naša katedrala 12 (2008)

ISSN 1331-5927UDK 246:27:726

NA

�A K

AT

ED

RA

LA

12 (

2008

) Z

AG

RE

B

OmotNK12_08.indd 1OmotNK12_08.indd 1 8.7.2008 12:49:458.7.2008 12:49:45

ODBOR ZAGREBAČKENADBISKUPIJE

ZA OBNOVU KATEDRALEMons. Vladimir Stanković

Preč. Mijo GabrićMons. Josip Klarić

Mons. dr. Juraj BateljaPreč. Mirko Totović

Prof. dr. Ivo PodhorskyIn�. Zvonimir RukavinaProf. dr. Zorislav Horvat

In�. Zrnka O�trić

NA�A KATEDRALAČasopis Odbora Zagrebačke

nadbiskupije za obnovu katedrale10000 ZAGREB, Kaptol 31

Tel. 48-14-705 � Fax 48-14-721

�iro-računKod Zagrebačke banke na ime

NADBISKUPIJA ZAGREBAČKA UPRAVA KATEDRALE

2360000-1101559611ili kod PRIVREDNE BANKE

na imeZAGREBAČKA NADBISKUPIJA

OBNOVA KATEDRALE2340009-1110099490

Direktor:Vladimir Stanković

Glavni urednik:Mijo Gabrić

Tehnički urednik:Josip Klarić

Lektor i korektor:Anđa Jakovljević

Uredničko vijeće:Damir Foretić, Mijo Gabrić,

Zorislav Horvat, Silvije Novak, Zrnka O�trić, Ivo Podhorsky,

Zvonimir Rukavina

Fotografije:Damir Foretić, Foto arhiv Riznice, Josip Klarić, Zvonimir Rukavina,

Arhiv Glasa Koncila

Časopis izlazi povremeno.Naklada 3000 primjeraka

Grafička oprema: Glas Koncila,

Kaptol 8, 10000 Zagreb

Tisak: Grafika Markulin

ISSN 1331-5927UDK 246:27:7268

UVODNO SLOVO

Cijenjenim čitateljima predajemo novi � dvanaesti broj � časopisa NA�A KATEDRALA.

S posljednjim brojem na�ega časopisa zavr�i li smo donos sadr�aja prve male monografije o zag-rebačkoj katedrali DER DOM ZU AGRAM, koju je napisao Karl Weiss, a prijevodom nas obdarila dipl. ing. arh., gđa Zrnka O�trić.

Uz na�a redovita izvje�ća o obnovi i radovima koji su napravljeni u minuloj godini, o projektima i nacr-tima za obnovu te o godi�njemu izvje�ću o darovate-ljima, događanjima u katedrali prila�emo i pregled tiska koji je pisao o katedrali.

U ovomu i sljedećim brojevima donosit ćemo vam neke dijelove knjige »Pro�lost grada Zagreba«, koju je napisao Rudolf Horvat. Donosit ćemo one dijelove knjige koji su vezani uz povijest i �ivot na�e katedra-le. Tako u ovomu broju donosimo tekst koji govori o utvrđivanju Kaptola 1469.�1478. Izvornik je bez fo-tografija i slika, a mi ćemo poku�ati u tekst ubaciti prikladne slike i tako vam pribli�iti sadr�aj.

Poticaj da upravo govor o utvrdama oko Kaptola, a samim time i oko katedrale stavimo u ovaj broj jest članak prof. dr. Zorislava Horvata o katedralama u bedemima. Tako se ta dva članka upotpunjuju i ve�u jedan uz drugoga.

Posebni prilozi u ovomu broju govore o imeno-vanju novoga pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbi-skupije mons. dr. Ivana �a�ka i o smrti preč. Alojzija Čunčića, prebendara prvostolne crkve zagrebačke.

Uz zahvalnost svim darovateljima, suradnicima i izvođačima �elimo vam ugodno čitanje časopisa.

Odbor

Sadr�aj:

1) Dr. Ivan �a�ko � novi zagrebački pomoćni biskup .. .. .. 1

2) Z. Rukavina: Obnavljanje katedrale u 2007. godini .. .. 3

3) Rudolf Horvat: Utvrđivanje Kaptola 1469.�1478. .. .. 16

4) Dr. Zorislav Horvat: Katedrale u zidinama.. .. .. .. .. .. 19

5) S. Lina Slavica Plukavec: Kri�ni put u Zagrebu .. .. .. 27

6) + Alojzije Čunčić .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 34

7) Zbivanja u katedrali u 2007. godini . .. .. .. .. .. .. .. .. .. 36

8) Iz tiska o katedrali u 2007. godini . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 47

9) Darovatelji za obnovu katedrale u 2007. godini .. .. .. 51

10) Reklame.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 54


NA�A KATEDRALA 12 (2008) 1

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić objavio je 11. veljače u 12 sati u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu da je toga dana papa Benedikt XVI. imenovao zagrebačkim pomoćnim biskupom dr. Ivana �a�ka.

Ređenje novoga biskupa bilo je 20. o�ujka u zagrebačkoj katedrali.

Ivan �a�ko rođen je 1. kolovoza 1966. godine u Đivanu u �upi Lovrečka Varo� kod Vrbovca. Teologiju je počeo studirati 1986. godine na Katoličkomu bogoslov-nom fakultetu u Zagrebu, a nastavio i za-vr�io na Papinskomu sveučili�tu Grego-riana u Rimu 1991. godine. Specijalizirao je liturgiku na Papinskomu institutu sv. Anzelma u Rimu, magistrirao 1994., a tri godine kasnije doktorirao.

DR. IVAN �A�KO � NOVI ZAGREBAČKI POMOĆNI BISKUP

Od 1996. godine radi kao asistent i vi�i asistent pri Katedri za liturgiku Katolič-koga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, zatim od 2000. kao docent, od 2005. kao izvanredni profesor i pročelnik te katedre od 2002. do 2007. godine. Du�nost pred-sjednika Povjerenstva katoličkoga sveu-čili�ta vr�i od 2006. godine. Prebendar je prvostolne crkve zagrebačke od 2001. godine. Član je Sredi�njega povjerenstva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, Prezbiterskoga vijeća i Zbora savjetnika Zagrebačke nadbiskupije.

Nakon objave imenovanja novi biskup je rekao: »Uz osobnu i ljudsku slabost osjećam odgovornost za slu�enje Crkvi. Upori�te osjećam u vjeri i u pouzdanju u Boga, iako se u biskupskoj slu�bi ne-rijetko govori o pojmovima časti, uzvi-�enosti, dostojanstvu� Osjećam se pred

NasaKated12.indd 1NasaKated12.indd 1 8.7.2008 12:50:458.7.2008 12:50:45

NA�A KATEDRALA 12 (2008)2

Otajstvom za koje znam da me nadilazi i da u ovim trenutcima valja vi�e slu�ati negoli govoriti; vi�e moliti, negoli izjav-ljivati.

Ovo imenovanje do�ivljavam kao izra-�aj povjerenja pape Benedikta XVI., za-tim zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Stavljajući se na raspo-laganje u biskupskoj slu�bi nastojat ću Crkvi dati ono �to je meni darovao Bog.

Danas na poseban način osjećam po-trebu da molim: `Prosvjetljuj me, Bo�e, svojim Duhom, vodi moje korake u lju-

bavi, jačaj moj �ivot svjedočanstvom svojih svetih i sve nas ispunjaj rado�ću u zajedni�tvu svoje Crkve.`

Ja ću pak kao i do sada rado moliti i raditi za Crkvu i hrvatski narod i osla-njati se na zagovor sv. Marka Kri�evča-nina te bla�enika Augustina Ka�otića, Alojzija Stepinca i Ivana Merza.«

Novomu biskupu čestitamo, raduje-mo se njegovu imenovanju, pratimo ga svojim molitvama i �elimo mu Bo�ju pomoć i uspje�an rad na dobro Crkve i cijele domovine.



Na radnoj platformi druge galerije sni-jeg je prekrio dignute kamene elemente i onemogućio radove.

Kameni elementi gornjeg reda poda druge galerije već su u siječnju bili po-stavljeni na svoje mjesto.

Sredinom siječnja 2007. godine po-godno je vrijeme omogućilo da započnu radovi na katedrali. U drugoj polovici mjeseca siječanj je, za kratko, jo� poka-zao da je on zimski mjesec i snijegom je zabijelio grad i katedralu. Radovi na ka-tedrali su ipak, nakon otapanja snijega, u siječnju nastavljeni.

Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ.

OBNAVLJANJE KATEDRALE U 2007. GODINI

Skela na sjevernom tornju jedva je dolazila do treće galerije, a treća gale-rija nam je bila cilj za izvođenje radova u 2007. pa smo već za snje�nog vremena razmi�ljali kako se tamo popeti.



U radionici Stipe Lucić kraj rigalice u proizvodnji.

Na sjednici početkom godine imali smo kao gosta gospodina Jurija Agabeko-va. Evocirali smo uspomene na otvaranje obnovljenoga glavnog portala i odu�evlje-nje rasvjetom portala. Razgovarali smo o rasvjeti cijele katedrale i planirali kako i kada to izvesti. Iako bismo voljeli da to bude �to prije, čini se da zbog radova u ti-jeku na sjevernom tornju i planiranih za ju�ni toranj za to jo� nije pravi trenutak.

U radionici novog kamena »Stipe Lu-cić« u Svetoj Nedelji proizvodili su se novi dijelovi za drugu galeriju. To su elementi gornjeg reda poda galerije. U tom redu su i rigalice, figure koje odvode oborinsku vodu s galerije.

U sredinu ju�ne strane druge galerije postavljena je rigalica akademskog kipara Ante Jurkića. To je nova figura, prihvaće-na od Odbora na natječaju za nedostajuće rigalice.

Na radnoj platformi 4, na 75 m, ostav-ljen je materijal od demontirane skele s tornja ispod platforme. Skela je demonti-rana jer je poslu�ila svrsi za koju je rađe-na, a nije bila prikladna za buduće radove. Planiralo se s tim materijalom napraviti novu skelu za potrebe radova obnove tre-će galerije i tornja od treće galerije do RP 4. Projekt skele je izradio »Max-ing« i Projektni biro »Metaling«. U projektu su kori�teni svi upotrebljivi elementi skele od ranije, koje smo sačuvali jo� od radne platforme za prvu galeriju. Trebalo je na-praviti samo nekoliko novih �eljeznih no-sača, koji su nedostajali za izlazni plato, iz dizala na radnu platformu treće galerije.

Građevinsko-kamenarski radovi su izvođeni na drugoj galeriji. Galerija se popunjavala i dobivala svoj nekada�nji izgled, a radovi su napredovali prema trećoj galeriji.



Vitki uglovni stup s druge galerije ide u sredi�te baldahina podno treće galeri-je. Dok nema baldahina, stup je učvr�ćen cijevima i mosnicama.

Na sjevernoj strani druge galerije ri-galica je izrađena po modelu koji je dobi-ven od originalne figure.

Odbor je obi�ao gradili�te i pregledao radove. Na slici s lijeva na desno stoje: dr. Zorislav Horvat, dipl. ing. arh., prof.

dr. Ivo Podhorsky, dipl. ing. građ., prof. Silvije Novak, Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ., mons. Vladimir Stanković, pre-djednik Odbora i kustos katedrale, Zrnka O�trić, dipl. ing. arh., Damir Foretić, ing. građ. i preč. Mijo Gabrić, dopredsjednik Odbora i prokustos katedrale.

U veljači posjetio je i obi�ao katedralu direktor Klesarske �kole na Braču gospo-din Tonči Vlahović, dipl. ing. sa svojim gostom gospodinom Jürgenom Priglom, Kirchbaumeisterom, koji brine o obnovi svoje �upne crkve u Soestu, Njemačka. Gospodin Prigl posebno je radio na ob-novi vitraja, a izrekao je svoje najveće pohvale za na� rad.

Jugoistočni kut druge galerije bio je posebno zahtjevan. Tamo je trebalo po-novno sazidati zidove unutarnjeg stepe-ni�ta tornja i osposobiti stepeni�te. Većim dijelom kori�ten je dobar, uređen stari demontirani kamen, a o�tećeni dijelovi zamijenjeni su novim kamenom.



Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ., nad zorni in�enjer, Milo� Ko�utić, dipl. ing. str., �ef projektnog biroa »Metaling«, Milo� Pećanac, str. teh., �ef gradili�ta i �elimir Franči�ković, dipl. ing. građ., projektant skele, u pregledu radova.

Kipar Goran Koprek, Stipe Lucić, vlas-nik klesarstva, i poslovođa klesarstva Dra-�en Slak u kiparskoj radionici katedrale.

Za uspje�no obavljanje posla va�na je koordinacija svih suradnika u poslu. Nacrti su često nedovoljni da bi se neki kompliciraniji element izradio i da kod ugradnje savr�eno pristaje i zamjenjuje dotrajali komad. Zato treba dogovarati i izradu modela, da model bude najpri-kladniji za upotrebu, prilagođen tehno-lo�kom procesu radionice.

Za gradnju radne platforme treće gale-rije kori�teni su sačuvani �eljezni nosači od radne platforme prve galerije. Tra�ili smo da se sav raspolo�ivi materijal od ra-nije iskoristi i projektom prilagodi za rad-nu platformu treće galerije. Takvim raci-onalnim pristupom ostvarili smo u�tede i ubrzali posao. Za izgradnju radne platfor-me trebalo je uz postojeći materijal izra-diti jo� nekoliko nosača za dio platforme kod izlaza iz dizala.

Konačni pregled izvr�ili su projektant �elimir Franči�ković, dipl. ing. građ., re-vizor projekta Boris Vranje�, dipl. ing. građ. i nadzorni in�enjer Zvonimir Ruka-vina, dipl. ing. građ.

Gotova radna platforma treće galerije.



Imali smo priliku obići Vatikan, crkvu svetog Petra i prisustvovati audijenciji kod svetog oca Benedikta XVI.

Mons. Vladimir Stanković se rukuje sa Svetim Ocem, a uz njega su Zrnka O�trić, dipl. ing. arh. i prof. Silvije Novak.

Tro�nost ograde treće galerije omogu-ćavala je da ljudi s radne platforme pro-laze kroz nju.

S velikom pozorno�ću i odu�evljenjem razgledali smo modernu betonsku crkvu La Chiesa del Dio Padre Misericordioso u predgrađu Rima.

Trebalo je jo� podići skelu i od treće galerije do radne platforme 4.

Odbor je bio na stručnom izletu u Itali-ji, s ciljem razgledanja spomenika kulture i njihova odr�avanja i obnavljanja te obi-lazak kamenoloma u Tivoliju, odakle se dobavlja kamen za obnovu katedrale.



U Tivoliju je kamenolom koji ima po-vr�inski iskop kamena. Automobilom smo se spustili u kavu do podno�ja stijenske mase. Odatle se izvlače blokovi te�ki i vi�e od 20 t. Ljubazni domaćini izrazili su �elju za daljnjom suradnjom i obećali nam za katedralu najbolji kamen.

Izrada modela za nove dijelove kate-drale, kao i pregledavanje gotovih modela kontinuiran je posao koji nije prestajao ni u zimskim mjesecima.

Novi sjeverni kontrafori zapadnog pro-čelja od travertina.

Na slici s lijeva na desno: sin direktora, direktor firme Poggi, Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ., dr. Aldo Sinković, na� vo-dič po Rimu, mons. Vladimir Stanković, dr. Ivo Podhorsky, dipl. ing. građ., Zrnka O�trić, dipl. ing. arh., prof. Silvije Novak, Damir Foretić, ing. građ., dr. Zorislav Hor-vat, dipl. ing. arh. i preč. Mijo Gabrić.



Veliki kopirni stroj, dodirujući model, izrezuje iz kamena novi kameni kapitel.

Predstavnici tvrtke »Crotel«, direktor Gordan Bule i Miljenko �abčić, dipl. ing. geod. predstavili su Odboru neke svoje radove laserskog snimanja objekata sa �eljom da pribli�e članovima Odbora tu novu metodu snimanja koja daje mnogo bolje rezultate od dosada�nje metode fotogrametrijskim snimanjem. Odbor je naručio potrebnu snimku postojećeg sta-nja ju�nog tornja.

Nacrt postojećeg

stanja dobiven

obradom podataka laserskog snimanja.



Preč. Mijo Gabrić doveo je na katedralu njemačke predstavnike za obnovu europ-ske kulturne ba�tine.

Skinuta je jedna velika tro�na fijala s ruba zida nad sveti�tem, s idejom da se na prikladan način izlo�i pred katedra-lom i da poslu�i kao dokument vremena o tro�nosti katedrale i animatorski ekspo-

nat za donatore. U diskusiju o eksponatu uključio se s Odborom i biskup Jezerinac (na slici).

Stigao je i kamen sa slijepim kru�i�ti-ma za prvi red zida ispod treće galerije,



koji je ugrađivan nakon ru�enja treće galerije. Da bi se galerija mogla sru�iti, trebalo ju je osloboditi od skele, koja je bila oslonjena na nju.

Vje�anjem skele nad trećom galerijom na RP 4 omogućili smo da se skela podi-gne s treće galerije i da se galerija sru�i.

Preč. Mijo Gabrić u dizalu na sjever-nom tornju s predstavnicima stručne grad-ske slu�be za povrat oduzete imovine.

Krov sjeverne kule pred katedralom, Domitrovićeve kule, u kojoj je sjedi�te Odbora, dotrajao je. Stručno je pregle-dan. U krovi�tu su preč. Mijo Gabrić, dr. Zorislav Horvat, dipl. ing. arh., i prof. Sil-vije Novak.

Dogovorena je obnova krova. U pro-storijama Odbora: Zrnka O�trić, dipl. ing. arh., Marko Agatić, krovopokrivač, preč. Mijo Gabrić, prof. Silvije Novak, dr. Ra-dovan Despot, dipl. ing. �um. i dr. Zorislav Horvat, dipl. ing. arh.



Mons. Vladimir Stanković, predsjed-nik Odbora, bio je domaćin i vodič po ka-tedrali nadbiskupu Washingtona u miro-vini, kardinalu McCarricku. Kardinal je bio odu�evljen onim �to je vidio i pohva-lio je na� rad na obnovi katedrale.

Radovi na sjevernom tornju izvodili su se na trećoj galeriji.

Nakon kompletna ru�enja poda treće galerije dorađeno je odklesavanje i či�će-nje prvog reda ispod galerije.

Skinut je stari, dotrajali crijep i zami-jenjene su krovne letve.

Oči�ćena je, učvr�ćena i za�tićena krovna konstrukcija.

Krov je prekriven novim biber crije-pom, a obnovljeni su i dimnjak i bakarna kapa na vrhu krova.



Na slici: Stipe Lucić, projektant Da-mir Foretić, ing. građ., i kipari Ivan Du-raković i Goran Koprek.

Krajem godine komisija Odbora je obi�la klesarsku radionicu i pregledala radove. Na slici: mons. Vladimir Stan-ković, Bernard Lucić, Stipe Lucić i preč. Mijo Gabrić.

Krajem godine rigalice za treću gale-riju bile su na ručnoj obradi. Na slici: To-mislav Capan, izvođač radova na objektu, i Dra�en Slak, poslovođa u klesarskoj ra-dionici.

U radionici kod Stipe Lucića dogova-rani su detalji izrade modela za najkom-pliciraniji dio objekta � velike baldahine nad trećom galerijom.



ju�nog tornja, kao podloga za odabir i na-bavu skele. Pojedine vrste radova izvede-ne su u sljedećim količinama:� odklesavanje dotrajalog kamena 99,04 m3

� isklesano i montirano 86,87 m3

� monta�a kamenih ta�ela 35 kom� restauracija kamene povr�ine zida 468,40 m2

� fugiranje kamene povr�ine zida 342,76 m2

� izrada modela kamene plastike 13 kom

Na jednoj od posljednjih sjednica Od-bora u 2007. godini, kada su se sumirali rezultati i planirali radovi za iduću godi-nu, bili su prisutni i članovi �irega crkve-nog Odbora. Na slici: mons. Josip Klarić, preč. Mirko Totović, preč. Mijo Gabrić, mons. dr. Juraj Batelja (s leđa), dr. Zori-slav Horvat, dipl. ing. arh., Zrnka O�trić, dipl. ing. arh. i mons. Vladimir Stanko-vić.

Oči�ćeni su i uređeni zidovi tornja iznutra, između treće galerije i RP 4. To su bili zadnji radovi na objektu u 2007. godini.

Zvonimir Rukavina, dipl. ing. građ., nad zorni in�enjer u prostorijama Odbora.

Radovi u 2007. godini obuhvaćali su: projektiranje, radove na preinaci skele, demonta�u i odklesavanje dotrajala ka-mena, izradu modela kamene plastike, izradu novih kamenih dijelova objek-ta, ugradnju novih kamenih dijelova na sjevernom tornju. Obavljeno je lasersko snimanje ju�nog tornja katedrale, kao priprema za projektiranje obnove ju�nog tornja, a izrađen je i glavni projekt skele



Radovi na objektu ostali su puni i�če-kivanja. Znanje, iskustvo i domi� ljatost moraju dati nova rje�enja da bi se pono-vila izvornost objekta.

Na uglovima, nad drugom galerijom, u razini treće galerije, stupovi će se spo-

Li�će sa stabala je otpalo, a hladnoća i nadolazeći blagdani Bo�ića i Nove godine zaustavili su radove, za kratak predah do nastavka u 2008. godini.

jiti s objektom velikim kamenim balda-hinima, u sredini poduprtim okruglim stupom. To je jedan od najte�ih zadata-ka za projektante, proizvođače kamenih dijelova i montere kamena. Posao je na-čelno tehnički dogovoren, a realizacija se očekuje u 2008. godini.



Onaj dio Zagreba koji se nalazio na li-jevoj obali tada�njega toka Medve�čako-va, imao je nekada samo drvenu ogradu. O toj utvrdi doznajemo iz naloga �to ga je

kralj Sigismund 1. o�ujka 1387. dao banu Ladislavu od Lu�nice. Tada se naime u Hrvatskoj vodila borba između prista�a i protivnika kralja Sigismunda. Gornji grad Zagreba, Gradec, spadao je među kraljeve prista�e, a Kaptol među kraljeve protivni-ke. Zato kralj Sigismund javlja banu da je doznao kako protiv slobodnoga i kraljev-skoga grada Zagreba kreće silna vojska koju vode slavonski ban Ivani� Horvat, vranski prior Ivan Pali�na te veliki bosan-ski vojvoda Hrvoje. Kaptol je utvrđen jer ga opasuju graba i čvrsta drvena ograda. Kako je Kaptol gotovo pust, jer su odsutni

mnogi buntovni kanonici, lako će ga zapo-sjesti spomenuta vojska koja ide prema Zagrebu. Ako se to doista dogodi, onda će cijeloj kraljevini zaprijetiti velika po-gibelj, a utvrdama Gornjega grada očita propast.

Zato kralj određuje da zagrebački gra-đani odmah udare na Kaptol pa da posve razvale kaptolsku drvenu ogradu, a svu tako dobivenu građu neka uzmu za sebe.

Zagrebački su građani rado izvr�ili taj kraljev nalog. Tako je Kaptol izgubio prvu svoju jednostavnu utvrdu.

Pro�lo je 80 godina dok je Kaptol dobio prave i jake utvrde. Ponovnomu su utvrđi-vanju Kaptola dali povoda Turci koji su iz Bosne u subotu poslije Miholja (30. rujna) 1469. po noći doprli do Save kod Zagre-ba. Mnogi plemići i seljaci uteko�e pred Turcima preko Save u Zagreb, gdje su bu-dili ljude i plačući im pripovijedali svoju nesreću. Turci su, naime, zapalili njihova sela koja su tako gorjela da se vatra vi-djela iz Zagreba. Bjegunci su govorili da Turci namjeravaju sutradan prijeći preko

Rudolf Horvat

UTVRĐIVANJE KAPTOLA 1469.�1478.

Popov toranj � utvrda Gornjega grada

Utvrda Gornjega grada � Kamenita vrata



Save i udariti na Kaptol, gdje će porobiti stolnu crkvu i kaptolske kurije.

Od straha pred Turcima zakloni�e se kanonici i drugi �itelji kaptolske općine u dobro utvrđen Gornji grad, gdje su ih gra-đani primili da time pojačaju otpor pro-tiv navale Turaka. Ipak, nije do�lo ni do kakve borbe. Od jakih naime ki�a, koje su pro�lih dana pale u Kranjskoj i �tajerskoj, tako je one noći nabujala Sava da je popla-vila zagrebačku okolicu. Time je Turcima bio onemogućen prijelaz preko Save te se udalji�e od Zagreba.

prisili, donijelo je Kaptolsko vijeće 6. srp-nja 1473. ovaj zaključak:

Da se pospje�i utvrđivanje Kaptola, izabrat će se posebni kapetani, koji će nadzirati gradnju utvrda. Svaki je kanonik na kapetanovu zapovijed obvezan poslati kmetove sa svojih predija (posjeda) na rad oko utvrđivanja. Dok će ovi kmetovi graditi utvrde, mora ih kanonik osobno ili po svo-jemu zamjeniku nadzirati i tjerati na �to br�i rad. Koliko koji kmet ima volova, toli-ko će morati dovesti vozova �iblja (fa�ina). Koje treba kod utvrđivanja graba, u koje svesti vodu iz Medve�čaka. Oni kmetovi, koji nemaju volove, morat će �iblje sjeći i

Kaptolska kula i bedemi (R. Devlić)

Kanal s vodom kao dio obrambenoga zida

Bedem i kule ispred katedrale

Ta je turska provala ponukala Kaptol da je od kralja Matije Korvina zamolio do-pu�tenje za podizanje kula i čvrstih zidova oko Kaptola i stolne crkve. Kralj je uvidio opravdanost te molbe pa je 17. studeno-ga 1469. izdao dozvolu da se tako Kaptol osigura od četovanja turskoga. Posao oko gradnje utvrda odmah je započet. Neki kanonici nisu pokazali dovoljno mara kod utvrđivanja Kaptola. Da ih se na taj posao



tovariti na kola, a povrh toga podizati nasi-pe, kako im nalo�e kapetani. Onaj kanonik koji bi to � ili osobno ili po svojemu zamje-niku � propustio činiti, ima platiti globu u iznosu od 2 forinte u zlatu. (Tkalčić, »Povi-jesni spomenici slob. kr. Grada Zagreba«, svezak II, strana 359 i 360)

Nakon toga zaključka znatno je uzna-predovalo utvrđivanje Kaptola. Uz to se Kaptol pobrinuo i za obrambeno oru�je. Tako su 17. kolovoza 1473. bile među ka-nonike razdijeljene 34 velike pu�ke (lum-barde). Čini se da su �itelji Gornjega gra-da prijekim okom gledali kako se utvrđuje

Kaptol, s kojim su če�će dolazili u sukobe. Tako doznajemo da je Kaptol u travnju god. 1476. kralju Matiji Korvinu tu�io 50 zagrebačkih građana i njihova suca Bla�a Tota da su smetali kaptolskim radnicima koji su pod zidom kaptolskih utvrda kopa-li dubok jarak, u koji će se pustiti voda iz potoka Medve�čaka radi jače obrane Kap-

tola. Svakako je Kaptol bio već god. 1478. konačno utvrđen. Tako sudimo po tome �to je Kaptolsko vijeće 15. rujna 1478. do-nijelo ovaj zaključak:

»Kada za top određeni kaptolski či-novnik pozove kojega kanonika na dnev-nu ili noćnu stra�u, ima se tome pozivu bezodvlačno odazvati. Tko bi se ustru-čavao, morat će za prvi neposluh platiti globu od jedne forinte. Ponovi li koji ka-nonik svoj prkos, izgubit će svoj dio kod ovogodi�nje diobe zajedničkih kanonič-kih prihoda. U slučaju pak da se pozivu oglu�i i treći put, li�it će se svojega kano-ničkog predija, �to ga je dotle u�ivao. Ista će kazna stići i onoga koji bi zagovarao takvoga nemarnoga kanonika.« (Tkalčić, »Povijesni spomenici grada Zagreba«, svezak II, strana 399)

Ostatak kaptolskoga bedema � Opatovina

Ostatak kaptolskoga bedema � Pri�linova kula

Sajam ispred bedema katedrale

Bolléova katedrala u bedemima. Zapadna strana je uklonjena 1904. godine.



Nije samo zagrebačka katedrala po-četkom 16. st. bila okru�ena zidinama i kulama sve zbog svakodnevne turske opasnosti: bile su to jo� i katedrala sv. Marije u Modru�u Krbavsko-modru�ke biskupije, katedrala u Đakovu, tada Bo-sanske biskupije, te katedrala sv. Bartola u Kapitulu u Kninu Kninske biskupije. S obzirom da su se nakon pada Knina 1526. kninski biskupi preselili u Cazin, u svoj kastrum s crkvom, mo�emo i Ca-zin staviti u ovaj niz katedrala. Danas su sve ove katedrale i njihove utvrde uglav-nom pokrivene travom, s temeljima pod zemljom. Srednjovjekovna je đakovačka katedrala također pod zemljom � u arhe-olo�komu stadiju � i tek je komad starih zidina sačuvan. Od Kapitula kraj Knina ni�ta nije sačuvano, onuda je pro�la �e-ljeznička pruga Knin � Split�

Treba jo� spomenuti katedralu u Pe-čuhu, u Mađarskoj, pod koju je nekada spadao i dio Slavonije: i peču�ka je kate-drala bila okru�ena zidinama oko 1500. godine. No, nju ćemo ostaviti po strani.

ĐAKOVOBosanski se biskupi u 15 st. premje�ta-

ju u Đakovo, u castrum Dyaco; uz castrum je i naselje. Đakovačka je katedrala po E. Ga�iću, povjesničaru ove biskupije1, gra-đena početkom 14. st., a sigurno je tada

Dr. Zorislav Horvat

KATEDRALE U ZIDINAMA

sagrađena i biskupska rezidencija. Utvr-de oko đakovačkoga biskupskog sjedi�ta postoje prema kraju 15. st. Turci nakon zauzimanja Đakova nisu sru�ili biskupsku utvrdu, �to se ne mo�e reći za katedralu.

Na veduti Đakova iz 1697. godine (sli-ka 1) vidimo prikaze ove utvrde: imala je pravokutni tlocrt, s kvadratnim kulama na uglovima, okru�ena grabama s vodom. U sredini istočna poteza zidina � na ve-duti u prvomu planu � nalazila se ulazna kula2. Iako je veduta nacrtana 1697. godi-ne, dakle nakon oslobođenja Slavonije od Turaka, na veduti se jo� vide četiri d�ami-je, već ru�evnih minareta. Unutar utvrde nalazile su se ru�evine srednjovjekovne katedrale sv. Petra te neke druge građe-vine. Đakovački su biskupi na ru�evina-ma srednjovjekovne katedrale sagradili Slika 1 � Đakovo 1697.

Slika 2 � Đakovo, ostatak srednjovjekovnih zidina, zapadna strana (Foto Z. Bojčić. Ministarstvo

kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku)



novu, koja je bila u uporabi sve do 1800. godine, kada je poru�ena3. Utvrdu je po-čeo ru�iti biskup Ćolnić sredinom 18. st. zbog gradnje nove biskupske rezidencije i tom su prigodom sru�ene istočna i ju�na strana utvrde i dvije ugaone kule. Zatim je biskup Strossmayer dao poru�iti sjeverne zidine skupa s dvije kule: ostao je sačuvan tek dio zidine na zapadnoj strani neka-da�nje utvrde, zatvarajući veliko dvori�te � gotovo kao veliki samostanski klaustar. Preostala je zidina i danas u dobru stanju: zidana je opekama, debljine 119 cm, visi-ne 10 cm, u potezu od 40 m (slika 2).

Na vrhu zidine je konzolno brani�te s kruni�tem i otvorima za kosi hitac, tj. za obranu podno�ja. S unutra�nje se strane nekada nalazila, također konzolna, drvena galerija � stra�arska staza za branitelje. Drvene galerije već odavno nema, no sta-riji su nam arhitekti nacrtali njezin moguć izgled (slika 3).

Recimo jo� samo da su nedavna ar-heolo�ka iskopavanja u sredini dvori�ta dana�nje biskupske rezidencije otkrila te-melje stare gotičke katedrale, na kojim je temeljima podignuta postturska katedra-la, ona koja je poru�ena 1880. godine. Opis nađenih ostataka starih katedrala tema je za sebe�

MODRU�Modru� se prvi put spominje u 12. st.,

a bio je u posjedu krčkih Frankopana. Tijekom 15. st. ispod modru�koga burga Tr�ana razvilo se značajno naselje okru-�eno zidinama4. Nemila turska pusto�enja potjerala su krbavskoga biskupa Franju Stipkovića, u povijesti poznata kao Fra-njo Modru�an, iz Krbave u Modru� tako da je od 1460. do početka 16. st. ondje sjedi�te Krbavsko-modru�ke biskupije. Krajem 15. st. biskup Kristofor bje�i u Novi Vinodolski, a ne�to kasnije se Mo-dru�ka biskupija spaja sa Senjskom. Tur-ci nisu nikada zauzeli Modru�, no glav-na se obrana protiv Turaka premje�ta u Ogulin i O�tarije. Modru�ke utvrde pola-ko propadaju.

Slika 3 � Đakovo, brani�te zidina oko katedrale (Wiener Bauhütte, 1867.)

Slika 4 � Modru�, situacija burga Tr�ana, naselja i utvrda oko njega te većina sakralnih objekata

(crtao Z. Horvat)

Uporaba velikoga formata opeka (8,5/15 � 16/3133 cm), nepa�ljivo zidanje, dugi ravni potezi zidina bez kule osim na kutovima te način izvođenja brani�ta go-vore o vjerojatnu nastanku tijekom dru-ge polovice 15. st. Arhitekt je morao biti talijanskoga podrijetla, vezan uz gradnju iločkih utvrda Nikole Iločkoga, kralja Bo-sne, sredinom 15. st.



Nova je modru�ka katedrala, uz dopu�-tenje pape Pija II., sagrađena na mjestu postojeće �upne crkve sv. Marka i uz nju se dr�eće kapele sv. Ivana5 (slika 4). S ob-zirom da je ovaj polo�aj bio izvan posto-jećih modru�kih zidina, katedrala sv. Ma-rije dodatno je utvrđena. Nakon turskoga napada na Modru�u 1492. godine oko ka-tedrale su sagrađene jače zidine, no je li i katedrala ikada dovr�ena � danas jo� ne

znamo. Karakteristično je da je u sveti�tu katedrale nađena � razbijena � nadgrob-na ploča nekoga Frankopana, �to potvr-đuju grbovi, ali natpis nije nikada ukle-san (slika 5). Pretpostavimo da su ondje sahranjeni ili su trebali biti sahranjeni Stjepan II. ili Bernardin Frankopan.

Istra�ivanja I. Tironija 1976. godine utvrdila su točan opseg katedrale: s obzi-rom na �irinu broda od 17,5 m, modru�-ka je katedrala trebala biti dvobrodna ili trobrodna. Utvrde oko katedrale i danas se mogu pratiti na terenu po tragovima temelja i po ne�to zaostalih zidova. Bila je to ka�telna utvrda, tipična za doba oko 1500. godine, s polukulama na uglovima i na sredinama njezine istočne i ju�ne strane. Vrh zidina je vjerojatno bio provi-đen brani�tem s drvenom konzolnom ga-lerijom. L. F. Marsili, koji je 1699. godine radio na razgraničenju između Austrije i Turske nakon mira u Srijemskim Karlov-cima, nacrtao je dijelove Modru�a6: po-sebno se ističe katedrala bez krova, zvo-nik uz sveti�te te utvrde oko nje � četiri kule spojene zidinama (slika 6). Danas je polo�aj katedrale tek travnata livada.Slika 5 � Modru�, katedrala sv. Marije, nadgrobna

ploča nepoznata Frankopana, �to ju je iskopao I. Tironi 1976. (crtala Ana Horvat)

Slika 6 � Modru�, 1700. godine � crtao L. F. Marsili: u sredini crte�a su ru�evine kaatedrale sa

zvonikom i okolne zidine



KNIN

Knin i kninska katedrala imaju poseb-no mjesto u hrvatskoj povijesti jer je on-dje u doba hrvatskoga kralja Zvonimira bio centar hrvatske dr�ave. Blizina Zadra, �ibenika, Trogira i Splita te drugih dal-matinskih gradova bila je presudna za ra-zvoj, gradnju i oblikovanje arhitekture jo� od ranijih stoljeća. No, prilike su se mije-njale pa su se i ovi utjecaji mijenjali.

na, s tri polukru�ne apside, vjerojatno svo-đena bačvastim svodom s pojasnicama, s neosvijetljenim srednjim brodom (slika 7). Uz katedralu su sagrađene prostorije biskupije u formi samostanskoga klaustra te zvonik9.

Nakon provale Turaka 1493. kninski se biskup vi�e ne spominje u Kapitulu, no kninski kaptol i dalje djeluje uz kate-dralu sv. Bartolomeja. Zadnji dokument kninskoga kaptola potječe iz 1514. god.10

Kninski se biskup premje�ta u Cazin, na krajnji sjeverozapad ove biskupije.

Sama pozicija Kapitula s katedralom svetoga Bartolomeja � kameniti teren u zavoju rijeke Krke, ne�to izdignut nad okolne močvare � bila je povoljna za obra-nu. Cijeli sklop Kapitula okru�en je utvr-dama kasnijega doba, tj. oko 1504. god.11 Prema arheolo�kim iskapanjima te rekon-strukciji arhitekta Ć. Ivekovića, bile su to kule kvadratna tlocrta (slika 8): ovakav je tlocrtni oblik primijenjen i drugdje po ju�noj Hrvatskoj i Dalmaciji toga doba, od Dubrovnika do Modru�a.

Slika 7 � Knin, Kapitul, nalazi temelja katedrale sv. Bartolomeja i okolnih objekata

(prema Ć. Iveković. o.c., slika na str. 257)

Slika 8 � Knin, Kapitul, rekonstrukcija katedrale, biskupskoga dvora te utvrda uokolo; a) Katedrala sv. Bartolomeja, b) zvonik, c) kapela, f) klaustar, h) biskupski dvor, p) pomoćni objekti, o) kule (prema Ć. Iveković, o.c., slika na str. 258; točkasto su pretpostavljene zidine i kule � dopuna Z. H.)

Biskupija u Kninu osnovana je sredi-nom 11. st., prvo kao Hrvatska biskupija. Na Sinodi u Splitu 1185. godine, zbog re-organizacije Splitske metropolije, novo-osnovana Kninska biskupija ima četiri �upe: Knin, Polje, Vrliku i Pset7. Za prvu je kninsku katedralu bila odabrana crkva sv. Marije in Campo, iuxta Tininum, da bi se zbog prilagođavanja kanonskim propi-sima � katedrale kao sjedi�ta biskupa mo-raju se nalaziti u naselju � kninski biskup i njegova katedrala obreli na Kapitulu kraj Knina, gdje su već i prije bile neke sakral-ne građevine. Tijekom 13. st. na Kapitulu je sagrađena nova katedrala � sv. Bartolo-meja8. Prema dosada�njim istra�ivanjima na�ih arheologa, katedrala je bila trobrod-



Utvrde Kapitula, tj. kninske katedrale sv. Bartolomeja, vidimo na karti M. Paga-na, crtanoj ne�to poslije 1527. god. (slika 9): trobrodna bazilika okru�ena je zidina-ma i kulama pravokutna tlocrta � njih �est na broju. U sredini se nazire katedrala.

Utvrđivanje Kapitula i Knina (Tina i Lab!) ipak nije bilo dovoljno sna�no pa ih godine 1522. osvajaju Turci.

Preko Kapitula je 1896. pro�la �elje-znička pruga prema Splitu i od kninske katedrale vi�e nema mnogo ostataka.

ZAGREB � KAPTOLUtvrde oko zagrebačkoga Kaptola

� L. Dobronić ih naziva »biskupska tvrđa« � većim su dijelom sačuvane, a na sjever-noj strani gotovo nepromijenjene. Bila je to za svoje doba sna�na utvrda, građena za obranu vatrenim oru�jem protiv vatre-noga oru�ja. Katedrala je ovim zidinama i kulama bila obuhvaćena sa svih strana, a tlocrtom u obliku trapezoida. Na uglovima su se nalazile kru�ne baterijske kule (sli-ka 10), dok su u sredinama bile dvije ula-zne kule, biskupski palas kao jaka četve-rokutna kula te jo� jedna baterijska kula na sjevernoj strani. Utvrde oko katedrale bile su na dva mjesta spojene na zidine

Slika 9 � Karta okolice Zadra M. Pagana, detalj s Kninom (Tina = Lab) te Kapitulom: očita je okru�e-

nost katedrale jakim utvrdama

kaptolskoga naselja. Na istočnoj je strani cijeli Kaptol bio �tićen ribnjakom, stvore-nim zajazivanjem potoka Medve�čaka: taj se dio Zagreba i danas naziva Ribnjakom.

Situacija zagrebačkoga Kaptola � i Gra-deca � i utvrda oko katedrale najbolje nam je prikazana na veduti iz trećega desetlje-ća 16. st., iako uz neke manje netočnosti (slika 11). Prema L. Dobronić12, na veduti nije nacrtana velika ulazna kula na istoč-noj strani utvrde, već samo ograda od pa-lisada, iako je kula građena 1515. godine.

Slika 10 � Zagreb, katedrala s kulama i zidinama oko nje (Fototeka Muzeja grada Zagreba)

Slika 11 � Zagreb, Kaptol s utvrdama oko naselja i katedrale, crtano tijekom prve polovice 16. st.



Tijekom vremena uz zidine su prigra-đeni različiti objekti te pro�irivana bi-skupska (danas nadbiskupska) palača13. I konačno, početkom 20. st. sru�en je dio zapadnih zidina i Bakačeva kula.

Zanimljivo da Turci nikada nisu do�li pod same zidine Kaptola ni Gradeca, iako su stradali pavlini u nedalekim Remeta-ma. Kaptolske su zidine poslu�ile u obra-ni od »krivoga« neprijatelja, u sukobu prista�a pretendenata za hrvatsko-ma-đarsku krunu, između Ferdinanda Habs-bur�koga i Ivana Zapolje 1527. godine. Zidine su i kule izdr�ale opsadu generala Thurna, Ferdinandova vojskovođe, ali je tom prigodom stradalo sjeverno pročelje katedrale14.

Autor je već ne�to pisao o izgledu i sudbini sjeverne strane katedralne utvr-de15 koja i danas imponira svojim izgle-dom (slika 10). Sjetimo se da je to rječit svjedok srednjovjekovne borbe za na� opstanak, ali i reprezentativan primjer fortifikacijske arhitekture srednje Eu-rope. Također, kompleks Kaptola s ka-tedralom i okolnim građevinama lijep je primjer su�ivota stilova tijekom mnogih stoljeća, koju je krunila stara katedra-la sa svojim monumentalnim zvonikom (slika 12).

CAZINKninski su biskupi nakon pada Knina

i njihova sjedi�ta na Kapitulu preselili na krajnji sjeverozapad svoje biskupije, u Cazin. Oni su ondje imali svoje posje-de, s prihodima koji su im omogućili �ivot sljedećih 70 godina16. Hrvatska je krajina tijekom 16. st. postala mjesto stalnih su-koba Hrvata i Turaka, ali i �iroke akcije gradnje ka�tela i raznih utvrda. Cazin pre�ivljava mnoge nevolje, povremeno dolazi u ruke vojnih zapovjednika, koji ga opremaju za obranu tako da Cazin postaje i va�na utvrda u obrani od turskih napada. Iznad dana�njega Cazina � danas u Bosni i Hercegovini � točnije iznad turskoga trgovi�ta (slika 13), nalazio se biskupski grad s crkvom. Krajem 19. st. ondje su jo� bili ostatci stare crkve, očito biskupske, a pozicija je nazivana znakovitim imenom »Manastir«17. Ubrzo nakon �to je Austrija

Slika 12 � Pogled na katedralu i biskupski dvor s prostora dana�nje Dra�kovićeve ulice

(Foto Standl, 1870.)

Slika 13 � Cazin, pogled iz centra grada na polo�aj srednjovjekovne utvrde

(Foto Vjesnik, razglednica iz 1973.)



okupirala Bosnu i Hercegovinu, na pozici-ji Staroga grada nad Cazinom, podignuta je »od kamena d�amija, tako velika da joj mo�da u svoj Bosni para nema«18.

Stari grad Cazin smje�ten je na izdvo-jeno brdo, a činila su ga dva prstena utvr-da: stariji, unutarnji, pribli�no pravokutna tlocrta, imao je srednjovjekovne značajke ka�telne utvrde, a vanjski su najvjerojat-nije bile turske utvrde. Pravokutni tlocrt-ni oblik unutarnje utvrde u smjeru istok � zapad mo�da odgovara polo�aju crkve koja je mogla imati funkciju katedrale Kninske biskupije tijekom 16. st.

U Lopa�ićevo doba tradicija se jo� sje-ćala slikarija na stijenama ru�evine crk-ve. Pravokutni tlocrt unutarnjega grada, s polukulama na uglovima, u na�im uvje-tima odgovara ka�telima prve polovice 16. st., građeni za obranu od turskih četa. Tada su nastajali i drugi ka�teli diljem Hrvatske i Slavonije19.

Cazin kao značajno mjesto hrvatske povijesti tek naziremo, on je kao santa leda koja pod povr�inom skriva veći dio svoga volumena � tu su nazočni kninski biskupi, zagrebački kanonici, razni hr-vatski plemići i konačno ban Petar Ke-glević. Konačno, i Turci su dali svoj obol razvitku grada. Cazin se, istina, prvi put spominje već 1354. godine, kao castro Chazyn, no danas vidljivi ostatci potječu iz kasnijega doba. Kninski je biskup A. Tu�kanić (spominje se od 1525. godine) mogao imati i vremena i jo� materijalnih mogućnosti, a naravno i potreba, pobri-nuti se o Cazinu, o svomu smje�taju i o sakralnoj građevini koja je trebala preu-zeti funkciju katedrale. U staromu je Ca-zinu vjerojatno već prije postojao sakral-ni objekt koji je početkom 16. st. mogao poslu�iti kao katedrala. Je li kasnije ovaj bio prilagođavan, i koliko � ne zna se. Za sada smatrajmo da je to mogla biti jedna od značajnijih sakralnih građevina prve polovice 16. st. u tome dijelu tada�nje Hrvatske, koja je mogla biti privremena katedrala, okru�ena zidinama cazinskoga ka�tela.

ZAKLJUČAK

Ovih pet gradova � utvrda � Đakovo, Modru�, Zagreb, Knin, Cazin i njihove katedrale �ivjeli su sudbinu koja im nije uvijek bila naklonjena. Utvrdama oko ka-tedrala �eljelo se spasiti ono najvrjednije, katedralu, ali � nije uvijek uspjelo. Bilo je po onodobnoj Hrvatskoj jo� katedrala, i u kontinentalnomu dijelu i uz obalu Ja-drana � one kontinentalne su sve stradale (Otočac, Krbava, Duvno), dok su one uz obalu, njih 22, ostale na svomu mjestu, iako neke danas i ne funkcioniraju kao katedrale. Ovaj fenomen � utvrđena kate-drala � nije tipičan samo za na�e krajeve,

ali je tipičan za na�u povijesnu realnost s kojom su na�i pretci �ivjeli. Ove nam činjenice mogu i trebaju biti poticaj za razmi�ljanje i za čuvanje ne samo mate-rijalnih ostataka na�e pro�losti, već i za potrebe za ustrajavanjem na na�im pozi-cijama.

Vrbovec, 26. listopada 2007.



Napomene:

1) E. GA�IĆ, Kratki povijesni pregled biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske, prijevod s latinskoga originala G. Sr�en, Osijek, 2000., str. 145�147.

2) Po mi�ljenju B. Nodila, Ravničarske utvrde između Drave i Save u istočnoj Slavoniji, »Građevinar«, 6/2005, Zagreb, str. 442�443, vjerojatno se radi o projektu, no sam natpis na veduti CAMPEMENT itd. govori da se radi o zaposjednutoj poziciji austrijske voj-ske. Konačno, i ostatak zidine na zapadnoj strani biskupskoga dvora govori o realnosti, tj. pos tojanju takve utvrde.

3) M. BALIĆ, Pregled dvoraca i srednjovjekov-nih utvrđenja gradova u Slavoniji, »Vijes ti muzealaca i konzervatora Hrvatske«, 1�2/1974, Zagreb, str. 19.

4) M. KRUHEK � Z. HORVAT, Castrum Ther-sen et civitas Modruss, »Godi�njak za�tite spomenika kulture Hrvatske«, 16/1990, Za-greb, str. 89�131.

Z. HORVAT, Srednjovjekovne katedralne crk ve Krbavsko-modru�ke biskupije, Zagreb � Gospić, 2003.

5) M. BOGOVIĆ, Pomicanje sjedi�ta Krbavske biskupije od Mateja Marute do �imuna Ko-�ičića-Benje. Zbornik »Krbavska biskupija u srednjem vijeku«, Rijeka � Zagreb, 1988.

Z. HORVAT, o. c.6) Original u Sveučili�noj knji�nici u Bologni.7) N. JAK�IĆ, O katedralama u Hrvatskoj i

Kninskoj biskupiji, »Radovi Filozofskog fa-kulteta u Zadru, Razdio za povijesne znano-sti«, 14/1987�88, Zadar, 1988., str. 126�129.

S. KOVAČIĆ, Splitska metropolija u dvanaes-tom stoljeću, Zbornik »Krbavska biskupija u srednjem vijeku«, Rijeka � Zagreb, 1988., str. 28.

8) S. JAK�IĆ, o. c., str. 124�129.9) Ć. IVEKOVIĆ, Kapitul kraj Knina, »Starohr-

vatska prosvjeta«, N. S. I., 3�4/1928, Zagreb, 269�271.

10) A. GULIN, Srednjovjekovni kninski kaptol i njegovi pečati, »Kninski zbornik«, Zagreb, 1993., str. 234.

11) S. GUNJAČA, Tiniensia archeologica � histo-rica � topographica, II., »Starohrvatska pro-svjeta«, Serija III., 7/1959, Zagreb, str. 86.

12) L. DOBRONIĆ, Zagrebačka biskupska tvrđa, Zagreb, 1988., str. 39�42.

13) Z. HORVAT, Kapela sv. Stjepana Prvomuče-nika u nadbiskupskom dvoru, »Na�a kate-drala«, 10/2006, Zagreb, str. 22�25.

14) Z. HORVAT, Gradnja i pregradnja zapadnog pročelja zagrebačke katedrale, »Na�a kate-drala«, 1/1998, Zagreb, str. 9�12.

15) Z. HORVAT, Neka razmi�ljanja o sjevernoj kaptolskoj kuli, »Na�a katedrala«, 6/2003, Zag reb, str. 13�15.

16) R. LOPA�IĆ, Bihać i Bihaćka krajina, Zag-reb, 1943., str. 129�150.

17) R. LOPA�IĆ, o. c., str. 128.18) R. LOPA�IĆ, o. c., str. 128.19) Z. HORVAT, O nekim starim građevinama

Kaptola, Zbornik »Kaptol 1221�1991«, Kap-tol kraj Po�ege, 1991., str. 103�106.



UvodPrigodom 150. obljetnice lurdskih

uka zanja i 10. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca �elimo se prisjetiti po-stavljanja Kri�noga puta 1959. godine u za-grebačkoj katedrali koje je povezano s tim događajima. Brončane postaje kri�noga puta u zagrebačkoj prvostolnici postavlje-ne su zauzimanjem Bla�enika u kra�ićko-mu zatočeni�tvu i tada�njega nadbiskupa koadjutora Franje �epera te darivanjem tada�njega pomoćnog biskupa Franje Sa-lisa Seewisa, a povodom 100. obljetnice lurdskih ukazanja 1958. godine.

Zagrebačka katedrala do tada nije ima-la kri�noga puta u dana�njemu obliku, ali su tijekom devetstoljetne povijesti u nje-zinim prostorima pribavljena umjetnička remek-djela inspirirana Kristovim otku-piteljskim djelom.

Pobo�nost Kri�noga puta odr�avala se u franjevačkoj crkvi, zatim na kaptolskoj Kalvariji uređenoj na bre�uljku od Rib-njaka prema �alati i na Ksaveru. Potica-jem pape Klementa XII. (1730.�1740.) i Benedikta XIV. (1740.�1758.) pobo�nost Kri�noga puta pro�irila se i po katedral-nim i �upnim crkvama.

U Zagrebu su tijekom korizme bile or-ganizirane korizmene propovijedi, svaki dan u drugoj crkvi. U zagrebačkoj kated-rali propovijedi su se odr�avale utorkom u poslijepodnevnim satima te se i danas sto-ga pobo�nost Kri�noga puta obavlja utor-kom nakon čega se nastavlja euharistijsko slavlje s korizmenom propovijedi.

Umjetnička djela na temu kri�noga puta

Crkva je najveća otajstva na�ega ot-kupljenja � muku, smrt i uskrsnuće Gos-podina na�ega Isusa Krista � od samih početaka spominjala i slavila u iste dane i iste sate kako su se otajstva otkupljenja

S. Lina Slavica Plukavec

KRI�NI PUT U ZAGREBU I ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

i događala. Tako se ustanovljenje euhari-stije slavilo četvrtkom navečer svečanom misom Gospodinove večere.

Petkom su se u popodnevnim satima odr�avali obredi na spomen muke i smrti Gospodinove. Tu je bila uključena i pobo�-nost Kri�noga puta koja je nastala sponta-no, iz ljubavi i srca Isusovih sljedbenika i očevidaca koji su duboko pro�ivljavali Kristovu bol i obilazili mjesta Isusove muke i otkupljenja.

Subotom navečer započinjalo je uskr-sno bdjenje koje je svr�avalo uskrsnim veseljem.

Muka i patnja sa�imaju u sebi svu moguću ljudsku patnju. Mučila Isusove muke danas se časte kao najdragocjenije relikvije i nalaze se na najodličnijim mje-stima ča�ćenja.

Hrvati su od svoga pokr�tenja, prije 14 stoljeća, ugrađivali kri� u svoj �ivotni stil.

Slika 1 � Raspeće sa svecima. Rad zagrebačkoga zlatara Ivana Myhaffija 1606. godine



Prvo slovo glagoljske abe-cede, »A«, (slika 2) obliko-vano je znakom kri�a. Kri� je oblikovan od četiri čavla kojima je Isus bio pribijen na kri�u te je u glagoljsko-mu slovu »A«, a time i u sveukupnoj hrvatskoj kul-turi, sadr�ana vrijednost i

simbolika Kristova otkupiteljskoga djela.Vi�eslavova krstionica, iz oko 800. go-

dine, ukra�ena je kri�em. Kr�tenjem smo osposobljeni da �irimo svjetlo oko sebe stvarajući duhovno i kulturno ozrač-je. Hrvatski je narod posvuda ostavljao vidljiva znamenja svoga hodoča�ćenja, podizao hramove, crkvice i obiteljske do-move. Hrvati su prednjačili tijekom povi-jesti u čuvanju i promicanju kr�ćanskih vrijednosti, kao i u umjetničkim djelima. Rizničke dragocjenosti od 11. stoljeća sadr�ajne su molitve na temu Isusova kri�noga puta. Među njima se ističe bje-lokosni plenarij iz 11. stoljeća koji ima plastičan prikaz Isusova �ivota. Glasovita zvonolika, gotička misnica, skrojena iz pla-�ta kralja Ladislava, ukra�ena je zlatnim kri�em. Nadaleko poznat Bo�ji grob, re-mek-djelo Zagrebačke biskupske vezilač-ke radionice iz 1659. godine (slika 3), osim drugih starozavjetnih prizora, sadr�i cje-lovit kri�ni put izvezen zlatnim, srebrnim i svilenim nitima. On je zapravo zahvalna

Slika 2 � Gla-goljsko slovo A

Slika 3 � Bo�ji grob, umjetnički izvezen u Zagrebačkoj biskupskoj vezilačkoj radionici

1659. godine

Slika 4 � Relikvijar u obliku kri�a s česticom sv. kri�a donesena iz Jeruzalema u 12. stoljeću

pjesma Bo�joj ljubavi prema grje�nomu čovječanstvu i himna onome koji je svo-jom smrću pobijedio smrt.

Rasko�no ukra�ivani misali i drugi obrednici dostojno predstavljaju dostojan-stvenost liturgijskih obreda od samih po-četaka Zagrebačke nad/biskupije. Ukra-�enim pacifikalima s prizorima raspeća iz 15. st. simbolično se pru�ao mir za vrije-me euharistijskoga slavlja sve do početka 20. st. Zagrebački zlatari su 1606. godine draguljima ukrasili Isusovo raspeće koje je okru�eno domaćim likovima zaslu�nih ljudi (slika 1).

Slu�bena katedralna pjesmarica »Ci-tara Octochorda« (Osmostruna citira) jednu »strunu« posvećuje korizmenomu vremenu s najljep�im pjesmama kojima je opjevana muka Gospodnja. Ostale pje-



ni�tvo bl. Alojzija Stepinca pa se tre-nutno nalazi i izlo�ena u novootvoreno-mu Muzeju Bla�enika. Svi glavni oltari zagrebačke katedrale, koji su po svojoj veličanstvenosti prednjačili oltarima europskih katedrala, osim glavnoga titu-lara, Marije na nebo uznesene, imali su prizor muke Isusove. Nedavno su i dvije slike s glavnoga oltara iz 1632. godine, »Isusovo krunjenje« i »Skidanje s kri�a« (slike 7a i 7b), ponovno vraćene u zagre-bačku katedralu.

Najljep�i barokni oltar zagrebačke ka-tedrale, oltar Sv. kri�a sa starozavjetnim prizorima Mojsija sa zmijom u pustinji i Abrahamove �rtve, izradio je Francesco Robba 1756. godine. U temeljitoj obno-vi nakon potresa 1880. godine za�eljela je Uprava zagrebačke katedrale da se upravo oltar Sv. kri�a uredi za čuvanje euharistijskoga Isusa. Njihovi najbli�i suradnici, Prebendarski zbor, ukrasio je i prozor uz oltar Sv. kri�a prizorima muke Gospodinove.

sme i himni kojima se slavilo otkupljenje u zagrebačkoj katedrali sadr�ani su u Zagrebačkomu sekvencijaru te u drugim knjigama sve do najnovijih kantuala.

Katedralni oltari Sv. kri�a i danas su predmeti divljenja kako ljubitelja litur-gijskih obreda, tako i obo�avatelja umjet-nosti. Tko nije čuo za »Raspeće« Albrech-ta Dürera iz 1495. godine (slika 5) koje je naručio zagrebački kanonik prepozit Mihajlo Vitez (+1499.), koji je u to djelo uključio i tada�nju zagrebačku okolicu, a sam je za�elio biti pred njim i pokopan. Danas se nalazi s dijelom kri�noga puta i prizorom Isusova uskrsnuća na sakri-stijskomu oltaru. Istu je �elju ostvario i biskup Luka (1500.�1510.) koji je oltar Sv. kri�a postavio u sredi�te katedrale i za njega dao naslikati »Raspeće« najbo-

Slika 5 � Albrecht Dürer, Raspeće

Slika 6 � Gian Francisco da Tolmezzo, Raspeće

ljega tada�njeg renesansnog slikara Gi-ana Francisca da Tolmezza s latinskim natpisom koji u prijevodu glasi: KRIST POSTADE POSLU�AN DO SMRTI, SMR-TI NA KRI�U (slika 6). Pred tom slikom u biskupskoj kapeli započelo je i muče-



Kri�ni put u ZagrebuKri�ni put (Via Crucis) na otvorenome

spominje se u Kaptolskoj ispravi iz 1266. godine u Dubičkomu dekanatu uz crkvu sv. Kri�a. To je bilo područje Hrvatskoga Kraljevstva i najnaseljeniji te najblago-slovljeniji kraj Hrvatske. Na tome po-dručju nalazilo se čak 25 samostana koji su bili sredi�ta kulture i bujna vjersko-ga �ivota te domoljublja. Dubica je bila predstra�a sisačkoj tvrđavi i kaptolskim sisačkim posjedima s veoma va�nim upo-ri�tem za obranu Hrvatske.

Zagrebački ksaverski kri�ni put ve-zan je također uz događaje oko zbivanja uz zagrebačku katedralu. Naime, nakon ru�enja �upne crkve sv. Emerika ispred

Slika 7a � Krunjenje trnovom krunom,naslikao Georg Gündter 1632.

Slika 8 � Sv. Franjo Ksaverski,grafički prikaz crkve i kri�noga puta

zagrebačke katedrale 1512. godine, zbog izgradnje tada�njih utvrda i bedema, sagrađena je nova kapela sv. Emerika u Ksaverskoj dolini koja se tada i prozvala Dolina sv. Emerika. Početkom 17. stoljeća isusovci su tu izgradili svoj ljetnikovac.

Slika 7 b � Skidanje s kri�a,naslikao Georg Gündter 1632.



Grof Nikola Erdödy stariji dao je urediti kapelu sv. Franje Ksaverskoga uz koju je isusovac o. Stjepan Benger uredio kri�ni put na otvorenomu.

Ksaverska Kalvarija temeljito je ob-novljena povodom Tisućite obljetnice Hr-vatskoga Kraljevstva, 1925. godine, sudje-lovanjem cijeloga hrvatskog naroda među kojima su se istakli američki Hrvati, o čemu govori i spomen-ploča na pročelju.

Kaptolska KalvarijaKaptolska Kalvarija na otvorenom

uređena je na kaptolskomu posjedu odre-đenu za odr�avanje crkvenih ustanova, altarija Melin�ćak, Kamenjak, Vivat i Če-prek. Uz park Ribnjak i ulicu Medve�čak te na području dana�nje Novakove ulice i oko nje koja se vijugasto uzdizala prema

Slika 10 � Ulaz u ksaverski kri�ni put,obnavljan 1925. i 1996. godine

�alati prostirao se velik predij, crkveni posjed LISTARSKO. Te vijugaste staze na nekada�njim krčevinama uređenim vinogradima oblikovane su u kri�ni put na otvorenomu (slika 13).

Nadbiskupsko dječačko sjemeni�te na �alati stari dokumenti i generacije sveće-nika tu odgajanih smje�taju na bre�uljak Sv. Roka gdje se nalazila i kapelica sv. Roka. Sunčani bre�uljak uz marne rad-ničke ruke pogodovao je uzgoju dragocje-na nasada vinograda koje su nadgledali pouzdani čuvari, vinciliri. Usred vino-gradskih zasada izgrađene su prostrane kuće, kurije i ljetnikovci. Vinograd sadr-�i u sebi tajnovitost jer njegovi plodovi donose radost i blagoslov. Isus daje sliku vinograda čijega su ba�tinika ubili glava-ri naroda (Mk 12,6). Smrt Sina, ba�tinika vinograda, otvara novo razdoblje Bo�jega nauma. Isus daje prispodobu vinograda-ra koji zapo�ljava radnike koji snose te-ret cjelodnevnoga rada, ali i nagrađuje radnike koji u njega sti�u tek u posljed-njim trenutcima. Sam se Isus usporedio s pravim trsom koji donosi rod dajući svoj �ivot, lijući svoju krv (Iv 15,9.13).

Slika 11 � Poziv na molitvu Kri�noga puta na Ksaveru na hrvatskomu jeziku kajkavskim narječjem

Slika 12 � Kaptolska Kalvarija. Crveni kri�ić označava mjesto Bo�jega groba



Laszovski spominje bre�uljak Sv. Roka s gospodarstvenim uredom nad-biskupskih dobara i kapelicu sv. Roka s biskupovim ljetnikovcem (ecclesia S. Ro-cchi supra arcem situata, in nova curia episcopali ad S. Rocham). Kapelica je građena za vrijeme Sisačke bitke pa se gradila s prekidima.

U kanoničkoj vizitaciji iz 1678. godine opisana je kao zidana s predvorjem. Ima-la je tri oltara: glavni oltar sv. Roka, koji je bio ukra�en izrezbarenim umjetničkim ornamentima, te pobočne oltare sv. Flori-jana i sv. Donata, koje je postavio zagre-bački biskup Juraj Branjug (1723.�1748.). Svi su oltari bili umjetnički opremljeni i u njima su bile pohranjene relikvije. Kape-

lica je imala mali drveni tornjić s malim zvoncem.

Na njezinoj ju�noj strani bio je zidani nadsvođeni BO�JI GROB, do kojega se

Slika 13 � Lijevo krilo oltara s Dürerovom slikom Raspeće

Slika 14 � Vrhovčeva karta Zagreba iz 1822.

Slika 15 � Desno krilo oltara s Dürerovom slikom Raspeće



dolazilo oblikovanom vijugastom stazom kri�noga puta. Kristov grob bio je pokri-ven tesanim kamenom i imao je kameni tornjić koji je bio zajedno s krovom kape-lice crveno oslikan.

Sveti�te kapelice imalo je kameni, ta-racani pod, a ostali prostor drvene podne daske. Kapelica je imala dvoja vrata, na ju�noj i zapadnoj strani, i zidani kor. Na sjevernomu zidu bila je propovjedaonica, rezbarena, pozlaćena i polikromirana.

Sa sjeverne strane nalazila se sakristi-ja s ormarima u kojima je bilo crkveno ruho i posuđe. Zagrebački biskup Eme-rik Esterhazy (1708.�1722.) podigao je uz kapelicu sv. Roka biskupski ljetnikovac (curia nova episcopali), koji se vidi na Vrhovčevoj karti Zagrebačke biskupije iz 1822. godine.

Oko kapelice počeli su se odvijati dru-gi sadr�aji pa je u njezinoj blizini u svib-nju 1825. godine uzletio zrakoplov kojim je upravljao Josip Wimberger i spustio se u Lomnici. Brzo nakon toga događaja bi-skup M. Vrhovac dao je sru�iti kapelicu i ljetnikovac, a ostali su samo vinogradi u vlasni�tvu �upe sv. Petra.

Kri�ni put s Kristovim grobom označili su samo s kri�em na vrhu bre�uljka, koji je s naseljavanjem toga dijela Zagreba ka-snije bio također maknut.

Slika 18 � Početak pobo�nosti Kri�noga puta u katedrali 2007. godine

Slika 17 � Kri� na glavnome oltaru u katedrali

Slika 16 � Model 12. postaje bistričke Kalvarije



U nedjelju 22. srpnja 2007. godine u prebendarskoj kuriji Sv. Fabijana i Se-bastijana, u 75. godini �ivota i 49. godini svećeni�tva, umro je prebendar Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebač-ke preč. Alojzije Čunčić.

Pokojnikovo tijelo ukopano je u petak 27. srpnja 2007. godine u 16.30 sati na Mirogoju u arkadama u grobnicu Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebač-ke. Odmah nakon ukopa slu�ena je spro-vodna misa u mirogojskoj crkvi Krista Kralja.

Pok. Alojzije Čunčić rođen je 28. svib-nja 1933. u �upi Sunja u selu Seli�će. Pučku �kolu pohađao je u selu Bistrač, a srednju �kolu je zavr�io na �alati u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji 1952. Teologiju je za-vr�io u Zagrebu, a za svećenika ga je za-redio zagrebački nadbiskup koadjutor dr. Franjo �eper 29. lipnja 1959. godine.

Svećeničku slu�bu započeo je kao kapelan u �upi Sv. Terezije u Po�egi od 1960. do 1962. Zatim je od 1962. do 1968. bio upravitelj �upe u Koprivničkim Bre-gima. Nakon toga odlazi u Njemačku da bi kod vrhunskih majstora u Münchenu izučio vje�tinu gradnje orgulja. Nakon

+ ALOJZIJE ČUNČIĆ

petogodi�njega studija postigao je kvali-fikaciju »graditelja orgulja« (Orgelbau-er). Povjerena mu je briga za odr�avanje vrijednih orgulja zagrebačke katedrale, kao i briga za sve druge orgulje i glaz-bala �irom velike Zagrebačke nadbisku-pije.

U Zagrebu je uvr�ten 14. siječnja 1975. u Zbor prebendara prvostolne cr-kve zagrebačke. U zagrebačkoj prvostol-nici vr�io je slu�bu misnika, ispovjednika i propovjednika. Bio je marljiv, strog i

pedantan. Uvijek spreman zamije-niti svoje kolege u du�nostima u ka-tedrali.

Obredne mo-litve nad pokoj-nikom vodio je zagrebački nad-biskup kardinal Josip Bozanić, a uče�će su uzeli svi prebendari, zatim kanonici i sveće-nici, redovnice te rodbina, znanci i



prijatelji. Svojom pjesmom od pokojnika se oprostio Mje�oviti katedralni zbor pod dirigentskom rukom dr. Vladimira Babu-�a.

U ime �upe Koprivnički Bregi govorio je sada�nji �upnik Josip Ko�ćak i iznio niz uspomena na njegovo pastoralno dje-lovanje u �upi. Prisjetio se onoga �to sto-ji zapisano u spomenici �upe te svečana dočeka mladoga �upnika pri dolasku u Koprivničke Brege. Zvona su zazvonila, a narod je radosno klicao. Josip Ko�ćak je uz zahvalu za sve �to je pokojnik uči-nio u �upi istaknuo Čunčićev rad s pje-vačima, djecom te suradnju s crkvenom odborom. Njegovo je geslo bilo rad, red i disciplina.

Od pokojnika se u ime Zbora preben-dara prvostolne crkve zagrebačke opro-stio najstariji član Zbora dr. Adalbert Rebić. Govorio je o �ivotu i djelu pokoj-nika, kao i o načinu vr�enja svojih du�-

nosti te odnosa prema ljudima. Ujedno je zahvalio »za sve �to je dobro učinio u �upama u kojima je djelovao kao mladi svećenik, a kao prebendar u katedrali i u prebendarskom zboru«� i dodao: »Neka mu Bog sve dobro stostruko naplati, a sve �to je zlo učinio neka Bog oprosti njemu kao i svima nama.«

Kod misnoga slavlja u mirogojskoj crkvi Krista Kralja homiliju je odr�ao preč. Juraj Jerneić, upravitelj Svećenič-koga doma sv. Josipa u Zagrebu. U nje-govoj homiliji zapamćene će biti riječi »o �ivoj vjeri s kojom ćemo stati pred sudi�te Bo�je i pred Bogom dati račun te prihvatiti ono �to smo zaslu�ili« i re-kao da to »neće biti katastrofa, već cilj i smisao na�ega zemaljskog putovanja«. I zato ni na sprovodu ne trebamo plakati, nego radije pjevati i klicati sa psalmi-stom: »Tebe �eđa du�a moja, Gospodine, Bo�e moj.«



5. siječnja � Prigodom 25. obljetnice smrti kardinala Franje �epera u katedrali je predvodio misno slavlje pročelnik Kon-gregacije za nauk vjere kardinal Joseph

William Levada. U misnom slavlju sudje-lovali su i kardinal Josip Bozanić, papinski nuncij u RH, nadbiskup Francisco-Javier Lozano te gotovo svi hrvatski nadbiskupi i biskupi.

Svojom nazočno�ću kardinal Levada potvrdio je kako i danas kardinal �eper povezuje Hrvatsku i Svetu Stolicu. Cr-kva zagrebačka smatra svojom časnom obvezom produbljivati veliku duhovnu ba�tinu koju je ostavio njezin nadbiskup i kasnije prefekt Kongregacije za nauk vjere, blagopokojni kardinal Franjo �e-per.

Posebno svečan trenutak bio je kad je u zagrebačkoj prvostolnici pročitana poruka pape Benedikta XVI. koju je u Zagreb do-nio kardinal Levada u svojstvu posebnog Papina izaslanika. U Papinoj poruci stoji da je Osobnost kardinala Franje �epera ostala kao jasno svjedočanstvo sjajnoga lika sveopće Crkve u 20. stoljeću te da je nosio �ivu i �arku �elju svjedočiti vjeru i ljubav za istinu.

ZBIVANJA U KATEDRALI U 2007. GODINI

10. veljače � U povodu 47. obljetni-ce preminuća bla�enog Alojzija Stepinca odr�ane su u katedrali pobo�nosti s moli-tvom za moralni preporod obitelji, za na�e crkvene i dr�avne poglavare te za mir u svijetu. Misna slavlja trodnevne pripra-ve odr�ali su mons. Vladimir Stanković, mons. Lovro Cindori i dr. Stjepan Ko�ul.

Na sam dan proslave blagdana euhari-stijsko slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić, koji je u propovijedi pozvao vjer-nike da ne �ute kad se razara obitelj te ne prihvaćaju istine koje slu�e samo zato da se izvuče profit. »Nemojte pognuti glave kad revni propagandisti grme da su kato-lici nazadni, ne dajte se pokolebati pred onima koji vjeru u Boga smatraju margi-nalnim pitanjem za va�u djecu, jer odgoj i obrazovanje ne pripadaju kr�ćanskoj pro�losti, nego njezinoj biti.«

11. o�ujka � O petoj obljetnici smrti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Fra-nje Kuharića, u ispunjenoj katedrali odr-�ano je euharistijsko slavlje, koje je pred-vodio kardinal Josip Bozanić. Sudjelovali su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, vojni vikar mons. Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskupi mons. Josip Mrzljak, mons. Vlado Ko�ić i mons. Valen-tin Pozaić, brojni svećenici, bogoslovi, sje-meni�tarci, časne sestre i vjernici. Kardi-nal Bozanić je u propovijedi naglasio da se »i danas mogu pročitati napisi onih koji su bili produ�ena ruka komunističkog re�ima i kada je bilo potrebno napadati kardinala, koji su samo nakratko prikrili svoje pravo



lice te se ponovno stavili u slu�bu protu-crkvenosti, iako će danas mo�da govoriti i laskavo o blagopokojnom kardinalu. Nji-hov govor nije radi �elje za dobrom Crkve niti iz ljubavi prema Crkvi, nego radi toga kako bi osporavali sada�njost crkvenog �i-vota i djelovanja, jer �ivu Crkvu �ele i da-nas oslabiti« O kardinalu Franji Kuhariću izrekao je misao da je njegova »usidrenost u Boga nosila kardinalovu nadu« i pozvao »da svatko tko nosi spomen na dragoga pastira Franju Kuharića zapi�e svoja sje-ćanja i susrete i dostavi ih nama kako bi-smo mogli čuvati ba�tinu njegove čvrste vjere koju nam je ostavio kao hladovinu evanđeoskog stabla s mno�tvom plodova, obavijenih s četiri njemu draga lista: isti-na, pravednost, sloboda i ljubav«.

Prigodom pete obljetnice smrti kardi-

nala Kuharića priređena je u prostoru bu-duće Spomen-zbirke bl. Alojzija Stepinca izlo�ba pod nazivom »Portreti kardinala Kuharića u hrvatskom slikarstvu«! U ka-tedrali je prije mise predstavljena knjiga »Kardinal Kuharić u hrvatskom iselje-ni�tvu«, koju je priredio mons. Vladimir Stanković.

29. o�ujka � Odr�an je u katedrali tra-dicionalni susret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića s katekumeni-ma i pripravnicima za sakramente kr�ćan-ske inicijacije. Na susretu se okupilo 183 katekumena i 225 pripravnika za ostale sakramente iz 23 zagrebačke �upe. Obred slu�be Riječi pjesmom je pratio zbor mla-dih iz �upe Svetoga Kri�a (Siget). Prisutne je pozdravio vikar grada Zagreba dr. Josip Oslić i za�elio da im ispovijest vjere koju će primiti bude trajan putokaz kroz �ivot.

19. travnja - Pro slavljen je Papin dan i obi-lje�avanje 2. ob-ljetnice pon ti fi-kata svetog oca Benedikta XVI. Euharis tij sko slav lje predvo-dio je apo stolski nuncij u Repub-lici Hrvatskoj, n a d b i s k u p Francisco-Ja-vier Lozano u zajedni�tvu s

nad biskupom zagrebačkim, kardinalom Josipom Bozanićem kao i svim hrvatskim biskupima te brojnim svećenicima, redov-nicima, redovnicama i vjernicima.

29. travnja � Svetu misu zadu�nicu za hrvatske mučenike Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana slavio je rektor, mons.



dr. Juraj Batelja, a uz njega koncelebrirali su preč. Antun Hoblaj, �upnik iz Preloga, i p. Tonči Trstenjak. Mons. Batelja je u pro-povijedi istaknuo povijesnu va�nost Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Tom su prilikom u katedrali polo�eni vijenci na grob Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Vijence je polo�ilo iza-slanstvo Međimurske �upanije, Zavičaj-nog kluba »Međimurje« Zagreb, Vojnog zapovjedni�tva »Petar Zrinski«, Dru�be »Braća hrvatskog zmaja«, Grada Vrbovca i Zrinske garde Čakovec.

Knezovi Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Njihovi posmrtni ostaci preneseni su u domovinu 28. travnja 1919., a poprsja, kao i spomen-ploča, postavljeni su u katedrali 30. trav-nja 1971. godine.

19. svibnja � O 15. obljetnici diplo-matskih odnosa između Svete Stolice i Re-publike Hrvatske Papinski zbor Sikstin-ske kapele odr�ao je u katedrali svečani koncert. Koncertu su sa zadovoljstvom prisustvovali članovi diplomatskog zbora i brojni vjernici.

24. svibnja � Prigodom Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa u ka-tedrali je slu�ena sv. misa za sve darivate-lje. Uime kardinala Josipa Bozanića misno slavlje predvodio je rektor katedrale, mons. dr. Juraj Batelja. Pjevao je zbor »Hrvatska �ena � Zagreb«. Na kraju je uime Hrvatske udruge transplatanata, tj. udruge koja oku-plja pacijente koji su dobili organe, zahvalila Mirela Pand�ić, članica Odbora te udruge, i izrazila �elju da misa zahvale bude svake godine vezana uz Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva.

30. svibnja � U 12 sati u prvostolnici je slavljena misa zadu�nica za sve pogi-nule branitelje Domovinskog rata. Na misi koju je predvodio mons. dr. Juraj Batelja okupio se velik broj branitelja, predstavnika udruga iz Domovinskog rata, udovica i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

31. svibnja � Proslavljena je svetkovi-na Majke Bo�je od Kamenitih vrata, za�tit-nice grada Zagreba. Brojni vjernici grada Zagreba ispunili su katedralu i trg ispred katedrale. Na glavnom oltaru izlo�ena je slika Majke Bo�je od Kamenitih vrata i djevojke su je ponijele da bi je mladi nosi-li u svečanoj procesiji od katedrale do Ka-menitih vrata. Svečano misno slavlje pred-vodio je predsjednik Austrijske biskupske konferencije, bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn zajedno s kardina-lom Josipom Bozanićem, s apostolskim nuncijem u RH Franciscom-Javierom Lo-zanom, zajedno s tridesetak austrijskih i hrvatskih biskupa, s oko 150 svećenika. Misnom slavlju nazočili su i gradonačel-nik Milan Bandić s drugim predstavnici-ma grada. Nakon misnog slavlja krenula je svečana procesija kroz tisuće vjernika, kojih je bilo vi�e nego ikada dosada, Kap-tolom, Bakačevom ulicom, Trgom bana Jelačića i Radićevom do Kamenitih vrata,



gdje je kardinal Schönborn molio molitvu pape Ivana Pavla II. iz 1994. godine, koju je Papa molio pred slikom Majke Bo�je od Kamenitih vrata.

12. lipnja � Članovi Pokrajinske bi-skupske konferencije Toskane u Italiji, predvođeni nadbiskupom Firence kardi-nalom Ennijem Antonellijem u sklopu svoga vi�ednevnog posjeta Crkvi u Hrvat-

skoj posjetili su katedralu. Oni su zajedno s kardinalom Josipom Bozanićem slavili misno slavlje u katedrali. U prigodnoj propovijedi kardinal Antonelli je rekao da su do�li moliti na grobu mučenika Alojzija Stepinca za sebe i za svoje mjesne Crkve. Ugledni gosti, a uz kardinala Anotonelli-ja bilo je jo� 17 biskupa i �est svećenika, razgledali su riznicu katedrale, kaptolske kurije, uspeli se na Gornji grad, kroz Ka-menita vrata do�li do crkve svete Kata-rine, crkve sv. Ćirila i Metoda i crkve sv. Marka. Osim u Zagrebu bili su u Rijeci na Trsatu te u Mariji Bistrici.

14. lipnja � Biskup mons. Vlado Ko-�ić slavio je u katedrali zahvalno misno

slavlje na svr�etku studentske �kolske godine. U misnom slavlju sudjelovali su profesori Katoličkoga bogoslovnog fakul-teta, bogoslovski poglavari i drugi sveće-nici, kao i velik broj studenata i mladih s raznih fakulteta.

23. lipnja � Svećeničko ređenje u ka-tedrali. Kardinal Josip Bozanić uz sudje-lovanje pomoćnih biskupa te oko 160 svećenika i brojnih prijatelja ređenika zaredio je 11 novih svećenika. Trojica su pripadnici Zagrebačke nadbiskupije, a ostali pripadaju pojedinim redovnič-kim zajednicama. Zaređeni su Dubrav-ko �krlin Hren (Gornja Stubica), �eljko Faltak (Kalnik), Ivica Budin�ćak (Sveta Jana), fra Igor Bari�ić (Slavonski Brod), fra �eljko Baković (Lipovljani), fra Ivan Cvetković (Lukavac), fra Ljubomir Ma-jur, br. Stjepan Vidak (Ferdinandovac), br. Zlatko �uvela (Vela Luka), fr. Nikola Leo-pold Noso (Zagreb) i Danijel Koraca. Kar-dinal je, pozdravljajući prisutne, posebno

pozdravio ređenike i njihove roditelje te bli�u i daljnju rodbinu, koji su molitvom i �rtvom pratili ređenike na njihovu putu prema svećeni�tvu. Kardinal je sve po-zvao na molitvu za ustrajnost u slu�bi i promicanju Bo�je riječi na slavu Bo�ju. Nakon molitve posvete i nakon polaganja ruku od kardinala i biskupa te svih prisut-nih svećenika mladi svećenici su prvi put slu�ili sveto misno slavlje, ovoga puta za-jedno s biskupom koji ih je zaredio te pri-sutnim biskupima i svećenicima da bi ka-snije nastavili ta slavlja s Bo�jim narodom u svome svećeničkom poslanju. Na kraju



slavlja mladomisnici su svima podijelili zajednički prvi mladomisnički blagoslov. Po�elimo im da i sami budu Bo�ji blago-slov Bo�jem narodu iz koga su pozvani i kome su poslani.

22. srpnja � Od 18. do 22. srpnja odr-�ana je u Zagrebu ovogodi�nja Međuna-rodna smotra folklora. Bila je to 41. smo-tra po redu. Na njoj su nastupila odabrana folklorna dru�tva iz Hrvatske te plesni i folklorni sastavi iz inozemstva. Bila su to

dru�tva iz Austrije, Gane, Grčke, Gruzije, Indije, Italije, Kameruna, Malavije, Nor-ve�ke, Slovačke i �panjolske. Uz nastupe odr�an je niz tradicionalnih popratnih priredaba. Odr�ani su raznovrsni koncer-ti pučke i crkvene glazbe, etno-glazbe, a organizirane su i prikladne izlo�be.

U nedjelju u 10 sati na programu je bila zajednička misa u zagrebačkoj katedrali. Misu je predvodio rektor katedrale, mons dr. Juraj Batelja uz asistenciju bogoslova. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od tih bogoslova iz Afrike, iz dr�ave Benin, ujed-no bio i djelitelj svete pričesti. U misnom slavlju sudjelovali su članovi pojedinih folklornih skupina kao čitači, predmoli-telji molitve vjernika, donosioci prikaznih darova a posebno kao pjevači.

Prikazne darove nosili su predstavnici dru�tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske obučeni u svoja karakteristična odijela, a pjevanje je izvodilo nekoliko dru�tava iz Hrvatske te dru�tvo gradi�ćanskih Hrva-

ta. Mons. Batelja je u propovijedi, vezano uz misna čitanja, naglasio da je gostolju-bivost drevna kr�ćanska vrlina i rekao: »Vi, sudionici smotre folklora, plesom i pjesmom pronosite vrijednosti tradicije svojih pradjedova. Stvarate ozračje vese-lja i mira među ljudima i tako postajete čimbenici zbli�avanja među narodima«. Za�elio je da ih zagrebačka prvostolni-ca zagrli u ime Crkve zagrebačke i pru�i osjećaj sigurnosti radi Bo�je prisutnosti.

Mnogi su između njih bili prvi put u katedrali te su pokazali posebno zanima-nje.

4. kolovoza � U zagrebačkoj prvostol-nici proslavljen je blagdan bl. Augustina Ka�otića, biskupa u Zagrebu i Luceri (Ita-lija). Uoči blagdana obavljena je trodnev-nica na kojoj su predvoditelji bili dr. Stje-pan Ko�ul, kanonik kantor, mons. Lovro Cindori, kanonik, i dr. Marijan Bi�kup, OP. Na sam blagdan misno slavlje predvo-dio je mons. Lovro Cindori i u propovijedi obradio temu »Bl. Augustin - zagovornik siroma�nih i obespravljenih«.

Za vrijeme trodnevnice i na sam dan prije misnog slavlja, koje je bilo u 18 sati, bila je pobo�nost nadahnuta mislima bl. Augustina Ka�otića.



7. kolovoza � Oko 12.30 sati planuo je po�ar u potkrovlju kurije Kaptol 28 koja je u neposrednoj blizini katedrale. Kurija pri-

pada Prvostolnom kaptolu zagrebačkom, a koristila je jedno vrijeme za čuvanje zbirke dijecezanskog muzeja, zatim kao svećenički dom za starije i bolesne svećenike, a u po-sljednje vrijeme su je koristili bogoslovi kao svoje prebivali�te, jer je zgrada bogoslovije bila u obnovi. Srećom, nitko od bogoslova i poglavara nije stradao. U neposrednoj bli-zini zapaljene zgrade je i tribina grada Za-greba, a ni katedrala nije daleko. Ipak, osim materijalne �tete drugih �rtava nije bilo. Uzrok po�ara jo� nije poznat. Vatrogasci su na vrijeme pristigli i spriječili da se po�ar ne pro�iri na susjedne zgrade i tako sačuvali grad Zagreb i Kaptol od jo� veće �tete.

Kolovoz � Počeli radovi na obnovi sje-verne kule ispred katedrale. Kula slu�i

Odboru Zagrebačke nadbiskupije za ob-novu katedrale kao upravna zgrada. U njoj se vr�i sva administracija, iz nje se �alje sva po�ta izvođačima, darovatelji-ma, iz nje se raza�iljaju i časopisi, kalen-dari i sve publikacije. U njoj se redovito odr�avaju sjednice Odbora i svi slu�beni sastanci kako s ponuđačima, tako i s izvo-đačima radova na obnovi katedrale. Bu-dući da je zub vremena nagrizao krovi�te kule, pri�lo se izvođenju obnove krovi�ta kule. Radove izvodi tvrtka AGATIĆ d.o.o. iz Gračeca.

1. rujna � U povodu nove vjeronaučne i �kolske godine kardinal Josip Bozanić, u organizaciji Ureda za vjeronauk u �koli Zagrebačke nadbiskupije, u katedrali je podijelio vjeroučiteljima 70 novih trajnih kanonskih mandata za predavanje vjero-nauka u �kolama. Uputio im je Bo�ji bla-goslov i za�elio uspjeh u radu.

15. rujna � Dijamant-nu zahval-nu misu u Ljube�čici, u �upnoj crkvi Gos-pe Snje�ne, slavio je za grebački kanonik Pr-v o s t o l n o g kaptola za-grebačkog, mons. Ivan V r a g o v ić . To zna či da je slavio 60. obljetnicu sve-ćeni�tva. U isto vrijeme sada�nji �upnik Ivan Makar i domaći sin Ivan Sakač, �u-pnik u Petrijancu, slavili su 25. godi�nji-cu svećeni�tva, a Josip Vragović, �upnik u Gornjoj Rijeci, slavio je 20. godi�nji-cu svećeni�tva. Slavlju su se pridru�ili i drugi domaći svećenici. Franjo Mrv-čić, �upnik u Rakovcu, koji je 37 godi-na svećenik, te Ivan Vragović, �upnik u Brezničkom Humu, koji je 23 godine svećenik.



Dijamantni slavljenik, mons. Ivan Vra-gović, rođen je u Ljube�čici 1922. godine. Za svećenika je zaređen 1947., slu�bovao je kao kapelan u Donjoj Voći, Hra�ćini i Petrinji. Kao vojnik JNA u montiranom procesu osuđen je na sedam godina zatvo-ra, koji je izdr�avao u zatvorima u Staroj Gradi�ki, na Golom otoku i na Ugljanu. Zatim je kratko bio kapelan u Bjelovaru, a zatim je bio �upnik u Lukaču pa Virju. Godine 1980. imenovan je kanonikom Pr-vostolnog kaptola zagrebačkog. U Zagre-bu je vr�io du�nosti u katedrali, bio sudac istra�itelj i voditelj ureda �enidbenog suda. Godine 1989. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je monsinjorom. Sada �ivi u svećeničkom domu Sv. Josipa u Zagrebu.

8. listopada � O desetoj obljetnici ustanovljenja Vara�dinske biskupije orga-nizirano je hodoča�će biskupije u Zagreb i u Kra�ić. Hodočasnici su sa svojim bi-skupom, mons. Josipom Mrzljakom, i sve-ćenicima te brojnim vjernicima ispunili zagrebačku katedralu i svečano slavili eu-haristijsko slavlje, koje je predvodio kardi-nal Josip Bozanić. Slavlju su se pridru�ili i neki zagrebački svećenici. Katedrala je, kao i trg ispred katedrale, odjekivala za-nosnom i skladnom vjerničkom pjesmom koju su pjevali hodočasnici zahvaljujući za desetu obljetnicu svoje biskupije.

8. listopada � Odr�ano je obilje�ava-nje 50. obljetnice smrti slu�benice Bo�je Marice Stanković (1900.�1957.). U dvo-rani Tribine grada Zagreba odr�ana je prigodna akademija na kojoj su govorili mr. Milan Pu�ec, mr. Anđelko Ko�ćak i dr. s. Rebeka Anić. U glazbenom dijelu

nastupio je Oktet zagrebačkih bogoslova i učenice �enske opće gimnazije Sesta-ra milosrdnica. U zagrebačkoj katedrali odr�ano je misno slavlje koje je predvo-dio mons. dr. Valentin Pozaić. On je u pri-godnoj propovijedi istaknuo da je �ivotni put slu�benice Bo�je Marice Stanković bio mučenički. Ona je kao ugledan djelat-nik bila na udaru komunističkog terora. Ali »hrabro je svjedočila svoju vjernost i odanost Kristu i Crkvi«. Na sudu je izja-vila da je njezina »jedina koncepcija Isus Krist. Njegov nauk i njegovo evanđelje i ni�ta vi�e«. Sud ju je osudio na pet godina robije, a kaznu je izdr�avala u zatvoru u Po�egi od 1947. do 1952.

Marica Stanković je rođena u Zagrebu 1900. godine. Učiteljsku �kolu i Pedago�-ku akademiju zavr�ila je u Zagrebu. Bila je urednica časopisa »Za vjeru i dom«, bila je predsjednica katoličkog dru�tva »Sveza hrvatskih orlica«, predsjednica Velikoga kri�arskog sestrinstva. Posvetila se do-sljednu kr�ćanskom odgoju �enske mla-de�i. Osnovala je svjetovni institut u Crkvi pod nazivom »Suradnice Krista Kralja«. Odlikovana je velikim crkvenim odličjima. Umrla je 8. listopada 1957. u Zagrebu.



24. listopada � U katedrali je slavljeno misno slavlje i zaziv Duha Svetoga za po-četak akademske godine 2007./08. Misno slavlje je predvodio zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta kardinal Josip Bozanić. Uz njega je u koncelebraciji bio mons. Vlado Ko�ić, pomoćni biskup, te veći broj profesora i nastavnika KBF. Sudjelovali su i studenti drugih fakulteta Sveučili�ta u Zagrebu.

27. listopada � Darovatelji krvi imali su mimohod ulicama Zagreba od Cvjet-nog trga, Bogovićevom ulicom preko, Trga bana Jelačića do katedrale. U orga-nizaciji Crvenog kri�a 114 zagrebačkih klubova darovatelja krvi proslavili su svoj dan. Proslavi su se pridru�ili gosti iz Italije i Rijeke. Prisutne su bile i Zagre-bačke ma�oretkinje i limena glazba. Svi su se pred katedralom slo�ili za svečani ulaz. Ma�oretkinje su se postavile u već poznat, i često puta viđen dvored, iza njih su bili nositelji zastava, po strani limena glazba i ostali sudionici. Du� katedrale su se poredali nositelji zastava, a bilo ih je mnogo, i primili posebni blagoslov koji im je podijelio voditelj misnog slavlja mons. dr. Juraj Batelja, rektor katedrale. Mnogi od prisutnih darovatelja dali su krv i vi�e puta, a neki čak i do 80 puta, �to su s po-nosom isticali.

31. listopada � Obilje�ena je 320. obljetnica smrti zagrebačkog biskupa Martina Borkovića. Misno slavlje pred-vodio je pomoćni zagrebački biskup Vla-do Ko�ić. Spominjući se njegovih velikih zasluga kako za Crkvu, tako i za hrvatski narod, biskup Ko�ić je upoznao vjernike s tim velikanom. Kao svećenik bio je ista-knuti propovjednik, a i poglavar u pavlin-skom samostanu. Zagrebačkim biskupom postao je 1667. godine. Tijekom 20 godina biskupske slu�be u Zagrebu zalagao se za cjelokupnu obnovu biskupije. Obilazio je �upe, obavljao kanonske vizitacije, brinuo se za siromahe, utemeljio orfanotrofij. Odr�ao je četiri sinode. Brinuo se za uzo-ran svećenički �ivot i rad. Zaslu�an je za pronala�enje bistričkog kipa Majke Bo�-

je. Djelovao je u vrlo te�kim povijesnim okolnostima, ali je bio i vrlo uspje�an na svim područjima. Njegovom je zaslugom u Habsbur�koj monarhiji Hrvatska saču-vala svoju dr�avnost i ustavnost.

6. studenog � Djeca iz vrtića »Mari-ja Petković« iz Zagreba zajedno sa svojim odgojiteljicama posjetila su katedralu i grob bl. Alojzija Stepinca. (foto S. �.)

10. studenog � U nazočnosti brojnih uzvanika otvoren je stalni muzejski po-stav o �ivotu bla�enog Alojzija Stepinca. Muzej je smje�ten u kuli Nebojan u sklo-



pu Nadbiskupskog dvora na Kaptolu 31 i obuhvaća originalne dokumente, knjige, umjetničke slike, fotografije i predmete iz Stepinčeve ostav�tine. Zbirka je smje-�tena u pet dvorana na oko 250 četvornih metara. (foto s. Jelica)

Prije otvorenja muzeja odr�ana je svečanost u dvorani »Vijenac«. Preda-vanje je odr�ao dr. Ivan �a�ko o va�nosti i značenju crkvenih muzeja s posebnim osvrtom na stalni postav Muzeja bl. Aloj-zija Stepinca. Povodom otvaranja muzeja i 10. obljetnice upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom kardinala Bozanića izda-na je srebrna medalja »Bla�eni pastiri Crkve zagrebačke« s likovima bl. Augu-stina Ka�otića i bl. Alojzija Stepinca. Au-tor je akad. kipar Starčević.

većim brojem vjernika hodočasnika pro-povijedao je mons. Vlado Ko�ić. Među vjernicima posebno je uočena velika sku-pina hodočasnika iz �upe Brestje, koji su bili odjeveni u narodne no�nje. Nakon slavlja oni su se zadr�ali na grobu bl. Alojzija Stepinca i pjesmom izrekli svoje molitve i zahvalnost bla�eniku.

1. prosinca � Kardinal Josip Bozanić zaredio je u zagrebačkoj katedrali 16-oricu kandidata za đakone. Devet ih je zaređeno za Zagrebačku nadbiskupiju, a �estorica pripadaju redovničkim zajedni-cama. U predvečerje đakonskog ređenja molitvom i pjesmom, a u zajedni�tvu s mladima, molili su za nova duhovna zva-nja u Crkvi. Nastupili su mladi iz Zagre-ba i okolice. (foto s. Jelica).

Scenski prikaz evanđelja o pozivu prvih apostola izveli su mladi iz �upe sv. Bla�a uz pratnju novakinja Dru�be sestara Na�e Gospe, a pjevali su mladi iz Zapre�ića te �upe sv. Petra i Marije, Kraljice Apostola. (foto s. J. B.).

Nakon otvorenja muzeja svečano mi-sno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić u zagrebačkoj prvostolnici. Su-djelovali su vojni vikar, mons. Juraj Je-zerinac i vara�dinski biskup, mons. Josip Mrzljak te pomoćni biskupi Vlado Ko�ić i Valentin Pozaić. Koncelebrirali su i kano-nici, prebendari i brojni svećenici. Pred



Na ređenju je kardinal Josip Bozanić govorio o Isusovom obećanju i poslanju Duha Svetog, koji je Duh Istine, koja dolazi od Krista i Duh Sveti će apostole uputiti u svu istinu.

Ređenju je prisustvovalo i koncelebri-ralo oko 130 svećenika. Katedrala je bila ispunjena rodbinom i prijateljima ređe-nika.

15. prosinca � Misa za drinske mu-čenice. Koncelebraciju je predvodio i propovijedao mons. Vladimir Stanković. Zajedno s predvoditeljem koncelebriralo

je vi�e svećenika. U misnom slavlju su-djelovale su sestre Kćeri Bo�je ljubavi iz Zagreba, Grane�ine i drugih redovničkih zajednica i samostana. Ovo misno slavlje je bilo u prigodi 66. obljetnice mučeni�-tva junačkih sestara koje su u Gora�du 15. 12. 1941. godine radije izabrale smrt nego izdaju i ga�enje svoga redovničkog predanja Gospodinu. (foto s. J. B.)

16. prosinca � Izviđači donose »Be-tlehemsko svjetlo« preko Beča iz Betle-hema. Pod pokroviteljstvom predsjedni-ka Hrvatskog sabora g. Vladimira �eksa i podpredsjednice hrvatske Vlade, gđe Jadranke Kosor, donose u katedralu izvi-đači u pratnji predstavnika brojnih po-dru�nica izviđača iz Hrvatske, a rektor katedrale, mons. dr. Juraj Batelja, ispred katedrale prima svjetlo i unosi ga u ka-tedralu. Svjetlo će biti u katedrali, a u

planu je da ga preuzmu i druge bisku-pije i �upe diljem Hrvatske kao i brojni vjernici u svojim domovima (foto S. �.). U propovijedi je mons. Batelja pozvao sve vjernike, posebno mlade, da grade zdravo dru�tvo koje je tako potrebno hr-vatskom narodu.

25. prosinca � Djeca nove �upe Bl. Alojzija Stepinca Bestovje, Novaki, Raki-tje pohodila su grob za�titnika svoje �upe i katedralu i izvela bo�ićni program pred



oltarom. Predvodio ih je �upnik, vlč. Bo-�idar Cindori i đakon Mihill Gojani. Dje-cu su dopratili roditelji i prijatelji. Nastu-pio je dječji zbor »Stepinčevi mali�ani«, a voditelji zbora su bili Marko Ja�ek i Ema �tefančić. Djeca su scenskim prika-zom događaja Bo�ića uz bo�ićne pjesme i recitacije izrazili svoju radost zbog veli-kog blagdana. Voditeljica recitala je bila Ljiljana Davidović. Djecu je prihvatio i u prigodnoj homiliji pozdravio mons. dr. Juraj Batelja, rektor katedrale, koji je

na kraju blagoslovio svu djecu i prisutne. (foto s. J. B.)

26. prosinca � U Ko�arka�kom centru »Dra�en Petrović« odr�an je tradicional-ni 19. bo�ićni koncert pod naslovom »Bo-�ić u Ciboni«. Koncertu je prisustvovalo oko 6.000 ljudi, a kao izvođači nastupili su brojni poznati izvođači. Sav prihod od koncerta namijenjen je za obnovu kate-drale. Gradonačelnik Milan Bandić u ime grada Zagreba za obnovu katedrale obe-ćao je pomoć od tri milijuna kuna.

Devetnaesti bo�ićni koncert zajednički su organizirali Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska radio-televizija, Glas Koncila, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba i Ko�arka�ki klub Cibona.

Povodom 20. obljetnice, koja će se proslaviti ove godine, zahvaljujemo svim izvođačima koji su tijekom godina sudjelovali na koncertima



11. o�ujka � Nakon �to je u vi�e no-vina i časopisa na različite načine ra�članjivana vijest o eventualnu restoranu u prostorima zvonika katedrale Nadbiskupski duhovni stol daje priopćenje da restorana neće biti. 31. o�ujka � Objavljena vijest da će u rujnu zagrebačka katedrala biti uvr�tena među 100 najljep�ih spomenika na svijetu. Nakladnik knjige ka�e da je to neka vrsta vo-diča i poziv turistima da je svaka-ko trebaju vidjeti.

24. lipnja � Izvje�tava o pohodu Crkvi u Hrvatskoj članova Po-krajinske biskupske konferencije Toskane u Italiji. Oni su 12. lipnja slavili euharistijsko slavlje u kate-drali i molili na grobu mučenika bl. Alojzija Stepinca.

Br. 1 (34) � Glasilo katoličke udru-ge »Kap dobrote« na omotu donosi detalj obnovljenoga portala zagre-bačke prvostolnice. Na slici je vrh portala i prekrasna rozeta s vijen-cem. Na vrhu portala se vidi i grb nadbiskupa J. Posilovića.

12. travnja � Donosi razmi� ljanje o simbolu grada Zagreba. Kao �to je Eiffelov toranj za Pariz, Colo-seum za Rim, tako bi trebalo pro-naći znak za Zagreb. U razmi�lja-nju je na prvo mjesto stavljena katedrala, zatim licitarsko srce, �estinski ki�obran, crtani lik Bal-tazara, Trg bana Jelačića, crkva sv. Marka itd.

IZ TISKA O KATEDRALI U 2007. GODINIDnevni tisak donio je niz izvje�ća o katedrali i o događanjima u njoj. Budući da nije

moguće sve �to o katedrali pi�e donijeti u na�emu časopisu, donosimo neke napise s njihovim naslovom i kratkim sadr�ajem, prema abecednomu redu lista ili časopisa.

Novo lice Crkve

Katolički tjednik



18. listopada � U izvje�ću o obnov-ljenomu Bogoslovnom sjemeni� tu pi�e 1. listopada 2007. godine da je upriličeno otvaranje Nadbiskup-skoga bogoslovnog sjemeni�ta i da je prije blagoslova kardinal nadbi-skup Bozanić u katedrali predvodio misno slavlje u nazočnosti mno�tva svećenika. To je bilo podsjećanje na povijesne dane i nagla�en trenutak sada�njega i budućega �kolovanja mladića za svećenički poziv.

20. prosinca � Donosi reporta�u o anđelima kao vječnoj inspiraciji umjetnika, koji su se »u�uljali« u glazbu, pjesni�tvo, slikarstvo, ki-parstvo. Kao ilustraciju donosi niz slika, fotografija, razglednica s li-kom anđela. Za nas je zanimljivo da je pisac uključio i oslikani prozor zagrebačke prvostolnice Uznesenja Marijina u nebo. U tome trenutku slavlja s jedne i druge strane okru-�ena je anđelima.

U bo�ićnome broju XII 2006/39 Gla-silo sveti�ta Majke Bo�je Bistričke u rubrici »Kulturna ba� tina« op�irno izvje�ćuje svoje čitatelje o blagoslo-vu portala zag rebačke katedrale. Uz opis obreda blagoslova i popis sudio-nika donosi nekoliko najnovijih foto-grafija portala i obreda.

Uskrsni broj SLOBODNE DALMA-CIJE donosi razmi�ljanje o ljepo-ti katedrale te po mi�ljenju nekih stručnjaka smatra da bi po vrijedno-sti i ljepoti ispred zagrebačke kate-drale trebale biti splitska, �ibenska i trogirska. One su u umjetničkomu, povijesnom i arhitektonskom smislu nadmoćnije. U članku se donosi osvrt na staru katedralu koju je nakon potresa Hermann Bollé »uklonio« i novu sagradio, �to neki povjesniča-ri smatraju �tetnim. Spominje se i đakovačka katedrala, koju je gradio biskup Josip Juraj Strossmayer.

SLOBODNA DALMACIJA



U istome broju na internetskoj stranici novine donose i osvrt na obnovu kate-drale, koja se obnavlja već 17 godina. Sredstva se prikupljaju od vjernika i ljudi dobre volje, a uključen je i Grad Zagreb te Ministarstvo kulture. »Rari-tet u svjetskim razmjerima jest da se novac za obnovu zagrebačke prvostol-nice prikuplja i � kroz akciju prodaje plastičnih boca.«

12. veljače � U propovijedi na Stepin-čevo u katedrali kard. Josip Bozanić »pozvao je sve vjernike da ne �ute kada se razara obitelj te da ne pri-hvaćaju istine koje slu�e samo zato da se izvuče profit«, ka�e »Večernji list« i nastavlja: »Nemojte pognuti glave kada revni propagandisti grme da su katolici nazadni, ne dajte se po-kolebati pred onima koji vjeru u Boga smatraju marginalnim pitanjem za va�u djecu.«

12. veljače � »Večernji list« donosi po-datke da su u posljednja tri mjeseca građani skupili oko 230 tisuća kuna donirajući PET ambala�u, staklene i plastične boce. Sakupljeno je 116.700 kilograma staroga papira, 206.698 ko-mada PET ambala�e, 4.514 limenki i 69.150 komada stakla. Akcija »Obno-vimo lijepu na�u Stepinčevu katedra-lu« počela je 2. studenoga 2006.

10. o�ujka � Ugledni novinar Milan Ivko�ić u kolumni »Tjedna inventura« smatra da prikupljanje otpadne am-bala�e nije prikladno za sakupljanje sredstava za obnovu katedrale.

12. o�ujka � »Večernji list« donosi komentar propovijedi kardinala Josi-pa Bozanića, koju je izrekao na petu obljetnicu smrti kardinala Kuharića. »Kardinal Franjo Kuharić za �ivota je bio voljen, ali ne zaboravimo da je bio o�tro napadan«, između ostaloga izre-čeno je u propovijedi.



13. o�ujka � Donosi Thompsonovu fotografiju ispred zagrebačke ka-tedrale i pi�e da je poznati pjevač na tome mjestu snimio zavr�ne kadrove promotivnoga spota i tako upotpunio svoju potporu humani-tarnoj akciji »Gdje si, prijatelju«.

13. o�ujka � Objavljuje lijepu vi-jest iz Dinama, čije je izaslanstvo pomoćnome biskupu mons. Josipu Mrzljaku predlo�ilo da se prihod od ulaznica s jednoga od derbija Dinama i Hajduka daruje za ob-novu zagrebačke katedrale. Tu je inicijativu pozdravio i gradonačel-nik Milan Bandić.

26. studenoga � U rubrici »Kul-tura« »Večernji list« donosi vijest da ni ove godine ansambl Lado neće odr�ati bo�ićni koncert u zagrebačkoj katedrali nego u fra-njevačkoj crkvi. Uprava katedrale ponovno ne dopu�ta bo�ićne kon-certe uoči Bo�ića, nego predla�e njihovo odr�avanje nakon 25. pro-sinca. Razlozi su vjerski.

17. prosinca � »Večernji list« izvje-�ćuje o dono�enju betlehemskoga svjetla u katedralu. Svjetlo, simbol mira, ljubavi i dobrote, donijeli su mali izviđači. Betlehemsko svjetlo je preuzeo mons. dr. Juraj Batelja, koji je predvodio misno slavlje.

22. prosinca � U »Obzoru«, u ru-brici TRENDOVI, Aurelija Kupa-novac donosi reporta�u o bo�ićnim ukrasima. U svomu razmi�ljanju o jaslicama kao bo�ićnom ukrasu po-tra�ila je katedralu i saslu�ala raz-mi�ljanja o jaslicama časne sestre Line Plukavec, rizničarke riznice zagrebačke katedrale. »Nakit treba biti svijetao i sjajan, a borovi i p�e-nica u dom unose prirodu koja pod mladim suncem raste u na�emu domu. Tako novo sunce koje izlazi pojačava toplinu na�ega doma.«



K d.o.o., ZagrebAGROOPSKRBA MATEJ d.o.o., ZagrebAKING d.o.o., ZagrebALDINI d.o.o., ZagrebALEF d.o.o., ZagrebDarinka Andra�ek, ZagrebKre�imir Anić, ZagrebSvetinka Antolić, ZagrebARKO-PROMET d.o.o., ZagrebMiroslava Augustinović, ZagrebBranka Babić, ZagrebAna Babu�, Velika GoricaDr. Vladimir Babu�, ZagrebAnđela-Marija Bačan, Vara�dinDragan Badanjak, ZagrebKatica Bajić, BjelovarIvan Balog, MBC, Donja DubravaKatija i Petar Baničević, ZagrebMarko Barač, ZagrebMarijan Barić, �empas, SlovenijaLjubica Bartolić, SITOTISAK, ZagrebJean-Marie Barun-Turica, Beaufays, BelgijaMagdalena Basara, ZagrebMarko i Marica Benak, ZagrebMr. Biserka Bingula � LJEKARNA, JastrebarskoLjubica Bla�ković, ZagrebGoran Ante Bla�eković, ZagrebJosip Boba�, ZagrebAntun Bočkaj, SERVIS KUĆ. APARATA, ZagrebBOHREN d.o.o., ZagrebIva Brajković, ZagrebJosip Brodar, odvjetnik, ZagrebBruno Eugen Brlek, ZagrebMarija Brlek, ZagrebBla�ica Brodkovski, NjemačkaKaja Čabraja, ZagrebMato Čatić, ZagrebBERLITZ JEZIČNI CENTAR, ZagrebCHEMCOLOR-KLIMA d.o.o., ZagrebSmiljan Ćibarić, ZagrebCO-TRADE d.o.o., ZagrebCOPAN ZAGREB d.o.o., Zagreb�imun Crljen, ZagrebIvica Ćutuk, odvjetnik, ZagrebDanica Cvrtila, OroslavjeMiroslav Senić, D.M.V.A.SENIĆ, ZagrebDEKORATIVA-ZAGREB d.o.o., ZagrebIlija Dilber, ZagrebStjepan Dilber, Zagreb

DILJEXPORT d.o.o., ZagrebKata i Miren Đim�ita, ZagrebDINATRONIC d.o.o., VrbovecDJELATNICI HRVATSKE PO�TE, ZagrebKatarina Laura Dominković, ZagrebIvančica Domitrović, ZagrebDRAEGER MEDICAL CROATIA d.o.o., ZagrebGizela Đureković, ZagrebBranko Dvor�ćak, SERVIS VIDEO, ZagrebDRUGA EKONOMSKA �KOLA, ZagrebEMBA d.o.o., ZagrebMirela E�kinja, ZagrebEUROM d.o.o., ZagrebInes Deranja, FARMAKON, ZagrebIvka Fijačko, ZagrebZdravko Filipi, ZagrebFILKO d.o.o., ZagrebObitelj Franjić, ZagrebMladen Glovacky, G.B.M. d.o.o., ZagrebPetar Jagunić, G.P.M. trgovina, ZagrebZlata i Duje Gilić-�abić, MakarskaIV. GIMNAZIJA, ZagrebXV. GIMNAZIJA, ZagrebXVI. GIMNAZIJA, ZagrebGMG d.o.o., ZagrebPetar i Ma�a Gojević, Dirnstein, NjemačkaJosip Gorički. Prerada plast. masa, ZagrebIvka GraberskiGRAD ZAGREB, ZagrebGRAFOKOR d.o.o., ZagrebJakov Grgić, Siegen, NjemačkaGRUPA VERN d.o.o., ZagrebMarija Hećimović. HEMAKON d.o.o., ZagrebNevenka Henč, ZagrebHENDAL d.o.o., ZagrebVladimir Hervoj, ZagrebIvka Hlavaček, ZagrebHOBLIĆ, Stolarska radionica, ZagrebHODAK d.o.o., ZagrebKatarina Horvatić, ZagrebMarijo Horvatić, ZagrebHRVATSKA ČISTA STRANKA PRAVA, ZagrebHRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., ZagrebMarica Hublin i Slavica Tanodi, Hra�ćinaINS � REVIZOR d.o.o., ZagrebPetar Ilinić, Zagreb�tefica Ilinić, ZagrebIN-ART d.o.o., ZagrebINGRA d.d., Zagreb

DAROVATELJI ZA OBNOVU KATEDRALE U 2007. GODINI



Eduard Ip�a, ZagrebIR � LUKS d.o.o., ZagrebIvan Ivanković, ZagrebODVJETNIČKI URED IVKOVIĆ, ZagrebMrs. Tereza Ivsich, Delta BC, KanadaJosip Jadanec, ZagrebIVANA, TRGOVAČKI OBRT JANDRIĆ, ZagrebSmiljana Jančijević, ZagrebPaula Jandrijević, BrezovicaJORDANIĆ d.o.o., ZagrebMato Josipović, ZagrebViktorija Jukić, ZagrebSlavko Juri�a, ZagrebKre�o Kadlec, ZagrebIvica Karaka�ić, BodovaljciKARTING CENTAR ZAGREB d.o.o., ZagrebKASA-ELEKTRONIK d.o.o., ZagrebDr. Iljko Katu�ić, ZagrebBranka Kele�, ZagrebKEMP d.o.o., ZagrebKIRKOMERC d.o.o., ZagrebRUKAVIČ. I TRGOV. OBRT KLADIĆ. ZagrebKLIMA � �ALAC d.o.o., ZagrebKRE�O SERVIS, KLIMA SERVIS, ZagrebIvanka Kobasić, ZagrebAnkica Kolar, Konstanz, NjemačkaKOLAR-LOVRENČIĆ PROMET d.o.o., ZagrebObitelj Kolenda, Hall in Tirol, AustrijaIvan Konjevod, Kri�evciKONZUM d.d., ZagrebAna Kopač, ZagrebIgnac Kos, Sveti Ivan ZelinaIvan Kos, NovskaDr. mr. sc. Silvija, Kovač, ZagrebNikola i Nevenka Kovačević, ZagebProf. Lidija-Marta Kozlovac, ZagrebAnkica Krajačević, SisakKRAUS d.o.o., ZagrebStjepan Krivić, BjelovarIgor i Mirjana Krvavica, roletar, ZagrebZdravko i Barbara Kuharić, Ontario, KanadaKUHNE & NAGEL d.o.o., ZagrebTomo Kurtović, Velika GoricaJadranka Kvasnička, ZagrebLAGER BA�IĆ d.o.o., ZagrebLAUDATO d.o.o., ZagrebAlojzije i Dubravka Lazić, SesveteLeo Ratković, LEO, trgov. obrt, ZagrebMila Luburić, VukovarMarija Lulić, ZagrebM.V.M. � CVRČAK d.o.o., ZagrebMABA � COM d.o.o., ZagrebMarica Maček, Karlovac

Dipl. ing. Milan Majetić, SesveteMarko Marić, ZagrebTomislav Marinac, Zagreb-SusedgradRobert Marković � OMR, ZagrebValentina Marku�ić, ZagrebMA�INOPRIJEKT d.o.o., ZagrebMr. Ivo Matković, ZagrebMATREX d.o.o., ZagrebMATRICA � PRO d.o.o., ZagrebMarija Matulić, ZagrebDanica Medek, DOM ZDRAVLJA, ZagrebMarija Medenjak-Csataj, ZagrebMilena Medić, ZagrebMEDICOM d.o.o., ZagrebJana Meinhard, ZagrebMIDAR d.o.o., ZagrebLjubica Mihelin, ZagrebNikola Mihić, ZagrebAna Mijatović, ZagrebMINISTARSTVO KULTURE RH, ZagrebMladen i Suzana Mitak, ZagrebMOTO � RIS d.o.o., ZagrebNadica Mučnjak, ZagrebMarijan Mudri, ZagrebIng. Anica Mudri, ZagrebBranko Muha, ZagrebDragica Nimmervoll, ZagrebNIVOGRADNJA d.o.o., ZagrebNada Novačko, ZagrebAnka Novak-Berger, ZagrebIlija Nujić, Slavonski BrodORBICO d.o.o., ZagrebLeidi Oreb, ZagrebO� ANTUNA MIHANOVIĆA, ZagrebO� BRAĆE RADIĆ, ZagrebO� FRANA GALOVIĆA, ZagrebO� GUSTAVA KRKLECA, ZagrebO� IVAN GORAN KOVAČIĆ, ZagrebO� IVAN CANKAR, ZagrebO� JORDANOVAC, ZagrebO� KSAVERA �. ĐALSKOG, ZagrebO� MARIJA JURIĆ ZAGORKA, ZagrebOSN. �K. MARKU�EVEC, ZagrebO� NAD LIPOM, ZagrebO� PREČKO, ZagrebO� STENJEVEC, ZagrebO� SVETI ĐURĐ, Sveti ĐurđO� TIN UJEVIĆ, ZagrebO� TITU�A BREZOVAČKOG, ZagrebO� VEĆESLAVA HOLJEVCA, ZagrebOSN. �K. VJENCESLAVA NOVAK, ZagrebO� �ITNJAK, ZagrebBorislav i Anica Osredečki, Zagreb



Franjo i Anica Pačić, Stuttgart, NjemačkaMarija Pale�ćak, ZagrebJosip Palić, ZagrebPa�ko Palić, ZagrebObitelj PapaTomislav Volarić, ZagrebDipl. in�. Vlatko Pavić, ZagrebKatica Pavičić, ZagrebPČELICA MAJA B.W.D. d.o.o., ZagrebMarijan i �tefanija Pečnik, ZagrebMirko i Katica PečnjakJosip Pendelić, Klo�tar IvanićStjepan Penić, Essen, NjemačkaJasna Perman-Hrgić, LJEKARNA, OriovacIvan Perzan, ZagrebPET-PROM d.o.o., ZagrebLjubo Petric, odvjetnik, ZagrebOlga Piasevoli, Zagreb�eljko-Stjepan Pi�telek, ZagrebDanica Poljičak, ZagrebIrena Poljuha, ZagrebJosip Pre�ec, ZagrebPROGRES-REVIZIJA d.o.o., ZagrebDario Empi Protulipac, ZagrebKata Radačić, OPTIKA VISUS, ZagrebInes Radaljac, ZagrebRADIN-REPRO I ROTO d.o.o. ZagrebRAIFFESEN STAMB. �TEDIONICA d.d., ZagrebRIGETA d.o.o., ZagrebIvica Ri�marić, RI� MA SERVIS, ZagrebRUDAN d.o.o., ZagrebRU�KA-PROMET d.o.o., ZagrebS.K.I.T. d.o.o., ZagrebZlata �aban, OborovoDragica Skender, ZagrebČ. S. SLU�BENICE MILOSRĐA, ZagrebJanko Sovec, BedekovčinaDarko �panić, trgovački obrt, ZagrebMladen �tefančić, stolarski obrt, ZagrebDalibor Stojić, ZagrebIvka �trek, �trek-trgov. obrt, ZagrebSTRELJAČKO DRU�TVO TRNJE, ZagrebSTUDIO E d.o.o., ZagrebKatica �tulac, ORHIDEJA, OzaljPaula Sukre�ki, ZagrebVelimir Sunić, ZagrebDr. Maja Svetinra, ZagrebIva Svetina, ZagrebLana Svetina, ZagrebStjepko Svetina, ZagrebT.I.T. UVOZ-IZVOZ ZASTUPSTVA, ZagrebSlavica i Jakov Tabak, München, Njemačka

Marijan Taučer, ZagrebTEHNO-ZIV d.o.o., ZagrebTEHNOIN�ENJERING d.o.o., ZagrebTELEKOM ELEK. Vl. Tomislav Vladić, ZagrebTELEMIKS, Stjepan Miklec, ZagrebTELESTAR d.o.o., ZagrebDragutin Toma�ić, ZagrebLuka Torić, �ibenikTRA-MONT d.o.o., ZagrebObitelj Trčak, ZagrebTRGOVAČKA �KOLA, ZagrebBibijana Turkalj, ZagrebČ. s. Agata Ulaga, Ljubljana, SlovenijaUNEGRA d.o.o., ZagrebUNIJAPAPIR, ZagrebUNIKUS d.o.o., ZagrebMirko Valjak, �upnik, Grubi�no PoljeAada Veseličić, ZagrebIve i Luca, Natalija Vidić, NinDominik Vincelj, ZagrebIng. Branko Vojnović, ZagrebJasna Vujasić, ZagrebAnte Vukorepa, ZagrebDinka i Mirko Wurster, ZagrebZdravka i braća Zadil-Marić, ZagrebNOGOMETNI KLUB ZAGREB, ZagrebZAGREBAČKA BIROOPREMA d.o.o., ZagrebZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., ZagrebDrago �ivković, Ora�je, BiHPetar i Marfa �uliček, BestovjeTonica �upčić, Zagreb

Osim gore navedenih darovatelja, jo� je daleko veći broj onih čija imena nisu ovdje spomenuta jer oni to ne �ele ili nam njihova imena nisu poznata. Ima i onih koji su svoj dar za obnovu dali u vi�e navrata, a ime im se spominje samo jednom.

Svima jednako zahvaljujemo.

Svake prve nedjelje u mjesecu u 10 sati u katedrali slu�imo svetu misu za dobročinitelje, za njihove potrebe i na njihove nakane.

Kao znak zahvalnosti spremni smo u na� časopis besplatno uvrstiti oglase i reklame svakoga darovatelja.

Katedrala je prvi i najveći spomenik na�e vjere i kulture. Ona je simbol na�ega grada i domovine. Zato je svaki dar za katedralu vi�estruko velik.


REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO KULTURE


ODBOR ZAGREBAČKENADBISKUPIJE

ZA OBNOVU KATEDRALEMons. Vladimir Stanković

Preč. Mijo GabrićMons. Josip Klarić

Mons. dr. Juraj BateljaPreč. Mirko Totović

Prof. dr. Ivo PodhorskyIn�. Zvonimir RukavinaProf. dr. Zorislav Horvat

In�. Zrnka O�trić

NA�A KATEDRALAČasopis Odbora Zagrebačke

nadbiskupije za obnovu katedrale10000 ZAGREB, Kaptol 31

Tel. 48-14-705 � Fax 48-14-721

�iro-računKod Zagrebačke banke na ime

NADBISKUPIJA ZAGREBAČKA UPRAVA KATEDRALE

2360000-1101559611ili kod PRIVREDNE BANKE

na imeZAGREBAČKA NADBISKUPIJA

OBNOVA KATEDRALE2340009-1110099490

Direktor:Vladimir Stanković

Glavni urednik:Mijo Gabrić

Tehnički urednik:Josip Klarić

Lektor i korektor:Anđa Jakovljević

Uredničko vijeće:Damir Foretić, Mijo Gabrić,

Zorislav Horvat, Silvije Novak, Zrnka O�trić, Ivo Podhorsky,

Zvonimir Rukavina

Fotografije:Damir Foretić, Foto arhiv Riznice, Josip Klarić, Zvonimir Rukavina,

Arhiv Glasa Koncila

Časopis izlazi povremeno.Naklada 3000 primjeraka

Grafička oprema: Glas Koncila,

Kaptol 8, 10000 Zagreb

Tisak: Grafika Markulin

ISSN 1331-5927UDK 246:27:7268

UVODNO SLOVO

Cijenjenim čitateljima predajemo novi � dvanaesti broj � časopisa NA�A KATEDRALA.

S posljednjim brojem na�ega časopisa zavr�i li smo donos sadr�aja prve male monografije o zag-rebačkoj katedrali DER DOM ZU AGRAM, koju je napisao Karl Weiss, a prijevodom nas obdarila dipl. ing. arh., gđa Zrnka O�trić.

Uz na�a redovita izvje�ća o obnovi i radovima koji su napravljeni u minuloj godini, o projektima i nacr-tima za obnovu te o godi�njemu izvje�ću o darovate-ljima, događanjima u katedrali prila�emo i pregled tiska koji je pisao o katedrali.

U ovomu i sljedećim brojevima donosit ćemo vam neke dijelove knjige »Pro�lost grada Zagreba«, koju je napisao Rudolf Horvat. Donosit ćemo one dijelove knjige koji su vezani uz povijest i �ivot na�e katedra-le. Tako u ovomu broju donosimo tekst koji govori o utvrđivanju Kaptola 1469.�1478. Izvornik je bez fo-tografija i slika, a mi ćemo poku�ati u tekst ubaciti prikladne slike i tako vam pribli�iti sadr�aj.

Poticaj da upravo govor o utvrdama oko Kaptola, a samim time i oko katedrale stavimo u ovaj broj jest članak prof. dr. Zorislava Horvata o katedralama u bedemima. Tako se ta dva članka upotpunjuju i ve�u jedan uz drugoga.

Posebni prilozi u ovomu broju govore o imeno-vanju novoga pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbi-skupije mons. dr. Ivana �a�ka i o smrti preč. Alojzija Čunčića, prebendara prvostolne crkve zagrebačke.

Uz zahvalnost svim darovateljima, suradnicima i izvođačima �elimo vam ugodno čitanje časopisa.

Odbor

Sadr�aj:

1) Dr. Ivan �a�ko � novi zagrebački pomoćni biskup .. .. .. 1

2) Z. Rukavina: Obnavljanje katedrale u 2007. godini .. .. 3

3) Rudolf Horvat: Utvrđivanje Kaptola 1469.�1478. .. .. 16

4) Dr. Zorislav Horvat: Katedrale u zidinama.. .. .. .. .. .. 19

5) S. Lina Slavica Plukavec: Kri�ni put u Zagrebu .. .. .. 27

6) + Alojzije Čunčić .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 34

7) Zbivanja u katedrali u 2007. godini . .. .. .. .. .. .. .. .. .. 36

8) Iz tiska o katedrali u 2007. godini . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 47

9) Darovatelji za obnovu katedrale u 2007. godini .. .. .. 51

10) Reklame.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 54


ISSN 1331-5927UDK 246:27:726

NA

�A K

AT

ED

RA

LA

12 (

2008

) Z

AG

RE

B


naša katedrala 12 (2008)

Documents