nastavna progrma za - bro.gov.mk - k. istor. na umetnos… · 3 - da se pottikne i razviva kaj...
TRANSCRIPT
1
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA
BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
NASTAVNA PROGRMA ZA
ISTORIJA NA UMETNOST
Skopje, maj 2001 godina
2
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI
1.1. Naziv na nastavniot predmet: ISTORIJA NA UMETNOST
1.2. Obrazoven profil, nasoka i struka na koja pripa|a nastavniot predmet
1.2.1. Obrazoven profil: za site obrazovni profili
1.2.2. Nasoka: : primeneta likovna umetnost
1.2.3. Struka: umetni~ka
1.2.Diferencijacija na nastavniot predmet: - predmet zaedni~ki za nasokata
1.3. Godina (faza na izu~uvawe na nastavniot predmet: II (vtora), III (treta) i IV (~etvrta) godina
1.4. Broj na ~asovi na nastavniot predmet
1.5.1. Broj na ~asovi nedelno (nedelen kontakt): 2 ~asa
1.4.1. Broj na ~asovi godi{no (kvota na izu~uvaweto) 72 ~asa
1.5. Staaatus na nastavniot predmet: zadol`itelen predmet
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET
Celite na nastavata po istorija na umetnost se:
- U~enikot da se zapoznae so pojavata na fenomenot na umetnosta, razvojot i promenite {to nastanuvale vo
razli~nite civilizaciski epohi, povrzanosta so potrebite na razni op{testveni ureduvawa, so duhovniot,
religiozniot i sekojdnevniot `ivot i na~in na razmiluvawe i pogledi na svetot. Preku zapoznavawe so
razli~nite stilovi, pravci, likovni tvorci i nivnite dela, kaj u~enikot da se razviva ~uvstvoto za ubavo,
zbogaguva likovniot kriterium i soznanijata i iskustvata da gi koristat vo tvore~kata rabota i sekojdnevni
potrebi;
3
- da se pottikne i razviva kaj u~enikot interes i qubov kon likovnata i primenetata umetnost;
- da voo~uva estetskiti drugi vrednosti na materijalnata kultura i nasledstvoto, i nivnoto ~uvawe i neguvawe;
- da gi zapoznae tipi~nite obele`ja na razli~nite periodi na razvojot na umetnosta, vlijanieto na razni
op{testveni pojavi vrz pojavata na odreden stil i pravec vo slikarstvoto, skulpturata, arhitekturata i
primenetata umetnost;
- da go razviva u~enikot likovniot kriterium preku osposobuvawe za analiza i otkrivawe na sloevitosta na
likovnoto delo: motiv, tehnika, dominanten likoven element i soodnos so drugite likovni elementi,
kreativnost,”rakopis na tvorecot”, likovna poraka i dr.
- da ja razvviva sposobnsota steknatite znaewa da gi koristi vo individualnata tvore~ka rabota, kulturata na
komunikacija, rabotniot proces i `iveewe;
- da gi pottiknuva emocionalnite, estetskite i intelektualnite procesi vo do`ivuvaweto na likovntie dela.
3.POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA
So cel uspe{no da se sovladaat postavenite celi, potrebno e u~enikot da ima interes i qubov kon likovnite
umetnosti i dizajnot, i da poseduva predznaewa od nastavnite predmeti vo osnovnoto obrazovanie: likovno
obrazovanie, istorija, geografija, da ja svati korelacijata so sodr`ini od nastavnite predmeti: makedonski jazik
i literatura, teorija na forma i boja, perspektiva, predmeti od sstrukite i dr.
4
4. OBRAZOVEN PROCES
4.1. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe za II godina
Tematski celini
Broj
na
~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u
tematskite
celini i me|u
predmetite
1. VOVED VO
ISTORIJATA NA
UMETNOST
2
U~enikot:
- da se zapoznae so univerzalnosta na
likovnata umetnost, koja ne znae za
prostor i vreme;
- deka umetni~koto delo ima mo} da
dejstvuva samo po sebe so svojot
univerzalen karakter koj e op{t za site
vremiwa i za site lu|e;
- da se zapozne so hronolo{kiot razvoj na
stilovite vo istorijata na umetnosta od
nejzinite po~etoci, s# do najnovoto na{e
vreme.
Nastavnikot:
- predava;
- objasnuva;
- prezentira
primeroci;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Geografija
- Literatura
- Muzika
2.UMETNOSTA
NA
PRAISTORIJA-
TA
2
- Da se zapoznae so pretpostavkite za
pojavata na umetnosta;
- da ja poznava hronolo{kata podelba i
karatkeristikite na kamenoto vreme
(paleolit, mezolit, neolit);
- da se zapoznae so karakteristikite,
naodite i lokalitetite od umetnosta na
ovoj period;
- Predava;
- objasnuva;
- prika`uva
reprodukcii;
-koristi stru~na
literatura.
5
da se zapoznae so karakteristikite i
naodite na predistoriskata umetnost na
tloto na Makedonija i na Balkanot.
4.UMETNOSTA
NA STARITE
KULTURI
4.1. Egipetska
umetnost
3
- Da se zapoznae so geografskata polo`ba,
ekonomskite i polti~ki uslovi,
hronolo{ka podelba, kultura, pismo;
- da gi razbere osnovnite karakteristiki
na arhitekturata (grobna, sakralna i
profana);
- da gi soznae osnovnite karakteristiki vo
vajarstvoto, tehniki i stilski obele`ja;
- da gi soznae osnovnite karakteristiki vo
slikarstvoto: minijaturi, ilustracii vo
knigi na umrenite;
- da se zapoznae so karakteristikite na
primenetata umetnost vo zanaet~istvoto;
- da gi raspoznava najzna~ajnite primeri od
umetnosta vo arhitekturata, vajarstvoto,
slikarstvoto;
- Predava;
- objasnuva;
- poka`uva
primeri;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
-geografija
-egipetskata i
mesopotamska
umetnost
5.2.
MESOPOTAMS-
KA I PERSISKA
UMETNOST
3
- Da ja zapoznae geografskata polo`ba,
ekonomskite i politi~ki uslovi, religija
i pismo;
- da ja poznava periodizacijata na kultura-
ta: sumerski i akadski period; staro
vavilonsko carstvo; asirsko carstvo; novo
vavilonsko carstvo; persisko carstvo;
- da se zapozne so osnovnite karakteristi-
ki vo arhitekturata: palati, hramovi,
kralski grobnici, urbani celini;
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi ;
- koristi stru~na
literatura.
6
- da gi sogleda osnovnite karatkeristiki
na vajarstvoto: polna plastika, reljef;
- da gi voo~i osnovnite karakteristiki vo
slikarstvoto: mozai~ki dekoracii
emajlirani plo~ki;
- da se zapozne so dostigawata vo
primenetata umetnost;
- da gi raspoznava najzna~ajnite primeri
od umetnosta.
5.3. EGEJSKA
UMETNOST
4
-Da ja poznava geografskata polo`ba,
ekonomskite i politi~ki uslovi, religija;
- da ja poznava periodizacijata i
najzna~ajnite arheolo{ki lokaliteti;
-da gi razlikuva osnovnite karakteristiki
vo umetnosta, arheolo{kite ostatoci i
iskopuvawa;
- da se zapoznae so osnovnite karakteristi-
ki na arhitekturata, vajarstvoto,
elikarstvoto i primenetata umetnost na
minojskata umetnost;
-da gi zabele`uva osnovnite karakeristiki
na arhitekturata, vajrastvoto, slikarst-
voto i primenetata umetnost na
mikenskata umetnost i da gi raspoznava
najzna~ajnite primeri od umetnsota na ovoj
period.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura;
-Istorija
-Geografija
-Egipetska i
mesopotamska
umetnost
5.3. GR^KA
UMETNOST
10
- Da gi voo~uva osnovntie belezi na gr~ka-
ta kultura: geografska polo`ba,
ekonomski i politi~ki uslovi, mitovi,
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- Istorija
-Geografija
-Makedonski
7
legendi, religija;
- da go poznava hronolo{kiot razvoj na
umetnosta na gra~kata civilizacija;
-da gti zabele`uva osnovnite karakteris-
tiki na gr~koto vazno slikarstvo;
-da se zapozne so karakteristikite vo
arhitekturata, nejziniot razvoj i vidovi na
gradbi;
-da gi raspoznava stilovite vo arhitektu-
rata;
- da se zapozne so osnovnite karakteristi-
ki na vajarstvoto: po~etoci, razvoj,
stilski obele`ja i karakteristi~ni
primeri, tvorci;
- da se zapoznae so ostvaruvawata vo prime-
netata umetnost, nakit, oru`je i sl.
- poka`uva
reprodukcii
- upatuva
- organizira
ve`bi
- koristi stru~na
literatura
jazik
Nastavni sodr-
`ini od
stru~nite
predmeti
5.4.
HELENISDTI^-
KA UMETNOST
4
- Da se zapozne so politi~kite promeni od
krajot na 4 i po~etokot na 3 p.n.e.;
- da go razbere kosmopoloitskiot karkater
na helenizmot kako rezultat na {ireweto
na kulturata (osvojuvawata) na Aleksadar
Makedonski;
- da se zapozne so osnovnite karakteris-
tiki vo arhitekturata: hramovi, teatri,
biblioteki, `rtvenici, muzeoni;
- da se zapozne so karakteristikite na
vajarstvoto i ostvaruvawata na
Pergamskata, Aleksandriskata, Antiohis-
kata i Rodoskata {kola;
- da se zapoznaat so karatkeristikite na
8
slikarstvoto pretstavnicite i
ostvaruvawata
5..5.ETRURSKA
UMETNOST
1
- Da se zapozne so osnovntie belezi na
etrurskata umetnost, nejzinata geografska
polo`ba i hronolo{ka raspredelba,
etni~ki problem, teorii za potekloto,
kultura i pismo;
- da se zapozne so karatkeristikite na
arhitekturata: elementi, materijal,
vidovi na spomenici, lokaliteti;
- da se zapozne so karatkeristikite na
vajarstvoto: skulptura, {tuko ukrasi na
hramovi, reljef;
- da se zapozne so karatkeristikite na
slikarstvoto: yidno, tehnika, motivi;
- da se zapozne so dostigawata vo
prsmenetata umetnost, zlatarstvo,
terautika;
- da znae da gi prepoznava ostvaruvawata na
etrurskata civilizacija.
- Predava
- objasnuva
- analizira
- poka`uva
reprodukcii
- upatuva
- organizira
ve`bi
- koristi stru~na
literatura.
-Istorija
-Geografija
-Predmetite od
stru~nata
nastava
-prethodnite
civilizacii
5.6. RIMSKA
UMETNOST
8
- Da se zapoznae so politi~kite i
op{testvenite nastani i nivniot odraz vo
umetnosta;
- da go razbere eklekti~kiot karatker na
rimskata umetnost;
- da ja poznava periodizacijata na rimskata
imperija;
- da se zapozne so osnovnite karakteris-
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva;
reprodukcii
- upatuva;
- organizira
ve`bi
-
- Iistorija
-geografija
-Makedsonski
jazik
- nastavni sodr-
`ini od stru~-
nata nastava
9
tikiki vo arhitekturta, mnogubrojnite
vidovi gradbi, nivnata namena i materijal
na gradewe;
- da se zapozne so karatkeristikite vo
vajarstvoto i hronolo{kiot razvoj;
-da gi prepoznava likovnite dela od
rimskata umetnost;
- da se zapozne so karakteristikite vo
slikarstvoto (fazi);
- da se zapoznae so ostvaruvawata vo
primenetata umetnost.
- koristi stru~na
literatura.
5.8. ANTI^KA I
DOCNO ANTI^-
KA UMETNOST
NA TERITORIJA-
TA NA MAKEDO-
NIJA I NA
BALKANOT
4
- Da se objasnae osobenostite na kulturata
i vrski so helenisti~kiot svet:
formirawe na Ilirsko - Makedonski
arhajski stil;
- da se zapoznae so nao|ali{tata i
urbanite celini;
- da se zapoznae so belezite vo
arhitekturata, vidovi na gradbi, namena i
materijal;
- da se zapoznae so karakteristikite vo
vajarstvoto: dekorativna kamena plastika;
- da se zapoznae so karakteristikite vo
slikarstvoto - yidni i podni mozaici,
fresko slikarstvo, motivi.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
-Geografija
- Umetnost na
gr~kata i
rimskata
civilizacija
5.9.RANOHRISTI-
JANSKA
UMETNOST
3
- Da se zapozne so politi~kite i
op{testvenite nastani povrzani so
pojavata na hristijanstvoto;
- da gi razbere politi~kite i socijalni te
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva;
- Isstorija
-Geografija
-Makedonski
jazik
10
uslovi pred i po 313 godini i nivniot
odraz vo umetnosta;
- da se zapoznae so osnovnite karakteristi-
ki na umetnosta na katakombite - namena na
prostor, sarkofazi, dekoracija;
- da se zapozne so promenite vo umetnosta
po 313 godina;
- da go sogleda noviot tip na gradba na
hristijanska bazilika, namenata na
prostorot, (latinski i helenisti~ki tip);
- da se zapozne so karakteristikite vo
slikarstvoto; yidni i podni mozaici,
fresko slikarstvo, motivi.
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
6.1.
RANOHRISTI-
JANSKA
UMETNOST VO
MAKEDONIJA
2
- Da zapoznae baziliki i episkopski
baziliki so krstilnici od latinski i
helenisti~ki tip;
- da gi razlikuva tipolo{kite razliki;
- da se zapoznae so profanata arhitektura
(palati i drugi vidovi na gradbi);
- da se zapoznae so ranohristijanskite
lokaliteti vo Makedonija (Stobi, Herak-
lea, Lihnid, Skupi, Bargala, Imaret -
Ohrid, Ahil-Prespa);
- da se zapozne so karakteristikite na
dekorativnata plastika i sodr`inata na
mozai~nata dekoracija.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi ;
- koristi stru~na
literatura.
-Istorija
-Geografija
ranohristijans-
kasta umetnost
6.2. VIZANTISKA
UMETNOST
3
- Da se zapoznae so geografski, politi~ki
i ekonomski, odrednici na vizantiskata
umetnost;
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- Istorija
- Geografija
- Ranohristijan-
11
- da ja poznava periodiozacijata;
- da se zapozne so karakteristikite vo
arhitekturata i zna~ajnite tipovi na
gradbi spored nivnata periodizacija;
- da se zapoznae so karakteristikite na
dekorativnata plastika, mozai~ki
dekoracii,motivi;
-da se zapoznae so karakteristikite na
slikarstvoto-fresko, yidni mozaici,
ikoni;
-da gi razlikuva zna~ajnite centri na
vizantiskata umetnost (Ravena, Carigrad,
Sveta Gora, Meteori, Kiev, Moskva;
- da se zapoznae so karakteristikite na
primentata umetnost.
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura
ska umetnost
- Anti~ka
umetnost
7.
SREDNOVEKOV-
NA UMETNOST
VO MAKEDONI-
JA
10
- Da gi zapoznae ekonomskite, socijalnite
priliki vo Makedonija i vlijanijata od
vizantiskata umetnost;
- da se zapozne so periodot od doa|aweto na
makedonskite sloveni 6-7 vek do nivnoto
pokrstuvawe i pismenost;
- da gi zapoznae so ostatocite od
arheolo{kite iskopuvawa: gradbi,
grobovi, keramika;
- da se zapozne so periodot na prviot podem
do padot na Samoilovoto carstvo - po~eto-
cite na Makedonskata srednovekov-na
umetnost i arhitektura;
- da poznava karakteristikite na periodot
na povtornata dominacija na Vizantija;
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Geografija
- Istorija
-Ranohristijan-
ska umetnost
- Vizantiska
umetnsot
12
- da go poznava komnenskiot i paleolo{-
kiot period vo umetnosta.
8. VIZANTISKA
UMETNOST VO
SRBIJA
2
- Da gi poznava politi~kite i ekonomskite
priliki;
- da se zapoznae so spomenicite od Ra{kata
stilska grupa - stilski obele`ja vo
arhitekturata, fresko slikarstvoto,
vlijanija;
- da se zapoznae so spomenicite od
Moravskata stilska grupa - stilski
obele`ja vo arhitekturata, plasti~na
dekoracija i fesko`ivopis - vlijanija od
zapadnata i isto~nata umetnost.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- poka`uva
reprodukcii;
- upatuva;
- organizira;
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Geografija
- Istorija
- Vizantiskata
umetnost
9.SLIKARSKI
SODR@INI VO
FRESKO @IVO-
PISOT I IKO-
NOGRAFIJATA
2
- Da gi razbira i objasnuva slikarskite
sodr`ini - Golemite praznici, Hristovite
stradawa, @ivotot na Bogorodica,
Ilustracija na crkovni pesni, poedine~ni
kompozicii od razni nastani vo
hristijanstvoto, ^udata na Isus Hristos
porterti na svetiteli i prosvetiteli,
isceliteli, isposnici, ma~iteli arherei,
evangelisti, arhangeli, angeli vojnici,
portrerti na ktitori i dr.
- Predava;
- objasnuva;
- upatuva;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii.
- Istorija
- Makedosnki
jazik
10.SREDNOVEKOV
NA UMETNOST
VO ZAPADNA
EVROPA
6
- Da gi objasnuva glavnite belezi na
zapadnoevropskata srednovekovna
umetnost, politi~ki i ekonomski priliki
kaj zapadnoevrospskite narodi;
- da ja zapoznae pariodizacijata na
- Predava;
- objasnuva;
- upatuva;
- sporeduva;
- prika`uva
- Istorija
- Geografija
- Vizantiska
umetnost
13
zapadnata umetnost;
- da gi razbira karatkeristikite na
protoromani~kata, romani~kata i
goti~kata umetnost- arhitektonski i
dekorativni obele`ja, spomenici,
dekorativna plastika;
- da se prepoznavaat najzna~ajnite
arhitektonski ostvaruvawa.
reprodukcii
- predava.
4. OBRAZOVEN PROCES
4.1. 1. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe za I I I godina
Tematski celini
Broj
na
~asovi
Konkretni celi Didakti~ki nasoki Korelacija me|u
tematskite
celini i me|u
predmetite
1. RENESANSNA
UMETNOST
2
U~enikot:
- da gi poznava politi~kite, socijalnite i
ekonomskite uslovi vo Italija i drugite
Evropski zemji;
- da razbira poimot prerodba koja se javuva
vo site oblasti na naukata, kni`evnosta,
umetnosta, kako i sudirot na
srednovekovieto so antikata i
formiraweto na renesansnata estetika,
Nastavnikot:
- predava;
- objasnuva;
- sporeduva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Geografija
- Makedonski
jazik
-
Srednovekovnata
umetnost
-- Anti~kata
umetnost
14
pojavata na humnizmot i negovoto zna~ewe
za umetnosta;
- da go objasni zna~eweto na familijata
Medi~i, kako pokrovitel na umetnosta;
- da dade periodizacija na renesansnata
umetnost; predvesnici na renesansata XI -
XIV vek;
- rana renesansa XV vek;
- visoka renesansa XVI vek.
1.1. ITALIJA,
XIII, XIV, XV i XVI
VEK
- Da gi poznava predvesnicite na
renesansata vo vajarstvoto i slikarstvoto
-Familija Pizano,^imabue, Du~o, \oto;
- da gi zapoznae karakteristikite na
ranata renesansna umetnost - Firenca kako
centar na novoto kulturno i materijalno
bogatstvo;
- da gi razbira karakteristikite vo
arhitekturata, gradbite, arhitektonskite
majstori so univerzalno obrazovanie:
Brunoleski, Alberti i dr.;
- da se zapoznae so karakteristikite na
vajarstvoto-o`ivuvawe na antikata,
pretstavnici;
- da gi voo~uva karakteristikite na
slikarstvoto, temi, tehniki, pojava na
individualizam, pretstavnici;
- da se zapoznae so periodot na visokata
renesansa-centri Rim, Milano, Venecija i
golemite majstori od ovoj period.
- Predava;
-objasnuva;
-analaizira;
-prika`uva
reprodukcii;
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Geografija
- Makedonski
jazik
- Anti~ka
umetnost
- sodr`ini od
predmetite od
stru~nata
nastava
15
1.2. HOLANDIJA
(Niderlandija)
XV, XVI vek
2
- Da gi poznava osnovnite belezi na ranata
renesansa- ekonomskata polo`ba na
Holandija vo XIV i XV vek i brziot razvoj
na gradovite;
- da go objasni sudirot na srednovekovnoto
so novite tendencii vo umetnosta - prets-
tavnici na novoto: bra}ata Hubert i Jan
Van Ajk;
- da go razbira zna~eweto na Ganskiot
oltarnik za ponatamo~niot razvoj na
slikarstvoto;
- da gi objasni karakteristikite na
visokata renesansa vo arhitekturata,
vajarstvoto, slikarstvoto preku
pretstavnicite na vremeto: Memling, Bo{,
Brojgel.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- korisdti stru~na
literatura.
- Istorija -
renesansnata
umetnost;
- srednovekovna-
ta umetnost;
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
1.3. GERMANIJA
XV, XVI VEK
- Da ja poznava politi~kata polo`ba na
Germanija, ulogata na gradovite i razvojot
na umetnosta;
- da go objasni odrazot na sudirite na
katoli~kata crkva vrz razvojot na
umetnosta;
- da se zapoznae so pozna~ajnite slikarski
{koli i umetni~ki centri kako i
pretstavnicite na ranata renesansa:
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Renesansna
umetnost
- Srednovekovna
umetnost
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
16
Lohner, Franke, Hans, Holbajn stariot;
-da se zapoznae so visokata renesansa i
pretstavnicite: Direr, Holbajn mladiot,
Luka Kranah, Grinevalt i dr.;
-da se zapoznae so vajarskite centri: Keln,
Hamburg, Ninberg
nastava
1.4. FRANCIJA
XV, XVI VEK
2
- Da se zapoznae so politi~kite i
ekonomski uslovi, vlijanija od
italijanskite majstori koi rabotele vo
Francija (Andrea Solario, Andrea del
Sarto)
- da ja poznava fonteneblovskata {kola:
Fran~esko Primati~no - raboti vo
dvorecot Fonteneblo;
-da se zapaoznae so arhitekturata -
rekonstrukcija na dvorecot Luvr;
- da se zapoznae so vajarstvoto - nadgrobni
spomenici, fontani statui;
- da se zapoznae so pretstavnicite vo
vajarstvoto i slikarstvoto (Gu`on, Pilon,
@an Klue, Fransoa Klue).
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Renesanssna
umetnost
- Srednovekovna
umetnost
-- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
2. BAROKNA
UMETNOST
3
- Da gi zapoznae politi~kite i op{testve-
nite priliki vo Evropa, peridot na kontra
reformacijata svetovnite i apsolutis-
ti~kite vlijanija;
- da go razbira i poznava stilot na
barokot: rasko{, efekt na inspiracija,
univerzalnost na stilot vo odelni zemji
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Makedonski
jazik
- Renesansna
umetnost
17
2.1. ITALIJA VO
VII i VIII VEK
8
- Da se zapoznae so karakteristikite na
baroknata umetnost vo arhitekturata,
vajarstvoto, slikarstvoto;
- da gi poznava pretstavnicite na barokot
vo arhitekturata: Bernini, vajarstvoto,
slikarstvoto: bra}ata Kara~i, Karavaxo,
Gvido Reni;
- da se zapoznae so karakteristikite na
umetnosta na 18 vek - pretstavnicite:
Tiepolo, Gvardi, Kaneleto (Venecija kako
centar);
- da se zapoznae so baroknata primeneta
umetnost mebel, nakit, obleka.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Renesanssna
umetnost
- Srednovekovna
umetnost
-- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
2.2.HOLANDIJA
VII i VIII VEK
3
- Da gi soznae kulturno - politi~kite
odnosi;
- da se zapoznae so karakteristikite na
slikarstvoto: slikarski {koli, odliki,
temi, pretstavnici: Franc Hals, Rembrant
Van Rajn i negovite naslednici.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura
- Istorija
- Renesanssna
umetnost
- Srednovekovna
umetnost
-- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
2..3. FLANDRIJA
VII i VIII VEK
3
- Da gi svati karakteristikite na
umetnosta na [panija, vlijanieto na
italijanskata i niderlanskata renesansa za
razvojot na [panskata umetnost;
- da gi zapoznae umetni~kite centri
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- Istorija na
baroknata
umetnost vo
Italija i
Niderlandija
18
Madrid, Toledo, Valencija, Seviqa);
- da se zapoznae so glavnite pretstavnici i
nivnite karatkeristiki: El Greko -
manirizam, pretstavnici na zlatniot
period: Zurbaran, Herera, Muriqo,
Velaskez;
- da go zapoznae slikarstvoto na Francisko
Goja.
- organizira
ve`bi;
- koristi stru~na
literatura.
- Makedonski
jazik
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
2.4. [PANIJA VO
VII i VIII VEK
4
- Da gi razbira karakteristikite na
umetnosta na [panija, vlijanieto na
italijanskata i niderlanskata renesansa za
razvojot na [panskata umetnost;
- da se zapozna so umetni~kite centri
(Madrid, Toledo, Valencija Seviqa);
- da gi zapozna glavnite pretstavnici i
nivnite karakteristiki: El Greko -
manirizam, pretstavnici na zlatniot
period: Zurbaran, herera, Muriqo,
Velaskez;
-da se zapoznae slikarstvoto na Francisko
Goja.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- baroknata umet
ost vo Italija i
Niderlandija
-makedonski
jazik
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
2.5. FRANCIJA
VII i VIII VEK
2
- Da gi poznava ekonomskite i politi~ki
priliki;
- da se zapoznae so vlijanijata od umetnosta
na kontinentot;
- da gi sva}a odlikite na arhitekturata,
vajarstvoto, slikarstvoto;
- da se zapoznae so pretstavnicite: Hogart,
Rejnolde, Genzboro.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- baroknata
umetnost
19
3.1.
NOVOVEKOVNA-
TA UMETNOST
VO MAKEDONI-
JA
5
- Da zapoznae istoriski, politi~ki,
ekonomski, crkovni i kulturni priliki
pod vlasta na Osmanliskite turci;
- da se dade pregled na za~uvani sakralni
postivizantiski spomenici, nivnite
karatkeristiki i graditelski principi od
XV - XIX vek: crkvi, manastirski
kompleksi;
- da se zapoznae so graditelskiot opus na A.
Damjanov (spomenicite vo Makedonija i
nadvor: Vrawe, Ni{, Smederevo, Saraevo,
Mostar).
- da se zapoznae profanata arhitektura -
karakteristikite na makedonskata ku}a i
nejziniot razvoj.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- vizantiskasta
umetnost;
- srednovekovna-
ta makedonska
umetnost
3.2. ISLAMSKI
SPOMENICI OD
OD XV - XIX VEK
2
- Da e osposoben da dade pregled na
sakralnite i profanite islamski
spomenici od XV - XIX vek;
- da gi objasni karakteristikite na
graditelskite principi: spomenici vo
Skopje, Tetovo, Bitola, [tip, Veles i dr.
(xamii, tekiwa, medresi, anovi, amami, saat
kuli, mostovi, bezisteni, sarai, karavan,
sarai, turbiwa i dr.).
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
3.3. @IVOPISOT
OD XV - XIX VEK
4
- Da go poznava postvizantiskiot `ivopis
vo novite istoriski, politi~ki, crkovni i
kulturni priliki od XV - XIX vek;
- da se objasnat stilskite karakteristiki
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
- Istorija
- vizantiska
umetnost
- predmetite od
20
na grupnite slikarski spomenici i
pova`nite zografi; Longin, ~lenovi na
familijata Renzovci - Zogravci,
Papradi{ki i dr.
reprodukcii
- koristi stru~na
literatura.
stru~nata
nastava
3.4.
IKONOPISOT
VO MAKEDONI-
JA VO XV - XIX
VEK
4
- Da go zapoznae razvojot na ikonopisot vo
Makedonija od 15-19 vek.;
- da dade pregled na pozna~ajni
ostvaruvawa na ikonopisani dela vo razni
vremenski periodi;
- da gi objasni stilskite i ikonografskite
odliki, tehni~ki i tehnolo{ki izmeni vo
izrabotkata na ikonite, pojavata na masle-
na tehnika vo slikarstvoto na ikonite,
nameneta na ikonopisanite dela.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Vizantiska
umetnost
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
3.5.
DEKORATIVNA-
TA PLASTIKA
VO XV - XIX VEK
5
- Da dade pregled na dekorativnata
plastika vo kamen, drvo i metal od XV -
XIX vek (ikonostasi, porti, carski dveri;
-da se zapoznae so pozna~ajnite spomenici
(Sv. spas, Bigorski, Lesnovo, Slep~e;
- da dade osvrt na genezata na rezbarstvoto
vo Makedonija, tvore{tvoto na Mija~kata
kopani~arska {kola od VIII - XIX vek.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- vizantiska
umetnost
- predmeti od
stru~nata
nastava
21
4. OBRAZOVEN PROCES
4.1. 2. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe za I V godina
Tematski celini
Broj
na
~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki Korelacija me|u
tematskite
celini i me|u
predmetite
1. EVROPSKA
UMETNOST XIX-
XX VEK
3
U~enikot:
- da gi zapoznae istoriskite, politi~kite,
ekonomskite, crkovnite i kulturnite
karakteristiki na vremeto;
- da go objasni razvojot na estetskite i
stilskite etapi od neoklasicizmot do
pojavata na modernata umetnost i
sovremenite tradicii vo likovnoto
tvore{tvo vo Evropa i SAD;
- da gi zapoznae so razvonjot na slikars-
tvoto, crte`ot, grafikata, razvojot na
skulpturata i razvojot na arhitekturata;
- da dade osvrt na drugi oblasti na
plasti~noto i vizuelno tvore{tvo:
primenetata umetnost, industriskiot
dizajn i dr.
Nastavnikot:
- predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- anti~kaata
umetnost
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
1.1. NEOKLASI-
CIZAM
4
- Da gi objasni osnovnite stilski
karakteristiki i periodizacijata na
neoklasisti~kata umetnost vo
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- Istorija
- anti~ka
umetnost
22
arhitekturata, slikarstvoto, vajarstvoto i
primenetata umetnost vo Francija;
- da gi zapoznae petstavnicite vo
umetnosta i nivnoto tvore{tvo;
- da gi poznava najzna~ajnite slikarski
dela na pravecot;
- da gi dade bitnite karakteristiki na
neoklasicizmot vo drugite Evropski zemji.
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura;
- predmetite od
stru~na nastava
1.2.
ROMANTIZAM
4
- Da se zapoznae so bitnite karatkeristiki
(uslovi) za pojava i razvoj na romantizmot
vo slikarstvoto, skulpturata i
arhitekturata;
-da se objasni zna~eweto na Goja kako
predvesnik na romatnizmot
-da go zapoznae tvore{tvoto na pretstav-
nicite: @eriko i E. Delkaroa;
- da soznae osobenosti na francuskoto
pejza`no slikarstvo na barbizonskata
{kola;
- da zapoznae karakteristiki i pretstavni-
cite na vajarstvoto: Bari, Rid;
- da dade kratok osvrt na romantizmot vo
drugite evropski zemji - angliskite
pejza`isti: Konstejbl, Tarner;
- Predava;
- objasnuva;
- analizira
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Makedonski
jazik i
literatura
- srednovekovna-
ta umetnost
- sodr`ini od
nastavnite
predmeti od
stru~nata
nastava
1.3. REALIZAM
3
- Da ja objasni pojavata na realizmot vo
Francija - pojava pri~ini i bitni
karakteristiki;
-da ja objasni reakcijata na
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva;
- Istorija
- makedonski
jazik i
literatura
23
romanti~arskite idealizirani sodr`ini
od mitologijata, alegorijata, slikarstvoto
na vidliviot materijalen svet;
- da gi zapozna delata na pretstavnicite:
Mile, Kurbe, Domie;
-da se dade kratok osvrt na romantizmot vo
drugite evropski zemji.
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- predmetite od
stru~na nastava
1..4. IMPRESIO-
NIZAM
4
- Da se zapoznae so pojavata na impresi-
onizmot vo Francija - pri~inite za pojava,
otkritijata vo optikata, atmosverata,
svetlinata, strukturata na bojata, slikawe
vo pllein aire tehnika, dinamika na oboenite
damki;
- da gi zapoznae pretstavnicite na
pravecot: Mane, Mone, Pisaro, Sisle,
Dega, Renoar, Lotrek vo slikarstvoto i
Roden, Majol, Burdel vo vajarstvoto;
-da znaat da se prepoznavaat nivnite
umetni~ki ostvaruvawa
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
1.5. NEOIMPRE-
SIONIZAM
2
- Da gi objasni osnovnite stilski karakte-
ristiki, na~in i tehnika na slikawe;
- da gi zapoznae pretstavnicite na
pravecot: Sera, Siwak;
- da umee da go prepoznava nivnoto
tvore{tvo;
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
1.6. POSTIMPRE-
4
- Da ja objasni reakcijata kon impresi-
onizmot;
- Predava;
- objasnuva;
- Impresdioni-
zam
24
SIONIZAM -da gi zapoznae pretstavnicite na
razli~nite slikarski doktrini: Pol
Sezan, Van Gog, Pol Goten;
- da gi prepoznava nivnite slikarski
karakteristiki i najzna~ajnite dela;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- predmeti od
stru~na nastava
1.7. SIMBOLI-
ZAM I SINTE-
TIZAM
- Preminot me|u
XIX i XX VEK
3
- Da gi objasni karatkeristikite na
simbolizmot i sintetizmot;
- da ja zapoznae umetnsota na Art Nuvo -
nejzinite karakteristiki, dekadencija,
vlijanieti na izminatite stilovi, dinami-
ka na linijata, dominacija na arabeskata i
dekorativnosta vo slikarstvoto,
arhitekturata i primenetata umetnost;
- da se zapoznaat pretstavnicite: V. Moris,
V. Blejk, G. Ajfel;
-da se objasni pojavata na nabizmot,
nejzinite karakteristiki i pretstavnici
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Filozofija
- Postimpresi-
onizmot
1. UMETNOSTA
NA
PO^ETOKOT
NA HH VEK
2.1. FOVIZAM
3
- Da gi zapoznae osnovnite karatkeris-tiki
na umetni~kite sva}awa na po~etokot na 20
- ot vek;
-da gi objasni op{tite karakteristiki na
fovizmot kako pravec vo umetnosta;
- da sfati tvore{tvoto na pravcite na
fovizmot: Matis, Marke, Deren, Vlamenk,
Ruso;
- da gi poznava zna~ajnite umetni~ki
ostvaruvawa na fovizmot.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Umetnosta od
vtorata
polovina na XIX
vek
- Filozofija
25
2.2. KUBIZAM
3
- Da gi razbira op{tite karatkeristiki na
kubizmot kako pravec vo umetnosta: pred
kubisti~ka i kubisti~ka faza;
-da se zapoznae tvore{tvoto na
pretstavnicite na kubizmot: Pikaso, Brak;
-da se poznavaat zna~ajnite umetni~ki
ostvaruvawa na umetnicite;
-da se zapozne umetnosta na kubisti~kite
skulptori.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii
- koristi stru~na
literatura.
- Umetnosta na
Sezan
- Filozofija
- Perspektiva
2.3. EKSPRESIO-
NIZAM
3
- Da gi svati ekonomskite i politi~kite
uslovi pred Prvata svetska Vojna;
- da go sporedi vlijanieto na fovizmot vrz
germanskiot ekspresionizam;
- da ja objasni koncepcijata na umetnsota na
grupite “Most” i “Siniot java~”;
- da gi poznava zna~ajnite likovni ostvaru-
vawa na umetnicite.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Filozofija
- Umetnosta na
Van Gog i Gogen
- Umetnosta na
fovizmot
2.4. FUTURIZAM
2
- Da se zapoznae so atmosverata na
anarhizmot vo Italija - 1910 g.;
-da se objasnat op{tite karakteristiki na
fovizmot kako pravec vo umetnosta -
manifestot na Marineti;
-da se zapoznae tvore{tvoto na
pretstavnicite na futurizmot.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- umetnossta na
impresionizmot
- umetnosta na
kubizmot
- Filozofija
26
2.5. APSTRAKNA
UMETNOST
3
- Da gi razbira karatkeristikite na
apstrakcijata i konstrukivizmot vo Rusija;
- da go zapoznae zna~eweto na ruskata
avangarda;
- da go objasni suprermatizmot: Maqevi},
Lisicki;
- da go objasni konstruktivizmot -
skulpturata na V.Tatqin, A. Rone~enko.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva;
reprodukcii
-koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- umetnosta na
po~etokot na 20
vek
-Filozovija
3. UMETNOSTA
ME\U DVETE
SVETSKI VOJNI
6
- Da ja objasni pojavata na apstraktnata
umetnost vo drugite evropski zemji;
- da dade kratok osvrt na Holandija - De
stil, Germanija-Kandinski, Francija,
Anglija;
- da razbira pojavata i zna~eweto na
Bauhaus: Kandinski, Kle, Na|;
- da gi zapoznae karatkeristikite na
metafizi~kata {kola, pojavata na dadaiz-
mot i nadrealizmot - manifestot na
Breton;
- da dade osvrt na evropskata avangarda vo
30-te godini - Modiqani, Kupka, Difi,
[agal, Dali, Ernest;
- da gi zapozna karakteristikite i
pretstavnicite vo sklupturata;
- Predava;
- objasnuva;
- analizir;a
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Filozofija
- Pravcite na 20-
ot vek
4. UMETNOSTA
PO VTORATA
SVETSKA VOJNA
5
- Da gi poznava so karatkeristikite i
pretstavnicite na apstrakniot ekspresi-
onizam i akciono slikarastvo vo SAD;
- da gi zapoznae karakteristikite na
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- Istorija
- Filozofija
-Umetnosta na
po~etokot na 20
27
slikarstvoto na oboeno pole (M.Rotko);
- da gi poznava karatkeristikite na
Britanskata skulptura (H.Mur);
- da razbira osobenostite na apstraknata
skulptura i konstrukcija;
- da gi zapoznae karakteristikite na
umetnosta na Pop - Art, Op-Art, Video –
Art;
-prika`uva
reprodukcii;
-koristi stru~na
literatura.
vek
5.UMETNOSTA
NA TERITORIJA-
TA NA MAKEDO-
NIJA OD KRAJOT
NA XIX VEK DO
DENES
2
- Da se zapoznae so politi~kite i
ekonomskite uslovi vo Makedonija pri
krajot na XIX i po~etokot na XX vek,
kulturnata atmosvera, formiraweto na
gra|anskata klasa ;
- da ja objasni pojavata na profanoto
slikarstvo kaj poednite zografi: Papra-
di{ki i Zogravski i karakteristikite na
nivnoto tvore~ko delo.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Umetnosta na
Evropa od XIX
vek
5.1.UMETNOSTA
VO MAKEDONI-
JA ME\U DVETE
SVETSKI VOJNI
8
- Da gi zapoznae politi~kite i socijalni
priliki vo Makedonija po balkanskite
vojni i Prvata svetska vojna. Vardarska
Banovina, ekonomska kriza i
{estojanuarska diktatura;
-da se zapoznae so likovniot `ivot vo
Skopje: prvi samostojni izlo`bi i sozda-
vawe na Dru{tvoto na Jugoslovenski
umetnici;
- da se zapoznae so {koluvaweto i
dejstvuvaweto na makedonskite umetnici
nadvor od Makedonija i ra|awe na
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istorija
- Umetnosta na
XIX po~etok na
XX vek
28
makedonskata sovremena umetnost;
- da se zapoznae so pretstavnicite na
prvata generacija: Pandilov, Martinoski,
Li~enoski, Koxoman, Todorovski, Cico,
Belogaski i dr.
5.2.UMETNOSTA
VO MAKEDONI-
JA PO 1945
GODINA
6
- Da ja zapoznae pojavata na socijalisti~-
kiot realizam, ekonomskite uslovi vo
biv{a Jugoslavija;
- da gi objasni prilikite vo Makedonija za
sloboden kulturen razvitok, otvorawe
institucii od oblasta na kulturata;
- da gi objasni vlijanijata od umetni~kite
centri na Jugoslavija i Evropa;
- da gi zapoznae stilskite karatkeristiki;
- da zapoznae pretstavnicite vo slikar-
stvoto, vajarstvoto i arhitekturata.
- Predava;
- objasnuva;
- analizira;
- sporeduva;
- prika`uva
reprodukcii;
- koristi stru~na
literatura.
- Istrorija
- Umetnosta na
Evropa od XX
vek
4.2. Nastavni metodi i aktivnsoti vo u~ewe
Za ostvaaruvawe na celite na nastavniot predmet istorija na umetnost }e se primenuvaat slednite nastavni
formi i metodi: frontalna i individualna forma na rabota. Od metodite, `iviot zbor, razgovorot, analizata,
sporeduvaweto. Pri realizacijata na progrmata treba posebno vnimanie da se posveti na koristeweto na
poso~enata literatura, bidej}i ovoj materijal e specifi~en, obemen i obraboten od golem broj avtori. Za uspe{no
realizirawe na sodr`inite od nastavniot predmet, neophodno e da se koristi komparativen materijal: filmovi,
dijapozitivi, video i drugi tehni~ki sredstva, poseta na muzei, galerii i kulturno – istoriski spomenici,
arheolo{ki lokaliteti i drugi mo`nosti.
U~enicite }e gi sovladuvaat nastavnite sodr`ini preku nabquduvawe, naso~uvawe, organizirawe na ve`bi i
vizuelno sledewe na oddelni sodr`ini.
Nastavnikot prvenstveno }e vlo`i napori za organizacija na rabotata, da izraboti kvaliteten godi{en i
globalen tematski plan za rabota soodveten na uslovite na U~ili{teto, prethodnite znaewa na u~enicite i
29
drugite uslovi. Podgotovkata na didakti~ki sredstva }e bide permanentna zada~a na nastavnikot kako i
demonstraciite i upatstvata vo rabotata. Nastavnikot treba kontinuirano da gi nadgraduva svoite stru~ni
soznanija koristej}i stru~na literatura i drugi mo`nosti.
4.3. Organizacija i relizacija na nastavata po predmetot
Nastavata }e se realizira vo u~ilnica ili soodveten kabinet vo dve polugodija od II-IV godina so nedeln fond na
~asovi. Vo ramkite na realizacijata na nastavnite sodr`ini, preku ekskurzii i poseti neophodni se prou~uvawa
na pozna~ajnite kulturno-istoriski spomenici: arheolo{ki lokaliteti, arhitektonski urbani celini, sakralni
objekti, muzei, galerii, aktuelni izlo`bi i dr. Po`elno e da se organiziraat nastavni ~asovi neposredno vo
kulturno-istoriskite spomenici.
4.4. Nastavni sredstva i pomagala
Za uspe{no realizirawe na sodr`inite od nastavniot predmet, neophodno e da se koristi komparativen materijal:
filmovi, dijapozitivi, reprodukcii, video i drugi tehni~ki sredstva i mo`nosti. Za edukacija na u~enicite }e se
koristat stru~ni spisanija i soodvetna stru~na literatura.
5.OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE
Procesot na ocenuvaweto }e se odviva niz pove}e fazi na realizacijata na nastavata: preku aktivnsota, interesot,
vnimanieto i usvojuvaweto na sekoja oddelna tema. Ocenkata e razultat na site aktivnosti vo redovnaosta na izvr-
{uvaweto na zada~ite, dopolnitelno se nadgraduva preku izrabotka na testovi za proverka na znaewata preku {to
treba da se sogleda celokupnoto znaewe od ovaa programa. Individualnata i inspirativnata rabota na u~enicite
}e bide posebno pottiknuvana i valorizirana. Nerealaiziraweto na programskite zada~i se sankcioniraat so
upatuvawe na popraven ispit.
30
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA
6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite
Nastavnikot treba da gi poseduva slednite personalni, stru~ni, pedago{ki i humanisti~ki karakteristiki: da e
fizi~ki i psihi~ki zdrav, da ima soodvetno stru~no obrazovanie, da bide obu~en vo ramkite na barawata {to gi
postavuva zakonot, da nema govorni i vizuelni mani koi bi go popre~uvale vr{eweto na dejnsota i poseduva
sposobnosti za kvalitetna komunikacija so u~enicite i drugi lica. Nastavnikot treba da e optimisti~ka li~nost
i da ima pozitivni i humanisti~ki stavovi kon `ivotot i lu|eto. Li~nosta na nastavnikot treba da poseduva
kreativni,organizacioni i drugi sposobnsoti koi }e ovozmo`at unapreduvawe na nastavniot proces.
6.2. Standard za nastaven kadar
Zavr{eni studii na
- Filozofski fakultet - istorija na umetnost so arheologija
6.3. Standard z prostor
Nastavata po istorija na umetnost }e se realizira vo soodveten kabinet opremen so zavesi za zatemnuvawe na
prostorijata za proektirawe na vizuelen materijal i mo`nosti za osvetluvawe spored barawata na nastavata.
Kabinetot treba da bide i opremen so mebel i materijalno – tehni~ki sredstva, pomagala, stru~na literatura i
drugo spored Normativot za umetni~ko u~ili{te.
7.DATUM NA IZRABOTKA NA NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNATA PROGRAMA
7.1. Datum na izrabotka: maj 20001 godina
7.2. Sostav na rabotnata grupa
- ANA GRUEVSKA, dipl. istori~ar na umetnost - profesor vo DSUPU “Lazar Li~enoski:-Skopje
- @ARKO TOZI, dipl. istori~ar na umetnost - kustos vo Umetni~kata galerija Skopje.
31
8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA
Datum na zapo~nuvawe 01.09.2001 godina
9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA
Nastavnata programa za predmetot istorija na umetnost ja odobri (donese):__________________________
________________________________________________ so re{enie br._______________ od ________________g.