nastambe gospodarenje i briga‡... · • zakon o zaštiti životinja (nn 136/06) i pravilnik o...

NASTAMBE GOSPODARENJE I BRIGA O LABORATORIJSKIM ŽIVOTINJAMA

Dr.sc. Jadranka Bubić Špoljar, DMV GENERA d.d./CroLASA

[email protected]

• LABORATORIJSKI MIŠEVI /MUS MUSCULUS/

• LABORATORIJSKI ŠTAKOR /RATTUS NORVEGICUS/

• ZAMORČIĆ (GUINEA PIG) /CAVIA PORCELLUS/

• HRČAK / MESOCRICETUS AURATUS/

OSNOVNE VRSTE GLODAVACA

LABORATORIJSKI MIŠEVI /MUS MUSCULUS/

LABORATORIJSKI ŠTAKOR /RATTUS NORVEGICUS/

ZAMORČIĆ (GUINEA PIG)

HRČAK /Mesocricetus auratus/

• Životinje koje se koriste za pokuse i druge znanstvene svrhe moraju biti primjereno njegovane, ne smije ih se nepotrebno izlagati boli, patnji, iscrpljenosti ili trajnom ozljeđivanju, a kad je to neizbježno-isto se mora svesti na najmanju moguću mjeru

• STOGA SE: • Svim pokusnim životinjama mora osigurati smještaj, okoliš, mogućnost barem

minimalnog kretanja, hrana, voda i njega koji su primjereni njihovu zdravlju i dobrobiti;

• Te bilo koje ograničenje fizioloških i etoloških potreba mora se smanjiti što je više moguće

NJEGA I SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA-OPĆE ODREDBE

• U Pravilniku o zaštiti životinja koje se koriste u pokusima ili u druge znanstvene svrhe NN 47/11, sastavljene su određene preporuke na temelju saznanja i prakse za smještaj i njegu životinja, pa slijedom toga:

• Pokusi se mogu obavljati i u terenskim uvjetima na životinjama koje žive slobodno i samostalno se brinu za sebe odnosno na divljim životinjama

• Velika večina životinja koje se koriste u pokusima mora se iz praktičnih razloga držati pod određenom fizičkom kontrolom u objektima poput vanjskih torova pa sve do kaveza za male životinje u laboratorijskim nastambama


• Postojeću opremu u nastambama za životinje, do zamjene, mora se prilagoditi na način da se udovolji propisanim uvjetima prilagođavajući broj i veličinu životinja koje se stavljaju u postojeće kaveze i odjeljke

• Životinje koje se koriste u pokusima, a za koje je to primjereno da se iz praktičnih razloga drže u vanjskim objektima poput staja/obora pa sve do kaveza za male životinje u laboratorijskim nastambama, moraju biti redovito kontrolirane


OBJEKTI I OPREMA • Svaki objekt treba biti konstruiran, izgrađen i održavan tako da osigura

prikladan okoliš za u njemu smještene životinje te da u njega ne mogu ulaziti neovlaštene osobe

• Izolirane barijerne jedinice • Objekte koji su dio većih kompleksa zgrada treba također zaštititi

odgovarajućim građevinskim mjerama i rješenjima kojima se ograničava broj ulaza i sprječava neovlašteno kretanje

• U objektima moraju postojati programi održavanja kako bi se spriječili kvarovi na opremi


• KORIŠTENJE LABORATORIJSKIH ŽIVOTINJA

• Laboratorijske životinje se najčešće koriste u temeljnim medicinskim istraživanjima, pri postupcima istraživanja genetskih bolesti i razvoju novih dijagnostičkih metoda te za razvoj novih lijekova i terapijskih postupaka

• Naj zastupljenije vrste životinja u biomedicinskim istraživanjima u svijetu i kod nas nisu primati već laboratorijski glodavci odnosno miševi i štakori u zastupljenosti do gotovo 80%


• Važno je istaknuti opravdanost pred kliničkih i genetskih testiranja laboratorijskih životinja kao modela pri istraživačkim postupcima a to su:

• testiranja obavljena na laboratorijskim životinjama omogućuju nam jedinstvene sveobuhvatne spoznaje patofiziologije i uzroka bolesti i upućuju na nova zahvatna mjesta njenog ciljanog liječenja

• pokažu li prethodna ispitivanja na laboratorijskim životinjama da ispitivana supstanca kao budući potencijalni lijek-postupak nema kliničku korist odnosno primjenjivost - izbjegnuto je nepotrebno kliničko testiranje na ljudima-zdravim dobrovoljcima


• KORIŠTENJE LABORATORIJSKIH ŽIVOTINJA • Laboratorijski miš je glodavac proistekao od kućnog miša; njegov znanstveni

naziv je Mus Musculus • Miševi se koriste u istraživačke svrhe više nego bilo koji drugi sisavci

• U odnosu na druge životinjske vrste, nisu skupe životinje u nabavi i uzdržavanju

te su stoga izuzetno često korišteni u istraživačkim studijama i testiranju različitih supstanci za koje tek veliki broj korištenih životinja može pružiti statistički validne rezultate

LABORATORIJSKI MIŠ /MUS MUSCULUS/

Milijuni miševa se godišnje koriste u svrhu testiranja supstancija i kemikalija na otrovnost i kancerogenost

• Među drugim prednostima miševa za istraživačke ciljeve su njihov kratak životni vijek i velika genetska razvedenost

• Kratak životni vijek dozvoljava studiranje nekoliko generacija tijekom jedne godine

• Međutim sojevi od blisko srođnih parenja osiguravaju istraživačima gotovo nevjerojatne varijetete životinjskih modela na kojima se izučavaju biološki procesi i oboljenja

• Primjer su NUDE tzv. 'goli' odnosno imuno deficijentni miševi koji se učestalo koriste u imunološkim istraživanjima


• FIZIOLOGIJA MIŠA: • Životni vijek miševa je 2-3 godine • Tjelesna masa odrasle životinje je 20-30 gr, ovisno o soju • Tjelesna temperatura im je: 36,5-38°C • Dnevno konzumiraju 12-18 g/100 gr • Dnevna im je potreba za oko 3-4 ml vode • Broj udisaja je 80-230 udisaja/min • Bilo je 500-600 otkucaja/min


• Spolna zrelost nastupa sa 7-8 tjedana starosti, životinje su rano spolno zrele • Dužina spolnog ciklusa odnoso estrusni ciklus ženke je 4-5 dana • Vaginalni čepovi obično se formiraju od mješavina sekreta mjehurića i

koagulirajučih žlijezda mužjaka

• Oni se nakon parenja jako dobro vide kao plakovi odnosno čepovi i obično se održe 18-24 sata, a najduže 48 sati nakon koitusa (spolnog odnosa)


• To nam je pouzdana metoda utvrđivanja gravidnosti nakon smještanja s mužjacima

• Trajanje gravidnosti: 19-21 dan (ovisno o soju)

• Brojnost legla: 8-15 miševa u okotu

• Porođajna težina miša je svega 1 gr

• Zalučenje, odbiće od sise je 21-28 dana kada počinju samostalno konzumirati hranu


• Miševi su neagresivne životinje ali ako ih se stavi prekobrojno u kavez, dolazi do borbe dok se ne uspostavi hijerarhijski odnos

• Neki sojevi su posebno agresivni, kao primjerice BALB/c, i to osobito mužjaci • Katkad takvi agresivni mužjaci grickaju dlaku oko njuške drugim miševima, ali

ne oštete kožu i to područje izgleda kao obrijano, a takva pojava naziva se barbering efekt

KARKTERISTIKE MIŠEVA

• Miševi imaju brojne stereotipije, a najčešće je 'pranje njuškice' prednjim šapama, čija analiza učestalosti može poslužiti u procjenjivanju zdravstvenog statusa životinje u uzgoju

• Danas je miš osnovna eksperimentalna životinja ponajprije u genetičkim istraživanjima, pokusima koji uključuju etiopatogenezu (npr. istraživanje tumora), farmakološkim, toksikološkim, metaboličkim i inim drugim istraživanjima

• Zbog svoje široke upotrebe, danas je razvijeno preko 4000 različitih sojeva

miševa, tako da su bez dvojbe, oni genetički najbolje definirana vrsta sisavaca


• Prijenos miševa iz kaveza u kavez može se obavljati prihvaćanjem prstima pri

bazi repa • Uvriježeno je prihvaćanje životinja na vratnom dijelu kože

• Sve zahvate treba obavljati u kirurškim rukavicama • Obično upotrebljavana tehnika držanja miša za injekcijsku aplikaciju je

stavljanje miša na površinu (kao što je poklopac kaveza) na kojoj ga se može priljubiti, zatim hvatanje repa palcem i kažiprstom desne ruke, a ako miš pokuša krenuti naprijed, prihvati ga se za kožu na leđnom dijelu vrata palcem i kažiprstom lijeve ruke i pažljivo ali brzo skupi

RUKOVANJE

• Ako se koža drži ispravno, miš se može dignuti lijevom rukom, a rep se blokira

(učvrsti) između malog prsta i dlana • Desna ruka je slobodna i njome se izvodi aplikacija • Ljevoruke osobe prihvaćaju miša u desnoj ruci a lijevu ruku ostavljaju

slobodnom radi aplikacije

RUKOVANJE

• Da bi smrt u životinja nastupila bezbolno i bez stresa, gubitak svijesti treba prethoditi gubitku motorne aktivnosti

• Važno je napomenuti da se gubitak motorne aktivnosti ne smije izjednačavati s gubitkom svijesti i odsutnošću stresa

• Zbog toga se sredstva koja izazivaju mišićnu paralizu (npr. depolarizirajući i nedepolarizirajući mišićni relaksansi) u uvjetima održane svijesti ne smiju koristiti kao samostalna sredstva za eutanaziju životinja

• Prilikom odabira najprikladnijeg načina eutanazije treba voditi računa o vrsti, starosti, veličini i broju životinja, dostupnosti farmakoloških sredstava i odgovarajuće opreme, te vještini osobe koja provodi eutanaziju

ANESTEZIJA MIŠEVA

• Zbog veće praktičnosti i zbog toga što je mišićna masa u miševa mala,

inhalatorni anestetici su popularniji za kraće djelovanje nego agensi namijenjeni za i/m injektiranje

• Nadalje, inhalatorni anestetici dozvoljavaju (omogućuju) bolju dubinsku kontrolu anestezije, nego je to moguće s injektiranom

• Od hlapljivih anestetika obično se koristi metoxyfluran

• Jednostavna komora može se napraviti stavljanjem pamučne loptice namočene u methoxyfluran na dno staklenog zvona i zatvori se poklopcem

ANESTEZIJA MIŠEVA

• Kad prestanu pokreti udova i kad su respiracija i inspirij relativno slabi i ujednačeni, životinju treba izvaditi iz komore

• Intra peritonealno se primjenjuje phenobarbital • Doziranje anestetika za kirurške zahvate sasvim je varijabilno i na

to su od utjecaja starost i težina životinje • Duljina trajanja anestezije uporabom phenobarbitala jest 20-40

minuta

ANESTEZIJA MIŠEVA

ANESTEZIJA MIŠEVA

• Za i/peritonealna injektiranja standardni preparat barbitala treba

razrijediti u omjeru 1:10 koristeći ili destiliranu vodu ili fiziološku otopinu soli i vode

• Od 0.7 do 1 ml razrijeđene otopine aplicira se na 100 gr tjelesne

težine miša

ANESTEZIJA MIŠEVA

• Pokusi na životinjama omogućavaju ispitivanja u uvjetima složene manipulacije gena i okoline što je u čovjeka vrlo teško izvedivo odnosno gotovo nemoguće

• Zakonske regulative nameću obavezno prethodno ispitivanje toksičnosti supstance - LD50

• Laboratorijske životinje moraju biti besprijekorno zdrave kako bi se pokazale najbolje u eksperimentu

• Etička opravdanost upotrebe životinja u biomedicinskim i psihofarmakološkim istraživanjima jest da u konačnici rezultiraju određenom koristi za ljude i/ili životinje


• Health monitoring report


PLANIRANJE IZGRADNJE NASTAMBE ZA LABORATORIJSKE ŽIVOTINJE GLP/non GLP

NASTAMBA ZA LABORATORIJSKE GLODAVCE

• Prilikom planiranja izgradnje nastambe, najstroži zahtjevi postavljaju se pred farmaceutske industrije / GMP i GLP načela/

• U nastavne svrhe i za znanstvene institucije udovoljavaju non GLP/GMP zahtjevima • Zakon o zaštiti životinja (NN 136/06) i PRAVILNIK O ZAŠTITI ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE

U POKUSIMA ILI U DRUGE ZNANSTVENE SVRHE (NN 47/11) • Nastambe su objekti koji podliježu inspekcijskom nadzoru, evidencije i prijave pokusa,

dokumentacija..

NASTAMBE, GOSPODARENJE GMP i GLP ZAHTJEVI

• Kontinuirano usavršavanje uvjeta smještaja životinja uz istovremeno očuvanje nepobitnosti znanstvenih istraživanja – Kako bi trebalo planirati nastambe? – Optimalni smještaj i njega životinja? – Kako poboljšati uvjete?

• Utemeljeno na znanstvenim osnovama – Naše spoznaje – Nedostaci

CILJEVI

• Potrebna visoka stručnost – Multidisciplinarni tim stručnjaka

• Voditelji nastambi, tehničari, veterinari, istraživači znanstvenici, arhitekti, građevinari

• Posebna nadležnost voditelja životinjske nastambe • Akademsko zvanje (veterinari, liječnici, farmaceuti, medicinski biokemičari,

stomatolozi, agronomi stočari ili biolozi, ako imaju položen ispit za rad sa životinjama –

• PRAVILNIK O ZAŠTITI ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U POKUSIMA ILI U DRUGE ZNANSTVENE SVRHE NN 47/11

PLANIRANJE

• Svrha nastambe? – Vrste istraživanja: bazična, razvojna, kontrola kvalitete proizvoda– GLP ili

non-GLP, pri Fakultetima - u nastavne svrhe • Vrste?

– Glodavci (80%) – Velike životinje – Posebni zahtjevi

• Divlje životinje • Imunodeficijentne životinje

– Primati ili ne • Kapacitet

– Broj životinja pojedine vrste

OSNOVNI UPITI

• Ostali detalji – Vlastiti uzgoj ili ne – Porijetlo životinja

• Komercijalni/nekomercijalni dobavljači – GMO – Rizik kontaminacije

• Rad s potencijalno infektivnim materijalom (BSL) • Kemijski agensi/radioaktivni izotopi

OSNOVNI UPITI

• Vrste barijera • Tipovi koridora • Kontrola ulaza/izlaza (air lock) • Smještajne prostorije

– Materijali – Mikroklimatski parametri

• Osvijetljenost, ventilacija, temperatura, nivo buke • Popratne prostorije

– skladišta, praone, hladnjaci (hladne sobe), odlagališta otpada • Laboratoriji, kirurške sale, prostor za razudbu • Vodovodne instalacije

– Sistemi za vodu, odvodnja • Sustav osmatranja i kontrole okoliša • Sigurnosni sistem (alarmi, vatrodojava, kamere…)

PROSTORIJE I PUTEVI KRETANJA

Svi koji koriste laboratorijske životinje u eksperimentalne i dijagnostičke svrhe imaju moralnu obavezu brinuti o tome da ne uzrokuju nepotrebnu patnju i bol

• Adekvatan prostorni kapacitet • Hrana • Voda • Stelja • Kondicionirani prostor • Samostalne jedinice • Laboratoriji • Izolacija • Karantena • Skladišta • Otpad

OPREMA/OBJEKTI ZA LABORATORIJSKE ŽIVOTINJE

Nastambe / objekti za smještaj bi trebali biti planirani i projektirani prvenstveno prema grupi rizika te uzročniku u istraživanju koje

se provodi ⇒ nivoi biosigurnosti I II III ili IV

BSL (bio safety level)

BSL I Prikladni za: • Smještaj većine životinja nakon karantene (osim non human primata)

konvencionalni način smještaja

• Životinje koje su ciljano inokulirane agensima iz rizične grupe I (minimalna potencijalna opasnost za osoblje i okoliš)

• Zahtjevi za dobrom mikrobiološkom kontrolom prostora

OBJEKT/OPREMA ZA ŽIVOTINJE za ”BSL I”

• Prikladni za smještaj životinja koje su ciljano inokulirane agensima iz grupe rizika II (umjerena potencijalna opasnost)

• Obavezne mjere sigurnosti: • Znakovi upozorenja od bioloških opasnosti • Profilaksa održavanja i čišćenja (konstrukcija objekta) • Vrata se otvaraju prema unutra i moraju se sama zatvarati • KVG (HVAC) adekvatni 'total loss' sistem (nema širenja zraka u druge prostore) • Pristup ograničen na ovlaštene osobe • Zabrana uvođenja životinja iz drugih uzgoja • Provoditi program zaštite od artropoda i drugih glodavaca • Radne površine lako dekontaminirati po završetku rada s propisanim dezinficijensima • Opremljeni laminarima • Autoklavi moraju biti dostupni • Otpad i stelju dekontaminirati • Materijal za autoklaviranje – sigurno transportirati u zatvorenim kontejnerima • Kavezi se moraju dekontaminirati • Lešine životinja > spaliona • Osigurana oprema za propisano pranje ruku • Osoblje obavezno nosi zaštitnu odjeću i obuću • Ozljede se prijavljuju i registriraju • Jelo, piće i nanošenje kozmetičkih preparata – zabranjeno

OBJEKT/OPREMA ZA ŽIVOTINJE za “BSL II”

“BSL II”

• Prikladni za smještaj životinja koje su ciljano inokulirane agensima iz grupe rizika III (ozbiljne i potencijalno smrtonosne bolesti)

• Obavezne mjere sigurnosti: • moraju biti izvršeni svi zahtjevi iz nivoa biosigurnosti I i II • pristup mora biti strogo kontroliran (kamere) • objekt mora biti odvojen od laboratorija i prostora za smještaj životinja predprostorom koji ima dvoja vrata

čineći tako hermetičku pregradu (air lock) • Oprema za pranje ruku, sanitarni čvor i tuševi • HVAC HEPA filtracija na izlazima iz laboratorija • Prostorije u nadtlaku • Autoklavi • Organizirane spalione za lešine • Životinje inficirane agensima grupe III smještati u IVC ili izolatorima • Stelja bez prašine • Jednokratna zaštitna odjeća i autoklavirati je prije odlaganja • Voditi brigu o odgovarajućoj imunizaciji osoblja

OBJEKT/OPREMA ZA ŽIVOTINJE za “BSL III”

“BSL III”

• Pravila rada u maksimalno blokirnim laboratorijima- nivo biosigurnosti IV (smrtonosne bolesti) mora se uklopiti sa nacionalnim i lokalnim propisima:

• Moraju biti izvršeni svi zahtjevi iz nivoa biosigurnosti I II i III • Ulaz uz autorizaciju samo osoblja iz laboratorija • Poštivati načelo rada: dvije osobe u prostoru • Osoblje mora imati najviši stupanj izobrazbe i biti upoznati sa opasnostima • Ulaz u objekt je hermetički predprostor • Negativan podtlak HEPA filtracija izlaznog zraka • Autoklavi sa dva kraja čiji čisti kraj treba biti u prostoriji izvan • Skidanje civilne odjeće i obavezno tuširaje po izlasku • Prolazni hermetički prostor osigurati za dostavu materijala • Sve životinje moraju biti smještene u izolatore • Manipulacije preko rukavica strogo propisano • Autoklaviranje svog materijala iz nastambe/laboratorija • Osigurati medicinski nadzor osoblja i odgovarajuću imunizaciju

OBJEKT/OPREMA ZA ŽIVOTINJE za “BSL IV”

“BSL IV”

• Neophodno je procijeniti znanstvenu korist u odnosu na stres, bol i nelagodu koje nanosimo pokusnim životinja, nadalje pomno planiranje pokusa s minimalnim brojem životinja uključenih u eksperiment

• Iznimno je važno strogo procijeniti validnosti pokusnih životinjskih modela, poštovati i pridržavati se načela "3R modela" te slijediti važeće zakonske propise zemlje u kojoj se eksperiment provodi


• NAČELA “3R MODELA”

• Iz perspektive onih koji provode istraživanja na životinjama, cilj pokusa često je važniji od životinja, te je njihova moralna obveze razmotriti svrhu istraživanja i procijeniti nadilazi li potencijalna znanstvena korist dobivenih rezultata stvorenu nelagodu i patnju životinja (tzv. "cost-benefit" analiza)

• Ona proizlazi iz međunarodno prihvaćenih načela tzv. "3R modela " Russell-a i Burch-a: R eplacement ili zamjena modela, R eduction ili smanjenje broja životinja, te R efinement ili unapređenje modela


• “4R MODEL”

• Prema naj novijim literaturnim podacima prisutna je misao o tome da se 3R model treba ponovo razmotriti i prilagoditi novim spoznajama, a također i da istraživači trebaju preuzeti moralnu odgovornost prema životinjama i nakon njihovog korištenja u istraživanju, ukoliko pokus ne završava eutanazijom, u smislu njihove rehabilitacije, te eventualne promjene "3R" u "4R model"

• (Replacement, Reduction, Refinement, Rehabilitation)


LABORATORIJSKI ŠTAKOR

LABORATORIJSKI ŠTAKOR SMJEŠTAJ

LABORATORIJSKI ŠTAKOR /RATTUS NORVEGICUS/

ZAMORČIĆ (GUINEA PIG)

HRČAK /MESOCRICETUS AURATUS/

• MPRRR PRAVILNIK O ZAŠTITI ŽIVOTINJA KOJE SE KORISTE U POKUSIMA ILI U DRUGE ZNANSTVENE SVRHE NN 47/11

• Potrebna visoka stručnost – Multidisciplinarni tim stručnjaka

• Voditelji nastambi, tehničari, veterinari, istraživači znanstvenici

• Posebna nadležnost voditelja životinjske nastambe • Osobe odgovorne za zaštitu životinja


• Životinje koje se koriste za pokuse i druge znanstvene svrhe moraju biti primjereno njegovane, ne smije ih se nepotrebno izlagati boli, patnji, iscrpljenosti ili trajnom ozljeđivanju, a kad je to neizbježno isto se mora svesti na najmanju moguću mjeru

• Prostorije je potrebno redovito i učinkovito čistiti (SOP) i održavati zadovoljavajući standard higijene

• Stropovi i zidovi moraju biti otporni na oštećenja, s glatkim nepropusnim površinama koje se lako peru

• Posebna pozornost mora se posvetiti izvođenju spojeva s vratima, vodovima, cijevima i električnim vodovima

• Ako postoje vrata i prozori (vanjski) treba ih izvesti ili zaštititi tako da spriječe ulaz drugih životinja


• Prema potrebi, u vrata se može ugraditi prozor za nadzor


• Podovi trebaju biti glatki, nepropusni, s površinom koja nije skliska i koja se lako pere te koja može bez oštećenja izdržati teret različitih postolja i druge teške opreme

• Odvodi, ukoliko postoje, trebaju biti na odgovarajući način prekriveni i zaštićeni od ulaska životinja iz vana

• Ugrađeni materijali ne smiju biti opasni po zdravlje životinja i trebaju biti takvi da se životinje ne mogu ozlijediti

• Oprema ili pribor moraju biti dodatno zaštićeni da ih životinje ne oštete ili da se same ne povrijede


• Za provođenje pokusa u kojima se obavljaju kirurški zahvati, treba osigurati jednu ili više odvojenih prostorija primjereno opremljenih za obavljanje kirurških zahvata u sterilnim uvjetima (kod registracije objekta)

• Kada je to potrebno, za postoperativni oporavak životinje treba osigurati prikladnu opremu ili prostoriju

• Potrebno je u sklopu jedinice za smještaj laboratorijskih životinja osigurati i spremište za hranu, stelju i rezervnu opremu kao i prostoriju za odlaganje lešina životinja i drugih nusproizvoda životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, mora se obavljati u skladu s posebnim propisima


• Posebne mjere opreza moraju se poduzete u vezi s toksičnim ili radioaktivnim

otpadom u skladu s posebnim propisima o zaštiti okoliša

• Životni uvjeti u prostorijama za smještaj životinja i njihova kontrola: • Laboratorijske životinje koje se zaprimaju iz drugih izvora i boravit će u

nastambi određeno vrijeme obavezne su proći karantenu


K A R A N T E N A

• Svrha karantene je: • zaštititi druge životinje u pravnoj ili fizičkoj osobi (u instituciji); • zaštititi ljude od zoonoza; • poticati dobru znanstvenu praksu • Preporuke za razdoblja karantene za uvezene životinje, sva razdoblja karantene

podliježu nacionalnim propisima i navedena su u donjoj tablici:


KARANTENA

Vrste Dana

Miš 5 – 15

Štakor 5 – 15

Gerbil 5 – 15

Zamorčić 5 – 15

Sirijski hrčak 5 – 15

Kunić 20 – 30

Mačka 20 – 30

Pas 20 – 30

Nečovjekoliki majmuni 40 – 60


[

• Nakon što se utvrdi da je zdravstveno stanje životinja stabilno, potrebno im je prije korištenja u pokusima osigurati razdoblje prilagodbe novim uvjetima držanja

• Potrebno vrijeme ovisi o više čimbenika, poput stresa kojem su životinje bile izložene, što opet ovisi o drugim utjecajima kao što su trajanje prijevoza i dob životinje

• Laboratoijski glodavci se smještaju u kaveze


Datum

Kliničke promjene tretiranih živ.

Individualna identifikacija

Spol ♂/ ♀

Ponašanje životinje

Promjene u kretanju/tremor

Promjene na očima i vidljivim sluznicama

Opće držanje/pogrbljenost

Dispnea/Tahipnea

Dehidracija

Anoreksija

Gubitak tjelesne kondicije

Stereotipije


• KVG • U prostorima za smještaj mora biti osiguran odgovarajući sustav za

prozračivanje koji udovoljava zahtjevima u njima smještenih vrsta vezano za opskrbu svježim zrakom te ublažavanje različitih mirisa, smrdljivih plinova, smanjenja koncentracije prašine i uzročnika zaraznih bolesti kao i odstranjivanje suvišne topline i vlage

• Njega laboratorijskih životinja počinje od trenutka kad se životinja namijeni za korištenje u pokusima i nastavlja se sve do usmrćivanja životinje ili njezina zbrinjavanja na neki drugi način, nakon okončanja pokusa


• Preporuke za držanje u kavezu malih glodavaca i kunića (pri držanju/uzgoju i za vrijeme pokusa)


Vrste Najmanje površina poda kaveza – cm2 Najmanja visina kaveza – cm

Miš 180 12

Štakor 350 14

Sirijski hrčak 180 12

Zamorčić 600 18

Kunić 1 kg 1400 30

2 kg 2000 30

3 kg 2500 35

4 kg 3000 40

5 kg 3600 40

• Sustav prozračivanja pri normalnoj gustoći naseljenosti prostora treba biti

takav da osigura 15 – 20 promjena zraka u jednom satu • Ukoliko se u prostoru nalazi mali broj životinja može biti dovoljno i 8 – 10

promjena zraka u jednom satu • Zabranjeno je kruženje neobnovljenog zraka • Sustav prozračivanja treba biti tako izveden da se izbjegne štetan utjecaj

propuha • Temperaturu u nastambama treba održavati unutar preporučenih vrijednosti

za svaku pojedinu vrstu životinje (to se odnosi na odrasle i zdrave životinje) • Preporuke za temperature prostorija

(životinje koje se drže u kavezima, odjeljcima ili unutarnjim ispustima)-osigurati preciznu kontrolu temperature


Vrste ili skupine vrsta Optimalni raspon u °C

Nečovjekoliki majmuni novoga svijeta 20 – 28

Miš 20 – 24

Štakor 20 – 24

Sirijski hrčak 20 – 24

Gerbil 20 – 24

Zamorčić 20 – 24

Nečovjekoliki majmuni starog svijeta 20 – 24

Prepelica 20 – 24

Kunić 15 – 21

Mačka 15 – 21

Pas 15 – 21

Afrički tvor 15 – 21

Perad 15 – 21

Golub 15 – 21

Svinja 10 – 24

Koza 10 – 24

Ovca 10 – 24

Goveda 10 – 24

Konj 10 – 24


• Relativna vlaga u nastambama za životinje treba biti primjerena pojedinim vrstama životinja smještenim u njima te se uobičajeno održavati na

• 55 % +/- 10 % • Vrijednosti ispod 40 % i iznad 70 % relativne vlage u duljim razdobljima

potrebno je izbjegavati

• U prostorijama bez prozora potrebno je osigurati kontrolirano osvjetljenje kako bi se zadovoljile biološke potrebe životinja i osigurala zadovoljavajuća radna okolina (400 Lx) za albino životinje


• Također je potrebno kontrolirati jačinu svjetlosti i ciklus svjetla i mraka • Kod držanja albino životinja potrebno je voditi računa o njihovoj osjetljivosti na

svjetlost • Nivo buke ne smije prelaziti 60 Dcb u nastambama za životinje i laboratorijima

u kojima se provode pokusi • Životinje, smještaj i njega životinja trebaju biti redovito pregledavani od strane

veterinara ili druge stručne osobe • Objekt u kojem je smješten velik broj životinja treba posebno zaštititi

postavljanjem uređaja za otkrivanje vatre i otkrivanje neovlaštenog ulaska osoba

• Laboratorijske životinje moraju biti besprijekorno zdrave kako bi se pokazale najbolje u eksperimentu


EUTANAZIJA MALIH LABORATORIJSKIH GLODAVACA

Uobičajene i uporabne metode eutanazije uključuju:

• Primjenu prekomjernih doza anestetika

• Izlaganje ugljičnom dioksidu u zatvorenim komorama • Cervikalna dislokacija


• USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA

• Životinje mogu usmrćivati samo za to osposobljene osobe, na način određen Zakonom o zaštiti životinja

• Kad je životinja bez svijesti može se iskrvariti • Bez prethodne anestezije se ne smiju koristiti sredstva koja paraliziraju mišiće

prije nego dođe do gubitka svijesti te one s učinkom poput kurarea i usmrćivanja električnom strujom bez prolaska struje kroz mozak

• Zbrinjavanje lešina životinja nije dopušteno dok ne nastupi rigor mortis


• ZAHVALJUJEM NA VAŠOJ POZORNOSTI


nastambe gospodarenje i briga‡... · • zakon o zaštiti životinja (nn 136/06) i pravilnik o...

Documents