nastavna programa prakti^na nastavacsoo.edu.mk/images/stories/programi2010/zdravstvena... ·...
TRANSCRIPT
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA
CENTAR ZA STRU^NO OBRAZOVANIE I OBUKA
NASTAVNA PROGRAMA
PRAKTI^NA NASTAVA III godina
ZDRAVSTVENA STRUKA
Farmacevtski laboratoriski tehni~ar
Skopje, 2007 godina
1
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI
1.1. Naziv na nastavniot predmet: PRAKTI^NA NASTAVA
1.2. Obrazoven profil i struka na koi im pripa|a nastavniot predmet
1.2.1. Obrazoven profil: FARMACEVTSKI LABORATORISKI TEHNI^AR 1.2.2. Struka: ZDRAVSTVENA
1.3. Diferencijacija na nastavniot predmet
1.3.1. Prakti~na obuka
1.4. Godina na izu~uvawe na nastavniot predmet 1.4.1. Treta godina
1.5. Broj na ~asovi na nastavniot predmet 1.5.1. Broj na ~asovi nedelno 8 ~asa 1.5.2. Broj na ~asovi godi{no: 288 ~asa
1.6. Status na nastavniot predmet
1.6.1. Zadol`itelen
2
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET Po sovladuvaweto na nastavnata programa po nastavniot predmet PRAKTI^NA NASTAVA u~enikot steknuva znaewa, umeewa i ve{tini i se osposobuva:
• da primenuva farmakopeja; • da gi ~ita i tolkuva monografiite na lekovitite supstanci i preparati; • da gi izveduva analiti~kite postapki za identifikacija, odreduvawe stepen na ~istota i opredeluvawe na sodr`ina
propi{ani spored monografijata na lekovitata supstanca/preparat; • da presmetuva, da meri i da podgotvuva rastvori na lekoviti supstanci za ispituvawe; • da rakuva so instrumenti i aparati za razni farmacevtski operacii ( merewe, sitnewe, su{ewe, sterilizirawe,
filtrirawe, rastvorawe, mikroskopirawe i sl.); • da identifikuva farmacevtski preparati, prirodni i sintetski lekoviti surovini, lekoviti supstanci; • da zema, prigotvuva i analizira mostri za ispituvawe; farmacevtski preparati i mikroskopski preparati; • da razviva preciznost, pedantnost vo rabotata; • da vr{i biohemiski analizi na masti, jaglehidrati, proteini, vitamini i enzimi; • da gi poznava i primenuva soodvetno pravilata na pretpazlivost pri rabota vo laboratorija; • da gi integrira steknatite znaewa vo drugite nastavni predmeti.
3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA Za uspe{no sovladuvawe na zacrtanite celi potrebni se predznaewa od nastavnite predmeti fizika, farmakologija, analiti~ka hemija, hemija, matematika, farmacevtska tehnologija i farmakognozija izu~uvani vo prva i vtora godina kako predmeti zastapeni vo kurikulumot za struka i obrazoven profil.
3
4. OBRAZOVEN PROCES 4.1. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe Oblast: FARMAKOGNOZIJA ( 72 ~asa)
Tematski celini Broj na ~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u tematskite celini i me|u predmetite
1. ISPITUVAWE NA DROGITE
6 U~enikot: - da primenuva koristi, ~uva i ~isti
laboratoriski pribor; - da po~ituva pravila za odnesuvawe
vo laboratorija i odr`uvawe na rabotnoto mesto;
- da prepoznava organolepti~ki svojstva na drogite;
- da rakuva so mikroskop; - da podgotvuva suvi drogi za
mikroskopsko ispituvawe; - da izrabotuva mikroskopski
preparati; - da sovlada metodi i postapki za
makroskopsko i mikroskopsko ispituvawe na drogi;
- da ve`ba ispituvawe na drogi koga se celi (Lini semen), se~eni(Althaeae radix) ili vo promet doa|aat vo prav(Amyla);
- da razlikuva kvalitet kaj drogite; - da vodi laboratoriski dnevnik.
Demonstrirawe na: - pribor za
farmakognosti~ki ispituvawa;
- pravila za odnesuvawe vo laboratija;
- upatstvo za vodewe na dnevnik za ve`bite;
- metodi i postapki za podgotovka i ispituvawe na drogite (celi, se~eni i drogi vo prav).
- Ve`bi: - izrabotka na
mikroskopski preparat; - rabota so svetlosen
mikroskop; - vodewe na dnevnik za
ve`bite.
Farmakognozija Farmacevtska tehnologija
4
2. HETEROZIDNI DROGI
30
U~enikot: - da gi poznava rastenijata {to
sodr`at heterozidi; - da identifikuva heterozidni
drogi; - da izraboti mikroskopski
preparat od drogite; - da ja poznava anatomskata gradba
na drogite; - da gi voo~i karakteristi~nite
elementi za sekoja droga; - da gi sporeduva drogite so sli~ni
karakteristiki; - da umee da otkrie primesi,
nedostatoci i drugi promeni; - da razlikuva falsifikati; - da nacrta vo dnevnik izgled na
celo rastenie i crte` na presekot na drogite:
- Digitalis folium
- Convallariae herba
- Frangulae cortex
- Sennae folium
- Hyperici herba
- Amygdalae amarae semen
- Brassicae nigrae semen
- Sinapis albae semen
- Alii sativi bulbus
Prezentirawe na soodvetno rastenie i droga. Ve`bi: podgotovka na droga za mikroskopsko ispituvawe. Demonstrirawe na izrabotka na mikroskopski preparat. Ve`bi: izrabotka na mikroskopski preparat. Organizirawe na diskusija za: - organolepti~kite
svojstva i anatomskata gradba na sekoja droga.
- Proverka na: usvoenost na manipula-tivnite tehniki i laboratoriski dnevnici.
Farmakognozija
5
- Alii cepae bulbus
- Gentianae radix
- Centaurii herba
- Uvae ursi folium
- Tiliae flos
- Sambuci flos
- Betulae folium
- Crataegi flos et folium
- Myrtilli fructus
- Meliloti herba 3. SAPONINSKI DROGI
14
U~enikot: - da go ispituva efektot na penewe
kaj saponinskite drogi; - da gi prepoznava rastenijata koi
sodr`at saponini; - da napravi makroskopski
ispituvawa na drogite; - da izrabotuva i prou~uva
mikroskopski preparat; - da nacrta vo dnevnik izgled na
celo rastenie i crte` na mikroskopskiot presek na:
- Primulae radix
- Glycyrrhizae radix
- Saponariae radix
- Hederae folium
- Herniariae herba
- Hippocastani semen.
- Prezentirawe na
soodvetno rastenie i droga.
Ve`bi: - Podgotovka na droga za
mikroskopsko ispituvawe.
- Izrabotka na mikroskopski preparat.
Organizirawe na diskusija za: - organolepti~kite
svojstva na sekoja droga; - anatomskata gradba na
sekoja droga. - Proveruvawe na laboratoriski dnevnici.
Farmakognozija
6
4. DROGI SO TANINI
8
U~enikot: - da ispituva osnovni
organolepti~ki svojstva na taninite;
- da osoznae od {to poteknuva bojata na nekoi tanini;
- da napravi ednostavni fitohemiski ispituvawa;
- da gi prepoznava rastenijata koi sodr`at tanini vo pogolemi koli~ini;
- da ispituva organolepti~kite karakteristiki na taninskite drogi;
- da podgotvuva mikroskopski preparat;
- da nacrta vo dnevnik izgled na celo rastenie ili droga, kako i crte` na mikroskopskiot presek na:
- Galla
- Querci cortex
- Tormentillae rhizoma
- Filicis maris rhizome
Prezentirawe na soodvetno rastenie i droga. Ve`bi: - Podgotovka na droga za
mikroskopsko ispituvawe.
Demonstrirawe na izrabotka na mikroskopski preparat. Ve`bi: - otkrivawe na
organolepti~kite svojstva na konkretna droga;
- anatomskata gradba na sekoja droga.
Proveruvawe na: - usvoenost na
manipulativnite tehniki;
- laboratoriski dnevnici.
Farmakognozija Biohemija
7
5. DROGI SO VITAMINI, OVO[NI KISELINI I ZAVOEN MATERIJAL
14
U~enikot: - da gi prepoznava rastenijata {to
sodr`at vitamini i/ili ovo{ni kiselini;
- da napravi makroskopija na vitaminskite drogi;
- da izraboti i prou~i mikroskopski preparat;
- da gi ispita organolepti~kite karakteristiki na pamukot;
- da nacrta vo dnevnik izgled na celo rastenie ili droga, kako i crte` na mikroskopskiot presek na:
- Cynosbati fructus
- Faex medicinalis
- Urticae folium
- Calendulae flos
- Hybisci flos
- Lana gossypii.
- Prezentirawe na
soodvetno rastenie i droga.
Ve`bi: - podgotovka na droga za
mikroskopsko ispituvawe;
- otkrivawe na
organolepti~kite svojstva na drogite;
- anatomskata gradba na konkretna droga.
Proveruvawe na: - usvoenost na
manipulativnite tehniki;
- laboratoriski dnevnici.
Farmakognozija Biohemija
8
Podra~je: FARMACEVTSKA HEMIJA - 72 ~asa
Tematski celini
Broj na ~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u tematskite celini i me|u predmetite
1. VOVED VO FARMACEVTSKA LABORATORIJA
10
U~enikot: - da go poznava i sfati zna~eweto
na farmakopejata kako slu`ben dokument koj go definira kvalitetot na lekovitite supstanci;
- da se slu`i so farmakopeja; - da poznava struktura na
monografii na lekoviti supstanci;
- da gi ~ita i tolkuva monografiite na lekovitite supstanci;
- da prigotvuva rastvori potrebni za izveduvawe na ispituvawe na lekovitite supstanci i preparati spored propisite na farmakopeja;
- da poznava naj~esti metodi za identifikacija i ispituvawe na ~istota na lekovitite supstanci i lekoviti preparati;
- da poznava pravila i merki za pretpazlivost vo laboratorija.
Ve`bi: - pravila za odnesuvawe vo laboratorija, merki na pretpazlivost, znaci za predupreduvawe i opasnost; - koristewe na farmakopeja - prezentirawe
farmakopeja i gi objasnuva nejzinite delovi;
- prezentirawe, objasnuvawe na strukturata i ja tolkuvawe na monografija na lekovita supstanci/preparati.
Organizirawe na poseta na institucija kade se vr{i ispituvawe na hemiski supstancii spored propisite na farmakopeja Popolnuvawe na dnevnikot za rabota
Farmacevtska tehnologija Farmacevtska hemija
9
2. IDENTIFIKA- CIJA I ODREDUVAWE ^ISTOTA I SODR@INA NA LEKOVITI SUPSTANCI I PREPARATI
62
U~enikot: - da koristi farmakopeja; - da izveduva analiti~ki postapki za identifikacija spored farmakopeja; - da prepoznava konkretni lekoviti supstanci; - da razlikuva razli~ni lekoviti komponenti vo lekoviti smesi; - da izveduva analiti~ki postapki za odreduvawe stepen na ~istota spored farmakopeja; - da izveduva analiti~ki postapki za odreduvawe na sdr`ina spored farmakopeja; - da selektira laboratoriski pribor; - da povrzuva dobien rezultat od ispituvawata so soodvetnost na propisite na farmakopeja.
Ve`bi: - identifikacija na
lekoviti supstanci i preparati;
- ispituvawe stepen na
~istota na lekoviti supstanci i preparati;
- opredeluvawe na
sodr`ina propi{ani spored farmakopeja na lekoviti supstanci i lekoviti preparati
Lekoviti supstanvi i preparati za ispituvawe: - so adstringentno dejstvo
(pr: cink oksid, cink sulfat, aluminium sulfat, alminiumkalium sulfat, aluminium hlorid, srebro nitrat);
Farmacevtska tehnologija Farmacevtska hemija
10
- lekovi koi dejstvuvaat na gastrointestinalniot trakt (antacidi, mukoprotektivi, N2 - antihistaminici, adsorbensi, laksantni sredstva);
- sredstva za
nadopolnuvawe na izgubeni te~nosti i elektroliti, antiseptici, vitamini i minerali).
Podra~je: FARMACEVTSKA TEHNOLOGIJA 72 ~asa godi{no
Tematski celini Broj na ~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u tematskite celini i me|u predmetite
1. POLIFAZNI SISTEMI
20
U~enikot: - da prepoznava specifi~nosti na
emulzii, suspenzii i koloidni sistemi;
- da poznava i soodvetno primenuva pribor i aparati;
- da podgotvuva koloidi, `elea, suspenzii i emulzii;
Demonstrirawe na: - pribor, aparati i instrumenti za izrabotka na polifazni sistemi; - postapki na izrabotka na koloidi, emulzii i suspenzii;
Farmacevtska tehnologija Farmakognozija Farmacevtska hemija
11
- da poznava tehnologija na
izrabotka na razli~ni polifazni sistemi;
- da odbere soodveten emulgator i stabilizator;
- da izvr{i pravilen izbor na ambala`a i soodvetno signirawe na preparatot.
- primeroci od razli~en vid ambala`a i signaturi. Ve`bi: - identikuvawe na priborot, aparatite i instrumentite; - izrabotka na koloidi, emulzii i suspenzii; - pakuvawe i signirawe na izrabotenite preparati.
2. FARMACEVTSKI FORMI ZA DERMALNA APLIKACIJA
16
- Da izrabotuva razli~ni vidovi
preparati za dermalna aplikacija; - da sovlada razli~ni postapki pri
izrabotka na preparati za dermalna aplikacija;
- da gi primenuva pravilno principite za izrabotka na preparati;
- da izbere soodvetna ambala`a; - da gi ozna~i pravilno
preparatite.
Objasnuvawe i demonstrirawe razli~ni postapki za izrabotka na preparati za dermalna aplikacija. Ve`bi: - izrabotuvwe na
razli~ni vidovi preparati za dermalna aplikacija;
- izbor na soodvetna ambala`a;
- ozna~uvawe na preparatite.
fermacevtska hemija Farmacevtska tehnologija Analiti~ka hemija
12
3. FARMACEVTSKI FORMI ZA APLIKACIJA VO TELESNITE [UPLINI
8
- Da izrabotuva razli~ni vidovi formi za aplikacija vo telsnite {uplini (supozitorii, vagitorii, stap~iwa);
- da izvr{i pravilen izbor na
ambala`a i soodvetno signirawe na preparatot;
- da izrabotuva farmacevtski
formite za aplikacija vo telesnite {uplini.
Demonstrirawe postapki za izrabotka na vagitorii, supozitorii i stap~iwa. Ve`bi: - izrabotuvwe na
razli~ni vidovi preparati za dermalna aplikacija;
- izbor na soodvetna ambala`a i ozna~uvawe.
farmacevtska hemija. Farmacevtska tehnologija Farmakognozija
4. CVRSTI FARMACEVTSKI FORMI
15
- Da podgotvi razli~ni pra{oci,
granuli i kapsuli; - da izvr{i pravilen izbor na
ambala`a i soodvetno signirawe na preparatot;
- da gi primenuva soodvetno pravilata pri postapkata na izrabotka na odredenite preparati;
- da podgotvuva cvrsti formi po
razli~ni postapki (tehniki) na izrabotka.
Demonstrirawe postapki za izrabotka na pra{oci, granuli i kapsuli. Ve`bi: - izrabotuvwe na
razli~ni vidovi cvrsti farmacevtski formi;
- izbor na soodvetna
ambala`a i ozna~uvawe na preparatite.
Farmacevtska hemija Farmacevtska tehnologija Farmakognozija
13
5. IZRABOTKA NA FARMACEVTSKI FORMI ZA PARENTERALNA APLIKACIJA
13 - Da go opi{uva na~inot na
izrabotka na parenteralni preparati (injekcii i infuzioni rastvori);
- da umee da izotonizira; - da podgotvi formi za
parenteralna aplikacija; - da izvr{i pravilen izbor na
ambala`a i soodvetno signirawe na preparatot.
Objasnuvawe na postapka za izrabotka na formite za parenteralna aplikacija. Ve`bi: izbor na ambala`a i signirawe na preparati; podgotvuvawe na formi za parenteralna aplikacija. Organizirawe na poseta na institucija kade {to se podgotvuvaat formi za parenteralna aplikacija.
Farmacevtska hemija Farmacevtska tehnologija
14
Podra~je: BIOHEMIJA 72 ~asa godi{no
Tematski celini Broj na ~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u tematskite celini i me|u predmetite
1. KARAKTERIS- TIKI NA BIOHEMISKA LABORATORIJA
6
U~enikot: - da ja prepoznava biohemiskata laboratorija; - da gi sproveduva osnovnite pravila za odnesuvawe vo laboratorijata; - da rakuva so laboratoriski sadovi,aparaturi i hemikalii; - da gi odr`uva uredno rabotnoto mesto i laboratorijata.
Prezentirawe na laboratoriski pribor, aparati i hemikalii. Ve`bi: primena i odr`uvawe na priborot i aparatite vo biohemiskata laboratorija. Organizirawe na poseta na biohemiska laboratorija.
Hemija – izborna nastava Biohemija – teoretska nastava
2. ISPITUVAWE NA JAGLEHIDRATI
14
- Da doka`uva redukcioni reakcii kaj jaglehidrati; - da pretstavuva redukcioni svojstva na jaglehidrati so hemiski ravenki; - da izveduva fenilhidrazinska reakcija; - da doka`uva odnesuvawe na jaglehidrati kon bazi i kon mineralni kiselini; - da identifikuva skrob (od razli~ni rastenija) i celulozni vlakna so pomo{ na mikroskop;
Demonstrirawe na: - oddelnite hemiski
reakcii i davawe upatstva za rabota;
- princip na rabota na polarimetar.
Ve`bi (rabota vo parovi): - fizi~ki svojstva na
mono, d ii polisaharidi; - hemiski svojstva na
monosaharidi, disaharidi i polisaharidi;
Biohemija – teoretska nastava
15
- da ispituva hemiski osobini na disaharidite i polisaharidite; - da koristi polarimetar; - da gi evidentira dobienite rezultati vo laboratoriski dnevnik.
- doka`uvawe na opti~kata aktivnost na jaglehidratite so polarimetar;
- nabquduvawe na skrob i celuloza pod mikroskop;
- doka`uvawe na skrob vo prehranbeni artikli.
3. ISPITUVAWE NA LIPIDI
16
- Da ja ispituva rastvorlivosta na mastite i maslata vo razli~ni rastvoruva~i; - da izveduva reakcii karakteristi~ni za lipidite; - da izveduva proces na saponifikacija i dobivawe na sapuni; - da opredeluva saponifikacionen broj; - da doka`uva nezasiteni masni kiselini vo sostav na masla; doka`uva holesterol; - da sporeduva dobien rezultat so rezultati na teoretski vrednosti; - da gi pretstavuva hemiskite ravenki na izvedenite reakcii; - da gi evidentira dobienite rezultati.
Demonstrirawe na oddelni reakcii i postapki. Pretstavuvawe na hemiskite reakcii so hemiski ravenki. Ve`bi: - rastvorlivosta na
mastite i maslata vo razli~ni rastvoruva~i;
- doka`uvawe na masla vo prehranbeni artikli;
- dobivawe na sapun (rabota vo grupa);
- opredeluvawe na saponifikacionen broj.
Pretstavuvawe na izvedenite hemiski reakcii so hemiski ravenki.
Biohemija
16
4. ISPITUVAWE NA PROTEINI
12
- Da doka`uva talo`ni i oboeni reakcii na proteinite-reverzibilni i ireverzibilni; - da gi pretstavuva so hemiski ravenki konkretnite hemiski reakcii; - da ja pretstavuva preku {emi i crte`i teoretskata osnova na elektroforezata; - da izveduva elektroforezata na serumski proteini na filterna hartija (ovaa cel se odnesuva za u~enicite od zdravstvenata struka, obrazoven profil medicinski laboratoriski tehni~ar).
Demonstrirawe na postapki za doka`uvawe i svojstva na proteinite. Ve`bi: - koagulacija na
belkovini (so zagrevawe, soli na te{ki metali, kiselini i dr.);
- reakcii karakteristi~-ni za belkovinite;
- doka`uvawe na belkovini vo prehranbeni artikli.
Organizirawe na poseta vo biohemiska laboratorija (nabquduvawe na: - elektroforeza na belkovini; - hromatografska metoda za izolacija i pro~istuvawe na proteinite).
Biohemija
5. ISPITUVAWE NA VITAMINI
8
- Da doka`uva vitamin A i vitamin D; - da doka`uva vitamin V (eden) i vitamin S vo prehranbeni artikli; - da gi pretstavuva ispituvanite vitamini so hemiski formuli;
Demonstrirawe na tabeli so podatoci za sostavot na hranata. Ve`bi: - ispituvawe na
rastvorlivosta na vitaminite vo voda i vo maslo;
Biohemija
17
- da gi evidentira dobienite rezultati.
- doka`uvawe na vitamin S vo ovo{jeto;
- doka`uvawe na vitamin V (eden od vitaminite).
- doka`uvawe na vitamin A i D vo ribinoto maslo.
6. ISPITUVAWE NA ENZIMI
16
- Da go ispituva vlijanieto na temperaturata vrz enzimskata reakcija; - da go ispituva vlijanieto na aktivatorite i inhibitorite vrz ptijalinot od plunkata; - da doa|a do potrebnite stru~ni informacii so koristewe na razli~ni izvori na informacii; - da planira postapka, podgotvuva materiajl, ispituva sostav (ili svojstva ) na konkreten product i gi komentira i prezentira dobienite rezultati.
Ve`bi: - vlijanieto na temperaturata vrz enzimskata reakcija; - vlijanieto na aktivatorite i inhibitorite vrz ptijalinot od plunkata; - doka`uvawe na fermentot ureaza vo sojino bra{no. Zavr{na ve`ba: a) ispituvawe na sostavot na hranata (mle~ni proizvodi, mle~ni proizvodi, ovo{ni sokovi i drugo); a) doka`uvawe na nekoi produkti na metaboliti~ki procesi (primer: keratin i aceton vo urina i drugi); - prebaruvawe na izvori na informacii, podgotovka, realizacija i prezentacija.
Biohemija
18
4.2. Nastavni metodi i aktivnosti na u~ewe Spored zacrtanite celi na nastavniot predmet PRAKTI^NA NASTAVA, nastavata se realizira soglasno principite na aktivnoto u~ewe i pou~uvawe. Se primenuvaat razli~ni formi (individualna, vo parovi, grupna i frontalna rabota) na organizacija i postapki na u~ewe kako: naso~ena diskusija, prezentacija, demonstracija, nabquduvawe, u~ewe preku sopstveno otkrivawe i poseti na soodvetni ustanovi. Aktivnosti na u~enikot: slu{a, nabquduva, praktikuva, pribele`uva, postavuva pra{awa, diskutira, prepoznava, identifikuva, analizira, izrazuva sopstveni stavovi, samostojno zaklu~uva, povrzuva, sistematizira, usvojuva i primenuva znaewa. Aktivnosti na nastavnikot: planira, organizira, prezentira, demonstrira, pi{uva na tabla, crta, podgotvuva i aplicira, postavuva pra{awa, objasnuva, uka`uva, definira, informira, inicira aktivnosti na u~enicite, ja sledi rabota na u~enicite, ocenuva, registrira, pottiknuva, osposobuva, vospituva, vospostavuva pozitivna pedago{ka komunikacija. 4.3. Organizacija i realizacija na nastavata
Vospitno -obrazovnata rabota po ovoj nastaven predmet se realizira so 288 ~asa za edna u~ebna godina i nedelen fond od 8 ~asa, vo dve polugodija. Vo programata participiraat so godi{en fond od 72 ~asa (nedelno 2 ~asa) sekoj od predmetite: farmacevtska hemija,
farmakognozija, farmacevtska tehnologija i biohemija. Nastavata se realizira vo soodvetni laboratorii vo u~ili{teto i zdravstveni institucii, apteki i drugi soodvetni institucii. Za realizacija na ovaa nastava, paralelka se deli na grupi i se raboti vo blokovi od ~asovi. Pokonkretnata organizacija na grupite i raspredelbata na podra~jata od programata ja pravat nastavnicite. 4.4. Nastavni sredstva i pomagala
Za poefikasno postignuvawe na celite na ovaa programa, a vo ramkite na realizacijata na predvidenite aktivnosti, potrebni se slednite sredstva i pomagala: grafoskop, kompjuter, laboratoriski pribor, laboratoriski instrumenti, aparati (mikroskop, sterilizatori, asepti~na komora), hemikalii, reagensi, drogi, supstanci, surovini, soodvetna ambala`a, biolo{ki materijal (spored barawata i nasokite dadeni vo nastavnata programa vo kolonata pod naziv: “Didakti~ki nasoki”).
19
4.5. Literatura za nastavnikot i u~enicite Za sovladuvawe na celite na nastavniot predmet prakti~na nastava neophodna e soodvetna literatura i toa: - praktikum za prakti~na nastava (ili oddelni praktikumi za sekoj od ~etirite segmenti koi participiraat vo predmetot); - dnevnik za prakti~na nastava; - farmakopeja; monografii, atlasi; - druga stru~na i didakti~ko metodska literatura; - grafi~ki prilozi, videomaterijali, CD, i drugi didakti~ko-metodi~ki materijali materijali podgotveni od strana na nastavnikot ili u~enicite. 5. OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE
Vrednuvaweto na znaewata kaj u~enicite se vr{i kontinuirano vo tekot na celata u~ebna godina vrz osnova na osposobenosta na u~enicite. Ocenkata za prakti~nata nastava treba da bide rezultat na kontinuirano sledewe na u~enikot. Pri ocenuvaweto se zemaat predvid: rezultatite od prakti~nite aktivnosti, zalagaweto, interesot, pedantnosta, disciplinata, profesionalniot odnos, povrzuvaweto na teoretskite znaewa od soodvetnata disciplina odnosot kon sou~enicite, personalot i sredstvata za rabota. Vo ocenkata podednakvo participiraat ~etirite podra~ja od programata: farmacevtska hemija, farmakognozija, farmacevtska tehnologija i biohemija.
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA 6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite Pokraj uslovite propi{ani so Zakonot za sredno obrazovanie nastavnikot treba da gi poseduva i slednive personalni ,profesionalni i pedago{ki karakteristiki: da e fizi~ki i psihi~ki zdrav, da go poznava makedonskiot jazik i kirilskoto pismo, da nema govorni mani, da e komunikativen, da ja saka pedago{kata rabota, da e dobar organizator, kreativen i podgotven za primena na inovaciite vo vospitno-obrazovnata rabota.
20
6.2. Standard za nastaven kadar
Prakti~nata nastava ja realiziraat kadri so zavr{eni studii po: - za podra~jata na: farmacevtska hemija, farmakognozija i farmacevtska tehnologija: farmacija, so didakti~ko – metodska i psiholo{ka podgotovka i polo`en stru~en ispit; - za podra~jata na biohemija: - farmacija, didakti~ko – metodska i psiholo{ka podgotovka i polo`en stru~en ispit;
- hemija, nastavna nasoka, ili na drugite nasoki so didakti~ko – metodska i psiholo{ka podgotovka i polo`en stru~en ispit; - biologija, nastavna nasoka ili na drugite nasoki so didakti~ko – metodska i psiholo{ka podgotovka i polo`en stru~en ispit; 6.3. Stru~en sorabotnik vo nastavata - Farmacevtski laboratoriski tehni~ar; - hemisko – tenolo{ki tehni~ar; - medicinski laboratoriski tehni~ar. Zabele{ka: po mo`nost, ~asovite od oddelnite podra~ja od nastavnata programa i soodvetnite nastavni predmeti od teoretskata nastava, treba da gi realiziraat isti nastavnici.
6.4. Standard za prostor
Prakti~nata nastava }e se realizira vo soodvetni laboratorii vo u~ili{teto i zdravstveni organizacii koi
raspolagaat so potrebnite nastavni sredstva i pomagala soglasno normativot i apteki.
21
7. DATUM NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNATA PROGRAMA
7.1. Datum na izrabotka: maj 2007 godina
7.2. Sostav na rabotnata grupa: 1. Gordana Doneva - Atanasoska, sovetnik, Biro za razvoj na obrazovanieto - Skopje 2. dipl. farm. Sowa Trajanovska, profesor, SMUGS “D-r Pan~e Kara|ozov”- Skopje 3. dipl. farm. Anita Dinevska, profesor, SMUGS “D-r Pan~e Kara|ozov” - Skopje 4. Spomenka Krstevska, nastavnik, SMUGS “Dr Pan~e Kara|ozov” - Skopje 8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA
8.1. Datum na zapo~nuvawe: 1.09.2007 godina
9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA
Programata po PRAKTI^NA NASTAVA ja odobri ministerot za obrazovanie i nauka so re{enie br. 11 - 4631/23 od 21. 06. 2007 godina.