radne snage u zdrav-stvu, napredak u zdravstvenoj zaπtitinije moguÊ i ne mogu je koristiti ljudikoji ju trebaju. UËinkoviti naËini sp-rjeËavanja i lijeËenja bolesti traæe daocjenjivanje, provedbu i nadgledanjeobavljaju zdravstveni radnici. Sposob-nost reagiranja na prijetnju pandemijeljudske gripe, globalni napori da se po-stignu milenijski razvojni ciljevi i svi

Poruka generalnog direktoraSvjetske zdravstvene organizacije povodom

Svjetskog dana zdravlja 2006.

naπi napori da se imenuju bolesti odposebne vaænosti ugroæeni su zbog ne-dostatka zdravstvene radne snage. Tajmanjak nije ograniËen samo na medi-cinare praktiËare, veÊ je proπiren i naedukatore i uËitelje, menadæere i po-moÊnu radnu snagu. Loπ raspored ka-paciteta, potroπene ili neiskoriπtenevjeπtine i migracija zdravstvenih rad-nika Ëine loπu situaciju joπ gorom.

Rjeπenja postoje i za novima se ak-tivno traga. Inovativni i uËinkoviti na-Ëini edukacije i uvjeæbavanja zdrav-stvenih radnika, suradnja privatnog idruπtvenog sektora, adekvatna politi-

ka financiranja i upravljanja te isku-stva uspjeπnih zemalja pomaæu nam dauËimo jedni od drugih.

Pozivam vas da se pridruæite Svjet-skoj zdravstvenoj organizaciji u jaËa-nju svijesti o ovom dugoroËnom pro-blemu i u gradnji podrπke da se osigurada zdravstveni radnici rade tamo gdjesu potrebni, kada su potrebni, s pravimvjeπtinama, da mogu pruæati najviπudostupnu razinu zdravstvene zaπtite zasve ljude.

LEE Jong-wook

Generalni direktorSvjetske zdravstvene organizacije

RADITI ZAJEDNO ZA ZDRAVLJE


4

©TO SU LJUDSKI RESURSI ZA

ZDRAVLJE?

Ljudski su resursi za zdravlje mu-πkarci i æene koji pruæaju zdravstvenuzaπtitu. UkljuËuju stomatologe, medi-cinske sestre i primalje, farmaceute, li-jeËnike i druge zdravstvene profesio-nalce. Takoer ukljuËuju pomoÊne zd-ravstvene radnike, zdravstvene radni-ke u zajednici, praktiËare narodne me-dicine, tehniËare i druge.

ZA©TO SU ONI VAÆNI?

Postojanje i kvaliteta promocije zd-ravlja, prevencije bolesti, lijeËenja i re-habilitacije ovise o znanju, vjeπtinamai motivaciji zdravstvenih radnika.Zemlje moraju osigurati da njihovi zd-ravstveni sustavi imaju dovoljan brojpruæatelja zdravstvene zaπtite, dobroeduciranih, na pravom mjestu i u pravovrijeme.

©TO RADI SVJETSKA ZDRAV-

STVENA ORGANIZACIJA?

Svjetska zdravstvena organizacijaradi s dræavama Ëlanicama na ojaËanjunjihovih moguÊnosti za planiranje,edukaciju i upravljanje zdravstvenihradnih snaga tako da zdravstvene uslu-ge najbolje pokriju zdravstvene potre-be. Aktivnosti Svjetske zdravstveneorganizacije pokrivaju πiroko podru-Ëje:

Zemlje:

• podrπka razvoju politike zdrav-stvene zaπtite u okvirima opÊepolitike razvoja zemlje,

• procjena potrebnog broja i smje-

• razvoj programa, mjerila i priruË-nika za ovlaπÊivanje zdravstve-nih institucija;

Pojedinci:

• servis za rukovoenje u zdrav-stvu dvogodiπnji je program vjeæ-bi i radnog iskustva Svjetskezdravstvene organizacije za mla-de javnozdravstvene profesional-ce iz zemalja u razvoju,

• programski fond pruæa moguÊno-sti, koje obiËno nisu dostupne umatiËnoj zemlji, za napredne stu-dije u podruËju javnog zdravstvai razmjenu znanstvenog i tehno-loπkog znanja.

Ljudski resursi za zdravlje

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Svjetski dan zdravlja ∑ 7. travnja ove godine posveÊen je problemu krize zdrvstvenihsnaga u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije brojnim

aktivnostima usmjeravaju paænju svjetske javnosti na tu krizu.

ra pruæatelja zdravstvene zaπtiteprema zdravstvenim prioritetima,

• istraæivanje moguÊnosti za uno-vaËenje, upravljanje i zadræava-nje zdravstvenih radnika urazliËitim radnim podruËjima,

• posebno, jaËanje kapaciteta me-dicinskih sestara i primalja da bise dostigli milenijski razvojni ci-ljevi;

Institucije:

• poveÊanje kvalitete obrazovanjazdravstvenih djelatnika boljompripremom uËitelja,

• isprobavanje i usporeivanje me-toda edukacije i prakse,


5

Kako porast broja oboljelih odmalignih bolesti i kasno otkri-vanje oboljenja postaju sve

sloæeniji medicinski i socijalni pro-blem, pored dobro organizirane onko-loπke zdravstvene sluæbe, neophodnisu angaæiranje i suradnja svih druπtve-nih Ëinilaca na njihovu suzbijanju. UOsijeku se provode brojne koordinira-ne aktivnosti druπtvene zajednice i zd-ravstvenih sluæbi na promicanju zdrav-lja i prevenciji malignih bolesti.

SAMOZA©TITNE AKTIVNOSTI

VodeÊu ulogu na tom polju imaGradska liga protiv raka Osijek, kojaje osnovana 1966. go-dine, kao dobrovoljnohumanitarno druπtvo,i veÊ Ëetrdeset godinaokuplja brojne graa-ne volontere, zdrav-stvene djelatnike,struËne i druπtvene in-stitucije i udruge gra-ana u programimakoji potpomaæu aktiv-nosti zdravstvenesluæbe u zaπtiti stanov-niπtva od malignih bo-lesti, kao i na nepo-srednom rjeπavanjuproblema oboljelihpojedinaca. Glavni su zadaci zdrav-stveni odgoj i prosvjeÊivanje stanovni-πtva, upoznavanje s Ëimbenicima rizi-ka za nastanak raka, prvim simptomi-

ma, osposobljavanje stanovniπtva u sa-mozaπtitnim aktivnostima i njezi obo-ljelih i terminalnih bolesnika. Pri to-me, Liga protiv raka Osijek posebnupaænju posveÊuje razvijanju svijesti oprednostima zdravog naËina æivota,potrebi πto ranijeg otkrivanja obolje-nja, ranom lijeËenju te aktivno sudje-luje u organizaciji rehabilitacije, reso-cijalizacije i terminalne skrbi obolje-lih; organiziranjem posjeta ranije ope-riranih novim bolesnicima, upoznava-njem s novim naËinom æivota i naËi-nom prehrane, potrebnim novim vje-πtinama, pomaæe profesionalnu i soci-jalnu integraciju u novim zdravstve-

nim okolnostima. Rad Lige protiv rakaOsijek u klubovima kolostomiËara, uklubu mastektomiranih æena pokazaoje dobre rezultate u poboljπanju kvali-

tete æivota oboljelih.Edukativni programi protiv raka

obuhvaÊaju sve socijalne i dobne sku-pine. Za provoenje zdravstvenog od-goja Liga protiv raka Osijek izdajebrojne publikacije, pamtilice i audiov-izualne materijale; u svojim zdravstve-noodgojnim aktivnostima usko sura-uje sa sredstvima javnog priopÊava-nja, a posebno aktivno sudjeluje u edu-kaciji uËenika osnovnih i srednjih πko-la.

U provoenju svojih aktivnosti Li-ga protiv raka Osijek ima veliku pot-poru Zavoda za javno zdravstvo OsjeË-ko-baranjske æupanije, poglavito Sluæ-

be za socijalnu medi-cinu i Odjela za zd-ravstveni odgoj, kojipraÊenjem i istraæiva-njem zdravstvenogstanja puËanstva uOsjeËko-baranjskojæupaniji svojim re-zultatima i spoznaja-ma pruæaju svu po-trebnu logistiku ismjernice za dalji radi aktivnosti u borbiprotiv malignih bole-sti. Isto tako, od 2002.godine Liga protivraka Osijek ima kva-

litetnu meunarodnu suradnju i part-nera u WiRED-u (World Internet Re-sources in Education and Develop-ment, Svjetski internetski izvori u ob-

OsjeËki dobar primjer

DJELUJMO SVI ZA ZDRAVLJEZdravlje je najveÊe bogatstvo svakog pojedinca i naroda. OËuvati to bogatstvo znaËi

stalnu borbu za narodno zdravlje protiv brojnih neprijatelja naroda, od kojih sumaligne bolesti „neprijatelj naroda br. 2”.


6

razovanju i razvoju) nevladinoj, ne-profitnoj udruzi sa sjediπtem u Monta-ri, California, SAD. WiRED-ova je za-daÊa umreæenim raËunalima i izvori-ma informacija po-moÊi manje razvije-nim podruËjima svi-jeta i njihovu puËan-stvu. Ta udruga do-stavlja informatiËkuopremu i pruæa pot-poru takvim zajedni-cama, no ona je samojedna od spona u lan-cu pokrenutom zaostvarenje krajnjesvrhe: opskrbiti ljudenajrazliËitijim izvori-ma lako dostupnihinformacija radi rje-πavanja lokalnih pro-blema, obrazovanjamladeæi, poboljπanjakakvoÊe æivota i sp-rjeËavanja odvojenosti i izoliranostiod ostatka svijeta i πire meunarodnezajednice.

VEZA ZDRAVSTVA ISTANOVNI©TVA

Plod je te suradnje nastajanje pr-vog internet - portala u Hrvatskoj, kojise iskljuËivo bavi aktivnostima protivraka, s osnovnom zadaÊom da omogu-Êi πto masovniji pristup informacijamao prevenciji, ranom otkrivanju, lijeËe-nju i rehabilitaciji osoba oboljelih odraka. Kako WiRED usko surauje sNacionalnim institutom za zdravljeSAD te diljem svijeta pruæa zdravstve-ne informacije, tim putem ostvarena jei neposredna suradnja s tom visokominstitucijom tako πto je omoguÊenaprezentacija sadræaja o malignim bole-stima sa sluæbenih stranica Nacional-nog instituta za zdravlje SAD na stra-nicama Lige protiv raka Osijek (Pre-vencijaraka; http://www.prevenci-jaraka.net" ). Danas je Prevencija raka

primjer komuniciranja s graanima, nesamo drugim ligama u Hrvatskoj, veÊ iizvor informacija o malignim bolesti-ma i borbi protiv njih i u drugim zem-

ljama u okruæenju, a koje razumiju naπjezik. Uz navedeno, stranice predstav-ljaju vaæan komunikacijski kanal iz-meu stanovniπtva, s jedne strane, i zd-ravstvene sluæbe ( onkoloπke i primar-ne zdravstvene zaπtite u Æupaniji), sdruge strane, putem foruma i E-mailkomunikacije. Na toj platformi stvo-ren je i prvi zdravstveni informatiËkistup, koji je od 2002. godine u upotrebiu prostorima DZ Osijek i pruæa zdrav-stvene informacije stanovniπtvu kojegravitira toj zdravstvenoj ustanovi. Otome koliko su kvalitetni programi iprojekti u unapreivanju zdravlja Li-ge protiv raka Osijek dovoljno govoriËinjenica da ih WiRED diljem svijeta,u zemljama s niskim zdravstvenimstandardom, provodi s velikim uspje-hom i rezultatima.

Programi Lige protiv raka Osijekuæivaju punu podrπku zdravstvenihustanova Osijeka i druπtvene zajedni-ce, a na realizaciji programa uspostav-ljena je dobra suradnja s prosvjetnimustanovama, privrednim organizacija-

ma, Crvenim kriæem i vjerskim zajed-nicama. U tom smislu, unazad nekoli-ko godina pokrenut je niz humanitar-nih akcija koje su imale snaænu podr-

πku graana, kao i ci-jele druπtvene zajed-nice( Dani narcisa;Dan ruæiËaste vrpce),kojima je cilj bio pri-kupiti materijalnasredstva u svrhu ku-povine dijagnostiËkeopreme za rano otkri-vanje raka i rehabili-taciju oboljelih oso-ba. Plod je tih akcijakupovina i donacijaureaja za limfnu dre-naæu, suvremenogmamografskog ure-aja i UZV ureaja sciljanom punkcijomza rano otkrivanje ra-ka dojke za potrebe

Odjela onkologije KB Osijek, kao i vri-jedne opreme za endoskopiju za ranootkrivanje raka probavnog sustava, ko-ja je donirana Vukovarskoj bolnici.Tim akcijama, uz nuæno opremanje na-vedenih ustanova, postignut je i joπvaæniji cilj, a to je mobilizacija i pod-izanje svijest graana o brizi za vlasti-to zdravlje.

Gradska liga protiv raka potakla jei potpomogla osnivanje gradskih ligaprotiv raka u Belom Manastiru, –ako-vu i Naπicama i neprestano im pruæasvu potrebnu pomoÊ u radu. U planu suosnivanja gradskih liga u Valpovu iBeliπÊu, kao i u Donjem Miholjcu.

Nezamjenjivu pomoÊ u organiza-ciji i provoenju programa Lige protivraka Osijek dali su volonteri i brojnizdravstveni djelatnici, medicinske se-stre i lijeËnici zdravstvenih ustanovagrada Osijeka. Dosadaπnji kvalitetanrad i poluËeni uspjesi samo su motiv zadaljem aktivnosti u borbi za zdravljesvakog pojedinca i naroda u cjelini.

Nikola Kraljik, dr. med.


7

Iako svaki roditelj izuzetno dobropoznaje vlastito dijete, svjestan jemoguÊnosti da je subjektivan i da

je uglavnom zaboravio koji su sve pre-duvjeti potrebni za uspjeπan poËetakosnovne πkole.

Zrelost, odnosno spremnost obu-hvaÊa veliko i kompleksno podruËjerazvoja djeteta u cjelini. Zrelost je re-zultat procesa sazrijevanja koji je bio-loπki uvjetovan, a spremnost je rezul-tat naslijea i djetetove okoline, a pod-razumijeva djetetovu tjelesnu, intelek-tualnu, socijalnu i emocionalnu zrelost.Odluka donesena samo na temelju jed-nog od navedenih aspekata zrelosti Ëe-sto je pogreπna i πtetna. Zakonodavacje predvidio da πkolski obveznici po-stanu djeca roena od 1. travnja 1999.do 31. oæujka 2000. Meutim, postav-lja se pitanje ‡ koja je razlika izmeudjece roene 31. 03. i 01. 04. Kalen-

darski uzrast nije dovoljan pokazateljfiziËke i psihiËke zrelosti djece za πko-lu jer se sva djeca ne razvijaju istimtempom, ni u fiziËkom, niti u psihiË-kom pogledu.

»injenicu da se djeca u fiziËkompogledu ne razvijaju istim tempom sviprihvaÊaju bez veÊih problema jer jefiziËki razvoj vidljiv. Ne postoji npr.broj cipela koje nosi prosjeËno πesto-godiπnje dijete jer bi nekome bile veli-ke, a nekome male.

RazliËit tempo psihiËkog razvojateæe se prihvaÊa jer se te razlike viπezapaæaju. Tako nam se deπava da namse Ëini u redu πto se djeci, samo zatoπto su istog kalendarskog uzrasta, po-stavljaju isti zahtjevi. Nismo ni svjesnikoliko tim stavom oπteÊujemo djecu

koja se sporije razvijaju, kao i onu kojase bræe razvijaju.

Svako dijete ima optimalno vrije-

me za poËetak uËenja, a to je onaj pe-riod u kojem se veÊina djece poËinjeintenzivnije razvijati. Naravno da se tovrijeme razlikuje od djeteta do djeteta.

Svi bismo æeljeli da nam dijete bu-de dobar uËenik i da mu uËenje ne ËinipoteπkoÊe. No, malo je roditelja kojidobar πkolski uspjeh povezuju s pita-njem kreÊe li dijete u πkolu u pravomtrenutku, odnosno da li je dovoljno zre-lo (pripremljeno za tako velik korak).

Optimalno vrijeme za uËenje poje-dinih vjeπtina znaËi i toda najviπi trudneÊe dati zadovoljavajuÊe rezultate akose s uËenjem kreÊe prerano, kad dijetejoπ nije zrelo, a moæe doÊi i do otpora iodbijanja. S druge strane, poznato je skoliko teπkoÊa zreli ljudi usvajaju Ëita-nje i pisanje i kako ne mogu postiÊirazinu pismenosti onih koji su se opi-smenili kao djeca.

Krene li dijete u πkolu u pravo vri-

jeme, znatno su poveÊane moguÊnostida πkolsko uËenje za njega bude za-nimljiva i radosna aktivnost, a ne mu-ka.

TJELESNA ZRELOST

Prva briga roditelja briga je za dje-tetovo zdravlje jer je ono preduvjet za

pravilan tijek svih aspekata razvoja. Utjelesnom pogledu dijete je doraslo zaπkolu ako je zdravo i ako zadovoljavaminimume standarda u pogledu visine

(120/117) i teæine (20/18). Od poseb-ne su vaænosti osjetni organi sluha ivida, odnosno njihova normalna funk-cija. TeπkoÊe s vidom lako su uoËljive:glavobolje, trljanje oËiju, treptanje,dok su defekti sluha rasprostranjenijinego πto se smatra, a blaæi se oblicinaroËito teπko otkrivaju. Vaæno je na-glasiti da to oπteÊenje ima izravan utje-caj na govornu razvijenost djeteta, atime i na uËenje i pisanje kao oblikpismenog govora. Dijete oπteÊena slu-ha Ëesto ostavlja dojam nezainteresira-nosti, neposluπnosti ili Ëak slabe inte-lektualne razvijenosti, a po srijedi mo-æe biti samo lakπa nagluhost koja muoteæava da jasno Ëuje govor drugih, paobjaπnjenja i zahtjeve naprosto nerazumije.

Bitno je voditi raËuna o primjere-nom ritmu i redovitosti hranjenja,spavanja i ovladavanja vlastitih tjele-

snih potreba. Treba razmisliti da li di-jete moæe izdræati ritam hranjenja i spa-vanja koji ga oËekuje u πkoli: da li izdr-æi cijeli dan u budnom stanju ili mu jejoπ uvijek neophodan dnevni odmor.Nuæno mu je osigurati 9 - 11 sati spa-vanja noÊu. Uz tjelesnu izdræljivost,javlja se i pitanje koliko vremena mo-æe izdræati sjedeÊi a da ne ustaje, govo-ri ili bude nemirno, te moæe li u odre-enom vremenu prijeÊi put od kuÊe doπkole, a da nakon toga nije jako umor-no.

Zdravlje i pravilan fiziËki razvojvaæan su kapital s kojim Êe dijete kre-

POLAZAK U ©KOLU

KALENDAR NIJE DOVOLJANU trenucima kada doe vrijeme za razmiπljanje o polasku djeteta u osnovnu πkolu,

svaki roditelj se s viπe ili manje straha zapita: da li je moje dijete dovoljno zrelo?HoÊe li uspjeπno udovoljiti zahtjevima koji ga oËekuju?


8

nuti u πkolu i uvjet su normalnog psi-hiËkog razvoja. Upravo stoga potreb-no je posebnu paænju posvetiti nekimbolestima i defektima koji se mogu ri-jeπiti prije polaska u πkolu, Ëime sespreËava da dijete stvori loπu sliku osebi nakon usporeivanja s vrπnjaci-ma.

MOTORIKA

GraniËno su podruËje izmeu tjele-sne i intelektualne zrelosti djeËje tjele-

sne spretnosti - motorika: hodanje,trËanje, skakanje… Od izuzetne suvaænosti razvijene ruËne spretnosti ko-je se oËituju u djetetovoj sposobnostislaganja kocaka, mozaika, nizanja sit-nih perli na nit, izrezivanja raznih obli-ka πkarama itd., kao i grafomotoriËkesposobnosti baratanja olovkom i crta-Êim tehnikama ‡ uvjeæbavanje vodo-ravnih, okomitih, kosih i kruænih linijakistom, flomasterom i olovkom; trga-nja traka od papira i sl.

Vjeæbe za razvoj motorike:• oblaËenje, svlaËenje, zakopËa-

vanje, otkopËavanje, obuvanje, vezi-vanje uzica;

• igre loptom: dodavanje, baca-nje, hvatanje, gaanje;

• ruËne sposobnosti: rad s plaste-linom, glinamolom, grafomotoriËkevjeæbe.

INTELEKTUALNA ZRELOST

ZnaËajna je s razloga πto su osnov-ne zadaÊe koje Êe dijete morati svlada-ti u πkoli upravo one intelektualne pri-rode (usvajanje znanja i razvijanje spo-sobnosti njegove primjene u razliËitimproblemskim situacijama). Intelektual-na zrelost podrazumijeva adekvatnugovornu razvijenost te razvijenostopaæanja, miπljenja i pamÊenja, kojisu blisko povezani s opsegom i stabil-noπÊu paænje.

Intelektualna zrelost oËituje se udjetetovoj sposobnosti shvaÊanja svi-jeta i njegovoj realistiËkoj usmjereno-sti, baziranoj na spoznaji da ne moæeproizvoljno mijenjati svijet koji imaodreena stalna i nepromjenjiva svoj-stva. Da bismo to postigli, dijete moraimati svestrano razvijeno opaæanje:

• uoËavanje osobina predmeta i

njihovih meusobnih odnosa(boja, oblik, veliËina),

• sposobnost uoËavanja sliËnosti irazlika (sortiranje i usporeiva-nje prema svojstvima predmeta imaterijala),

• sposobnost rastavljanja cjeline nadijelove i obrnuto.

Miπljenje postepeno doseæe stu-panj konkretnih misaonih operacija

koje omoguÊuju da dijete obavlja ge-

neralizaciju i donosi jednostavne lo-

giËke zakljuËke. Zrelost podrazumi-

janje rjeËnika koji se odnosi na sva-kodnevne dogaaje, biÊa i predmete izdjetetove okoline. To znaËi da je dijetesposobno rijeËima opisati πto radi, πtovidi oko sebe, da lakπe izraæava vlasti-te misli, æelje i osjeÊaje. Pravilno izgo-vara sve glasove, iz govora moæe izd-vojiti pojedine rijeËi, a u rijeËima poje-dine glasove. Dakle, dijete treba biti ustanju jasno i razumljivo govoriti preddrugima, kao i paæljivo sluπati irazumjeti πto mu govore drugi.

Pored razvijenog govora i miπlje-nja, od presudne su vaænosti i razvije-na paænja i pamÊenje. Dijete bi trebaloimati razvijenu hotimiËnu paænju i mo-Êi se koncentrirati na rad bez obzira naometajuÊe podraæaje iz okoline. Pri to-me je vaæno da je uporno u izvrπavanjuzadataka do kraja. Jedan od indikatorada je dijete sposobno da se duæe vre-mena samo zabavlja u jednoj aktivno-sti jest da je u stanju odgledati film ilipriËu.

I djetetovo pamÊenje veÊ je priliË-no razvijeno (kratkoroËno i dugoroË-no), a moæe se provjeriti kroz moguÊ-nost da vam recitira pjesmicu iz vrtiÊa,ili da vam ukratko prepriËa priËu kojuste mu viπe puta ispriËali.

SOCIO - EMOCIONALNA ZRELOST

Socio - emocionalna zrelost odnosise na to kako se dijete ukljuËuje u æivotmeu ljudima te kakve odnose pritomoblikuje. Za zrelo socijalno funkcioni-ranje neophodna je odreena emocio-nalna zrelost. Predπkolsko dijete posti-æe do πeste godine relativnu emocio-nalnu stabilnost, emancipirano je odroditelja (bez veÊih teπkoÊa podnosiodvajanje od roditelja) i dovoljno jesamostalno (ta samostalnost ogleda seu tome da se dijete moæe samo svuÊi,obuÊi i obuti, da je samostalno u odræa-vanju osobne higijene i urednog opÊegizgleda te da je sposobno brinuti se zasvoje stvari i uredno ih odloæiti nakonigre).

VeÊ spomenuta emocionalna sta-bilnost podrazumijeva da su djetetoveemocionalne reakcije primjerene situa-ciji, da nema naglih promjena ni eks-plozija emocija kao u ranijem periodu.

jeva i usvojenost nekih osnovnih poj-

mova i znanja. U principu, dijete znareÊi osnovne podatke o sebi, roditelji-ma, adresu stana, odnosno orijentiratise u vremenu (usvojeni pojmovi: dan,noÊ, jutro, podne, veËer) i prostoru (go-re-dolje, lijevo-desno, ispred, iza,ispod, u, na). Dijete uoËava osnovnekoliËinske odnose i obavlja jednostav-na usporeivanja koliËine, πto treba po-ticati kroz druπtvene igre: domino, Ëo-vjeËe ne ljuti se…

Uz razvoj miπljenja usko je pove-zan i razvoj govora koji ukljuËuje usva-


9

Nije pretjerano osjetljivo i dobro sesnalazi u novoj okolini, meu dotadnepoznatim ljudima - nije pretjeranoprestraπeno ili povuËeno, πutljivo iliplaËljivo, ne traæi pretjeranu naklonostdrugih i njihovu zaπtitu, priliËno jestrpljivo i u ispunjavanju vlastitih æeljauvaæava æelje drugih. Od izuzetne jevaænosti da dijete ima odreen stupanjtolerancije na frustraciju, πto znaËida dijete u susretu s ograniËenjima iliteπkoÊama ne posustane i ne izgubi sa-mopouzdanje, da na teπkoÊe ne reagiratako da se rasplaËe, razljuti ili uznemi-ri - da se ne osjeÊa emocionalno ugro-

æeno.Socijalna zrelost uglavnom je po-

stignuta u zadovoljavajuÊem stupnjukod djece koja pohaaju vrtiÊ. Dijete ukontaktu s vrπnjacima pokazuje zani-manje za njih i spremnost na suradnju,spremno je dijeliti stvari s njima, ob-zirno je, a manje sklono prepirkama,tuËama i tuæakanju. Naæalost ta soci-jalna zrelost steËena u vrtiÊu, slobodnoi spontano ponaπanje, Ëesto u πkoli re-zultiraju problemima discipline. Dije-te koje je pohaalo vrtiÊ ima odreenuprednost u razredu pred djetetom kojega nije pohaalo (socijalizacija, govor,

likovno izraæavanje), ali ta prednost jemala i brzo se gubi. To se naroËito od-nosi na neka steËena znanja (npr. zna-nja Ëitanja, pisanja i raËunanja) kojadjetetu ne daju nikakvu prednost nitigarantiraju uspjeh u svladavanju πkol-skih obveza.

Za polazak u πkolu nije nam po-trebno dijete koje zna Ëitati i pisati, veÊdijete znatiæeljno, æeljno uËenja i no-vih znanja, sposoban promatraË kojidobro razumije govor i sam se dobroizraæava, sposoban je logiËno misliti.

Darko Sambol, prof.

“Od kolijevke pa do groba najljepπe je πkolsko doba…”

PoËetak sazrijevanjaMLA–E ©KOLSKO DOBA

©kolsko doba poËinje sa πest ili se-dam godina i zavrπava oko osamnae-ste, odnosno devetnaeste godine æivo-ta. Polazak u πkolu i intenzivni duπevnii tjelesni razvoj glavna su obiljeæja togdoba. Ono obuhvaÊa viπe od polovicecjelokupnog razvojnog razdoblja. Vr-lo Ëesto se za πkolsku djecu kaæe da sunajzdraviji dio populacije, ali pri tomene smijemo zaboraviti da su i najranji-viji njen dio. Mladi organizam vrlo jeosjetljiv na sve vanjske utjecaje te, akoje tijekom rasta i razvoja bio izloæennepovoljnim vanjskim Ëiniteljima, sla-boj i neprikladnoj prehrani, poreme-Êajima duπevnog i tjelesnog zdravlja idrugim πtetnim utjecajima, moguÊno-sti za razvoj zdrave liËnosti znatno sesmanjuju.

©kolsko doba obuhvaÊa dva raz-doblja, koja se razlikuju po fizioloπkimi psiholoπkim osobinama.

Izlazak iz djetinjstva

Mlae πkolsko doba razdoblje je odπeste, odnosno sedme godine, do dese-te ili jedanaeste godine æivota, πto obu-hvaÊa uËenike niæih razreda osnovnih

πkola.Adolescentno razdoblje prijelazno

je razdoblje izmeu djetinjstva i od-rasle dobi i ono obuhvaÊa relativno dugvremenski period, od desete (jedanae-ste) godine do osamnaeste ili devetna-este godine æivota. Glavno je obiljeæjetog razdoblja postizanje potpune fiziË-ke, psihiËke i socijalne zrelosti.

U mlaem πkolskom dobu brzinarasta u visinu jednolika je i prosjeËnoiznosi oko 5 cm na godinu, a teæina sepoveÊava prosjeËno oko 3-3,5 kg. Go-tovo tijekom cijelog tog razdoblja ne-ma veÊih razlika u tjelesnom razvojudjeËaka i djevojËica, iako su djeËaci uprosjeku neπto malo viπi. Tek potkrajtog razdoblja, odnosno poËetkom pu-berteta, djevojËice se ranije poËinjumijenjati, ranije ih zahvaÊa adolescent-ni zamah rasta i u ranoj su adolescenci-ji rastom viπe nego djeËaci.

Ocjena stanja uhranjenosti u djecemlae πkolske dobi pokazuje da je oko84% djece dobro uhranjeno, 11% dje-ce je preuhranjeno, dok je 6% djeceslabo uhranjeno. Viπe od treÊine djeceu πkolu dolazi bez doruËka, a poznato

je da je doruËak energetska rezerva, „gorivo” za svladavanje napora na po-Ëetku radnog dana. PoremeÊaji uhra-njenosti Ëesto su posljedica nepravil-nog izbora hrane. Naime, u tome raz-doblju djeca poËinju sama donositi od-luke i birati namirnice, Ëesto bez utje-caja i prisutnosti roditelja. Zato je izu-zetno vaæno upravo tada ukazati na toπto je pravilna prehrana i omoguÊitidjetetu da izabere zdravo.

Funkcija miπiÊnog i koπtanog su-stava stabilnija je i pokazuje veÊu sna-gu nego u predπkolsko doba. Zbog ve-Êe motoriËke i miπiÊne spretnosti, po-kreti se usavrπavaju, a kretnje postajusloæenije. To je razdoblje vrlo inten-zivne tjelesne aktivnosti i pravo vrije-me da se u djece formira pravilan stavprema tjelesnom vjeæbanju i sportskojaktivnosti.

Oko 17% uËenika mlae πkolskedobi ima loπe dræanje, koje se manife-stira mlohavim ili pogurenim stavomtijela, lopatice nisu priljubljene uz re-bra, nego koso strπe, a ramena su pone-kad nejednako visoka. Za razliku odizraæenih deformacija kraljeænice, sko-


10

lioze i kifoze, koje se ne mogu ispravitisnagom volje, loπe dræanje kraljeænicemoæe se ispraviti voljno. Meutim, akoloπe dræanje potraje dulje, zbog rasta unepravilnom poloæaju moæe se razviti iprava deformacija na kraljeænici, kojanema samo estetsko znaËenje. KritiËnitrenutak za nastanak loπeg dræanja utom razvojnom razdoblju jest polazaku πkolu, jer dijete iz neograniËene ak-tivnosti prelazi u fazu dugog sjedenjau πkolskoj klupi, a djeca u dobi od 7 do9 godina ne mogu dugo izdræati u istompoloæaju. Vaæno je osigurati, u πkoli ikod kuÊe, pravilan poloæaj uËenika zaradnim stolom, kao i prilagoenu visi-nu sjedalice te pravilno osvjetljenjeradnog mjesta.

Znanje je teπko

Vaæno je spomenuti i πkolsku tor-bu, Ëija teæina moæe znatno utjecati napromjene kraljeænice. Njena teæina nebi smjela biti veÊa od 10% tjelesne te-æine djeteta.

Spuπtena stopala nalazimo u 42%uËenika, a djeca s jaËe spuπtenim sto-palima Ëesto se æale na bolove u listo-vima i kriæima. Noπenjem adekvatneobuÊe, ortopedskih uloæaka te gimna-

stikom, smetnje se moguznatno smanjiti.

Rezultati sistematskihpregleda ukazuju na to daoko 17% uËenika imasmanjenu oπtrinu vida, a5% djeËaka ne raspoznajeboje. BuduÊi da se oko utom razdoblju intenzivnorazvija, a ujedno je i jakooptereÊeno, potrebne suËeste kontrole vida kodokulista.

Govorne mane nalazi-mo u 7% uËenika mlaeπkolske dobi, ËeπÊe u dje-Ëaka.

Jedan je od presudnihtrenutaka u emocional-nom i socijalnom razvojudjece polazak u πkolu. Po-red obitelji, πkola poËinjezauzimati srediπnje mje-sto u æivotu svakog uËeni-

ka. Ona nije samo nadleæna za stjeca-nje znanja i jaËanje sposobnosti spoz-naje, nego i za poticanje rasta i razvojate kvalitetno integriranje u druπtvenuzajednicu. U πkoli je dijete izloæenosituacijama zbog kojih se javlja potre-ba za isticanjem, dokazivanjem, natje-canjem. Stoga je vaæna podrπka od-raslih u obitelji i πkoli. Ako se u toj fazidjetetova razvoja dovoljno bavimo nji-me, pruæamo mu sigurnost, ljubav ipodrπku, ako uspijevamo ostvariti do-bru komunikaciju, razvijati odnos po-vjerenja i ljubavi i pri tome biti osobaod povjerenja za svoje dijete, tada suvelike moguÊnosti da naπ πkolarac iz-raste u sretnog i zadovoljnog Ëovjeka.

Veoma je vaæno u djece mlae πkol-ske dobi razviti sposobnost da shvatestanovita ograniËenja. U suprotnomsluËaju, kada je dijete u obitelji prepu-πteno samo sebi, bez dovoljno ljubavi,kada za uloæeni trud i napore koje po-duzima ne doæivi osjeÊaj uspjeha, kadaje nesigurno u sebe i ima osjeÊaj nepri-hvaÊenosti, u djece se stvara niskarazina samopoπtovanja, s krivim susta-vom vrijednosti, te moæe nastati pro-blem u komunikaciji u odnosima uËi-telj - uËenik - roditelj, πto moæe rezul-

tirati dalekoseænim posljedicama uadolescenciji.

Polazak u prvi razred osnovne πko-le znaËi i prve obveze u smislu uËenjaπkolskoga gradiva, pisanja domaÊihuradaka, spremanja πkolske torbe, ali ivrijeme da se nauËi „kako uËiti”.

Psiholozi i pedagozi u πkoli savje-tuju da se po povratku iz πkole dijetetreba kratko odmoriti, porazgovarati sroditeljima o tome kako je protekaoπkolski dan, nakon odmora uraditi do-maÊi uradak, a zatim slijedi opuπtanje iigra. Iskustvo pokazuje da sistematiË-nost, urednost i dobre navike imaju ve-lik udio u postizanju uspjeha.

Savjeti roditeljima

prema M. Popkinu:

Budite dobar primjer svom dje-tetu.

Imajte dobru kontrolu svoga æi-vota.

Postavite granice, ali ne po-stavljajte previπe pravila, dogova-rajte se oko pravila kad je to logiË-no i prirodno i neka ona budu jasnai razumljiva.

Budite fleksibilni, ali i dosljed-ni u svojim zahtjevima.

Pomozite djetetu da razvije sa-mokontrolu.

Potaknite i ohrabrite djetetovoprihvatljivo ponaπanje i uspjehe.Ohrabrivanje Ëini dijete sigurnijimi samopouzdanijim. Na taj mu na-Ëin dajete poticaj da ne odustane ikada naie na neku poteπkoÊu.

Ne demonstrirajte moÊ nad dje-tetom, borba za moÊ uniπtava lju-bav.

Ponudite pozitivne savjete i na-putke.

Ohrabrite samostalnost i odgo-vornost svog djeteta.

Zadræite smisao za humor.Recite djetetu da ga volite, po-

gotovo ako ima problema.

Prim.mr.sc. Jagoda Dabo, dr.med.


11

Mlae πkolsko doba relativnoje mirno razdoblje u Ëovje-kovu razvoju, koji se odvija

bez veÊih teπkoÊa. UËitelji su djeci joπvelik autoritet. Djeca ne pruæaju veÊiotpor ni roditeljima ni uËiteljima, joπsu dobra i posluπna ∑ do ranog puber-teta.

Kad dijete doe u πkolu, njegovudotadaπnju slobodnu volju i igru zami-jenit Êe duænost. Dijete se mora podvr-Êi odreenom planu obuke i pokorava-ti se. Njeæni djeËji organizam moæe natu promjenu reagirati raznim poreme-Êajima. Ima djece pretjerano savjesne,ali i one dekoncentrirane i lakomisle-ne. Djeca su rijetko primarno loπa i zla,brutalne “kolovoe”. U prve dvije go-dine πkole neka se djeca teπko prilago-avaju, pa su u prvom planu viπe smet-nje ponaπanja, neprilagoenost ilineuspjeh u πkoli, a tek u drugom planuneurotski poremeÊaji. Dijete bræe mi-sli i bolje zamjeÊuje, javlja se æelja zaisticanjem, razvija se drugarstvo, po-malo i potpadanje pod utjecaj okoline.Valja izbjegavati da se ukorima u dje-teta razvije osjeÊaj manje vrijednosti;ËeπÊe od ukora treba da su pohvale.DjeËja veselost mora se podupirati i neproglaπavati je nestaπlukom. Dijetemora imati dovoljno vremena i za igrui πport, bez pretjerivanja s uËenjemzbog preobilja nastavnog materijala.Od djeteta se ne smije traæiti ni previπeni premalo.

ODGOVORNOST RODITELJA

U πkoli je dijete optereÊeno prena-pregnutim programima naobrazbe, za-to je u πkoli komponenta odgoja sve-dena na malu mjeru. Stoga je na rodite-ljima glavni teret odgoja djeteta. Djed

i baka od velike su pomoÊi roditeljima,no Ëim se stvari zakompliciraju, oni semogu povuÊi. Dijete je preËesto oslo-njeno samo na sebe u fazi kuÊnog uËe-nja. Osamljenom djetetu televizija za-mjenjuje roditelje, a mobitel mu je ve-za sa svijetom. Dijete nema kad osjetitida je voljeno: kad se naveËer svi skupe∑ umorni su, otac bulji u televiziju,majka priprema jelo ∑ oboje kukaju iponavljaju djeci da ih puste na miru.

A ipak, izlaz postoji: ako ima ljuba-vi i osjeÊaja odgovornosti i materijalnesigurnosti, tada se roditelji neÊe obazi-rati na umor. Kako? Majka Êe molitidijete / djecu za pomoÊ u kuhinji, otacÊe s njima ureivati stan. Roditelji Êeraspravljati s djecom o πkoli, dogovo-rit Êe se s njima πto Êe kasnije zajedniË-ki uËiti; dijete Êe prihvatiti pomoÊ ro-ditelja pri uËenju ako se ona temelji naznanju roditelja, a ne na njihovim grd-njama. Kad svi uhvate vremena, pro-πetat Êe i uËiniti koji izlet. Zajutrak mo-ra biti lagan i obilan. ZajedniËki obrociprilika su za zajedniπtvo obitelji. Ko-mentirat Êe se nenametljivo πto je nateleviziji valjalo, a πto nije. Svi Êe sma-njiti vrijeme boravka pred televizijom,jer je sjedenje najnezdraviji poloæaj

ljudskoga tijela. Skladan odnos meuroditeljima uzor je za stvaranje isprav-nih moralnih zasada u djece. Od djeceu toj dobi tek se moæe oËekivati znati-æeljno pitanje “odakle dolaze djeca?”.Odgovor ne smije biti dvosmislen, ne-go podoban djetetovu uzrastu.

I roditeljima, i uËitelju, i naravnodjeci, djelatnici πkolske medicine po-moÊi Êe da djeca oËuvaju i unaprijedesvoje zdravlje u toj mlaoj πkolskojdobi, a u πkolskim uvjetima. Oni pou-Ëavaju odgovorne za djecu kako dautjeËu na djeËji razvoj na tjelesnom ipsihiËkom podruËju, kako da preveni-raju pojavu raznih bolesti i deformaci-ja kod djece potrebnim mjerama: ci-jepljenjem protiv zaraznih bolesti, bav-ljenjem fiziËkim aktivnostima i spor-tom, time da πkolska torba na leimane smije teæiti viπe od 5-10 % tjelesneteæine, zdravom ishranom, i to poseb-no za πkolskog odmora, pridræavanjemhigijenskih mjera u πkoli i van nje, odr-æavanjem ravnoteæe izmeu rada, igrei odmora, Ëuvanjem od nesretnih slu-Ëajeva. ©kolski lijeËnici na vrijeme uo-Ëavaju prve znakove oπteÊenja zdrav-lja putem sistematskih i kontrolnih pre-gleda.

Sve su te mjere moguÊe ako zako-nima budu osigurana sredstva za nji-hovo provoenje, ako roditelji i uËite-lji budu proæeti etiËkim normativimakoji Êe ih odræavati u njihovoj ljubavispram djece. Mogu li aktualne æivotnei materijalne okolnosti osigurati ostva-renje svih tih zahtjeva? Ili je nemalomdijelu populacije teπko ostvarivo uzetina svoja lea sve ovdje savjetovanezahtjeve odgovornosti za razvoj djete-ta?

Prim. dr. Ivica RuæiËka

RAZVOJ DJETETA U MLA–OJ ©KOLSKOJ DOBI

DOSLJEDNOST U ODGOJUU mlaoj πkolskoj dobi, izmeu 6 ∑ 7. i 11. godine æivota, joπ je dominantan

utjecaj obitelji, ali se on postepeno smanjuje zbog utjecaja okoline, prvenstveno zatoπto se javlja nov i vrlo vaæan Ëimbenik ∑ πkolska sredina. Tek pred kraj te πkolske

dobi poËinje se javljati utjecaj treÊeg Ëimbenika ∑ πkolskih vrπnjaka i medija.


12

©kolski lijeËnik susreÊe se prviput sa πkolskim djetetom pri upi-su u prvi razred i od tada konti-

nuirano prati njegov rast i razvoj teporemeÊaje nastale tijekom πkolova-nja.

Pri pregledu za upis u prvi razredprocjenjuje se psihofiziËkaspremnost djeteta za πkolu. Od-reen broj djece ima od ranije di-jagnosticirane zdravstvene pote-πkoÊe, kao πto su opstruktivnibronhitis, alergije, astma, epilep-sija, cerebralna paraliza, mental-na retardacija itd. Ta djeca zahti-jevaju poseban nadzor i praÊenjetijekom πkolovanja. Kod samogpregleda πkolski lijeËnik Ëesto sesusreÊe s problemom pretjeranetjelesne teæine, nepravilnim go-vorom, poremeÊajima vida, lo-πim dræanjem, karijesom, sla-bokrvnoπÊu, poremeÊajima motorike,znacima hiperaktivnosti te s joπ uvijekprisutnim noÊnim mokrenjem.

Za zdravlje svakog djeteta osobitoje znaËajan poËetak πkolovanja, kadamoæe doÊi do zdravstvenih poremeÊa-ja fiziËke i psihiËke naravi. Zatvorenprostor, boravak u zajednici, organizi-ran rad, gubitak dotadaπnjih povlastica- Ëesto uzrokuju pojavu umora, gubi-tak apetita, bolove u trbuhu, glavobo-

lje, sklonost infekcijama, mucanje, paËak i strah od πkole.

Slabljenjem roditeljskog utjecaja, ajaËanjem utjecaja vrπnjaka i medija,mijenja se dotadaπnji naËin prehrane.Djeca Ëesto preskaËu doruËak, izbje-gavaju povrÊe, odbijaju πkolsku pre-hranu, ËeπÊe konzumiraju slatkiπe,

grickalice i slatke sokove, a svemu to-me pridonose i prvi dæeparac i automa-ti u πkolskim predvorjima. Ako tomedodamo smanjenje tjelesne aktivnostite sjedilaËki naËin æivota (boravak predTV-om, raËunalima, videoigrice, πkol-ske obveze), neminovno se javljajuraznovrsni zdravstveni problemi - pre-tilost, slabokrvnost, problemi vida,skolioze, πeÊerna bolest te opÊenitopad imuniteta i sklonost infekcijama.

ZDRAVSTVENA PROBLEMATIKA DJECE OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE ©KOLE

ODRASTANJE BEZ TRAUMA

PODR©KA U NOVOJ SREDINI

U posljednje vrijeme kod djece tedobi sve je prisutniji problem hiperak-tivnosti, poremeÊaj paænje i koncen-tracije te poremeÊaj Ëitanja i pisanja.Neki od razloga su moæda : zahtjeviokoline prema djetetu postaju sve veÊi,

a tolerancija i pomoÊ okoline,posebno obitelji, Ëesto izostaje.Takva djeca teπko prihvaÊajuobveze, imaju teπkoÊe u kontro-li poriva te je prisutna potreba zadominacijom. Dijete je problemu razredu, ometa rad, zadirkujedrugu djecu, a samo Ëesto, una-toË visokom kvocijentu inteli-gencije, ima poteπkoÊe u svla-davanju gradiva. Ako se na vri-jeme ne reagira adekvatno, ka-snije moæe doÊi do ozbiljnijihporemeÊaja ponaπanja.

Djeci rane πkolske dobi po-trebna je pomoÊ i podrπka svih nas, zaπto bolju prilagodbu novonastaloj si-tuaciji i prevladavanje problema kojise pojavljuju, odnosno za izgradnju sa-mopouzdanja. ZajedniËkim i usklae-nim djelovanjem roditelja, πkole i zd-ravstvenih djelatnika potrebno je sva-kom djetetu, bez trauma, omoguÊitiulazak u novo razdoblje odrastanja -pubertet i adolescenciju.

Vesna Buljan, dr. med.

Ulazak u πkolu bitna je promjena u æivotu svakog djeteta: igru i bezbriænodjetinjstvo zamjenjuje organizirani rad, a s njim dolaze brige i duænosti,

oduzimanje slobode pokreta te boravak u zatvorenom prostoru.

Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da

nazovete telefonski broj 21-43-59, 35-87-92 ili poπaljete dopisnicu sa

svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Nastavni Zavod za javno

zdravstvo, Odjel socijalne medicine, 51000 Rijeka, Kreπimirova 52a.


13

Polazak u πkolu znaËi zavrπetakbezbriænog djetinjstva i ulazaku svijet obveza, teπkoÊa i napo-

ra. Kako Êe dijete prihvatiti sve te pro-mjene, snaÊi se u πkoli, druπtvu vrπnja-ka i uËitelja te kako Êe seodnositi prema radnim za-dacima - svakako uvelikeovisi o roditeljima. Isto ta-ko, postoji opasnost da od-rasli, ponajviπe sami rodi-telji, zaborave da je dijetejoπ uvijek æeljno igre i danije spremno odreÊi je se.Igra ne smije prestati po-laskom u πkolu, ona se na-stavlja i prilagoava.

IGROM SE U»I

Kao πto dijete ima po-trebu za hranom i ljubav-lju, Ëije uskraÊivanje mo-æe utjecati pogubno, tako inezadovoljavanje potrebe za igrommoæe biti πtetno za njegov psihofiziË-ki, emocionalni i socijalni razvoj. Udjetinjstvu se igra, rad i uËenje ispre-pliÊu. Igra ima vaænu ulogu u æivotudjeteta, praÊena je zadovoljstvom i ra-doπÊu i na taj naËin potiËe njegov emo-cionalni razvoj i pridonosi afirmacijinjegove liËnosti. Dijete lakπe uËi pu-tem igre jer je viπe motivirano za nju,stoga ona i ima puno snaænije odgojneefekte od svih metoda i strategija koji-ma se koristimo u odgoju, ali i u ob-razovanju djece. Suvremene metoderada u πkolama nastoje se mijenjati iprilagoavati potrebama djece. U tomnastojanju igra u djetetovom æivotu

ZNA»ENJE IGRE ZA DIJETE RANE ©KOLSKE DOBI

IGRA OTKRIVA SKLONOSTI"Ne prestajemo se igrati zato πto ostarimo;ostarimo zato πto se prestanemo igrati."

George Bernard Show

ostaje na prvom mjestu. PomoÊu igremogu se neprimjetno razvijati paænja,pamÊenje i opaæanje, razvija se spo-sobnost djeteta da sluπa i da Ëuje πtogovori uËiteljica/uËitelj, da gleda i vi-

di πto on/ona pokazuje. Ukratko, uËe-nje kroz igru i zabavu najefikasniji jenaËin stjecanja znanja.

Djeca polaskom u πkolu puno vre-mena provode sjedeÊi; umorna od du-gotrajnog sjedenja, æeljna su kretanja ine biraju mjesto gdje Êe se igrati. Igra-ju se na stubiπtu, na dvoriπtu, u parkuili na ulici. Vaæno im je da mogu ska-kati, trËati, galamiti i biti u druπtvu dru-ge djece. Djeca mlae πkolske dobiuæivaju u druπtvu svojih vrπnjaka, no idalje im je potrebno druπtvo odraslih.Oni, osim πto mogu biti ugodni suigra-Ëi u igri, mogu potaknuti novu igru,nauËiti djecu pravilima ili im svojimprimjerom pokazati kako se ponaπati u

igri.Igre na svjeæem zraku, na otvore-

nim prostorima odliËna su prilika dadijete zadovolji svoju potrebu za kre-tanjem. Na otvorenim prostorima mo-

gu se organizirati razneigre, npr. moæe se "puπta-ti zmaja", loptom gaatirazliËite ciljeve, igrati "-lanca probijanca", "kipo-va" i sl. Mogu se organ-izirati πaljive igre natje-canja, kod kojih razne πa-ljive situacije pomaæudjeci da ne shvate igrupreozbiljno te da lakπepodnesu poraz. Tako senpr. moæe trËati zaveza-nih oËiju, u vreÊi, skakatina jednoj nozi i sl.

Djeca te dobi izuzet-no su zainteresirana zasportske igre, kao πto su

nogomet, koπarka, odbojka, "graniËar"i sl. U takvim igrama dijete ne razvijasamo tjelesne sposobnosti, veÊ one dje-tetu pomaæu i u socijalizaciji.

U toj dobi osjetljivost osjetilnih or-gana kod djece poveÊava se, opaæanjapostaju sve diferenciranija. Zbog tihsposobnosti, djetetu u toj dobi zanim-ljivi su rebusi i slikovne zagonetke.Primjeri su traæenje razlika na naiz-gled jednakim slikama, uoËavanje de-talja i sl. Zanimljive su igre vezane uzrazlikovanje zvuËnih podraæaja, kadase nekoliko Ëaπa napuni razliËitom ko-liËinom vode, a zatim se lupajuÊi ponjima otkrivaju razlike u zvukovima.Djeca vole pjevuπiti i oponaπati pozna-


14

te pjevaËe, a pokuπat Êe i poneπto od-svirati.

VJE©TINE I ZNANJE

Paænja djeteta u ranoj πkolskoj dobipoveÊava se. Ona ovisi o interesu i vo-lji djeteta. Sadræaji koji uspiju privuÊipaænju djeteta dulje Êeodræavati njegovu paæ-nju i zainteresiranost, atakvi sadræaji lakπe sepamte i ostaju trajnijezapamÊeni. Igre u koji-ma dijete pamti nekebesmislene rijeËi ili po-kuπava zapamtiti viπerijeËi pozitivno utjeËuna vjeæbanje sposobno-sti pamÊenja. U tu svr-hu moæe posluæiti i igra"memory".

Pravilno usmjerenamaπta, koja je u to dobavrlo æiva i nestabilna,obogaÊuje svijet djete-ta u svim oblicima stva-ralaπtva kroz igru ( mo-deliranje, crtanje, slikanje, literarni ra-dovi i sl.). Iako se dijete tim stvaralaË-kim aktivnostima dosta bavi u πkoli,imat Êe potrebu to Ëiniti i kod kuÊe.Ono ima potrebu da se njegov rad za-pazi i traæi da se radovi spremaju i izla-æu na vidljiva mjesta, πto pomaæe afir-maciji njegove liËnosti. OpÊenito, li-kovno izraæavanje ima vaænu ulogu zacjelokupan razvoj djeteta, razvija semotorika, koordinacija pokreta, opa-æanje, koncentracija, upornost, volja ipoticajno djeluje na emocionalni raz-voj, a ponajviπe na kreativnost.

U razvoju djetetovih intelektual-nih sposobnosti znaËajnu ulogu imajuiskustva steËena promatranjem i ek-sperimentiranjem. Dijete je zainteresi-rano za stjecanje novih znanja i vjeπti-na. Svakako Êe poticajno djelovati narazvoj miπljenja razne problemske si-tuacije u kojima se traæe razliËite stra-tegije rjeπavanja istog problema. U ta-kvim se problemskim situacijama naj-bolje moæe vidjeti kako se znanje mo-æe iskoristiti u æivotnim situacijama,πto je odliËna motivacija za dalje uËe-

nje. Kada god je to moguÊe, djetetutreba prepustiti inicijativu u rjeπava-nju problema, ili mu dati priliku da iz-nese svoje miπljenje o tome kako birijeπio neku zamiπljenu situaciju.Npr."©to bi uËinio/la da se izgubiπ ugradu?"; "©to Êeπ uËiniti ako ti prie

netko nepoznat?" i sl. Na razvoj mi-πljenja utjeËu i govorne aktivnosti, sto-ga je vrlo vaæno da dijete puno govori,sudjeluje u razgovorima, postavlja pi-tanja, ali i daje odgovore. Potrebno jerazvijati i bogatiti rjeËnik, πto se moæepostiÊi putem raznih zagonetki, odgo-vora na pitalice, izmiπljanja pitalica izagonetki. Vrlo su zgodni jeziËni rebu-si i kriæaljke koji se mogu zajedniËkirjeπavati. BuduÊi da su sve viπe okru-æena tehniËkim dostignuÊima suvre-menog druπtva, pokazuju velik interesza videoigrice i kompjutore.

U tom æivotnom razdoblju vaænuulogu za razvoj djece ima pripadnostgrupi.

Dijete se povezuje s vrπnjacima iæivotom u grupi vjeæba svoje socijalnevjeπtine. Razvija osobnu i grupnu od-govornost, toleranciju, fleksibilnost,prilagodljivost, potrebu da pomognedrugima, svijest o meuljudskim od-nosima te doæivljava osobnu afirmaci-ju. Vrlo su poticajne igre za razvoj so-cijalnih vjeπtina, tzv. druπtvene igre(npr. "Crni Petar", tombola, πah, mo-

nopoly, brojke i slova, domino, Ëovje-Ëe, ne ljuti se ∑ igra koja je vrlo dobraza uvoenje djece u brojevni niz, bro-jenje). Kod takvih igara dijete procje-njuje vlastite sposobnosti usporeuju-Êi se s drugima. Odrasli mogu pomoÊi,djetetu ne samo tako da ga poduËe o

pravilima igre, veÊ itome kako se socijal-izirano ponaπati tije-kom igre. Oni svojimprimjerom tijekomigre pokazuju kako sepridræavati pravila iobuzdavati ponaπanje.Poneka djeca teπkopodnose poraz i u igrise mogu osjeÊati ne-sposobnim, nekompe-tentnim. Djetetu valjaobjasniti da u nekimpodruËjima postoje isposobniji od njih i dato nije niπta loπe, te daza neke igre presudni-ju ulogu za pobjeduima sreÊa, a ne sposob-

nost. S vremenom se mora nauËiti daprihvati poraz. Druπtvene igre imajuposebno znaËenje u obiteljskom æivo-tu, kada do izraæaja dolazi obiteljskozajedniπtvo, i kada dijete moæe biti rav-nopravan partner odraslome u igri, asreÊa kada pobijedi starijeg od sebeneizmjerna je.

Vrlo je vaæno omoguÊiti djeci raneπkolske dobi dovoljno igre jer kroz igrudijete proæivljava svijet koji ga okru-æuje, uspostavlja socijalne odnose, za-dovoljava potrebe za fiziËkom aktiv-noπÊu te uËi i razvija svoje stvaralaËkesposobnosti.

Nevenka Vlah, dipl. uËiteljica


15

Djetetu su kretanje i sportska ak-tivnost osnova za razvoj cje-lokupne liËnosti, za razvoj

hrabrosti, svjesnosti, upornosti, osje-Êaja zajedniπtva i prijateljstva, kao i zapodizanje opÊih motoriËkih sposobno-sti (spretnosti, brzine, snage i izdrælji-vosti).

Kroz igru dijete prihvaÊaosnove sportske aktivnosti, akroz to se razvijaju i emocijesreÊe i zadovoljstva, πto je neo-biËno vaæno i kao temelj daljegrazvitka djeteta u psihosocijal-nom smislu.

U danaπnje vrijeme, na sre-Êu, ipak sve viπe spoznajemopozitivne uËinke kretanja i tje-lovjeæbe te, iako su i djeca i od-rasli dosta zaokupljeni πkolskim(umnim) aktivnostima i po-slom, ipak se nae dovoljno slo-bodnog vremena za osobnekreativne i rekreativne aktivnosti.

Brojnim se istraæivanjima doπlo dozakljuËaka da djeca koja se bave odre-enim sportom imaju:

• skladniji rast i sazrijevanje svihorganskih sustava, naroËito srËa-no-æilnog, diπnog i koπtano-miπiÊnog (pojaËanje miπiÊne i ko-πtane mase, poboljπan vitalni ka-pacitet srca i pluÊa),

• optimalniji razvoj psihe, samopo-uzdanja , upornosti, radnih spo-sobnosti,

• manji postotak gojaznosti, manjenjih pije i puπi,

• na kraju, ali ne manje vaæno, ta-

kva djeca u buduÊnosti manjeobolijevaju od kroniËnih bolestiuzrokovanih nekretanjem i loπomprehranom (gojaznost, dijabetes,poviπeni tlak…)

Izuzetno je velika odgovornost ivaæna uloga roditelja u cijelom proce-

su odrastanja, kako psihiËkog, tako ifiziËkog, te je potrebno da i roditeljishvate vaænost razvijanja pozitivnogstava prema kretanju te ukljuËivanju usportsku aktivnost. Naravno, u poËet-ku je ta sportska aktivnost viπe rekrea-tivna (hodanje, trËanje, πetnja, voænjabicikla, plivanje), a u kasnijoj dobi, akodijete ima poseban afinitet za nekisport, ukljuËuje se i u neku od ciljanihsportskih aktivnosti.

Od izuzetne je vaænosti predπkol-sko razdoblje, gdje se stvaraju temeljidobrog ili loπeg kasnijeg formiranjaËovjeka, njegove liËnosti i karaktera tenjegovog odnosa prema aktivnosti.

PRED©KOLSKO RAZDOBLJE

U tom razdoblju djetetu je izuzetnovaæna igra, πto mu je i najvaænija aktiv-nost uopÊe. Kroz igru dijete oslobaaviπak energije, razvija i usavrπava mo-toriku te intelektualne funkcije, a kroz

sve to uËi se i druπtveno ponaπa-nje.

U tom se razdoblju mogu ja-viti i neki poremeÊaji u rastu tedeformacije, kao πto su tzv. loπadræanja (loπa postura), i to: kifo-tiËno loπe dræanje (grbavost),skoliotiËno dræanje (zakrivljenjeu obliku slova S) te pojaËanjelordoze (uvinuÊa) u podruËjukriæa. Takoer se ponekad javetzv. krilate lopatice (lopatice ko-je strπe od grudnog koπa). Uz to,u toj se dobi javljaju i problemispuπtenih stopala. Sve su te de-formacije posljedica slabosti mi-πiÊa lea, trbuha i stopala, πto se

uz vjeæbe i plivanje moæe potpuno is-praviti i korigirati te na taj naËin sprije-Ëiti dalju progresiju deformacija i raz-voj pravih strukturnih anomalija (sko-lioza, kifoza). Djetetu i roditelju trebapokazati odreene vjeæbe za ispravlja-nje takvih posturalnih anomalija, kojeÊe dijete prihvatiti i provoditi ih krozigru.

©KOLSKO RAZDOBLJE

Glavno obiljeæje πkolskog doba (od6-11 god.) poËetak je πkolovanja te no-vo i veliko psihofiziËko optereÊenjejer, nakon bezbriæne igre, sada se dije-te mora prilagoditi dugotrajnom sjede-

VAÆNOST KRETANJA U DJECE PRED©KOLSKE I ©KOLSKE DOBI

TR»ANJE JE “U KRVI”Aktivnost je vitalna ljudska potreba. »injenica je da je moderni Ëovjek smanjio razinufiziËke aktivnosti te da se mnogi zdravstveni problemi kod ljudi srednje i starije dobijavljaju kao posljedica neaktivnosti. Dio “odgovornosti” za takvo stanje proizlazi i iz

Ëinjenice da Ëovjek nije stjecao naviku kretanja u mlaoj æivotnoj dobi te da je stjecanjetakvih æivotnih nazora i mijenjanje veÊ usvojenih puno teæe kad je Ëovjek stariji.


16

U borbi za rezultate na meunarod-noj sportskoj sceni, zahtjevi u psihof-iziËkoj pripremljenost vrlo su blizugranica Ëovjekovih sposobnosti. Pro-ces treninga podreen je tom cilju.Timskim radom sportaπa sesprema na odgovore organiz-ma u naporu (rad, funkcija,adaptacija, reaktivnost), po-maæe u procesu odmora i re-generacije, aktivno pripremaza sprjeËavanje ozljeda i osta-lih bolesti.

Mladog sportaπa moramopoznavati, pratiti njegovo zd-ravstveno stanje, sposobnostii motive. Upoznati ga mora-mo u njegovom konkretnomsocio-ekonomskom okoliπu ipomagati mu da se pripremiza kasnije æivotne ciljeve.

Prednosti i koristi bavljenjasportom kod πkolske djece:

-skladan rast i sazrijevanje svih or-ganskih sustava, naroËito srËano-æilnog, diπnog i koπtano-miπiÊnog,

-povoljno utjeËe na psihiËke funk-cije, socijalizaciju, smanjuje stres, ja-Ëa samopouzdanje, uËi upornosti i stje-

canju radnih navika,-razvija moralne odgovornosti kroz

poπten odnos prema suigraËu i protiv-niku,

-djeca sportaπi nisu gojazni, ne pi-

ju, ne puπe, ne drogiraju se, bolji suuËenici i manje izostaju s nastave; ma-nji je indeks trudnoÊa kod tinejdæerkisportaπica,

-djeca sportaπi imaju manji rizik odkasnijih kroniËnih bolesti (pretjeranadebljina, πeÊerna bolest, visok krvnitlak, astma itd.), uzrokovanih nekreta-

njem, zagaenjem okoliπa i loπom is-hranom.

Dijete privlaËi sport zbog zabave,igre i “dobrog” trenera, a odbijaju ga

od sporta pobjeda kao impe-rativ, pritisak ambicioznih ro-ditelja, Ëeste ozljede, nedo-statan napredak, dosada iismijavanje.

Dijete koje je “nezado-

voljno” sportskim trenin-

gom pati od poremeÊajaraspoloæenja, strahova, nesa-nice, umorno je i popuπta uπkoli. Zapamtimo da dijete ni-je “umanjen Ëovjek” i da trebapoπtivati njegove faze sazrije-vanja, koje su za svako poje-dino dijete razliËite. Pravilo jeda djeca Ëim kasnije poËinju

vrhunski natjecateljski trening. Meu-tim, poËetak specijalizacije i bavljenjapojedinim sportovima sve je raniji.

Za preporuku su simetriËni spor-

tovi aerobnog tipa izdræljivosti, s po-stupnim optereÊenjem, bez naglih po-kreta i udaraca: atletika, plivanje, voæ-

©KOLSKA DJECA I SPORT

PO»INJE KAO IGRAPreventiva je osnovni vodiË u medicini. Svakodnevnom sportskom

higijenom lakπe je odræavati i unapreivati vlastito zdravlje.

nju u πkoli i pisanju domaÊih zadaÊa.Upravo je to vaæan trenutak za

ukljuËivanje u sport, koji Êe sprijeËitiprogresiju ili razvoj deformacija veza-nih za dugotrajno sjedenje.

Uz to, trebalo bi nekoliko puta tije-kom πkolskog dana djecu izvesti naπkolsko igraliπte, ili pak u razredu, krozdesetak minuta, s njima aktivno vjeæ-bati, jer Êe time i njihova paænja i kon-centracija nakon toga biti dulja.

U dobi puberteta dolazi do niza psi-hiËkih i fiziËkih promjena u tijelu (na-

gli rast i razvoj) te je svakako dijetepotrebno dalje motivirati za sportskuaktivnost, ali uz redovite kontrolesportskih lijeËnika, ortopeda i fizijata-ra, kako bi se lokomotorni sustav pra-vilno razvijao te kako se ne bi, zbogsve veÊih zahtjeva u sportu kojim sedijete bavi, opteretilo kosti, miπiÊe izglobove.

Roditelji moraju u potpunosti vodi-ti brigu o djetetovom psihofiziËkomrazvoju, koristiti svaki slobodan trenu-tak za igru s djetetom, zajedniËke πet-

nje i voænje biciklom te boravke nasvjeæem zraku. Takoer bi trebali mo-tivirati dijete za bavljenje sportom tega ukljuËiti u onu sportsku aktivnostza koju dijete pokaæe volju i interes.Svakako bi i pedagozi, odgojitelji, na-stavnici i lijeËnici ukljuËeni u praÊenjedjetetova razvoja morali naglaπavativaænost kretanja i bavljenja sportomjer se kroz to dijete jaËa psihiËki i fiziË-ki te svakako raste u zdraviju osobu.

Violeta ViËeviÊ Srdoc, dr. med.


17

nja bicikla itd. Ne smijemo zanemaritibaziËnu gimnastiku i momËadske spor-tove, kao npr. odbojku, koπarku, ruko-met ili nogomet. Pravi sport u pravovrijeme potpomaæe razvoj spretnosti,koordinacije, agilnosti, snage i izdræ-ljivosti djeteta. Za djecu predπkol-

skog uzrasta sport bi trebao biti samoigra. UkljuËivanjem u razne sportskeigraonice (npr. gimnastika, atletika,πkola plivanja) djeca od 5. do 6. godineupoznaju sport i stjeËu dobru podloguza kasnije bavljenje specifiËnim spor-tom. Roditelji najËeπÊe nameÊu sportkojim su se sami bavili ili onaj u kojembi dijete moglo financijski prosperira-ti. Ambicije roditelja Ëesto su naglaπe-nije od djetetovih moguÊnosti, a djecasu samo odraz dobrih ili loπih sport-sko-prehrambenih navika svojih rodi-telja. Odabir sporta treba prepustitidjetetu i objasniti da treba ispunjavatiobveze koje si je samo odabralo, odno-sno redoviti trening. Kod djece u oda-biru sporta moæe biti presudno poisto-vjeÊivanje sa sportskim idolima, ilidruπtvo iz razreda, ulice; meutim, ka-ko se razvija svijest djeteta, ono Êe sa-mo prepoznati svoje sklonosti i lakπeodabrati sport kojim se æeli baviti.

Dob u godinama pogodna zapoËetak bavljenja vrhunskim

natjecateljskim sportom

SPORT DJE»ACI DJEVOJ»ICE

Atletika 14 14

Koπarka 12 12

Veslanje 9 9

Nogomet 12 12

Biciklizam 13 13

Gimnastika 6 5

Plivanje 8 7

Odbojka 12 12

Alpsko skijanje 9 9

Tenis 10 10

Stolni tenis 7 7

StreliËarstvo 9 9

UmjetniËko klizanje 6 6

Rukomet 12 12

LijeËniËki pregledi i selekcijasportaπa

Izabrani sportaπi moraju biti zdra-vi, bez lokomotornih oπteÊenja, sa æi-votnim navikama koje omoguÊuju zd-rav i uspjeπan æivot i uspjeh u sportu.Moraju imati uvjete, motivaciju i per-spektivu za sportski æivot. Osnovne supredispozicije brzina, snaga, izdrælji-vost, fleksibilnost, koordinacija, inte-ligencija i osjetljivost.

Neophodno je zdravstveno praÊe-nje djece ukljuËene u sport, koji je va-æan za razvoj djeteta, ali je najvaænijesaËuvati i unaprijediti zdravlje!

Vrste preventivnih sportsko-medicinskih pregleda koje obavljajusportski lijeËnici:

_ prethodni pregled (prvi),_ kasniji pregled (kontrolni),_ ciljani specijalistiËki pregledi,_ ostali pregledi (zbog ozljeda,is-

hrane itd.).Preventivni pregled uz pomoÊ

kompjutoriziranog zdravstvenog kar-tona sastoji se od uzimanja opÊih po-dataka, antropometrijskih mjerenja,kliniËkog pregleda i funkcionalnihispitivanja. Na temelju pregleda dono-si se odluka o sposobnosti koja moæebiti ovakva: sposoban (bez ograniËe-nja), privremeno nesposoban, ograni-Ëeno sposoban, tj. sposoban za umje-reni trening - nesposoban za natjeca-nje, ili sposoban samo za odreenesportove - za ostale nesposoban. Uvje-ti za zabranu sportske natjecateljskeaktivnosti dijele sportove u 3 skupine:kontaktni, nekontaktni i ostali sporto-vi. U kontaktnim sportovima mlaadjeca ne bi smjela vjeæbati s veÊima odsebe. Za bavljenje sportom treba tako-er procijeniti stupanj izdræljivosti (na-poran-srednje, naporan-nenaporansport) i zrelosti djeteta.

Izbor i selekcija djece za vrhun-

ski sport vaæan je preduvjet za uspjehzbog sve ranijeg poËetka sportske spe-cijalizacije. Provodi se na osnovi su-bjektivne procjene, tj. iskustva trene-ra, i na osnovi objektivnih rezultatapregleda sportskog lijeËnika koji pro-cjenjuje moguÊi rast i razvoj. Izbor seobavlja izmeu 6. i 14. godine i on

dosta ovisi o naslijeu, konstituciji tesportskoj disciplini. Prognoza sport-skog uspjeha relativno je jednostavni-ja u cikliËkim-aerobnim sportovima,koji kao osnovu imaju izdræljivost(npr. veslanje, trËanje, skijaπko trËanjeitd.). Vaæan je timski rad i suradnjatrenera,sportskog lijeËnika i fiziotera-peuta. Djeca koja se bave sportovimakoji ne odgovaraju njihovom psihof-iziËkom stanju podloænija su ozljeda-ma i razoËaranjima.

Sportske ozljede i oπteÊenja kodπkolske djece

Danaπnji vrhunski sportaπi izloæenisu nadljudskim naporima, za koje nisuuvijek 100% spremni. Glavni su uzro-ci sportskih ozljeda mehaniËke sile ko-je djeluju uz jak fiziËki napor. U πiremsmislu tu spadaju sve ozljede koje na-staju kod izvoenja pokreta; mogu sejaviti bez obzira na natjecanje, trening,nemoguÊe ih je predvidjeti. U uæemsmislu to su sindromi prenaprezanja,odnosno oπteÊenja tipiËna po uËesta-losti i naËinu nastanka za pojedinisport. Oni nastaju iz dvaju glavnihrazloga. Prvi je ubrzani rast djeteta, ka-da kosti rastu bræe od mekih tkiva (mi-πiÊa, tetiva, ligamenata), kod kojih do-lazi do relativnog skraÊenja. Drugo suprejaki treninzi koji oπteÊuju nepri-premljeno tijelo djeteta. Ako dijeteosjeÊa umor, iscrpljenost i razdraælji-vost, moæda je veÊ pretrenirano ili jena granici ozljeivanja. Negativnaraspoloæenja i slab apetit Ëesto su prviznakovi pretreniranosti. Najvaænijaje prevencija sportskih ozljeda, πtomora znati svaki trener i sportaπ, a onase sastoji od: dobre pripremljenostisportaπa, adekvatnog trenaænog proce-sa bez pretreniranosti, kvalitetnog za-grijavanja, istezanja i relaksacije, do-brog terena/podloge i dobre zaπtitnesportske opreme. Treba trenirati oprez-no i dijete postupno nakon treningavratiti u prvobitno stanje. Najvaænijasu prevencija kod djece vjeæbe isteza-

nja. Nije ih dovoljno raditi samo natreningu, veÊ ih zbog ubrzanog rastatreba dodatno raditi i kod kuÊe!

Mr.sc. Neven MartinoviÊ, dr.med.


18

PoremeÊajima u ponaπanju sma-traju se sva ona ponaπanja kojana neki naËin ometaju dijete ili

mladog Ëovjeka u redovnom funkcio-niranju te mogu biti πtetna iopasna za tog pojedinca i/ilinjegovo okruæenje. Oni se mo-gu poËeti javljati tijekom dje-tinjstva ili mladenaπtva, a akose pravovremeno i pravilno netretiraju, mogu prerasti u nekiod oblika delinkventnog po-naπanja, odnosno krπenja za-konskih normi. Jedno je odobiljeæja socijalne neprilagod-ljivosti mladih s poremeÊaji-ma u ponaπanju neefikasnorjeπavanje sukoba. Nedavnimistraæivanjem stavova o suko-bima mladih primorske regijeje utvreno da sklonosti pre-ma nesuradniËkim ponaπanjima pro-grediraju sa stupnjem intenziteta i tra-janja poremeÊaja u ponaπanju. Analizaponaπajnih obiljeæja mladih delinkve-nata u Republici Hrvatskoj u poslije-ratnom razdoblju, u odnosu na prije-ratno, ukazuje da je "profil" poslijerat-ne generacije maloljetnih delinkvena-ta znaËajno loπiji. Danas ima viπe na-silniËkih delikata, recidivizma, asoci-jalnih ponaπanja, ovisnosti, problemau procesu obrazovanja, a dobna se gra-nica mladih poËinitelja nasilja sve viπesniæava. Stoga se danas puno, premdamnogi smatraju i nedovoljno, ulaæe upreventivne aktivnosti za spreËavanjei suzbijanje nastanka i razvoja pore-meÊaja u ponaπanju. Jedan je od oblikaprevencije promicanje formiranja po-

zitivnog i kompetentnog identiteta pu-tem uËenja druπtveno poæeljnih i djete-tu korisnih socijalnih vjeπtina za efika-sno rjeπavanje socijalnih sukoba. To se

Ëini kroz institucije (odgojno-obrazov-ne, zdravstvene i dr.) u radu s djecom.Jednako je vaæna i edukacija roditeljaradi promicanja kvalitete komunikaci-je unutar obitelji, odnosno radi poma-ganja roditeljima za uspjeπnije roditelj-stvo u uvjetima tranzicijskih i globali-stiËkih procesa.

Socijalni sukobi i njihovorjeπavanje

Moæda najprije treba reÊi kako sesuvremeno gledanje na sukoberazlikuje od tradicionalnog. Dok se ra-nije na sukobe gledalo kao na nepo-æeljne druπtvene pojave, danas se sma-tra da oni mogu voditi prema kvalitet-nijem odnosu meu sudionicima suko-ba i da mogu unaprijediti kvalitetu

osobnog i druπtvenog æivota. Ako od-rasli prihvaÊaju da je sukob izmeudvoje ljudi normalan ljudski proces,tada su u stanju uËiti djecu kako on

moæe posluæiti kao jedan odpokretaËa osobnog razvoja idruπtvene evolucije. Kao ta-kav, sukob stvara moguÊnostiuËenja i prilagoavanja narazlike i razliËitosti koje suprirodna i zdrava obiljeæjasvakog druπtva. Razlike takoprerastaju u funkciju zajedniË-ke dobrobiti i napretka. UËe-nje suradniËkog ponaπanja uranoj æivotnoj dobi vaæno jezbog uspostavljanja dugoroË-nih uspjeπnih odnosa.

Poznato je da su vjeπtinerjeπavanja socijalnih sukobapod utjecajem individualnih

osobina, roditeljskog noπenja s vlasti-tim emocijama, nedosljednog odgoja,strukture obitelji, ali i pod utjecajemvrπnjaËkih pritisaka za prilagodbugrupnim normama i kulturalnih fakto-ra, kao πto je socijalizacija unutar et-niËke pripadnosti. Dakle, djeca svojetendencije za rjeπavanje sukoba njegu-ju veÊ od malih nogu i jako je bitnokako na to utjeËu okolnosti i razvojniuvjeti.

Premda ih ima mnogo, ovdje Êe senavesti jedna od Ëesto koriπtenih pod-jela na tri osnovna pristupa ponaπanjau sukobima: 1) suradnja, 2) pobjeiva-nje, 3) izbjegavanje. Prezentirajmo ih,u osnovnim crtama.

Suradnja u sukobu u srediπte po-zornosti stavlja i trenutni sukob i cjelo-

SURADNJA U SOCIJALNIM SUKOBIMA

GRADNJA, A NE RU©ENJE ODNOSAUËenje dugoroËno efikasnih ponaπanja u sukobima veÊ u ranoj æivotnoj dobi moæe

pomoÊi djetetu u boljoj socijalnoj adaptaciji tijekom mladenaπtva i odrasle dobi.Vjeæbanje socijalnih vjeπtina za suradniËko rjeπavanje sukoba predstavlja vaæno

podruËje prevencije nastanka i razvoja poremeÊaja u ponaπanju.


19

kupne odnose, koristeÊi takve vje-πtine koje nisu samo vjeπtine za rje-πavanje sukoba, nego i vjeπtine zaizgraivanje odnosa. Pri tome sevjeruje u konstruktivni dijalog. Tonerijetko iziskuje i viπe truda i viπevremena nego ostala dva pristupa,ali je krajnji ishod pobjeda u koristobje strane. Moæe se reÊi da je su-radnja nenasilni oblik rjeπavanjasukoba. SljedeÊe vrijednosti i uvje-renja kljuËni su za nenasilno rjeπa-vanje sukoba: a) viπe se moæe po-stiÊi traæenjem rjeπenja sukoba negoborbom za prevlast, b) moguÊe je daobje strane budu zadovoljene, c) po-stoji uzajamnost izmeu procesa i isho-da rjeπenja sukoba.

Pobjeivanje u sukobu definira sekao pristup ponaπanja u sukobima kojije suprotan suradnji. Radi se o πabloniu kojoj je moÊ uoËljiva i koristi se nadestruktivan naËin. Polariziraju se po-zicije i jako smanjuje moguÊnost rje-πavanja sukoba. Kod “gubitnika” sestvara æelja za osvetom. Niπta se neËini za poboljπanje odnosa. Uz pristuppobjeivanja veæu se pojmovi agresiv-nog i nasilniËkog ponaπanja.

Izbjegavanje sukoba jednako jenedjelotvorno za dugoroËne odnosesudionika sukoba. Nije u tolikoj mjeriantisocijalno da bi mu se pridavala zna-Ëajnija druπtvena vaænost. Naime, radise o tome da ljudi vjeruju kako Êe su-kob naprosto nestati ako se pretvaraju

da ne postoji. Jedna je vrsta izbjegava-nja ona kada se netko boji suoËavanjajer smatra da bi nakon sukoba netkobio nesretan. Druga je vrsta izbjegava-nja nedostatak samopouzdanja za suo-Ëavanje s problemom.

Dakle, svi ljudi, u odreenim okol-nostima, koriste neki od ta tri pristupa.No, suvremene spoznaje prouËavanjaproblematike rjeπavanja socijalnih su-koba promoviraju ideju o unapreiva-nju i vjeæbanju onih emocionalnih i so-cijalnih vjeπtina koje izgrauju pozi-tivne stavove za suradniËko ponaπanjeu sukobima.

©to moæemo uËiti djecu

U djeËjoj dobi sukobi predstavljajujedinstvene prilike za koordinaciju so-cijalnih vjeπtina i uËenje vjeπtina pre-govaranja. Kada dou u adolescentskudob, njihovo Êe ponaπanje isto tako bi-ti, u svakodnevnim situacijama, proæe-to sukobima. To su sukobi unutar obi-

telji, s roditeljima, braÊom i sestra-ma, potom s nastavnicima, vrπnja-cima i drugima. Sukobi sami po se-bi nisu zlo. ©toviπe, oni su sredstvoi prostor socijalnog uËenja. Smatrase da bi se uËenjem efikasnih mo-dela upravljanja sukobima usmje-ravalo djecu k uporabi takvih soci-jalnih vjeπtina koje bi im pomogleda πto optimalnije funkcioniraju usvojoj socijalnoj sredini. To je je-dan od preduvjeta prevencije raz-voja poremeÊaja u ponaπanju. Kon-

kretno, ciljevi odgoja za suradniËkorjeπavanje sukoba trebali bi biti: sma-njivanje impulzivnosti i jaËanje samo-kontrole, razvijanje empatiËnosti za tu-e potrebe i æelje te osnaæivanje za πtozrelije i odgovornije izraæavanje vla-stitih osjeÊaja i misli koji prate sukob,kao i pozitivno vrednovanje ravno-pravnog dijaloga u procesu sukoba. Tose moæe usvajati od rane æivotne dobipa sve do zrelosti.

Da bi djeca i mladi uËili suradniËkorjeπavanje sukoba, trebaju imati okru-æenje koje promovira demokratska na-Ëela suæivota i odgoj za civilno dru-πtvo. Tendencija je da se struËnim dje-lovanjem, kroz razliËite institucije i do-kumente, promovira odgoj za poπtiva-nje ljudskih prava, poπtivanjerazliËitosti i opÊenito odgoj za poziti-van i zdrav razvitak druπtva.

Mr.sc. Nataπa MiroloviÊ Vlah,dipl.defektolog-socijalni pedagog

u Narodnomzdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite seUredniπtvu na telefon:

21-43-5935-87-92

Promidæbeniprostor


20

I pored postojanja uroenih super-ego sistema, ranih sukoba i meha-nizama obrane, ustrojavanje liËno-

sti joπ uvijek nije zavrπeno i u stalnomje razvoju, obiljeæeno velikim promje-nama, napredovanjima i nazadovanji-ma. Granice izmeu svjesnog, presvje-snog i nesvjesnog nisu postavljene jerse i svjesno i nesvjesno tek razvijaju.

Vanjski i unutraπnji razvojni suko-bi tek se stvaraju i mogu, ali i ne mora-ju, joπ biti introspektivni. Kako su egoi superego nedovoljno izgraeni, i me-hanizmi obrane koji obiljeæavaju bitneurotiËnog kod odraslih, npr. potiski-vanje, nisu dovoljno jaki da bi djelova-li u korist nesvjesnog i presvjesnog.Odnos prema sebi i svjesnom, premasadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti, kaoi odnos prema prostoru, nije jasno usta-ljen i istanËan. Svi odnosi djeteta sasvijetom u kome æivi u stalnom su iprivremenom nestajanju i ponovnomnastajanju, a svjesna sinteza tih odnosatek se stvara i ustaljuje. Iz obiljeæjaduπevnog æivota proizlaze i osnovnaobiljeæja neurotiËnosti u djetinjstvu.

Teπko je praktiËno naÊi jasnu gra-nicu izmeu neuroza i poremeÊajafunkcija, jer su tjelesne i funkcije liË-nosti u stalnom uzajamnom djelovanjute se i simptomi poremeÊaja funkcijaspavanja, hranjenja, mokrenja i drugiisprepliÊu s neurotiËkima. NeurotiËkiodgovori i simptomi u poËetku pred-stavljaju naËin prilagoavanja i odræa-vanja unutarnje ravnoteæe u novona-stalim uvjetima. Ako se snage liËnostiiscrpljuju u naporima da se ta ravnote-æa odræi, a nepovoljni uvjeti i pritisciuporno odræavaju, sukobi se ponavlja-ju i produbljuju, simptomi ustaljuju ineuroza postepeno organizira.

PSIHODINAMIKA I UZROCI

Spoznaje i stavovi o uzrocima neu-roza razlikuju se od πkole do πkole. Svisu suglasni u tome da su uzroci mno-gostruki, ali pojedine πkole pridajurazliËito znaËenje sljedeÊim Ëinitelji-ma:

Obiteljski odnosi

Nepovoljni obiteljski odnosi i opÊaobiteljska klima koja djeluje trajno, po-vreujuÊi dijete iz dana u dan, imajubitno znaËenje. Roditelji imaju stalanutjecaj na organizaciju nagonskih teæ-nji, na strukturu liËnosti i njihove funk-cije te na stvaranje i produbljavanjevanjskih i unutarnjih sukoba. SvojimneurotiËkim obiljeæjima i teænjama po-jaËavaju osnovnu strepnju i nepovjere-nje kod djeteta te sluæe kao primjer zaoponaπanje i poistovjeÊivanje. Na tajse naËin njihove neurotiËke teænje ob-navljaju u teæem obliku kroz djecu. Po-sebno se naglaπava znaËaj poviπenestrepnje, fobije, agresivnosti, otvore-nog ili prikrivenog odbacivanja djete-ta, pretjeranog zaπtiÊivanja i veziva-nja, spreËavanja procesa individualiza-cije i odvajanja, nedosljednosti u sta-vovima, osjeÊajne hladnoÊe i depresiv-nosti u obiteljskim odnosima.

Prema teoriji uËenja, neurotiËki su

simptomi nauËeni obrasci ponaπanja,koji se kroz uvjetovanje, poticanje ioponaπanje “uËe” i “usvajaju” od rodi-telja i drugih osoba iz okoline.

PsihiËki poremeÊaji

Posebno znaËenje pripisuje se trau-mama, kao πto su: prisustvovanje spol-nom odnosu roditelja, zavoenje i sek-sualno zlostavljanje djece, gubitakznaËajnih osoba (roditelja ili drugih,zbog napuπtanja, smrti, razvoda).Strepnja odvajanja, bliska fobiËnosti,javlja se kad se dijete odvaja od majke.Prva uobiËajena i normalna oËitovanjajavljaju se u uzrastu od 6 i 8 mjeseci, uvremenu kada se majka opaæa i doæiv-ljava kao cjelovit objekt, i znak su uz-napredovalih objektnih odnosa s maj-kom. Ako dijete ne izgradi odgovara-juÊu obranu od odvajanja, strepnja semoæe ponavljati kasnije u sliËnim okol-nostima (odvajanju ili prijetnji odvaja-nja) i postati znaËajan Ëinitelj u organ-iziranju neuroza i psihoza.

NoÊno mokrenje

NoÊno mokrenje (enuresis noctur-na) obiËno se pojavljuje u prvoj treÊinispavanja, i to preteæno u dubokim fa-zama spavanja ili na prijelazu iz dubo-kih faza u plitke. Mokrenju Ëesto pret-hode pokreti tijela. Osobu je u tom tre-nutku teπko probuditi, a ako se to uspi-je, ona je smetena i dezorijentirana.

Enuresis nocturna moæe biti pri-marna ili sekundarna. Primarnom enu-rezom nazivamo onu koja se nadove-zuje na fizioloπko noÊno mokrenje na-kon treÊe godine æivota, a sekundar-nom onu koja se pojavljuje nakonuspostavljanja noÊne kontrole mokre-nja poslije treÊe godine æivota.

Primarnu i sekundarnu enurezu na-

NEUROZE U DJETINJSTVU ∑ NO∆NO MOKRENJE

Mokar krevetSpoznaje o psihoneurozama odraslih ne mogu se u potpunosti primjenjivati na djecu.Posebnosti psihodinamike i naËin pokazivanja psihoneuroza u djetinjstvu proizlaze iz

posebnosti duπevnog razvoja i utoliko su naglaπenije ukoliko je dijete mlae.


21

zivamo idiopatskim enurezama, dok sesimptomatskim enurezama naziva ononoÊno mokrenje koje je posljedica ne-koga organskog poremeÊaja. Terminenuresis nocturna oznaËava ponajprijeidiopatsko noÊno mokrenje. U dobi od5 godina idiopatsku enurezu pokazuje15% djeËaka i 10% djevojËica. U naj-veÊem broju sluËajeva enureza presta-je u pubertetu.

U djece i odraslih koji boluju odidiopatske enureze nije utvreno po-stojanje ikakvoga psihijatrijskog pore-meÊaja. Njihove psihiËke tegobe po-sljedica su noÊnoga mokrenja, a najËe-πÊe su to osjeÊaji srama ili krivnje. TajporemeÊaj uzrokuje mnoga ograniËe-nja u æivotu djeteta i odraslog, vezanauz dogaaje kao πto su putovanja teæenidba i udaja.

Postoji nekoliko Ëimbenika koji ne-povoljno djeluju na pojavljivanje noÊ-nog mokrenja, a to su: stresne situacijetijekom dana te promjena rasporedaspavanje-budnost. Promjena rasporedaspavanje-budnost moæe potisnuti du-boke faze REM - spavanja, πto sljede-Êe noÊi stvara tzv. rebound fenomen,tj. pojavu veÊe koliËine dubokih fazaREM - spavanja, πto olakπava pojavunoÊnoga mokrenja te noÊi.

Griæenje noktiju

MotoriËke smetnje ponaπanja kaonesvjestan naËin kojim dijete oslobaaodreene unutraπnje emocionalne na-petosti jesu, na primjer: ritmiËko uda-ranje πakom u glavu ili glavom u kre-vet, grickanje noktiju, Ëupkanje kose,πkrgutanje zubima, gutanje zraka. Vje-ruje se da ta pojava katkad odræavadjetetovu nezadovoljenu potrebu zanormalnom komunikacijom s okoli-nom. Nema smisla silom suzbijati teaktivnosti djeteta. Nastojanjem da sepoboljπaju faktori okoline koji stimuli-raju emocionalni razvoj omoguÊuje sebolje rastereÊenje i zadovoljenje in-stinktivne napetosti ili zadovoljenjeemocionalnih potreba na zreliji naËin.

LIJE»ENJELijeËenje obuhvaÊa niz mjera, u pr-

vom redu sustezanje od bilo kakvogkaænjavanja ili poniæavanja djeteta, od-reene postupke samokontrole (upisi-vanje uspjeha i neuspjeha, uz simbo-liËne nagrade za uspjeh u obliku po-hvale i isticanja strpljenja za neuspjeh),redukciju tekuÊine prije spavanja, re-dovito mokrenje prije odlaska na poËi-nak. RazliËita su miπljenja o opravda-nosti buenja djeteta. Razumno je sta-jaliπte da je ono opravdano ako se po-

kaæe uspjeπnim, osobito ako se obaviprije nego roditelji idu na spavanje.SliËno je i s uporabom alarmnih urea-ja koji bude dijete u Ëasu mokrenja,πto, meutim, moæe katkad biti i uzro-kom joπ veÊe psihiËke tenzije u djeteta.

U veÊine djece trebat Êe pokuπati i sfarmakoterapijom: najjednostavnije jepoËeti s benziazepinima prije odlaskana spavanje ∑ s opravdanjem da se enu-reza javlja u Ëasu djelomiËnog buenjaiz dubokog spavanja, a ti lijekovi pro-pliÊuju duboko spavanje. Druga je mo-guÊnost terapija antidepresivom imi-praminom, u dozi oko 1 mg/kg na ve-Ëer prije spavanja, πto, meutim, nekistruËnjaci izriËito odbacuju. U djece ukoje se utvrdi da je volumen mokraÊenoÊu veÊi nego po danu i da je specifiË-na teæina te mokraÊe manja od 1 020,treba pokuπati s malim dozama dez-mopresina, 20-40 mg prije spavanja, uobliku intranazalnog spreja.

Eureza obiËno i spontano prestaje,najkasnije oko puberteta.

Psiholoπki profil: kako uzrok noÊ-nog mokrenja moæe biti i dubok psi-hiËki poremeÊaj u obitelji, s teπkoÊamau rjeπavanju sukoba, u lijeËenju je po-trebna psihoterapija djeteta i majke(odnosno Ëlanova obitelji).

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

HIPERAKTIVNOST I POREME∆AJ PAÆNJE U ©KOLSKOJ DOBI

Nisam zloËestPolazak djeteta u πkolu velik je dogaaj u njegovu æivotu i æivotu njegove obitelji. Uspjeh uπkoli postaje vrlo znaËajan segment u æivotu djeteta, a poËesto i najvaæniji u vrednovanju

djeteta, kako od uËitelja i roditelja, tako i drugih uËenika i od djeteta samoga.

Meutim, svi uËenici nisu i ne mo-gu biti podjednako uspjeπni u πkoli. Naπkolski uspjeh, uz intelektualne spo-sobnosti djeteta, utjeËu brojni i razliËitiËimbenici, kao πto su zdravstveno sta-nje, emocionalno stanje, situacija uobitelji i πkoli…

Problemi poËinju u πkoli

OpÊenito govoreÊi, πkolski neus-pjeh definiramo kao stanje kada uËe-

nik tijekom πkolske godine, preteæitoili stalno, ima negativnu ocjenu iz jed-nog ili viπe predmeta, ili ponavljarazred. Bez obzira na njegov uzrok iliuzroke, πkolski neuspjeh dovodi dofrustracije djeteta. Ako uËeniku s neus-pjehom ne pruæimo pravovremenu po-moÊ, pojavit Êe se emocionalne pote-πkoÊe, pad samopouzdanja i samopo-πtovanja. Neuspjeπnost, sama po sebi,demotivira uËenika za ulaganje vreme-

na i truda u uËenje, on postaje nezain-teresiran, “lijen” i poËesto prekida re-dovito πkolovanje.

Jedan je od Ëestih i vaænih uzrokaπkolskoga neuspjeha prisutnost pote-πkoÊa iz kruga ADHD (Attention De-ficit Hyperactivity Disorder ∑ sindromhiperaktivnosti i poremeÊaja paænje)poremeÊaja kod πkolske djece. Procje-njuje se da se ADHD javlja kod 5 ∑ 7%πkolske djece, i to 4 ∑ 5 puta ËeπÊe kod


22

djeËaka nego kod djevojËica.Radi se o razvojnom poremeÊaju

koji obiljeæavaju poteπkoÊe u obliku:• pretjeranog nemira (hiperaktiv-

nosti),• deficita paænje i koncentracije,• smanjene moguÊnosti

kontrole vlastitih impulsa(impulzivnosti).

Navedene poteπkoÊe re-zultat su minimalnih odstupa-nja u funkcioniranju mozga,a svaka od njih moæe biti izra-æena u veÊoj ili manjoj mjerite u razliËitim meusobnimkombinacijama. UzrociADHD∑a povezuju se s na-slijeem, oπteÊenjima mozgau trudnoÊi ili pri porodu te srazliËitim bolestima, kao πtosu preboljeli meningitis, en-cefalitis, febrilne konvulzijeili ozljede glave.

Taj se poremeÊaj kod djece najËe-πÊe dijagnosticira u vrijeme pripremeza πkolu i na poËetku πkolovanja. Bu-duÊi da su djevojËice manje nemirne iagresivne od djeËaka, dogaa se da sekod njih poremeÊaj paænje i koncen-tracije uoËi tek u 5. ili 6. razredu, kadse pojave veÊe teπkoÊe u usvajanju na-stavnoga gradiva.

Sva djeca s ADHD∑om ne pokazu-ju iste simptome, a i kod istog djetetasimptomi variraju ovisno o situaciji,postavljenim zahtjevima, dobi dana,umoru djeteta, meteoroloπkim prilika-ma …

©etnja razredom

Kod nekih uËenika s tom proble-matikom prevladava motoriËki nemir,koji je izraæeniji πto je dijete mlae. Tadjeca ne mogu dugo sjediti, sjede narubu stolice, maπu nogama, ustaju, πe-taju razredom. Zbog poteπkoÊa s paæ-njom i koncentracijom, nisu u stanju,poput svojih vrπnjaka, paæljivo pratitiedukativne sadræaje tijekom nastave,Ëesto u radu neπto previde, preskoËe, asvako dogaanje odvlaËi im paænju sasadræaja kojim se trebaju baviti. Njiho-va nedostatna sposobnost samokontro-le oËituje se nestrpljivoπÊu da πto prije

zavrπe neπto Ëime se bave - nedostajeim ustrajnosti. U kontaktu s drugima,Ëesto ih prekidaju u njihovim aktivno-stima, upadaju im u rijeË, ne mogu Ëe-kati na svoj red u igrama. Isto tako,Ëesto poduzimaju razliËite, ponekad i

opasne aktivnosti, ne vodeÊi raËuna oposljedicama, a ta njihova nepromi-πljenost dio je simptomatologijeADHD-a.

Uz te, osnovne poteπkoÊe, kod dje-ce s ADHD-om javlja se i emocionalnanestabilnost, niska tolerancija na fru-stracije/uskrate, pa su sklona ËestomplaËu, ili svai, imaju provale nekon-troliranog bijesa, lako se potuku s vr-πnjacima. Iako vrlo nemirna, „cijelidan u pokretu, kao da su navijena”, tadjeca znaju biti motoriËki nespretnijaod svojih vrπnjaka, teπko nauËe vozitibicikl, nespretna su u igrama loptompa im to smeta u nastavi TZK.

Vaæno je istaknuti da uËenici sADHD-om nisu neodgojeni, zloËesti,lijeni i neodgovorni, oni samo imajuneke posebnosti u svom razvoju i zbognjih funkcioniraju neπto drugaËije odostalih uËenika. Oni ne znaju uzroksvoga ponaπanja i, pogotovo, ne moguga kontrolirati pa ih je nepravedno inesvrhovito za to kaænjavati.

Roditelji i uËitelji Ëesto ne prepoz-naju pravovremeno o Ëemu se radi, pana osnovi njihovih neujednaËenih po-stignuÊa u πkoli donose zakljuËke po-put: “On moæe, ali ne pazi” ili „Onmoæe kad hoÊe”. A ja bih poruËila:„Da, oni mogu, a na nama je odraslima

iz njihove okoline da, skupa s njima,otkrijemo πto i kako najbolje mogu i daim u tome pomognemo, gradeÊi svojodnos s njima na pozitivnome, potiËu-Êi ih i hvaleÊi za sva postignuÊa i napo-re koje uloæe.” Naπ trud i uloæeno vri-

jeme rezultirat Êe oËuvanjemnjihove volje za uËenje, a po-sebno njihova samopouzdanjai samopoπtovanja, πto Êe im bi-ti od neprocjenjive vrijednostiza cijeli æivot. Jer, πkolski jeuspjeh podjednako vaæan hi-peraktivnom uËeniku kao isvakom drugom.

Problematika πkolskogneuspjeha ili, bolje reËeno, ne-postizanja πkolskog uspjehaprimjerenoga uËenikovim in-telektualnim sposobnostima,treba biti sustavno rjeπavana uπkoli, suradnjom uËitelja i

struËnih suradnika, uz neophodnu su-radnju roditelja. Njihova dobra surad-nja omoguÊava dovoljno rano prepoz-navanje uËenika s ADHD-om, bilo dauËitelji ili roditelji iniciraju struËnuobradu, neophodnu za dijagnosticira-nje tog poremeÊaja.

Pravovremenim prepoznavanjemuËenika s ADHD-om te primjenom od-govarajuÊih postupaka i mjera pomoÊiu obitelji i πkoli, mogu se postiÊi zna-Ëajni rezultati, kako u postizanju πkol-skog uspjeha, tako i u socijalnom funk-cioniranju tih uËenika.

Vaæno je prihvatiti da ADHD NEZNA»I DA DIJETE NIJE PA-METNO.

Krajnji cilj svih onih koji se uklju-Ëuju u uËinkovito rjeπavanje te proble-matike jest pomoÊ djeci i mladima dapostanu stabilne i zadovoljne odrasleosobe, sposobne za uËinkovito noπenjes razliËitim teπkoÊama i problemima skojima Êe se susretati u æivotu. Jer,“kad jednom zavrπi πkolovanje, svijetÊe biti drugaËiji. NaÊi Êe mjesto na ko-jemu nije vaæno je li s osam godinaznao izraæajno Ëitati i pisati. Ali, akose poËne mrziti jer nije dobar u πkoli,upast Êe u rupu iz koje Êe se iskopavatido kraja æivota.”

Æeljka MijakoviÊ, dr.med.


23

©to je dijete mlae, simptomi bo-lesti su æeπÊi i obiljeæeni su br-zim razvojem i generalizacijom

po cijelom organizmu. To se posebnoodnosi na najËeπÊe djeËje bolesti, nabakterijske ili virusne bolesti cijelogdiπnog sustava, u 10 - 15% sluËajevakomplicirane upalom pluÊa, Ëesto sazahvaÊanjem paranazalnih sinusa isrednjeg uha. Po uËestalosti slijede raz-ni nesretni sluËajevi, najËeπÊe razneozljede. Navedene skupine Ëestih bo-lesnih promjena djeËje dobi najËeπÊisu moguÊi predmet radioloπke obradedjece. Ostale patoloπke promjene dje-Ëjeg organizma, ukljuËivo priroeneanomalije, rijetke su, ali njihova rend-genska obrada zahtijeva koriπtenje ve-likih doza zraËenja u svakom pojedi-naËnom sluËaju. Posebnosti i zdravog ibolesnog djeËjeg organizma imaju svojodraz i na specifiËni rendgenski nalaz isimptome, u odnosu na odrasla Ëovje-ka. Tek su u adolescentskoj dobi radio-loπki nalazi skoro istovjetni ili istovjet-ni s nalazima u odrasloj dobi.

TIMSKI RAD

VeÊ se prije viπe od jednog stoljeÊauvidjelo da su specifiËnosti djeËjeg or-ganizma tolike da se pojavila potrebaza posebnom specijalnosti medicinekoja se bavi iskljuËivo prevencijom,dijagnostikom i lijeËenjem djece ∑ pe-dijatrijom. Ona je toliko potrebna izahtjevna da se postepeno trajanje spe-cijalizacije za pedijatra produæivalo sprijaπnje tri na sadaπnjih pet godina. Uradioloπkoj dijagnostici djeËji je orga-nizam takoer toliko specifiËan u od-

nosu na odraslu osobu, da se pokazalokorisnim da se djetetu radioloπki po-sveÊuju radiolog i inæenjer radiologijekoji su posebno orijentirani i time isku-sni samo za pedijatrijsku radiologiju.Opravdan je naziv radiolog, ne samorendgenolog, jer se on uz rendgenolo-giju bavi i koriπtenjem ostalih zraËe-nja, ultrazvukom i magnetskom rezo-nancijom. Radiolog nije i pedijatar, aliako je on stalni Ëlan tima u pedijatrij-

skoj bolnici, on je u stalnom kontaktu spedijatrima pa radiologija postaje onoπto uvijek i svagdje i treba biti ∑ kliniË-ka radiologija, Ëiji se nalazi temelje ina kliniËkim, i na radioloπkim simpto-mima. Takav Êe timski rad poboljπati iubrzati dijagnozu u oboljelog djeteta.Nadalje, poπtedjet Êe dijete πtetnih su-viπnih ozraËivanja jer Êe Ëlanovi timazajedniËki zakljuËiti treba li primijeni-ti rendgensku pretragu s potencijalnoπtetnim ionizirajuÊim zrakama ili Êe zadijagnozu biti dostatna neionizirajuÊaultrazvuËna ili kakva druga pretraga.Tako Êe timski rad oko bolesne djecebiti jamstvo za poπtivanje zahtjeva me-

dicinske etike, otklanjajuÊi moguÊnostneracionalnog upuÊivanja na rendgen-ske pretrage i opasnost zaboravljanjamjera prevencije i zaπtite od suviπnogozraËivanja.

DjeËji je organizam osjetljiviji ododrasloga na ionizirajuÊa zraËenja, patako i na ona iz rendgenskih dijagno-stiËkih ureaja. Najosjetljiviji su spol-ni organi (testisi i ovariji) i krvotvorniorgani (koπtana sræ). Posljedice mogubiti ili genetiËke (nasljedne bolesti nanekom od pripadnika sljedeÊih gene-racija ozraËene osobe) ako su ozraËenispolni organi, ili su posljedice somat-ske (leukemija ili rak kojeg organa)ako su ozraËeni krvotvorni organi; tezloÊudne bolesti, ako do njih uopÊe do-e, oËituju se poslije vremena latencijeod 6 do 40 i viπe godina od ozraËenja.Rendgenske pretrage trebaju se raditina djeËjem odjelu, s radioloπkim osob-ljem posebno iskusnim na zaπtiti bole-sne djece od zraËenja, s najmodernijimrendgenskim aparatima i sa specijal-nim pomoÊnim ureajima i fotograf-skim materijalom koji Êe skratiti nadjeliÊ sekunde zraËenje iz rendgenskecijevi, sa svim potrebnim predmetimaza zaπtitu najosjetljivijih djeËjih orga-na od zraËenja. Pri odluci hoÊe li sejedno dijete uputiti na rendgensku pre-tragu ili ne, mora se, ovisno o kliniË-kim simptomima bolesti, odvagati iz-meu maksimalno potrebne koristi zaπto raniju i toËniju dijagnozu i mini-malno dostiæne πtete od ozraËivanja.Radi li se tako poπtujuÊi sve navedenezahtjeve, moguÊnost da se npr. zbog sni-manja pluÊa dobije rak pluÊa jest jedan

RADIOLO©KA DIJAGNOSTIKA U DJE»JOJ DOBI

KORIST I ©TETA NA VAGIDijete je dijete, a ne odrastao Ëovjek u malom. Ono se od odraslogËovjeka razlikuje u anatomskom, fizioloπkom i psiholoπkom, ali i u

patoloπkom pogledu. Te su razlike to jaËe izraæene πto je dijete mlae, tadsu slabije i otporne imune snage organizma.


24

TJELESNI S NAO»ALAMA - ZA©TO NE?SjeÊam se svojeg πkolovanja. Morali smo poπtivati odreena pravila. Nitko nam nije

objasnio zaπto. Kute su bile obvezne. Nismo smjeli nositi nakit. Boæe saËuvaj πminke ilakiranih noktiju! Zabrane nam se nisu sviale, ali smo ih se morali dræati.

rak na pet milijuna snimki pluÊa, kakoto pokazuje znanstvena analiza u jednojnaπoj bolnici za djeËje pluÊne bolesti.

»ESTO DOVOLJNA JEDNASNIMKA

Vrijedno je znati neke primjere izsvakodnevne prakse kako na minimumsvesti πtetu od ozraËivanja djeËjeg or-ganizma, a uz maksimalnu dijagnostiË-ku korist. NajËeπÊe se u djece snimajupluÊa i paranazalni sinusi, jer su diπniputovi najËeπÊe sjediπte bolesti u djece(uz njih i ozljede koje se, naravno, uvi-jek moraju snimiti poπtujuÊi sve mjerezaπtite od suviπnog ozraËivanja).

Pedijatar svojim znanjem i isku-stvom odreuje da li i kada treba sni-miti pluÊa; kontrolne snimke ne smijubiti preËeste; ako bolest jenjava, bit Êedovoljna prva snimka. No, s druge stra-ne, ako se ne snima kad treba, bolest semoæe zakomplicirati i trebat Êe mnogo

snimki i specijalnih dopunskih pretra-ga. Nikako se ne smije popuπtati zah-tjevima roditelja pa snimati kad ne tre-ba, niti automatski snimati svako dije-te koje kaπlje i ima temperaturu. Broj-ne su zemlje prihvatile pravilo da sedijete smije snimati samo uz pismenipristanak roditelja. Mala su djeca prisnimanju nemirna, pa da se ne snimaponovno ako je prva snimka neoπtra, tase djeca dræe fiksirana u posebnom ure-aju zvanom Baby-Fix, dok malo veÊudjecu pomoÊnik ili roditelj pridræavazaπtiÊen posebnom pregradnom stijen-kom. U prvih pet godina æivota para-nazalni sinusi snimaju se tek izuzetno,jer su u toj dobi oËi joπ vrlo osjetljive,a ako se snima, tada se to radi s poseb-no usmjerenom rendgenskom cijevi.Pri snimanju pluÊa i paranazalnih si-nusa, oko vrata treba staviti “olovni”ovratnik da se od zraËenja zaπtiti osjet-ljiva πtitna ælijezda, πto za deset puta

smanjuje dozu njenog zraËenja. U di-jagnostici tuberkuloze pluÊa moæe po-moÊi koæna tuberkulinska proba. Kadgod je moguÊe, koristi se dijagnostikaultrazvukom, Ëija zraËenja nisu πtetna,ili, rijetko, skupim ureajem za mag-netsku rezonanciju. Rendgenski pre-gledi trbuπnih organa i kukova zahtije-vaju veÊu koliËinu rendgenskih zraka,πto optereÊuje i moæe oπtetiti testise ilijajnike. Ultrazvuk je posve zamijeniorendgen za dijagnostiku bolesti i de-formacija kukova, osim moæda prijeoperacije. Za tupe ozljede trbuπnih or-gana vrjedniji je ultrazvuk. Deforma-cije kraljeænice ortoped moæe vjeπtijekontrolirati mjerenjima nego rendgen-skim snimkama. Za dijagnostiku srËa-nih bolesti rendgen biva potiskivanraznim ultrazvuËnim pretragama, pa imagnetskom rezonancijom.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Okulistika

Tih davnih godina u isti je koπstrpana i “zabrana” noπenjanaoËala na tjelesnom. Ni tu ni-

smo pitali zaπto, ali nam se dopala. Njesmo se rado pridræavali. Tjelesni namje dobro doπao da skinemo naoËale.»esto ih poslije vjeæbanja nismo viπeni stavili.

Godinama poslije, neki stavovi suse promijenili. Kute su davno zaborav-ljene, πminka i nakit toleriraju se doodreene mjere. Jedino joπ za naoËalena satu tjelesnoga u mnogim πkolamavrijedi uvrijeæena pretpotopna zabra-na.

Kad me roditelji pitaju smije li di-jete nositi naoËale za vrijeme sata tje-lesnog, i ja se kao okulist upitam zaπtozapravo djeca ne bi smjela imati nao-Ëale na tjelesnom.

Pokuπavam dokuËiti razlog. Nekaddavno naoËale su se mogle razbiti, akomadiÊi stakla mogli su povrijeditioko. Meutim, danas se dioptrijske le-Êe proizvode od plastiËne mase visokesigurnosti na pucanje. Dakle, taj jerazlog otpao.

Koji joπ? Moæda bi roditelji moglibiti ljuti na uËitelja tjelesnoga koji do-puπta noπenje naoËala onda kad postojiπansa da se naoËale skrive, ruËkicapukne... a oni Êe tada morati kupiti no-vi okvir. Izdatak na koji nisu raËunali.Pa da se izbjegne sukob s roditeljima,bolje je u πkoli zabraniti i - gotovo.Upitam roditelje πto im je vaænije: raz-bijene naoËale koje moraju nadokna-diti ili zdravlje njihova djeteta. Svi Êeradije riskirati naoËale. I to je isprav-no! Dakle, ni roditeljski stav prema

naoËalama ne bi trebao biti problem irazlog konflikta sa πkolom.

Moæda postoji joπ neki razlog zazabranu koji ja ne znam. A moæda je tosamo pravilo koje je vrijeme pregazi-lo, samo ga se nitko nije sjetio promi-jeniti.

Posljedice loπeg vida

Izvoenje preciznih, nekad i riziË-nih pokreta zahtijeva dobar vid. Dijetekoje æeli biti poput svojih vrπnjaka Ëe-sto Êe nastojati odraditi sve πto uËiteljtjelesnog zahtijeva. Ako ne vidi do-voljno bez naoËala, nije sposobno iska-zati svoj potencijal.

Jedna je krajnost kad dijete koje nevidi dobro - precijeni svoje moguÊno-sti i ozlijedi se. Sve u æelji da bude kaoostali u razredu. Da mu se ne rugaju.


25

Druga je krajnost dijete koje se bo-ji. Boji se skoËiti jer ne zna gdje Êe seodraziti; boji se lopte jer nije sigurnogdje je loviti. Boji se sudara s drugimdjetetom jer mu je pred oËima kaos imuteæ i ne snalazi se u prostoru. Bojise, boji se sve viπe, na kraju mu tjelesnipostaje noÊna mora koje bi se najradijeoslobodio... Dijete gubi vjeru u svojesposobnosti, povlaËi se u osamu i sveje nesigurnije. Neuspjesi se niæu, aumjesto strahom, njegovo ponaπanjemoæe se nepravedno protumaËiti kaolijenost i zabuπavanje.

Upravo u takvim situacijama oku-list bi mogao iskustvom i svojim nala-zom pomoÊi psiholozima i pedagozi-ma u procjeni toga πto pojedino dijete,s obzirom na vid, moæe, odnosno smi-je. Dodatno oteæava πto vrijeme teËe, adjeca rastu. Pritom vide onako kakovide. Postaju ljudi, ovakvi ili onakvi, sviπe ili manje samopouzdanja, uspje-πni koliko su im okolnosti dopuπtale...

Kako uËitelj tjelesnog moæepomoÊi

UËitelji, kao i veÊina nas, polaze odpretpostavke da djeca koja su im po-vjerena vide dovoljno dobro da sveπkolske aktivnosti mogu uspjeπno svla-davati. Valjda bi im netko skrenuo paæ-nju da to nije tako. ©to ako im nitko neukaæe? Tada su im naoËale na djetetujedini pokazatelj da postoji problem svidom. A πto ako uËitelj nema prilikevidjeti naoËale na djetetovom nosu?Kako Êe onda znati da to dijete vididrukËije od svojih vrπnjaka, pa i od

njega samog?NaoËale su i te kako potrebne za

dobar vid pri pisanju, Ëitanju i gleda-nju na ploËu i djeca koja bez njih nevide, obiËno ih koriste. UËitelj tjele-

snog ne provodi vrijeme s djecom urazredu. Nema priliku vidjeti tko ihmora nositi.

UËitelj tjelesnog sreÊe djecu nakonπto se u svlaËionici presvuku i ulete udvoranu. NaoËale su tada obiËno ski-nute i pospremljene uz ostalu odjeÊu.Dijete koje bi ih moralo nositi radi bo-ljeg snalaæenja u prostoru, sad je ostav-ljeno na milost i nemilost onom mute-æu kojim raspolaæe golim okom. TouËitelj na satu tjelesnog ne zna. Od ta-kvog djeteta oËekuje da se ponaπa kaoostala djeca koja imaju sreÊu da dobrovide. Ocjena Êe biti u skladu s dojmomkoji je uËitelj stekao.

©to uËiniti

Nakon pregleda svakog djeteta,okulist bi trebao roditeljima odvagnutirazloge ZA i PROTIV noπenja naoËalaza vrijeme tjelesne aktivnosti. To je

posebno vaæno u djece koja naoËalemoraju nositi stalno, jer bez njih nevide. S nalazom bi trebao biti upoznatprvenstveno roditelj, a zatim lijeËnikπkolske medicine i netko u πkoli. Taj“netko” trebao bi proslijediti informa-ciju o noπenju naoËala i uËitelju tjele-snog. Kako bi bilo kad bi svaki uËiteljtjelesnog bio upoznat s time koja djecamoraju stalno nositi naoËale? Kako bibilo da ih na satu tjelesnog podsjeti nanaoËale ako ih ne vidi na djetetu? Ka-ko bi bilo da se za takve uËenike uzmeu obzir da Êe neke aktivnosti takvomdjetetu biti kompliciranije, ali ne i ne-moguÊe izvesti? Napominjem to jer suneki roditelji izjavili da u πkoli shvateozbiljno tek kad im se donese lijeËniË-ka potvrda da dijete treba potpunoosloboditi tjelesnih aktivnosti. Jednabriga manje. Ili sve, ili niπta!

Zaπto? Neka dijete vjeæba, ali muomoguÊimo da to radi na siguran na-Ëin. Dijete s naoËalama normalno jedijete. Tek kad mu ih skinemo, uËinilismo ga nesposobnim. Nemojmo to ra-diti!

Neka dijete dobro vidi dok trËi zaloptom poput svojih vrπnjaka, nekaskaËe i igra se. Neka je aktivno u onomπto moæe. OπteÊene naoËale nekako Êe-mo nadoknaditi, ali samopouzdanjenaπe djece nikad neÊemo ako propusti-mo razdoblje u æivotu kad se ono naj-bolje razvija.

Baπ zato - ja sam za tjelesni s nao-Ëalama!

Mr.sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr.med.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

BITI DRUK»IJIMnogo je naËina i razloga zbog kojih moæemo postati druËiji u nekoj socijalnoj grupi.

Nekad nas na to prisili kakav hendikep, nekad preseljenje; nekad sposobnosti imoguÊnosti, a nekad nemoguÊnosti; nekad imovinsko stanje, a nekad obiËaji.

Odrastao Ëovjek, s izgraenimsamopouzdanjem i vjerom usebe, moæe svoju razliËitost

prihvatiti, Ëak i njegovati. No, djetetu

koje njegova grupa "obiljeæi" zbograzliËitosti bilo koje vrste, nije lako no-siti nametnuto breme.

Ono πto πkolsko dijete povreuje i

svrstava u kategoriju drukËijih, najËe-πÊe je poruga njegovih vrπnjaka. Kadmu se rugaju, oznaËavaju ga loπijim,nesposobnijim i manje vrijednim, iako


26

im to nije osnovna namjera. Oni zapra-vo æele istaknuti sebe i biti vaæni.PodcrtavajuÊi neËije nedostatke, djecakoja se rugaju poruËuju da su bolja odonoga kome se rugaju i da zato zaslu-æuju pozornost i ljubav. Osim toga, po-miËuÊi pozornost na tue nedostatke,manje primjeÊuju svoje.

Utopljen u grupi

Kad se ruganje dogodi u razredu,velika je vjerojatnost da Êe se inicijato-ru pridruæiti joπ koje dijete jer Ëlanovigrupe imaju osjeÊaj da u grupi prestajeindividualna odgovornost. Viπe to nijeuËinio netko konkretan, veÊ "oni" ∑ in-dividue utopljene u grupi. No, kolikoje grupi lakπe preuzeti inicirane oblikeponaπanja, toliko je djetetu kojem serugaju teæe. Ono nije samo "obiljeæe-no", veÊ je i izdvojeno i suprotstavlje-no cijeloj grupi, kao da grupa umnaæaenergiju protiv njega.

Takvu reakciju razreda moæe izaz-vati i nesmotren ili prekritiËan komen-tar uËitelja, kao πto je "ti si lijen", "ne-posluπan" ili "nepopravljiv". Djeca joπnemaju izgraen vrijednosni sustav, pase povode za procjenama odraslih. Onajoπ ne razumiju uzroËno - posljediËneodnose, pa koriste zakljuËke odraslih.Zbog toga je odgovornost odraslihdvostruka. ProsuujuÊi kritizerski i spomanjkanjem empatije, oni ruπe sa-mopoπtovanje djeteta i pritom joπ slu-æe kao komunikacijski modeli. TakonepodræavajuÊi komentari odraslih po-staju dozvola za izrugivanje.

Meta izrugivanja naroËito lako po-staju najmlaa djeca u razredu. Polagodine ili Ëak cijela godina razlike utoj dobi neminovno se odraæava na dje-tetovu sposobnost reagiranja na zah-tjeve. UsporeujuÊi se meusobno,djeca koja neπto ne mogu kao ostali,pomiπljaju da s njima neπto nije u redu.Ako uz to doæive smijeh i ruganje, unjima Êe rasti otpor prema sredini i ak-tivnostima koje im stvaraju nelagodu.Najstarija djeca u razredu najËeπÊe slakoÊom svladavaju gradivo, naprostozbog svoje zrelosti.

Ivanova priËa

Sa zebnjom u srcu Ivan se vraÊao izπkole. Usred noÊi majku je probudilo

njegovo vriπtanje. Pojurila je u sobu ijedva razbudila uplakanog sina. "Nedaj me u πkolu...Ne daj me u πkolu...",jecajuÊi je ponavljao. Kada se sutradanprobudio, nije htio priËati o svom snu.Danima je bio potiπten. No, mama nijeodustala. Povela ga je na izlet na Slje-me. Njih dvoje proveli su dan sami.IspriËala mu je kako se muËila s tabli-com mnoæenja koju nikako nije moglaupamtiti, kako joj je zbog toga bilo mu-ka iÊi u πkolu i kako su joj se djeca izrazreda rugala. Tada je njen sin odlu-Ëio priznati da je njegov problem Ëita-nje. Kad bi ga uËiteljica prozvala, nje-mu bi od straha zatitrala slova i viπenije znao gdje je stao, u kojem je redui πto Ëita. UËiteljica bi se ljutila da jeodsutan, a djeca su mu se smijala. Po-sebno ga je boljelo πto mu se smijala idjevojËica koja najbolje Ëita i πto onasigurno misli kako je glup. Toliko sebojao da Êe mu se to ponovo dogoditi,da viπe nije znao za sebe i prije nego liga je uËiteljica prozvala.

Mama ga je odvela logopedu, kojije ustanovio da je taj, natprosjeËno in-teligentan djeËak, imao problema s di-sleksijom i djelomice s disgrafijom. Si-stematski rad od nekoliko tjedana veÊje donio prve rezultate. Mama je obja-snila uËiteljici o Ëemu se radi i zamoli-la je da ga neko vrijeme ne proziva.Zatim ga je uËiteljica pitala da li biproËitao pjesmicu koju je veÊ znao na-pamet i pred svima ga pohvalila, a on-da su se dogovorili da Êe se on samjaviti da neπto kratko proËita kad osjetida to moæe. Trebalo je vratiti samopo-uzdanje. Nakon dva mjeseca, Ivan je srazumijevanjem proËitao svoju prvuknjigu. Odjednom mu je bilo silno vaæ-no dobiti odliËan iz lektire jer je takopostao sliËan djevojËici koja najboljeËita i koja ga je najviπe zadirkivala (iliga je njezino zadirkivanje najviπe bo-ljelo).

Ako smo prije polaska u πkolu iz-gradili odnos povjerenja s naπim djete-tom, ono Êe nam se poæaliti i oËekivatiod nas da mu budemo pomoÊ i potpo-ra. Samo sluπanje i suosjeÊanje veÊ Êeolakπati njegovu nelagodu jer murazumijevanje odraslih kojima vjerujepomaæe da vrati samopouzdanje. Ne-

kad Êe biti dovoljno objasniti zbog Ëe-ga nastaju njegove teπkoÊe i πto ga ËinidrugaËijim, npr. da gleda u kriæ jer muje "jedan miπiÊ u oku narastao maloduæi", ili nosi flaster na naoËalama dabi se to ispravilo, ili nosi dugaËke ru-kave i kad je toplo da bi se zaπtitio odalergije. Bitno je da se to moæe svako-me dogoditi, ali to ne znaËi da si pame-tan ili nisi, da si dobar ili nisi, da siprijatelj ili nisi. Kada dijete prihvatimirno obrazloæenje svojih roditelja, "-citirat" Êe ga na sliËan naËin i svojimvrπnjacima. A Ëim djeca (i ne samodjeca) osjete da onaj kome su se rugalinema problema s onim zbog Ëega muse rugaju, prestaje im biti zanimljiv.NaÊi Êe nekoga tko Êe svojim burnimreakcijama potpaljivati i pothranjivatinjihovu "zajedljivu igru".

Ako pak roditelji shvate da je djete-tu potrebna pomoÊ, tada su opet oni tikoji ga trebaju povesti specijalistu ilidodatno proraditi ono πto dijete nijeuspjelo svladati. Niæi su razredi vrije-me kada se formiraju radne navike inavike prevladavanja poteπkoÊa. Tenam navike najËeπÊe ostaju kao ob-razac cijelog æivota. No, zbog brzine ukojoj æivimo, najËeπÊe nemamo do-voljno vremena i æivaca bodriti dijeteu pronalaæenju vlastitih stilova uËenjai svladavanja izazova, veÊ mu nudimogotova rjeπenja. Tako ga nauËimo daÊe ga uvijek netko "spasiti". Rezultatje nesamostalo dijete, koje nemarazloga osamostaliti se.

Perfekcionizam

Druga je krajnost postati drukËijizbog prevelikog oËekivanja roditelja.Nije rijedak sluËaj da roditelji djeteto-va postignuÊa u πkoli doæivljavaju kaosvoja. Oni imaju najbolje namjere: æe-le djetetu omoguÊiti ono πto sami nisumogli ili imali. Smatraju da je stvara-nje uvjeta jedino πto oni trebaju uËiniti,a na djetetu je da zauzvrat daje najbo-lje rezultate. Jer, da su oni imali takveuvjete, gdje bi im bio kraj! Kada dijeteiz πkole donese dobru ocjenu ili po-hvalu, oni smatraju da je to "normal-no". Nemaju ga potrebu pohvaliti, veÊodmah pitaju za sljedeÊi zadatak kojije pred djetetom. Ako pak ocjena nije


27

najbolja, u Ëudu pitaju kako to, zaπtonije. Dijete tako uËi da je prihvaÊenosamo kad je najbolje. Roditelji to radejer svom djetetu æele dobru buduÊnost,a nisu svjesni da mu ugrauju strah odneuspjeha i perfekcionizam koji Êe gau æivotu viπe koËiti nego πto Êe mupomagati.

A kada se pojavi problem, roditeljis velikim oËekivanjima nastoje ga rije-πiti kaznama i kritiziranjem. Na prituæ-be djeteta da mu se rugaju, oni odgova-raju: "Nije to niπta!". Na taj su naËinsvom djetetu poruËili da ga nerazumiju, jednako kao ni oni koji su gapovrijedili. Dalje se povjeravati ta-kvim roditeljima znaËilo bi samo pro-dubljavati svoju bol. Zato je sigurnijepovuÊi se u sebe. To je naËin kako segubi povjerenje i gradi jaz izmeu dje-teta i roditelja. Otpor u koji dijete poË-ne ulaziti u niæim razredima poveÊavase u vrijeme puberteta i adolescencije,kada moæe narasti do odbijanja svegaπto ima veze sa zahtjevima autoriteta.Kada jednom stvorimo zid izmeu se-be i svoga djeteta, teπko Êemo ga sruπi-ti bez pomoÊi psihoterapeuta, jer naj-ËeπÊe neÊemo biti svjesni kako smoizgradili nepovjerenje i kako ga odræa-vamo.

Alarm da se djetetu dogaa neπtoπto ne smije povjeriti roditeljima jest ilijenost. Djetetu se ne da raditi, uspo-reno je, Ëesto zastajkuje, odugovlaËi,teπko se odluËuje za neku aktivnost.Razlozi su gotovo redovito u neugod-nim iskustvima koja nastoji potisnuti ikoja ga koËe da nesputano prihvati di-namiku æivota. Ta neugoda moæe imatiizvoriπte u πkoli, ali isto tako moæe bitirezultat konfliktnih odnosa u domu, sroditeljima ili braÊom.

Adaptacija, bunt ili autentiËnost

DjeËja ponaπanja uvijek imaju svo-ju logiku. ©to preostaje djetetu "obilje-æenom" na bilo koji naËin? Jedna jemoguÊnost da zatomi svoje osjeÊaje imisli i pokuπa "zaraditi" paænju i pri-hvaÊanje drugih ËineÊi ono πto pretpo-stavlja da bi im se svialo. Druga jemoguÊnost postati buntovan. SvojomdrskoπÊu, stalnim otporom i odbija-njem svega πto mu se ponudi ili traæi

od njega, skretat Êe pozornost na sebe.No, to Êe biti negativna pozornost.Stalno Êe isticati πto neÊe, ali Êe pritome potpuno potisnuti πto je to πtoistinski æeli. Oba stila ponaπanja negi-raju autentiËnost biÊa jer zatiru kon-takt s osobnim mentalnim i emocio-nalnim svijetom. I u jednom i u dru-gom sluËaju dijete Êe prestati biti onoπto jest. Prestat Êe izraæavati svoje mi-sli i osjeÊaje jer Êe strah od neprihva-Êanja uvijek lebdjeti nad njegovomglavom.

Polazak u πkolu velik je izazov ipromjena za svako dijete. ©to ga tamoËeka, da li Êe se snaÊi, hoÊe li naÊiprijatelje, kakav Êe odnos uspostaviti suËiteljem ili uËiteljicom, kako Êe rea-girati na πkolske obveze: od sjedenja uklupi, preko praÊenja nastave do pisa-nja zadaÊa i uËenja? Sve su to dilemekoje muËe roditelje viπe nego djecu jerdjeca osjeÊaju uzbuenje zbog polaskau πkolu, ali nemaju u svijesti analitikusvih moguÊih problema kakvu znajurazraivati roditelji.

A kad neπto oËekujemo, onda svojupozornost usmjeravamo na oËekivano,pa Êe nam promaknuti sadræaji koji sene uklapaju u oËekivano. Tako moæe-mo od malih poteπkoÊa sami generirativelike probleme. To je ujedno prvo πtomoæemo uËiniti za svoje dijete: umje-sto da budemo prekritiËni i prema dje-tetu i prema izvorima moguÊih pote-πkoÊa, iskoristimo svaku priliku da Ëu-

jemo svoje dijete, pokaæemo zanima-

nje za ono πto nam priËa ili pokazujeneverbalno. PodræavajuÊi ga u tome dabez cenzure prepriËava svoje doæivlja-je, stvaramo most povjerenja prekokojeg Êemo saznati i za moguÊe pro-

bleme. Ako se pojave, suosjeÊanje jemelem koji Êe djetetu umanjiti bol iuËiniti ga sklonim za naπa objaπnjenjai obrazloæenja. Tek nakon πto doæivisuosjeÊanje, moÊi Êe razumjeti πtoznaËi biti drukËiji.

Razumijevanje razliËitosti pred-stavlja prevenciju buduÊih ozljeiva-nja. Zato su odrasli ti koji djeci nepre-stano trebaju objaπnjavati zaπto su ne-ki ljudi drukËiji ∑ ni bolji, niti loπiji,nego drukËiji. Ti si uspjeπniji u jedno-me, on je u neËemu drugome. Ali tvojaje veliËina da razumijeπ onoga tko nemoæe, a ne da mu se rugaπ. UËeÊi ga darazumije, prihvaÊa i tolerira drukËije,dajemo mu dozvolu da i ono samo mo-æe biti DRUK»IJE i U REDU.

Kada bi uËitelji koristili neugodnescene koje se svakodnevno dogaajumeu djecom u razredu da izazovurazumijevanje i suosjeÊanje, poruga bipostupno nestajala iz djeËjih repertoa-ra. Kada bi se razliËitost pojedinacakoristila kao poziv na iskazivanjeosobnih kvaliteta, razredni bi kolektivubrzo postao podræavajuÊi. No, nastav-ni je program toliko prekrcan Ëinjeni-cama, a razredi brojem uËenika, da seuËitelji jedva uspijevaju baviti odnosi-ma u razrednom kolektivu. Ipak, svakanjihova interpretacija dogaaja urazredu poziva djecu ili narazumijevanje, ili na porugu.

Umjesto da prebacujemo krivnju saπkole na obitelj i obrnuto, uËinimomaksimum za svoje dijete u obitelji.Pomozimo mu da probleme sagledakao izazove. Pohvalimo svoje dijetekad god uËini neπto vrijedno hvale. Toje hrana koja Êe ga motivirati da poku-πa joπ bolje. Bodrimo ga da iskaæe onoπto stvarno misli i osjeÊa jer Êemo timepodræati i njegovu autentiËnost. TakoÊe moÊi razviti ono po Ëemu jest jedin-stveno. NauËimo ga ne samo da pri-hvaÊa svoju i tuu osobitost, veÊ i danjeguje dobrobiti koje ona donosi.

I, ne zaboravimo: drukËije dijetebez potpore obitelji gubi samopouzda-nje i postaje "deæurni krivac". DrukËi-je dijete s potporom gradi samopouz-danje i postaje VO–A kojemu se dive.

Vesna ©palj, prof.


28

Posebno je istaknut rad zdrav-stvenih djelatnika koji svojimvolonterskim radom pridonose

uspjeπnosti preventivnih programa iuËenju mladih o "zdravom æivotu".Komisija za rad s mladima Gradskogdruπtva Crvenog kriæa Rijeka potak-nula je ideju osmiπljavanja edukativ-nih materijala za provoenje preven-tivnih aktivnosti s mladima, a posebnoza rad s najmlaima. Jedan je od takvihmaterijala i igra za prevenciju ovisno-sti s metaforiËkim naslovom "Dan inoÊ".

PREVENCIJA ©TO RANIJE

ZnaËenje rijeËi prevencija podrazu-mijeva: presresti neπto, prethodno za-πtititi od moguÊeg nastajanja, unapri-jed izbjeÊi. NajËeπÊe upotrebljavanimedicinski model prevencije podrazu-mijeva tri oblika: primarnu, sekundar-nu i tercijarnu prevenciju. Primarnaprevencija po svojem znaËenju je po-Ëetna, najranija, osnovna, temeljna iodnosi se na kvalitetu æivljenja. Smi-sao je i cilj usmjerenost na aktivnostiprije nego πto se problem pojavi, πtoznaËi ulaganje u zdravlje i u dio dru-πtva u kojem joπ uvijek nema ciljanogproblema. Socioloπka i medicinska sta-tistika ukazuje na to da se dobna grani-ca ovisniËkih oblika ponaπanja iz go-dine u godinu sve viπe i sve ËeπÊe spu-πta na razinu osnovnoπkolske popula-cije. Ako æelimo dobro prevenirati, po-trebno je primarnom prevencijom za-hvatiti πto mlau djecu i poËeti s pre-ventivnim aktivnostima veÊ u vrtiÊkojdobi. Zbog navedenih razloga, naπa jeigra namijenjena prije svega najmlai-ma, ali isto tako primjenjiva i s ostalim

“Dan i noÊ”

osnovnoπkolskim dobnim skupinama,uz odgovarajuÊe ostale modele preven-tivnih aktivnosti. Zbog specifiËnostiodabrane dobne skupine, potrebno je uradu primjenjivati i primjeren oblikuËenja. UËenje klasiËnim naËinom pre-noπenja informacija, davanja naputaka

i propisivanja ponaπanja nije u skladusa psiholoπkim karakteristikama i ob-razovnim sposobnostima djece ciljaneskupine. KonstruktivistiËka teorijauËenja nudi nam moguÊnost rada i snajmlaom dobnom skupinom. ZakonstruktivistiËko shvaÊanje prevenci-ji nije primjerena najprije obrada sadr-æaja, veÊ se prevencija najprije odnosina prihvaÊanje, usvajanje i izbor vri-jednosti kojima se rjeπavaju razvojniproblemi. KonstruktivistiËke su po-stavke: da uËenje ovisi o prethodnomznanju, da se nove spoznaje razvijajutijekom promjene prethodnih znanja, asamo je uËenje stvaranje novog pona-πanja i novih stavova. UËenje se odvijau interakciji s okolinom i putem aktiv-nog sudjelovanja u upoznavanju novihsadræaja, ukljuËenosti u ono πto se uËi iu suradnji s drugima, a cilj je stvaranjeindividualiziranih osobnih oblika po-

naπanja koji pridonose zdravom æiv-ljenju. Uloga je uËitelja da kreira situa-cije i obrazovnu okolinu koja Êe stimu-lirati i provocirati navedene aktivnostii potaknuti na promjene. Taj pristupodreuje da prevencija mora biti po-stupak koji je prilagoen osobnim ka-rakteristikama onoga koji uËi. Za dob-nu skupinu kojoj je taj materijal nami-jenjen najprilagoenija je metoda uËe-nje kroz igru. Igra ima svoje obrazov-ne i socijalno razvojne vrijednosti, ko-je se i inaËe upotrebljavaju u ranomrazvojnom periodu djeteta. Koristitiprednosti igre u uËenju znaËi omogu-Êiti djeci da svojim postojeÊim znanji-ma i vjeπtinama steknu nove sadræajekoje usvajaju u poznatoj sredini svojihvrπnjaka.

NASMIJ DRUGE

HolistiËki pristup filozofiji zdravogæivljenja, prenijet iz programa Eduka-cijom do zdravlja, autorica Susan Sha-piro i Carol Flaherty-Zonis (izdavaË iprojektni realizator: Forum za sloboduodgoja), predstavlja zdravlje kao cjeli-nu saËinjenu od meuovisnih dijelova:fiziËko zdravlje - kako naπe tijelo funk-cionira, mentalno zdravlje ∑ kako mi-slimo i uËimo, emocionalno zdravlje ∑kako razumijemo osjeÊaje i kako ihizraæavamo, socijalno zdravlje ∑ kakose ponaπamo prema drugima, osobnozdravlje - kako vidimo i doæivljavamosebe i duhovno zdravlje ∑ koje su naπevrijednosti, etiËki i moralni stavovi.Sve πto se dogaa jednom dijelu naπegzdravlja odraæava se i na druge dijelo-ve. Aktivnosti kojima podupiremo na-πe dijelove zdravlja, kao πto su npr.

Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Rijeka svojim dugogodiπnjim brojnim aktivnostimadokazuje da je aktivan i uspjeπan druπtveni faktor koji se bavi prevencijom

ovisnosti. Brojne aktivnosti kojima se bave razliËite komisije, kao dio Gradskogdruπtva, dijelom su prikazane i u priruËniku za rad s mladima "Pridruæi nam se".

Iz rada Gradskog druπtva Crvenog kriæa Rijeka


29

dobra komunikacija s dru-gima, emocionalno pozi-tivni odgovori i ponaπanja,briga o osobnom profesio-nalnom uspjehu pridonosenaπem zdravom æivljenju.Kratke aktivnosti, kojimase djeca u igri "Dan i noÊ"igraju, predstavljaju pozi-tivna ponaπanja i stavovekoji preveniraju neæeljenaponaπanja koja mogu do-vesti do ovisniËkog pona-πanja. Zadaci, kao πto su:otpjevaj pjesmu, ispriËajneπto smijeπno i nasmijdruge, odigraj igru "»vor"i sliËni, vezani su uz jednostavne poru-ke koje djeca mogu lako razumijeti.Poruke su smjeπtene u poljima Dan(zdravlje: npr. tko ne puπi ima ljepπiglas) i NoÊ (odsutnost zdravlja: od pu-πenja zubi postaju æuti), koja asocirajuna pozitivne i negativne strane zdrav-lja. Tijekom igranja igre djeca mogumijenjati aktivnosti, a voditelji im po-maæu da osmisle one aktivnosti koje suu skladu s porukama i filozofijom igre.Igra nije zamiπljena samo kao apstrakt-

no nizanje aktivnosti, veÊ je vezana uzpapirnatu igraËku koju sudionici samiizrauju uz pomoÊ tehnike presavija-nja papira i na taj su naËin aktivnoukljuËeni u odgojno-obrazovni proces.Likovno oblikovanje igraËke privlaË-nim prepoznatljivim simbolima poma-æe onoj djeci koja imaju poteπkoÊe sËitanjem ili joπ nisu svladala tehnikuËitanja da se bez veÊih poteπkoÊa uklju-Ëe u igru. Voditelj igre je moderatorkoji upoznaje sudionike s pravilima i

Radionicu DAN I NO∆ (s temom oovisnosti o alkoholu, cigaretama i dro-gama), koristeÊi se æabicom i veÊ osmi-πljenim igrama te dodajuÊi i prilagoa-vajuÊi igre uzrastu s kojim se radi, sma-tram izuzetno korisnom, a radionica setakoer pokazala izuzetnom u praksi.Osobno mi se jako svidjelo kako suigru prihvatila djeca predπkolske dobi,snalazeÊi se u njoj dobro, opuπteno, aliujedno i vrlo „ozbiljno”. SliËan radomoguÊavaju i razredi s cjelodnevnomnastavom, naroËito u prvom razredu.Naime, djeca te dobi joπ uvijek suspontanija i slobodnija od neπto stari-

jeg uzrasta, iako moram naglasiti dasam imala priliku odræati radionicu i utreÊem razredu osnovne πkole, koji juje takoer vrlo dobro prihvatio. Stogasmatram tu radionicu izuzetno do-brom, pouËnom, efikasnom, u svakomsluËaju i fleksibilnom, a samim time ivrlo dobro osmiπljenom. Ponekad pro-jekti na papiru izgledaju izuzetno, ali upraksi su samo slovo na papiru koje sene moæe realizirati; ta radionica upra-vo je suprotna tome. Meni se najviπesvia to πto je i sam uËitelj, odgajatelj,pa moæda Ëak i roditelj, moæe samo-stalno obaviti igrajuÊi se sa svojimrazredom, grupom, djecom.

Marina KrmpotiÊ

uputama i pomaæe im dauspjeπno ostvare socijalnuinterakciju. Studenti - vo-lonteri Gradskog druπtvaCrvenog kriæa Rijeka us-pjeπno ostvaruju ulogu vo-ditelja igre. Do sada su pre-zentirali igru u nekoliko ri-jeËkih osnovnih πkola, uprvim i treÊim razredima.Igra je krenula na svoj put iispunjava svoje zadaÊe, alise i mijenja, nadopunjuje iraste, kao πto je i zamiπlje-no. UËeÊi i igrajuÊi se, dje-ca stvaraju svoja osobnaindividualizirana znanja

koja trebaju prevenirati ona ponaπanjakoja inaËe kod mladih dovode do ovi-sniËkog ponaπanja. "Dan i noÊ" je sa-mo jedan od materijala kojima se mo-gu sluæiti odgajatelji i uËitelji u pre-venciji ovisnosti po modelu uËenja so-cijalnih vjeπtina, a kreativnost i surad-nja "tima koji uËi" moæe razviti irazliËite druge igre kroz koje Êe djecaspoznavati pozitivne vrijednosti zdra-vog æivljenja.

Kim AniÊ, prof.

Razmiπljanja studentice Visoke uËiteljske πkole nakon odræanih radionicau vrtiÊima i osnovnim πkolama


30

Ljekovito bilje

Vrijesak(Galluna vulgaris L.)

Vrijesak je vazdazeleni grmiÊ spoleglom stabljikom od kojese odvajaju uspravne granËi-

ce, visoke 25 ∑ 80 centimetara. Vrije-sak ima zvonolike cvjetove s ruæiËastoobojenom Ëaπkom. Rasprostranjen je uzapadnoj Europi (od sjeverne Norve-πke do Islanda), sjevernom dijelu MaleAzije, pa Ëak i u zapadnom Sibiru. IzEurope je prenesen u Sjevernu Ameri-ku i raste u njenom atlantskom dijelu.Kod nas raste u primorskim krajevima(od sjevernog do juænog pri-morja), naroËito u niæem pla-ninskom dijelu okrenutomprema jugu. »esto se susreÊeu Lici (naroËito na Velebi-tu). »itava polja vrijeska ka-rakteristiËna su za vriπtinenastale uniπtavanjem πuma idegradacijom πumskogazemljiπta. Korisna je i njego-va prirodna uloga ∑ razvije-nim korijenskim sustavomËuva tlo od ispiranja obori-nama. Livade s vrijeskomosobito cijene pËelari zbogdobre ispaπe za pËele i dobi-vanja visokovrijednog i lje-kovitoπÊu dodatno opleme-njenog meda.

Cvate od srpnja do kraja listopada,vezano za klimu podneblja u kojemraste. Najbujniji je u proljeÊe i jesen, uvrijeme kada ima najviπe oborina.

Sabiranje i suπenje

Sabire se Ëitava biljka, u vrijemecvatnje. Listovi vrijeska imaju veÊuljekovitu vrijednost od cvijeta. Ako sepredugo suπi, ishlape eteriËna ulja, pagubi na ljekovitosti.

Kod vrijeska se sabiru granËice slistovima i cvjetovima. Listovi i cvje-tovi se odvoje od drvenastih dijelovastabljike, zatim suπe, u tankom sloju, uhladu i na prozraËnome mjestu. Najbo-lja je podloga za suπenje Ëist papir (ni-

kako novinski). Cvjetovi nakon suπe-nja moraju zadræati prirodnu ruæiËastuboju. U protivnom, to je znak da postu-pak suπenja nije bio dobar.

Vrijeskov Ëaj

»aj pripremljen od vrijeska potiËeizluËivanje mokraÊe, znoja i sluzi, Ëistiod glista, umiruje æivce, lijeËi bubrege(kod bubreænog kamenca ili pijeska) ijaËa spolni nagon.

Vrijesak se takoer koristi kod te-goba sa slezenom, protiv proljeva, kodtegoba u mokraÊnom mjehuru, za lije-Ëenje reume i nekih oboljenja oka. Pri-mjenjuje se i kao sredstvo za ËiπÊenjekrvi (kod ekcema i koænih osipa), pro-tiv rahitisa u djece i grËeva u æelucu.

Vrijesak se Ëesto nalazi u sastavuËajeva s diuretskim i antiseptiËkim

uËincima.*Za pripremu Ëaja uzme se jedna

Ëajna æliËica suhih listiÊa i cvjetova vri-jeska i prelije s dva i pol decilitra uza-vrele vode. Dræi se poklopljeno dese-tak minuta, procijedi i zasladi medom.Pije se tri puta dnevno po jedna πalica,poslije jela.

Posljednja πalica Ëaja popije se pri-je spavanja. UËinak se poveÊava akose vrijesku dodaju ruæmarin i pitomametvica.

Protiv nesanice

*Uzeti jednu Ëajnu æliËi-cu listova vrijeska i preliti ihs dva decilitra kipuÊe vode.Dræati poklopljeno 10 minu-ta, ocijediti i zasladiti Ëaj-nom æliËicom meda.

*Za poboljπanje sna i bo-lju probavu dobar je Ëaj odmjeπavine jednakih dijelovavrijeska, kamilice i majËineduπice.

Kod nesanice: piti πalicutog Ëaja ∑ prije spavanja.

Za dobar san preporuËu-je se pod jastuk staviti lane-nu vreÊicu ispunjenu listiÊi-ma vrijeska i lavande.

ZaËinska biljka

*Vrijesak se u mediteranskoj kuhi-nji (kod nas u primorskoj i dalmatin-skoj) rabi kao visokovrijedna zaËinskabiljka, naroËito u pripremanju divljaËii riba. Moæe se, takoer kao zaËin, po-suti po svakom peËenju svinjskog me-sa, janjeÊeg i mesa od peradi. Uz ostalemediteranske biljke, dodaje se kao za-Ëin i pizzama jer daje karakteristiËanmiris i okus.

Zanimljivo je spomenuti da u Nje-maËkoj vrijesak rabe kao zaËin za grahi kobasice, pa ga nazivaju "Bohnen-kraut ili "Wurstkraut".

Borislav OstojiÊ


31

Ljekovito bilje

Gospina trava (poznata i podimenom kantarion) zeljastaje korovska biljka (visoka 30 -

70 cm). Raste uz rubove πuma, po Ëi-stinama, πikarama, livadama i uz æivi-ce. Jedna je od najrasprostranjenijihljekovitih biljaka.Nalazimo je na sje-veru do srednje Skandinavije, na isto-ku do Altaja i Kine, na jugu do Sjever-ne Afrike, a prenesena je i u Sjevernu iJuænu Ameriku te Australiju i Novi Ze-land.

Vrhovi granËica puni su kitnjastihcvasti sa æutim cvjetovima.ListiÊi gospine trave, gle-dani prema svjetlu, izgle-daju kao da su probuπenivrhom igle. Te su toËkicena listiÊima ælijezde s ete-riËnim uljem.

Gospina trava cvate uvrijeme cijeloga ljeta, odsvibnja do rujna, ali najviπeu srpnju. Bere se gornji diobiljke dok je u cvatu.

Pripravci od gospinetrave upotrebljavaju se iz-vana ∑ za lijeËenje rana, po-sjekotina, udaraca, ozljedamiπiÊa, opekotina, hemoro-ida i Ëireva, a iznutra ∑ zalijeËenje bolesti æeluca, jetre, æuËnevreÊice, crijevnih parazita, glavobolje(naroËito kod migrene), noÊnog mo-krenja u krevet, proljeva, upale mater-nice, astme, bronhitisa i katara pluÊa.Takoer pospjeπuje cirkulaciju krvi ipodiæe opÊe (psihiËko) raspoloæenje.Dokazani su njeni lagani sedativni iantidepresivni uËinci. Upotrebljava seza pripremu Ëaja, a posebno je poznatoi cijenjeno ulje od gospine trave.

Bjelopute osobe moraju biti oprez-ne kod uporabe ulja od gospine travezbog fotosenzibilizacije. Naime, kodnjih se, pod utjecajem sunËeva svjetla,javljaju upalni procesi na koæi sliËniopekotinama od sunca!

Priprema Ëaja

*Jednu Ëajnu æliËicu osuπenog listai cvijeta gospine trave preliti sa 2,5 de-cilitra kipuÊe vode. Nakon pet minuta

procijediti, zasladiti medom (dijabeti-Ëari Ëaj piju bez ikakva zaslaivanja) ipiti toplo ∑ ujutro prije doruËka i nave-Ëer prije spavanja. Pije se kod upalematernice, grËeva u crijevima, glavo-bolje i katara pluÊa.

*Kada Ëetiri Ëajne æliËice gospinetrave prokuhamo u 2,5 decilitra vode,dobit Êemo odliËno srestvo (u oblikuobloga) za zaraπÊivanje rana ili osvje-æavanje smeæurane staraËke koæe.

Priprema ulja od gospine trave*U bocu sa πirokim grlom staviti

jedan dio svjeæeg cvijeta i lista gospinetrave i tri dijela maslinova ulja ili uljaod kukuruznih klica. Bocu dobro zaËe-piti i dræati na suncu 7 tjedana.

Kroz to vrijeme potrebno je sva-kodnevno bocu dobro promuÊkati.

Nakon 7 tjedana ulje se procijedikroz viπestruku gazu, a takoer trebaiscijediti i liπÊe i cvjetove gospine tra-ve.

Uz uvjet da se Ëuva u tamnoj boci ina tamnom mjestu, to ulje moæe se dr-æati i do dvije godine, a da se ne pokva-ri.

Ulje od gospine trave njeguje koæu(suhu, neËistu i ispucalu).

OdliËno je sredstvo za masaæu ∑kod reume, lumbaga, iπijalgi-je, diskopatije i bolova u mi-πiÊima.

Pravo i dobro pripremlje-no ulje od gospine trave imacrvenu boju.

Vino od gospine trave*Staviti u bocu 50 grama

cvjetova gospine trave i pre-liti litrom dobrog domaÊegbijelog vina. Ostaviti da od-stoji mjesec dana.

Zatim sve dobro ocijedite(i cvjetove), malo zasladitemedom i dræite u tamnoj bo-ci, na hladnom mjestu.

Kod tegoba s probavom ∑pije se po jedna Ëaπica (0,3

dcl) tog vina ∑ prije ruËka i veËere.

Liker od gospine travePrirediti 15 grama osuπenih cvjeto-

va gospine trave, jedan (neprskan) li-mun, litru dobre rakije i 25 dekagramaπeÊera.

Limun dobro oprati i izrezati na ko-lutove pa staviti u rakiju zajedno s cvi-jetom gospine trave.

Ostaviti da odstoji na suncu ∑ 15dana. Svaki dan dobro promuÊkati.

Nakon toga ocijediti i rakiji dodatiπeÊer pa dræati na suncu joπ tri dana.Svaki dan dobro promuÊkati. Da budeËiπÊi, ovaj liker se profiltrira.

Koristi se kao aperitiv ili digestiv. Borislav OstojiÊ

Gospinatrava

(Hypericum perforatum L.)


32

narodni zdravstveni list

Documents