nauke broj49 7d - НАССА
TRANSCRIPT
<^ASOPiS ZA P0PULAR1ZACIJU NAUKE BROJ49 MAJ 1976. - 7D
Naseljavanje Galaksije
Stare africke pivilizacije
Porcmecsji
u spavarju
utismuti
U »vim ve6jm gradovlma naiezemija moiele nail izbor raallh ra-Sunara Cana ledrog dtapnos ra-
Cunara krete se Izmedu 800 i S.OOOdinara. $to zavisl od broia operaci-R broja decimalnin mma i brojamemorija Male dlepne raSunarakod naa proizvodi ..Digllron "
iz
MIUN PETROVlC IZ SLAVON-SKOO BRODA Inlereauje sa za za-Slitu Inslfumanala od uiicaia spol|-oog magnatakog pol|a
izgied polia. magnalake linlje akre-
Pu i ptolaze kroz gvoZda, jar, ono
pus(l|ivoal riego vaz^jh la prutainanji otpor linijama magnatakogpolia Ako sa lakav rnaierrjal napra-
vt u obliku lopTa (oko tnatrumania),magnelska linije Pa prolaziti samokroz njanu ljuaku, pa j unulrainjo-
alc lopla gotovo da i nape poalO|ali
magrtetsko polja <nePe delovali nainalrumant). Magnelski Ptit moieda ae obrazuja I od dijamagnatskogmatariRlB - najPePPe bakra. zalo
Pto^^ ima maniJ^riRgnatsku^pw-
TAIB BJELOPOUAK IZ KNJA. intaraeuje se za Ijtaraldi
iranzistonma i poluprovodnKelemenlima
U izdan)u ..Tennipka knjigaBeograda. 7 |ula 26 IzaPIo |a nelko knjjga o Tahnici poluprovodiI integriaanin kola Zalo je najbolja
da ae za ualov kupovlne direklnoobratila izdavaPu.
buduPnoatl.
s kiborzima Kako nauPnici prei kiborga P'
Pu. anjihov c
da^podali
'
nlialurr
O'ga obavlialo bi sa baZiPnim pu-tm, pomoPu primo'pradajmh si-
na. Sve ovo omogupilo bl daiborzl obavljaju rad pod mnogo
sloienijim i tellm oslovima. kao Pto
vode No. jedna
ailvaana koamipka 'islraZlvanJa
/Ida. pitanja je da li Pa kiborg bi
bvak u orom smislj u koiem g'I danas doZIvijavamo i abvatamt
RADOJE NENEZKi, NIKilC,RAGOVA LUKA 48
aa skoio dve godinaakom folografijom, a
dostatku pravog iskuetva
pomoPI. Zaleo bih da me jpullteatroPnu lliaraloru o loto
' •
PraporuPujamo vam a
knicga: Milan Fizi ..FologralZagrab, BoZidar KaZIP,,.ElBii ,
is tahnika lologralija umetnipkaikademiia Beograd. 2i»ojin Jere-nlc ..Populami kurs fotograflja' i
'idoie MoisiloviP ..Fotograflia oddeje do raallzacl;e
' I ..AMC kolorlologratiie "
- sve u Izdanju ..Teh-5ke knjiga- iz Beograda
GORAN OTASEVIC IZ PLAVA
Citaocima
i saradnicima
..Galaksije"
destitamo
medunarodni
praznik rada
1. maj
geogranje. OOBRICA MLADENO-viC IZ mladenovca. kajmakGa-LANSKA 49. za lileraluru iz aulo-malizaclje, daljinskog upravlianja i
lebnipka kibernetike. a ZEUKOROMANIC !Z OSUEKA. VOKOVAR-
• 2lB za knjiga iz egiptologl)a
Obratite se na adraau NAuCNAKNJIGA, 11 000 BEOGRAD. Kn. Mihailova 40. lei 011/625-394.
DEJAN CVETKOViC IZ PHESE-VA, SV-TOMICA 35. inlaraauia aa
MILENKO MIUNKOViC IZ SJE-NICE, GONJE. inleresoie sa gda bi
sa oiriirnije obradujb tama ..Qane-
a'* n^''Sograd*7:011/625-586
2AMENA, KUPOPRODAJASTARIH BROJEVA ..GALAK-SIJE-
GORAN STOJANOViC IZ NISA.NADE TOMIC 1S/I daie knjige „Po-
JOVAN VUJOVIC tZ SPLITA,VLADIMIRA 6/kGATA 12/111 Zaleo bl
da kupi br 1. 3, 4—10 ..Galaksija'
BERNES ALIHODZiC IZ VLA-SENICE, MARSALA TITA B. B
.Za-
VLADIMIR SKORUP IZ OSI-JEKA, STROSMAJEROVA 79. Zaleo
T
Ml oanovi/ tnliljanlt HopuUIHiuia
•nm<t31 ..Slulbtnee gltaoiKM- Imi
S6/72 Bvo uavn catobaOm /tpomct
aAVRILOnjCKOuIc**
MARUA TOOOROVK: (ptKiMdrtiAl,UASKA SUQANOVA pfol. OrOUiANKANAZIR. SRANKO OenAOOVl£.STOJAN JARAMA2. CEDOMIR JERTlC.ORAQAN NIKOUC, OU$AN POPOViC.
RAKlC, ZIVOHAO euSiC.
RAOOJKOViC. VEUMIR VESOVIC
ii««.iew«iv«i.ouik«i*"O' ALES eEBLER (prMiMnlk). VOJJCOLANOVIC. UOUCILODiMrrxueviO. kaRmelOOaspiC.«lpl Int. MUVOJ JUQIN. DuSANmaSoviO. mhajlOCAxiC.OAVHILO VUCKOVIC. ESAD
TANAA^GAVRMWlC, urvik
- VUtKOVKi, glwnll
RUKOPIS< SE ME VRACAJU
SniAKSIJI)Casopis 2A POPULARIZACUU NAI ike
SADRZAJ
JUBILEJI: 1976 - godina NIkole Tesle 4
NAUKA U SVETU: U znaku punog dlnamlzma 6
SVET NESVRSTANIH: Nova priznanja polltici
neavrstavanja 7
ASTRONOMIJA: AstronomI na Meaecu 8Crveni Siri|us 11
ASTRONAUTIKA: Briianija u kosmosu 12Astronaut! danaa 14
SERVIS KNJIGA: Knjige po eenama iz 1963.godine IS
FEUTON; Radiom kroz svemir is
TRI81NA: Kriza savremene nauke 20
RATNA TEHNIKA: „Orao'‘ — ponoa konatruktorai graditeija 22
EKOLCX3UA: Udruienitn snagama u zaSlitu
prlrode 24
CiTAOCI JAVUAJU
OBRAZOVANJE; Susret aa buduOnoidu 28
ZAN1MUIVA NAUKA 30
NAUCNA FANTASTIKA: Lem i Asimov kao antipodi 32
Edvard D2. RobKs: SpaslocI aveta 34
Entoni Buie; Ambasadorl 35
VIZUE I HIPOTEZE: Stare elriake civilizaclie 36
FUTUROLOGIJA: Naaeliavanje Galakslje 38
PHONALAZASTVO; Nauk iz neuspeha 40
BIONIKA: Pronalazae prirode 41
„Put pokazateij" 42
BIOMAGNETIZAM: Eleklromagnetaka polucija 43
FIZIOLOGIJA: Podvodni £ovek 44
MOZAIK; 46
OPTIKA: 6arolije fatamorgane 48
ONKOLOQUA: Napredak u leOenJu raka 50
MEDICINA: Doktore. ne mogu da apavam S2
HEMIJA: Nauka neogranieenlh mogudnoati B5
ISTORiJA PRONALAZAKA: Parna madina 58
AUTOMOBILIZAM: Reli znanja i umeda 59
HOBI: Pomozimo evedu u prolede 60Zanimijiva malematika 61
VITRINA 62
VESTIIZNAUKEITEHNIKE 63
BROJ 49MAJV GODINACENA 7 D
S /76
3
snuKsiJK
JubilejiProslava120-godiSnjicerodenjavelikog
naudnika
GodinaNikole Tesle
Proslava 120. godim rod.
dKole Tesla odvija se u organlzscl-
I JugosiBvenska alcsdamlje znano-itl I uffllstnosti. Savala Akadamlja- ‘ -
1 umetnoeti SFRJ i Zaiadnice
Simpozijufn u Zagrebu
I nauinika da obuhvatlll ol«
Bdeaat naslova I bid itampani i
’'impozljuma 1"
eerdapa; AC-DC u prenosu alek-
IrlSne anarglja; Pranos ktloganimkablovima: Radlo-kamunlkscl)a odTasle do danaa: Strokopo{asr>e ko-
mur^ikacija; Izvon svetia od Tasle
Organlzacl^om ovog rauinogkupa odaje ae djina pairja vali-
om dalu Nikola Tasle. ko|l |e svo-
m radom pokazao kakyl aa vali-
anatveni rezuHall postliu kad se
irisla mnoge lahnidka I
Ih palenala doaudnlk )e dao— razvo)u <
,heini|a. rnadlcliw,
I avojom konstrukcijom ja prila-
godan callnl kojol phpada. To dapetvrdltl I tame na ovom Slmpozlju-mu — kaie aa u Ptogiamu pro-
OpSti karakter proslave
apadaiu vrio znsdaini podunvall
saodriatljodjedr
izgradnjs prihvalnlh
tm podrudlu, gda danavelikai znadaj-SUSPET MLADIH
I godl*n|ie«
imila je opfil
oditani mr\ogoaro|nl akupovi u na-ilm rapubiikama. pokrajlnama I ve-
dlm gradoviraa UodI 15. maja (p<^vodom Dana iugoslovanakog radi-
|a). uz padasatogodiinll jubilai Ju-goslovenska radiodifuzlia plaocran
je zajednldki Skolski das o NIkoli
Teall u Isto vrame u svim dkolama i
takuhallma dlrom Jugoslavljs. dto
oblaati eleklrcariergije, akaani)e u njo|oiikom hotelL „S
(ar HKlon", o priaustvu nakohlljadainlanjera I anargatidara, c
dan ia ..Taslin simpozijum o eneeududi da Ja dalo ganijal
I radio-kontrola. k
Nikola Tesla— ve£na vatra stvarata6kog genija
Duh satkan od ideja
cl on le Mgradio mnoge I raz-
novrsne motore kao uzorke ta-
janstvene prirode. Reka novihIdeja neprekidno je tekla kroznjegov duh. Neobidnl um bio ja
upolrebljen na na|neobi£nljl
nailn da bi pokrenuo industriju
savramanog sveta.
dragim kamanom od jedne to-
ne. NIko nlje OBporavao njego-
vu vrednost, all teSko |e bllo
na6l onog koji bl mogao da ga
Nepresu§na riznica
saznanja
Kako je imao mamoriju kaofotografaki aparat, znao je na-pamet stotine atihova Iz sadria-
je ko|e je ranlje proiltao. Takvaoat joS od ranog detinjstva
— aposobnost da vidl auSlInuproblema — davala mu je mo-gudnost da na stvaraladkompolju, kojem se poavetio, vidl
daleko I la£no.
Tesllna snaga vizuelnogpredstavijanja, apoaobnost davidi kao dvrste predmete sve
Sto b> zamiallo, pokazala se odvellke korlatl na prvom proble-
mu koji je hleo da savlada —na obrtnom magnetnom polju.
U svojim miallma konstruisaoje
maSIne jednu za drugom I, ka-
ko |e koju zamiallo, take je
mogao ta£no da opife strujna
kola u njenoj armaturi I mag-netakim kalemovlma I da pratl
tok stnija koje su aa munjevltonenjala.
Obnno magnetno polje Ime-
0 je oaobinu da bez dice pre-
loel u prostor oko sebe. prekoaopatvenlh llnija. anergiju na
imoteje obifinog zatvorenog
>la na Izolovanoj armaturi, I
ko je same sebe uklju£lvalo uirtnl magnetnl vihor, poput
aundeve korone bezmerneener-glje. Tetli nlje bllo potrebno da
II models od bakra I sjvojt-
Van granica kosmosa
Nlkada nlje lutao nl ujednoj
oblaatl. Jednim pogledom obu-hvalao je ceo olkriveni sv
'
njegovlm beskrajnlm razmera-
ma. PrvI ae uaudio da neber'
ma krade munje I gromove 1 1
Ih ponovo iaije u beskraj sve-
mlra. Nlje se bojao da £e ganeko pretedl.
Nema broja u registru nje-
govlh pateneta koji ne obuhva-ta bar ne$to od savremenlhdude tehnike: X-zracI, radar,
radio, lelevizija, koamidkl zraci,
pulsari, aundeve dellje I mnogotoga Slo de se lek otkrill
-
nepresuSne nznice sazni
Mogudnost Interplanetamil'
munlkacija l aredstva za opSte-
nje sa drugim svelovima pnrl je
Tesla nagovestio i omogudio:za veliku latorlj^u dast da
budem pnri koji je postigao ovodudo bio bih spreman da dam I
sniANsun
®:“:Korl Nova priznanja
specljatno za ..Galaksiju" politici nesvrstavanja
Somalijadobilasvoje pismo
Nauka u svetuRumunska naukau slu2bi privrede
TANJUG -specijaino za ..Galaksiju"
U znakupunog dinamizma
anuKsun
10
Astronomiia
Crveni Sirijus
11
vrisNuiuti
Astronaut! ka
KosmlCka istraiivanja
u svetu
Plie: MIlivol Jugin, dipl. In2.
Brhanija
ukosmosu
pod nassncija (ESA -
Agency) Kao I eve uiuger ioipiiio i
Valika Bntanlla ]e ponovo ..luala
pod lupu" avo) KosmiCki programSvaka ideja o lopttvenoj rakeli-no-
aaCu )e napottena. Cak, Britamja aa
za 2,5 odato aamo limOokCrro ar^-
gaiovala i u gtadnji novopraOloie-
na avropske rakala noaaCa ..Arlla-
na" (Arlane). ..Sta'atnij palicu" natom pol{u preuzala ja Francuaka
MAROTS I ..Meteosat"
ain|i koamiCkj program Va-
itam|a uamaran (a u dva
cijo avropakog rrtataoroloikog sa-
tatiM ..Metaoaat To bi latovrama-
no bio prvi avropaki geoslacicnarnr
aaralK ko|l bt bio ,.poatavl|en" Izriad
jadnog masla na Zamljino| ponrimi.
Usiuga drugima
..spejalab- (Spaealab). 1
ja u programulaboratorl)e
iratori)c
Specljaini popustfiitaocima ..Galaskije
"
Millvoj Jugin, dipl. ini.
Put
u kosmos
s13
9HIRKSIJI
Posle programa ,,Apolo“
Astronautidanas
VESTIIZ
ASTRONOMIJEI
ASTRONAUTIKE
flSTKONOniJfl
14
I
Servis knjiga|
Redakcija Galaksije i Zavod za udzbenike
i nastavna sredstva Beograd preporucuju vam
KMiBE PD CEinnnn
IZ IDDSEDDIDETrasajuil za jeftinom knjigoni doili smo doIzdanja Zavoda za udZbenike koja su ilampanau petiodu od 1963. do 197S.godine, a prodaju aepo prvobftnim cenama.Knjiga su veoma dobro opremljene (kruti
povez, iluatracljej i alula kao priruinicl udenlel*ma svih uzrasta I svlma koji as Interesuju zanauku 1 njena doatignuia. Autorl su poznallnaulni radnici.
Od ovih knjiga sami molete pravill komplaie.Najmanjl iznos porudlbine je 50 dinars. Ukollkopla6a(a pouzabem dobijate 10% popusta. Akoja Iznoa vebi od 300 dinars molete ga olplalill u6 meaeOnlh rata, bez korliPenJa popusta.Ko naruPi sve knjiga Iz ovog splaka pouzePem(385,50 dinars) dobija 20% popusta.
3
g88S8SSSg88
Radiomkroz kosmos
Radiom kroz
svemirraturni Sum prijemnika, povetall
olvor amislonlh I pnjemnih antena.
ili smanjiti talaanu duiinu emitova-nja. Zb^ maJog ekaponenta. ko-munikacipne udaljenoati na zavisebltnije od vremena inlegracija prlje-
mnika. Medulim, svi ovi parametri
ne mogu aa meniali riazavisno led-
ni od drugin. Onl predstavlj^u me-duEObno zavisne varijable Ne !z-
gleda naverovaino da civlllzacija
mogu, u uslovima naposlojaniameduzvezdane apaorpcije. da ko-municiraju I preko znatno vecihudaljenoati nago $lo |a sto paraeka— tnoida dak I u razmarama ditava
na^ Galaksije
Prama astronomskim menlima,anaga neophodna za ovai poduhvatgotovo je baznadaina. Na primer,anerglja radio-emlslja Sunoa u mir-nom atanju na talaanim duilnamaizmedu deset i sto cenlimetara pn-blidno iznosi ’O' kilovata. Pa ipak.
emlsije na ovim talasnim duiinamaCak I do najbllie z>
aa otkriti, zato dtc
podjednako u svim pravcima (Izo-
lalaanlh duZma. Sa drugsvedladki radio-signal lata
emitovan sa najblide zvezdemogao da sa otkrija zuskopodrudan i mon
imidkog radio-duma — izmedu tri
itobi
gude^da pnjs
ako prljamno podrud{e Iznosi|
here, posloji davat mllijardl rr
6ih emislonin Irekvenoija izma
bidak i I .gusto nasaljenoi lehnidkim ci
eijama uspostavljanje meduzvezda-nog radlo-kontakta predstavlialo
Jezik prirode
Madutim. ako bi avaka civiliza-
cija koja sa auodi sa ovIm proble-mom dodia do Identldnog zakljudka0 oplimalnoi iransmisiono) trekvan-clji, maduzvazdani radio-kontaktbio bl znatrto pojadnoslavl|en Ko-konl I MoriBon dodli au naelaganl-nu zamiaao da ja samo pnrodaukazala na idealnu trakvsncl|U ko|asa nalazi u opsegu ovih talasnihduZIna — naime, dvadeset I (edancanlimelar (odnosno 1.420 mega-herca) radio-frekvenclone Imijaneutralnog vodonika Svaka razvl-jena chrilizacija mora da je otktila
ovu liniju u spektru kosmidkin ra-
dio-zradenja I to jPi u ranom raz-
.,Prffli>aklv«n>e ' tlpiMt* M eatop naOai
Medutim bez obzira koliko ne-ma izgiedae odigledan ovai izborlalasne duZine. I daija oslaje pitanje
na predstavlia li ono Sto ja naZemlji sasvim jasno — u vanze-maljskim okvirima samo besmlsao.Ako sa tehnologija razvijala razlidi-
tim lampom, a otkrida se niZBia
izmsnienim redosledom na drugimsvetovlma. moZda u tom eludajutalasna duZina od dvadesal i jedancentimatar na predstavlia optlma-lan meduzvazdan komunikacionikanal Osim toga, postoji joS razlo-
gudnost da se frekveneijs signalsuviSestrudi nekim celim bro|em uodnosu ra lundamantalno vodonl-kovu frekvsnciju; na primer, takvefrekvendie bi bile 2.S40 megaherca(Sto odgovara talasnoj duZini od10.5 cm) ili 4.260 megaherca (od-nosno talasna duZIna od 7 cm).
Puzevska konverzaeijaRazume se. postoje I druge pri-
rodne trakveneije koja mogu da seiskonste. Pa ipak, dak i ako posloiipovedi broi ovih prlroOmh trekven-
eija I niihavih vanjaclja. traganja zakomunlkacijom na ovim kanallma i
dalle ja nauporedivo Isdnostavnijenego naaumica izabirall mogudikanal medu davet mllijardl razllditih
frekvenoja Nlje stoga neosnova-no zakijudlti da |e — ako )a Intell-
gantni Zivot rasprostranjen u ko-smosu. a civlllzacija razdvaja uda-Ijenost koja se men desetinama Ili
atotinama svetlosnih godina— naj-verovatniji komunikacioni kanalonaj na 1.420 megaherca TrebaImall na umu, medutim, da ovo vaZI
.samo za lokelne transmisije: komu-niclranje na vellke udaljenoati —na primer, sa gustim zvezdanimOblaclma u eradlStu Galaksije —zahlavaju druge trekvanclja.
Kanal od 1 420 megaherca po-seduje Sum, kao ilo smo ved uka-zali. Kako, u tom sludaju. moZemoprepoznati signal veitadkog pore-kia? Pre svega. moZe sa odeklvatl
da on bude uskopodrudan. Orugo,takode ima razloga da se odekujeda sa anaga ovog signala menja upravilnim vremenakim razmacima:
san. On bi mogao da se sestoji odpravilnog niza relativno kratkih Im-pulsa, gri damu bi sekvence bile
madusobno razdvojene uodijivimvremenskim inlervsiims. Broj im-outsa u svakom sledu mogao bi dapredatavlja pnrodnu seriju brojeva— na primer, t, 2, 4, 8, 16, 32 1 takodaljs — Sto bl po svoj pnlici pred-slavljalo koncepclju poznatu svImtehnidkl razvijenim civilizaciiama
Nakon Sto se signal priml, mo-gao bi da sa uapoetavi dvosmernimeduzvezdani radio koniakt, u ko-me bi doSlo do razmene Informacl-
ja. Madutim, dak bi I Izmena medu-zvezdanih pozdrava zahlevala de-satina III slotirte godina, u zavisno-sti od udaljenoati komunikanaia.All neizmaran znada] ovakve izme-
stavljao valjanu kompenzaci)u zapomalo puZevsku phrodu konver-
brz, U prethodnim razdobijim
naudnl dasopisi nikaOa ne bl prll
vatlll ideje Kokonlja l Morlsomone bl izgledale odved spekulativ-
drugadiji-' 1960. ameridkl ra
ke).
koji ja tada radio u Nacionalno)radlo-asironomskoj opsarvatonji(NRAO) na Grin Benku (GreenBank), u Zapadnoj VirdZInijl, koi
struisao je apecljalnl pdjemnlk i
olkrivanje meduzvezdanlh radii
signals inisllgantnog porekla na I,
laanoi duZIni od 21 cm. Ovaj p<
duhval nazvan |e Projekt Ozmprema Imenu kraljics zemlje Orphda za decu Frenka (Frank)Bauma.
Drejkov piijemnlK Imao |s vacma stabilnu. uakopodrudnu, supeihaterodnu konstrukclju, s obzirorda su odekivani signall morall dbudu uskopodrudni. U lokua27-melarske antena nalazlla su sdva roga. U jedan rog slivala su azradenja Iz malog podrudja redalsko od zvezde koja se istraZuje, gdese pratposlavijalo da se nalazi er-siona planets Zradenja iz suscnog regiona neba pristizala sudrugl rog. Impulsi iz rogova nzmenldno su ulazlli u prijemipomocu jadnog elektronskog pi.kioada Prema tome, i radio-tele-
tridesetorice nobelovaca Kriza savremenePi$e: Voja Colanovl6
nauke?
..Znanje" i „delanje"
Promena ie nastuplla zbog iznenadnih pro-
blema sa Ko|lma se auoilo (avremenl aval na
podrudju ishrane, peljoprlvrade i energetika,
prMpoatavIo |e drugl nobelovac — hemidar Glen
Siborg (Glenn Saaborg). Ovaj laureat. ptrfastvo-
RazdCaranje u fuziju
Medu disciplinama Koje si
doveka, pomenuta |e hidrologlja. U mnoglmpodrudjima naSe planele. koHdina IzvorAe vodevlte ne zadovoljava, pa se podelo sa zahvatima u
neobnovijive zalihe. ProblemI sallnlzacije i zagu-
,od bllnog znadaja u navodnjavanjj. |od
Bu nedovollno poznati i desto podrivaju
uspeSan (shod velikln hidraulidkih projekata
Oa |e pos'edi pilanje od prvorazredne valno-
all, suger'Se i (o Sto su Uledinjene nacije
odiudile da idude godine odrie j Mar del Plail
(Argentina) svetsku konlerencijj 0 vodi.
PrvI put u Istorljl, dovaku prati presuienje
iednog Izvora na ko|i se savremena lehnolotka
civilizaclla vUe nego pottapa, (oallnin goriva —konstatovali su nobalovcl okupljenl u Koledtii
Gustava Adolla Redenje sa zamenama. u fazi
proudavanja III primene, nlsu narodito sredna:
zalihama uranljuma moia se ved naslullli kraj. abizo umnotavanja nuklearnih cenlrala postavija.
u ave mudnl>em obllku. pitanje radioaklivnih
otpadakaKako stole stvari sa fuzljom? Taj postupak.
naravno, ne bi zagadivao dovekovu sredlnu, ali
..ja se ne bih zakleo da demo njlme ovladall",
snutdeno |e saopStIo floben Holitater (Hot-
stadtar), dobilnik Nobelove nagrada za hemlju u
1961 godinl: ,.lma ved dva decenlie ki
njlm nosimo. bez uspetia".
Medotlm. mogu se Iskonidavatl drugl Izvori
energlje — popul sundevog zradenja. koje jc
rpno: a nauka se prema njima dosed, i
)i, odnosila sa nlpodadtavanjem.
Izazov novihistrazivafikih skupina
U poljtainim razgovorlma koie su vodlll ude-
snld skupa u minesotsKom kolediu, ukazano ie I
na dva malo poznata medunarodna organizma
diji radni programi odsllkavaju novu orijenlaelju
nauke. To bl bill IFIA5 (Medunarodna tederaclja
Inatlluta za postdiplomske studija) u Stokhoir
IIASA (Medunarodni inatitut za analizu prime
nih sistema) u Laksanburgu kraj BedaPrvI od nllh, kao nevladina organizaciia, po-
stavio ja sebi za cllj da sa naudnicima Iz celoga
Sveta deflnife probleme dijl znsdaj nama ..zvanid
no " priznanie, odnosno dljem se reiavanju npoklania duJna painja. IFIAS ugovara ptoudavs
nja raznin plunja kao Sto su uticaj podnAIja n
karakler i kvsillet Sivota, razvoj urbanizacljr
lizlologlja insekata, koriidsnie e--'
—
peutske svi^* •
NASA okupija oko iazdesel naudnika sdlsclpllna u reSavanju vltalnih svelskih probler
Akademije nauka nekih deselak zemaija Hnansi-
' raju ovo telo, koje predvode dr Jermen GvISIjeni
napor na tuzbijanju neopravdano potcanjaniti
(ropakin bolesii: ove pogadaju iaivrtinu Ijudskog
roda u eitavim podruijima, pa tak I koniinentl-
ma, tiji raavo) usied (oga ozbiijno trpi.
Ka mehanizmu ljudske misli
nobalovcl au moral! da lapolje izuzatnu radozna-
lost za stvami napredak u istrailvanju mozga >
Alomiata Viktor Va)skopl (Victor
kept) uporedio je ta Istra2ivan|a aa radomdvaju akipa koje Bute tunal kroz brdo sa dva
njegove strana- jMnu aklpu saCInjavaiu twurofi-
zlolozi koji proufiavaju hemiju. fiziku I blotogl|u
nervnlh Oeliia. drugu— paiholozl, kojI prouiava-
iu ijjdako ponaitnje. ..Doovog uenutka prime-
tip |8 Vajakopt. .,ni|e doilo do aiisreta dvaju
pnlaza all postojl nada da de la to jedrog‘
Ovom optlmiatidnom atavu oao le
Dion Ekiz (Sir John Ecdea). dobitnik
nagrade za mediclnu u 1963. godini. Caa na lilozofaki koncapt Auatrijanca Karla Popei„
(Popper), prama kojem se ave Jto poatoji —nzISko, menUIno I kultumo — moie avralatl u
,.tri Bvela ", ov^ naudnik )e izrazio duboko podo-vrania ii r>a!lu spoaobnoet da prodramo u sjitinu
ljudske miali , ,,jar „poatajl madu-
bog ko)e izvesne pojava pripadaiu u
a dodi diraktnirn poamatranjem I raudrim
Ispad koji de se pamtiti
Jedan od prleutnih nobaiovaca, lizidar Viliiem
Sokll (William Shockley), koji je, zahvaljujudi
uspahu istrallvanjima radara u ratnlm uslovima.
doblo rajviSe odilkovanje amendke vojska. u
Koladiu Quatava Adolfa napravio ja skandai.
Prad ta| uvaiani skup on )a izaiao sa svojomatarom tezom o manjoj imeiigencl)l Cmaca. Akako aa „ljudi manje mleligantnl Oria razmnota-vaju od onih Iniellgantnijlh ", ova) zabriruti belac
nlie mogao da na ulvrdi da da I .,novo prosedneinteligencl)e u Sjadinjenim Amandkim Ditavamamoratl da padna ". NJegova nobelovakr
U atvari, ovo pltanje, redero |a na pomenuto)konfaraneiji, ladril th dinioca ko|l au promenljivi,
I koje |e namoguda kvantifikovall: to au fanotip
(akup naaledenih I stadanih obeleija nake ledin-
ka), ganollp (nake od njagovih aestavnica —botu odiju III sklonoat ka oi
(anal ilo da aa. naizgied, najbolje podatl
konlroli, mada din|anice pokazulu da ista aredina
moie dalovatl aasvim razlldito na dva delata).
Nlladna od matematidkih formula kojlma sa sluie
Jedna lasta ne £ini proledeBlizu je pamati da ovaj
skog Inienjerstva. dija su iatrailvanja bila podsvatakim moratorijumom od februara do dacam-Sra 1975. godine Nobelovci su *a ssigtaaili sa
da zabranu na bl trebalo produiavatl
tehnika laderja. novlh madlkamenata, novih bak-
tanja kadrin da veiu atmosfaraki azot . . . Bilo )e,
a druge strana. umaato ataviti to inienjerstvo-*-* nadzor, dafinlsati opasnoatl,
sistem bazbadnosnih m, impatijama gladaju na minasot-
ake razgovore, zakijudujudi da ja nauka pretrpela
-nadajnu promanu — postsvdl realistldrlja
umnlia, drugl joj poridu
neurolog dr Zakllna Pane.... .. Jugo pprimer: „Kao9to ja
Guafava^Adolla"'usta)e protiv tvrdnje pomenutog skupa da nauk,
poaladnjlh dasat godma stagnlra.
Or Zaklina Peno. naima. amatra da je ditav nl
discipline od 1967. naovamo zabeleiio nesumn|l
uspon. Takav Ja sludaj sa matemalikoin, kibama-I i informatikom. sa astrohzikom. a
siLnrjsijn
RatnatehnikaUz21.maj- I IKlfl «Dan Ratnog Uw | |
ponos konsiniktora
i graditeija
22
sniAivsiJii
Udnizenim snagamaba§tine
u zastitu prirode
i« oeakivill «• t»» Iziueino vatfNiavan* mnog* Ini
llnd, Od Kogi a<*l
»o<ja 1proMomo ursdenje ha
komisiie Savata — pivanstvano Ko-
mlai)a 2 b zaSlitu i unapradenie prl-
roda. Komivia za gradilei|sko naa-
Ijeda I Komiilla za piadenia i zaSti-
;a njihovopiKiilienin
. . diugoi fazi prisiupilo
ahciji jradivanja (Izradl pleno-
nauSnoi zaititl i raalauraciji.
t znatni)a ulaganja i
ar£lnu dalatnosi zaStita 1
1
zagadlvanja SmiaaoSuvanjj vniadnoati nnju uBiova aradlne dosto|nlh
nia Covleha. BorPa praliv zagauiva*
nia le Mmo nuJnoft j tspravlianju
grataha A panpaktiva Boclialistid-
kog druMva na mpie bill kori^a-
^ EkoloskeSavetovanjeu Vojvodini
U Novom Sadj je 27 I ZSodriano znaCatno aavetovanja oBtanju, problemima i
maramazaltila za unapredanja dovakova sradi
ne u SAP VojvoOinl. Ovo Banelova
nje |e odrtano s ciljam da *a sagle
da aadainja siUaciJa jgroianoati
---<aoi;a pradliliike, pri
« posabno o angaiov.
Move publikaclje
Ispit generacije
Konvencija stupila na snagu
Akcioni plan
za za^titu sredine
u Beogradu
Na predlog Gradskog sakrala
lata za urbanlzam i zaitliu ilvot
du. Iz'adan je akcloni plan za spro-
vodanje zakliudaka skupailna grada0 daljlm marama za zaititu iivotne
U ovom akdonom piogiamu,ko|l la prlhvatan i niagova realiza-
cija ved zapodaia, praclzno aa na-
vbda Bvt problami koji ae odnosena zagadanieilvotna S'adine, odra-
dani Bu noBioci poalova na reiava-
nju I vrame do kada ae poaao moraobavKi. Ceo plan podeijen je j 13
rain
la jredenje i izglait
ukazano na akiivnosti
Savalovanje au organizovali Sa-
vat za zsAlitu I jrapraden/a dove-
kova iivolne aradina PK SSRNV I
Komilel za zadlltu I unap'adivanje
dovakove aradina Izvrinog vedaSAP VoivoOine. Podnato je oko 30raleraia. a u veoma piodnoj disku-sijl sagladani lu avi z
napredivanieiivolnai radnaaredi-
zakljudaka prlstupida ae organizs-vanom radu naudnih, stnjdnih,
druitvaro-polltidkih I privreOnih or-
ganizaclja na ovom odgovomom
Novi filmovi
Aleksandra llida
pOBvadanlhprltodildobilnikmnogin
domadlh I madunarodnin pnznanja,
snimio la dva lilma kPji sa zalaZu
za zaSlItu i unapredanja Zivotne sre-
MOEFFELUvl€NS^IfI>«ntar14B'pro-
bleina ugrotene Zivolna aradina I
ukazuja na ilatna posladice. a dnj-
gl tilm ,.STABI.O" govon oitetama
nSS ^*1*1 toju'voda'goi
Ijam da sa iuma obnovi I zaititi
Trideset godinaORA na filmu
Him, jz podrikui u aaradnji sa Pred-
sadniitvom SSOJ, organizuja povo-dom pioslava trideaat godiinjicaomladinakin radnih Origada smolru.,30 godina ORA na filmu".
Smotra de obldi iva vaZnIja poll-
(lika I privradna centre, savezneradna tkclje I vojne institucije a
Casopis
„6oveki zivotna sredina"
Prvi Oro| dasopiaa ,,COVEK I
2IVOTNA SREOINA- u ovoj godini
sniDKSiJf)
26
istovremeno se u okviru Jadranskog saima u Budvi organizuje iziotbainslrumanata t oprama za zaSIciu iivotne siedine. a Tu'ialiPkl savazJugOdlavtje odriaPa svo|u radovm; godiSnjj skup&tiAu na kojoj da bill radiI o radu tunslldke drujlvene orgahlzaslja J zailitl i unapredenju p'irode
Ova godine Sirom Jugoalavl^e bl
kci]a. li koiima da tokom iurvih rapublika i pokrajina avra
! d'ugih zerrialja. Na ovimmladina 6a ta pocvetiti p
! organizovano
360 brigada.
akcljama. mnsge vroblamima zailita i
odrianom zaiednit
SSOJinformalivno-pfopagaridiii .
vaza zazaSlitu i urapradania dovekiOvogodiSnja aki^ £e ta odriati pod nazivima ..Morava" — uredania
Bliva rake Moiava. ..ESardap" — jradenje zelenog pojaaa Berdapa. ..Krtgu-
jwac:" radovi na uradanju posladica poplava i Spoman-parka uSumancama. ..Sava" — regulacija rake i Izgradnia iportsko-rakraativnogcervira ..Jarun" u Zagrebu, ..Siaak" — ragulacija Sav I Izgradnja
iradenje nacionalnog parka ..Tjani^". ..Kozara ' — Izgradnia
)ma i prilaznih pulava ..Koziansko" — izgradnia puteva. komu-— ;u .Ki.c. .. -ira2vi|enom podrjdju Slovenila, ..Parli
—
ICrver - - - - •
. Inia ai;
- izgradnja komunalnih. aponakiri i c
iBkopinama Priprama aa i ureden|a Topdiderake n
odvijaju sa na objaktima gda je zaSlita i unapredenja Zlvolne aradinejedanod glavnih zadaiaka Na jadnoj od njlh. na ko|0| ekoloiki sadrZaj budenajizrazitlli. radide I OHB ..Galaksija".
Konkurs se zavrgava 15. majaJugoalovanaki Konkurs za na| jspainiji plakat s lamom iz oblasti zadtile
redenia ilvotna siedina zavrdava aa 1S. maja 1976 godine. Padova u
(ove sredine. 11000 Beograd, Zmaj Jovina 21/1
Jugoslovenski konkurs za najbolje tehnoloSkeinovacije iz oblasti zaStite i unapredenja 2ivotnesredine
Posle uspeino zavrSerog prvog korkursa za naibolju tennoloSkuInovaciju iz oblaatl zailita I unapredenja ilvotna sredine. kojl je odrian uokviru godine Tehnoloikih inovacija. organizacloni Odbor ova inanifesta-dlje odiudio le da konkurs poslana atalna Irrslltuclja i da aa avaka gc^ina— inlzuje u vremenu od 1. maria do 1. oktobra
•eksi konkursa objavijan ja u dasopisu ..COVEK I llVOTNA SBEDINA’
27
Obrazovanje
,,Gataksija“ u Skolama Susret
sa buducnoscu
na|2ivlj« rc
tamor i smen, cii oi neNoiiKO minu'ta kaanlie, u litini, po«ao IMMIikolakl 6as
Primena znanjaUvePli 8RIQ sa vflo brzo ba ovde
avako od 1700 uienika 1 80 proavst-
Kin radnlka Ima svo| preclzno po-
atavi|en zadalak. Naatava za SI
odaljania odvi|a aa u 27 uOisnica. 7
nau£nO-tennl£kch I fednotn didak-
tidkom kabinalu. u nekollko aport-
sko-fekreacionih dvorana t u baze-
U toku aadamdeserogodiSnjagpoalojania tkole ..Elorde Krstifi ".
njanl prosvetnl radnici, Iz generaci-
la u paneracllu, repreatano ai
Skole Pradrag Zivkovid. — da tu
nama/n nkMa drugs da kaZam nagoda pozdravim I pobvalltn ovu
Geografska sekcija
Tridaaaiak daiaka l davojdlca.
udanika Saatog razteda. dianovagaogratska sakciia, zaiakil smo uud^icl dok Bu prallatavali tak od-ilampanl apiilaXI bro| .,Salakal)a".
Izdanci iz Skolske klupe
Slobodan Mihailov |a takode la-
dan od pryih mladlh ditalaca .,6a-
lakslja KaZa da ga |e u poalednjlm
28
Men) se naivite <
nak „Ztgon«tnl Izvor' u 47 broju-
‘ ksijs' — Ittite Srdan DIvac.
isn* Ranat* Flajc:
Miroalav Jolie nairadila icU tak-
rtova 0 Dianalima SunSevog aiate-
na. — Priiog ..Od Jupilara do Sa-
uma" la algumo nalboljl — kaia
)n bez razmiSIJanla
Vlada Vasiljavld veil da 6lu pd-
Mirjana Radojevic
o ..Galaksiji":
Fomlraniem geografskeaekc/Je u ikaU .,Don3» Kratii"
poSala sam sa uianIciiTta da
CItam zanlmllive dlanke iz
..GalBkS'Te". Uianike je pdvta-
(tia BBtronautIka — kosmoa,nebeaka lala. vasiona / nyena
09vayan/a. krelanja koamlikihProdova aa r bez Ijudaklh po-aada. snimanie nebaakifi tela
pomodu vasionskin aondi i
dnjgc. Rubrike Iz oylh oblaatl
su ml poaluiila da kod udeni-
ka na iasoyima dodalne na-
eralakom takcljom tkola „£>orda
Krslld ' bio ja u pravotn smislu radi
ausrat sa Diidudnotdu. All, vramepredvldeno za ovaj razgovor bizd la
ittaklo. avi ilanovi geogratska sak-
clia niau sllgll da kaiu Sta su ditall.
Sla Itn aa nslvlie sxida i Ota bi ieleli
stave proiiiim znanja i zalnle-
tesuyem lb da I aami kroz
oyakyu literaturu dolaze doaaznanja e mestu Zemlje u
baakrairtom prostranaivu i
nauino tainaju o krelanjima
Sa dianovima aakclje kori-
slim I drvge robrike. Take soudenict aaznali poledinoall odrvffim kontinanllma. zeml/a-
ma, narodlma, fi//f?ov/m obi-
dajlma I dalalnostima. ..6a/ak-
sija" la omogudila udenicimada aa upoznaju aa smifsktu-
rom poladinlh driaya I konti-
nanata. narodito kroz takst
..Grad bududnoali." 0 oyoi
rubrici vodena je vaoma za-
nlmltlva diskualja. Takaloyi iz
..Gelakalla ' koiiata ae u •
relarata. dHan‘ ••
ma sekclye III
0 Izlaganju
udanika...Qalakaiju ' koriale I diano-
yl raketne I vazduhoploynaaakclja.
2a uzrasi udanika VII I VIII
razreda ..Galakslja" je razum-
Ijiva. Uedulim. oval dasopis
mogu da koriale i udenici mla-
;a aastancl-
pribliiltl radnikuuzrasta. Zbog loga mlalim
bl bllo dobro da se yiSe atrana
..Galakalle" poayati pllanjlma
Skolatva. a posebno mladeguzraala udanika.
—I la nalradi|a dIUm novosti
slronotnija — polvrduja Deian Pc
bvld. — Narodito ma |a zairtterc
gravctoclla > da |e povriinu I obtik
Jupitata rtajpraciznija snimlo..Plonir-tt". D^an nam js dalje
(apredao da la Iz ..Qaloksiia " saznaoda is Venera kamanita pustinja, anajviaa ga inlerasu)a hoda II uakoro
naudna Istradivanja ustanovcti da II
ja mogud ilvot ita ovol dalakoj
planatl.
Osjanu Minidu sa u ..Qalaksill"
nalvlte dopadalu napisl d
It sskcljz
la I razgovori Ini. Mlllvo)a Jugina ssotrjetsklin koemonautima I naudnl
Mlllvoj Jugin doda u njlhovudIanovB naudno-tarinldkth
pobllia upH
Akcija ,,Najdraij uCitelj"
Vizija
hrabre
mladosti
Delatnott pioavstnog radnlkaja
ulma druStva i za druMvo.
Opradaljujudl se za vaspnada I
udIteliB, prosvetnl radnk sa opreda-
ijjje za viziju hrabre i odiudne mla-
Udilalj u
2lvo(. Udltelj di
po labriku. rudnik
govori detelu prvi
,
kuja njegova zemlja, dime se odll-
kuju Ijudc u njegovol zemlji.
Udltelj udi ijubevl I poveianiu.
..OonalB nam je bdll I savrame-nlji ilvot " — ovim rsdlma podlnja
svoje plamo Miomirka TeOanovId.
odgovara Oenovala |c
in rukometni, kodarkaikl I
sponova One ja osnot
loiktomu eakdlju I tako dale
dtagocen doprinos kullurno-z
nom Zivotu sale.
Vole |e udenlcl. vole |e
rodltelli, vole je kolege, —najbolia I naivarodosloiiilje oi
nagrada z-- - — '
Predlog izTuzleLazars Manoilovlda, proavstnog
radnlka Iz Osnevne ikola .,Amaliia
Uebanidnik" Iz Tuzia predlotlla |a
Komislja diu»tveno-politidklh orga-
nizaclja Mjasne zajednice Slavlno-
vldl I Zbor radnih ljudi njegova
lu pradloga ka2e sede
riteodiinjag napomog I plodnoglads' u ugljevidkoj opdtlnl preme-tian je u Tuziu.
„Od pivin
upomim zalagarjem uspio je da oranlje zaposlavljerte Skole atvc
slatka malarijalnih sredstava I dru-
glh leikoda. uspio ja da nabav)
rtajsavremeniju opremu za nastavu.
jzgradi flakultumu salu, uvade u
dkolu vodovod. izgradi IgialiSla za
sportove, ztlane povrilite oko iko-
le. Za protakllh dvaraeal godins.
kollko Lazar Manojlovld rukovodi
ovom Skolom. od naked zapuStenedkole siloll smo do verifikovane
cove I petodnavneredeija. Skola je
Instlluta Max Ranck i OtonsomHopkinsom (Johns Hopkins) ia Me-dionske ikole u aalllmorti I nacio-ntinom laboratonjom Argore iz lli-
noisa, otkrii su — posle pel goOinaistrailvanja — neverovalnu sliinosij strukturi aniltela svih sisara. odljudi do mideva. Struktura - • ulvr*
dera istfaJivanjem antiiela naslalili
j maiignim Peiljams I kod Ijudf i
kod glodara, u stvar je Irokraka i
sastoii se od dva kraika i dvadugadka lanca proteins Antiieio is
(ieksibilno. i mois lako da prelazi iz
T-obiika u viljuikasto Y.Dok Je vedina struklore u sklopu
proisina konstantna,_
postoje .,ni-
gen). Te dve oDIasM. locirane naudaljanim kraievima T-iipke. ili
Kinematografskaneuroza
Prema izveilajima psibologa iz
BalgljS i SAD. tilmovi nasilja. ksoSto so .,6oni I Kiajd" ill ..Islanvad
davola ". r>e same ito nas dinesgrasivni|lm, ved mogu dovesli do..kinematogralska neuroze '.
U jednom belgtiskom domu zanezbrlnuta i problemalidne male-letrike prikazivano le pal filmovanasilja i pel lilmova s nsotralnim
Dedaci Iz doma bill su podaljani udetin grupe Jedna grupa agresiv*
nih i jedna koia nl|e agresixna.
giedall su lilmove nasilja. dok suostala dve grope slidno podeljenihdedaka gledala avropska komadljePnkazani su amaridki filmovi nasi-
lla- ..Bom I KlBjd". ..Ivo Dtima ",
,,Zero', ..Levoruki revolveraS' i
..Prijava dvanaasioncaOdmab posle prikazivanja lil-
mova nasilja zapaien ja izveslan
porast lizidkih napada i prelnil. ka-
ko medu agresivnim. lake i medumimim dedacime Varbalna agre-
Juznt pol
se priblizava Brazilu
Bezbolna vakeinaprotiv besnila
BDinMun
Naudna fantastika Jft
L0ITI I MSimOVkao antipodi
AmbasadoriEntoni Bu§e
Nl«ta ntje lake zaprepastllo prvu akipadlcljj na Mars — na. tek nl
ob|airi|enje zagonetke kanala $10 ia oP poSatka treOaio da buda laano —kso bloloSka priroda aamih Marsovaca.
Populama farrtaalika i naudna misao pripramita so udasnika prva
akspadicija da oCakuiu jadnu od dve mogudrwstl. rasj slidnu sabl. mo2davisokog 6ala i lapupdarirh grudi; ill masu pipaka I kadasli jtaa.
Bill amo spramni da uipostavlmo kontakt Hi sa pozrtalirrt III aamonstruozDO nepoznatlcn oOlikom ilvota; nlsmo se nadall slldnostl
a malom razlckom koja nas je odakivala.
Ona nodi kada je ekapediola zvanldno primljana na Matsu, potto su
Izmenjari gaomalrliskl I astronomaki dijagrami ka|l su svakoi raai dokazali
Inlallgarcllu ona dtuga. zoolog profeaor Hunjadl klaaifikovao ia razultata
avolin opaiania.
Bilo ia odigledno da lu Marsouct slaarl. Izvesna osopanoali njlhovlh
zuba roinib prsti)u i karakieristidnl dupa'd kosa na obrazima podsiakti
au protaaota Kunjadiia da Ih na dudenje svo)ih kolaga koji sa nlsu tnnogo
razumell u zoologl|u proglasi za llailpada atowlda. Oalie lenmdkapojadrnoatl kao tto su oolik gubica, broi I raaporad prsnin bradavlca vodile
su od porodlca CanMaa preko roda Canis do vrsle lupus.
- Moja posladnia klaeUikaclia. gospodo. — saoptlio ia on— mors bit
I Canis lupus sapians. Drugim radima, kao Ito dovaka mofamo nazvatl
inlaligeninim maimunom. ovda amo konlrontlranl a rasom Intallgentnih
zakijudka izvadena na slldan nadln: a razultail au postall odlgladni kada jasulradan Prva inadupianatarna konleranclla nasiavlla svoja rama I slmbo-lldna razmalranja
Prirodno. ako ja nailm predslavnicima bilo teiko da ozbilino ahvata
postupke nedega tto |a podsadalo na dopor zadivl|u|ud« pamainin I dobroIranIranih paaa. za Marsovca ia bilo nemogude da sa ns naimajugrolasknoj grupi msjmuna, putnlka kroz tvamir.
Jedan Zamljanin u llm danlina slutlo sa Izrazom: ,.Ti. diukalo!" da bi
Ispoljlo svoi prezir: radi nakom Marsovcu: ,.Ti, primstu!" bilo ia na samouvTSdljlvo ved ja izazivalo opiti smen.
U vrama kad se Prva konterenclia zavrtila ina|bllsuvljl linguisti oba
zastupljana strsna uspeli da shvata po naito od varbalnog jazika dtuga
rasa, podall su sa lako sporo ispal|avatl ptvl znaci uzalamnog oatIovan|a
To ja narodlto vadilo za Zamljana ko|l su u dnu arcs noslll iskranu madspokrovlteljsku simpatiju prama peima (I dak wjkovima). dok Marsovcl
nikad nisu gajlli neks topla osadanja prama maimunima (a pogotovu na
prama vellkim baztaplm pripadnicima tog roda).
Moida zalo ito |B prvl podao da naudno Isiraiuje o*aj e'udai. prolasor
Hunjadl ja »rada|uei M na Zatnlju bio prc^o opsednut miil]u da ja
Svet^ia Stamps reagovala ia na razne nadina — od grrrfiotnog smana
do gnavnih povika — kada ja ugledm zoolog po povraiku na Zamlju prako
svatakog video-uklopnog siatama uputio svo|u reditu moibu vukodlaclma
da sa dobrovolino prljava za ambtsadore kod vukova s Marsa
Ms kollko to danas zvudalo varvarskl. dIKedanatvo sa u to vrama dalllo
na tn giupa — ona koil nlsu verovall u vukodlaka: one ko|l au mrzeli i
bolall se vukodlaka: I naiavno. na one koil au bill vukodlscl.
Na sradu, polodaj Irl dotad nadaklarisana predslavnika ova potlednje
katagorija atiiao ja smah i Izllve gneva na alupcima ttampa.
prolasor Qaru sa unlvarzttatt Buk naizad |e akupio hraorostl da sa
odazove dirijivom Hunjadljevom apalu I obiavl svoiu monumentainu tezu
](zasnovanu na ranijim IstraZivanjlma Vlliiamsona) kojom ja Jednom za
3s35
Vizije i hipoteze
Zagonetke drevnenauke Stare
africke ch/ilizacije
1
ladi izgiedala oi
a Izgieda Central
(Caporiacco I Almaay) )oS
deealak godlna otkrili su rw auuan-«o-llbliako| granlcl, kod maelva
Kazana iirale, nolevi, Mvoll I druijativolinja alriiklh ttvana, kao i liko-
vl Ijudi a lukdvima i atralama. (^a*
novi Italljanskog geografakog drui-tva otkrill au u diuglm kijavimadanainja Sahara crtate alonova.no|ava, rwaoroga i krokodlla, Tvrda-
ei da au avi oni nakada pdpadalllokatnoj fauni I da |a. orama lonw.cala Sahara nakada
Alrlka.
Ookazi u peskupustinje
Slapan civtllzacl)a aulora III
Ifuda koji au uapall da prailva sud-binu onlh naroda kojl su u proilosll
bill Izloieni kataatrofama I praobra-iailma phroda.
UdenI kaludar I arhaolpg DovaniBatiala Balconl (OlovanI Battista
1819. gMlne c< I Eglpal I NuMiu.
. ko|l)a
u loku dana davao l
toplu vodu. Balconl >a zirao da ja
Karodol u avc^lm zaplalma apotni-
njao bunar ko|l |a joi 4 mllanliuma
zagonainu oaoblnu. doda|u£i da
coni )a orgarizova
IstraZtvania I pod p
rinakoi- araia.
Cantruviri,
la 0 tzvanrad*
iaposobnoatl
drugl Italllan-
rac, otkrio ja atari rukopla
liuinoj.puWiniakoi grani-
ja LIblJe. Praduzao )e da>lalrailvanja l u bllzinl
ruSavlrra mnogih gradavirra I
vallMh stubova. na ko|ima
vT”;
pcvadu zl
bill nasliki
.”S“Siinca. pro-
I I|ud1. itvotlnja 1 evade,
nik prikazao acane aa vodanliri tl-
votinjama i bilikama. Prallmlnamalatrativania pokazala su da starost
posude I burets doatiZa vlto hlljada
godlnal
Stall' - • ' •
materija, , .
haiska clvllizacl)a. A
llm naslagama uiarenog peaks.Sondlranja I radovi na buianjuizvora iz podzamnog Albijanakog
poatoje posradni tragovi o povaza*noati saharake clvllrzaci|e sa kuitu-
rama Iz podrudja koja aa nalazeizvan oblaati danaSnje Sahara
0 pitanju porakla tih kuUura
KrisKtuvs
Futurologija
..Slededih deset hiljada
godina" (4)
PiSe: Andrijan Berl
Naseljavanje
Galakaje
tanlaitiena prstpoalavka:u Zemlje se vide hlljade elelemadvolnlh zvesda. Oanaa se smalra dabi planata u takvom slBlemu moglaImatl poetoianu temperaturu, i dabl. (ledatveno. mogla i da se kolo-
odeklvatl brz razvoj clvllliaci|e, jer
Dl prteueivo dva sunca omelo na-
da pogodi Zemljare, kojl bl stigll
naorutani nauinlm znanjlma na|vi-
ieg nivoa.
Definisanje usiova
bahtenia
Probni poku§aji
animsun
40
Pronalazastvo i&l I * I
-"r” Nauk iz neuspeha
SIQMA, imala |e svo)
13k: ..Ulorkom u pel'.
ProDlem Koji amo razmatralr bio ja:
Kako railtl pitanja bitog I lakoguienja stranh jszika
..Za3to po(ad teksta ne bl 3tam-pall zvuk?" — upilao |a Voja Bur-devib. Zadudero amo ga pogiedali.
..ali kako?"..Pa, iadnostavno", rakao ia Be-
la Kova£, ,,crnim po belom. Raci-
mo. kao tto ae zvuk uplsuje nalilmskoi Iraci, iato take moie da aaupite I na stranicu knfige". Take aerodlla ideja o ..Knjlzi ko|a govori".
Prve gre§keprobe au ualadlle ubrzo. U Fiim-
akom sludlju u Koiutn|aku snlmlll
amo prvu red: VRABAC. Njena du-
iina iznoallB |e oko B cm. a obllk |oj
|e bio Sudan: cma traka promenljl-
ve Slrlne, do oko 2 mm, ZvuOnIaadrZai u ovoj llniji bio |e
tl tOIOdllaS ,.!
zvuka". Za meaac dana napra'
)e prvi lotoeitaS, vslidine obli
nallv-pera. N|^ova lunkcl|a bl
som I da zatim detektuje refleklova-- -
lolotelijom. Upotrabili
:dno oaetljlvu PIN-loto-
iednostavnu a
zvuka" I ..FolodItaS Stampanotzvuka" I u javnost datl )adnu kratki
veal o „Kn{lzl ko|a govori". 1o i<
blla naia prva pogreBkaDan-dva kasnije bill amo zasul
Tonakim pozivima i.
zemlje. lelakaima, pi
Dizrllenou. Kanadani au se inlere-
sovali za ..Btampanje zvuka" navrednoanim papirima I kaHama zaidentifikovanje lies. AmariCka orga-'
nlzacija aleplh, kao l Banie Inatllu-
te, traZlII su kompleinu dokumenta-cl|u. Ni naS Savez aleplh ri|e izo-
atao. Ont au nam dak ponudill I
skormnu matarijalnu pomoO. izvall
amo dve demonatracije ljudima bezVida — jedru u zemunako) Skoli I
drugu nagodlinjoi konterendjl ala-
plh u Ljubl^ni. Svi amo bin oduSav-Ijeni. Zahvalila naa je prelerana
aulorlja. povarovali amo da demoeve probeleme koji su preoatali
lako aavladatl. To je bila naJa dru-
ga pogreSka.
Gubitak dragocenogvremena
U to vreme vile amo mlallli otome gde ..Knjiga koja govori" mo-te da ae primeni, a ne na to kako unaiim usiovima ona ilo brie I bolje
moie da ae zavrii. BaveOi se pisa-
niem patenala. odgovrima na prl-
medbe lehniCkih aluibi. zaltitom
juPi na brojna pisma. provodeCi
dosiB vremena u konlaktima sa
poslovnlm Ijudiiia iz celog aveia
koji au oselili komercljalnoat pto-
nalaaka. gubili amo dragoceno vre-
me. ..Ozvu&ili smo" jednu peamari-
cu i jednu knjigu engteakog jezika
aa sllkama. R^rodukclja dobra, aii
je zapis bco pradugaCak i prelirok.
Preoslalo nam je,da uaavrSimo po-
stupak d1ampBn;a zvuka, kao i aamtotoSItad, aa cil|em da ae elimfniie
radio-lrenziator kao sredatvo za re-
produkovanje zvuka i napajanie lo-
toSitada Bllo je potrebno poatidi
oko 50 linrja po duinom mlllmetru I
auziti ..zvudnu liniju" za oko 4 do S
puta Takav novi zvudni zapis sle-
Oio bl liampani takst po duilni i nebi zahtevao dodatni prostor naatrdnicama kniiga. U jednom post-
upku Itampao bi se i tekat i ..zvuk".
Jednostavno, tekat bl bio „podvu-
lad llempanog zvuka povladenjempreko erte oiivljavao
Godine rada i odricanjaSada au lek lakrall pravl probis-
mi na vidalo. Bill amo prinudeni da..u^ademo" svakog slobodnog tre-
nutka u tude ..prooeae". izmadudva tonaka animanja, prekida u
nih maiina, koje u svojoj zanukta-loatl izbacuju stotlna hiljada otiaa-
naibol^a'li
waljujudl til
<aca". daje najboljl ..raster" —aiu taCake. NUta manje lelkodaa bilo ni sa foloditedam, za koii
o sa mukom naOavIjali kompo-ne OplikB nam je narodlio za-
"'--3. Njih smo konad-
PogreSna procenaUmorni .,od svega". polako smo
se predali prelavll Irl detvrtine ta-
gobnog puta do konainog dlja:
..Knjige koja govori". Kada smo u
amerldkog dasopiss ,.l
nalli podalak da |e za.
projakt bllo potrebno t
a jedan sliian
ie od 40 mliiona
pred bio osuden na neuapah. Malatrsda pogretka blla je pogrelnaprocena lenniSkih mogudnoatl I aa-
radnika ne ko|e smo se mortll daoslonimo, kao l matenjalne bazaneophodne za realizaeiju prototipa
Ikomercljalnog proizvoda.
Kako smo za prvu red ..KnjIge
kO|a govori" izabrgli rad ..vrabac".
..Bolje vrabac uruci, negogolubna
Pronalazacpriroda
Bioni£ka dostignuda
Pfirode se vc
Oblakoder-jelka
Cove£)e uvo posluiilo |c
konstoikciiu elektraridcnn n
ra2liku)e ..potreDne' Podmorski ..radnici"
Zahvaliarudi trudu bionidars
.. ... a Elsk-ironidan maSlaju o loma da doslignu gustlnuneu'ona — lo jest preko 200 mlliona rgdio-ele-
manala j kuOnotn centlmelnj. Poilo lahoidki
uradaji troie ogromna kpfidina aleklriine enargi-)a. Ireba ih udinlti lakvim da (na primer, utadip-pnramnicima) r» konale vale, oego miliva-
te — jar i naS mozak troii veoma male kolldirra
energije
Poznata je spoaoOnoeT rrekin orgariizama daIz morake vode izdvajafu niz matartja. Bionidari
predlaiu da aa na dnj more i okeana Izgradevaliki raaadnici ..bakterlja-metalurga'
. mekuiaca.opnokoiaca i razrlh drugih Zivotinjica. koie bl
eltkaario i ekonomlino Izviadlle magnezljum.nikl. kobalt. bakar. atabro. zlalo. pladrru i drjge
latrailvanja au pokazala da nake Ztvotlnje
deaallbiziraiu morskj vodu. Nije iskijijeeno da daaadaPrie blonidko modelirarrje log proceaa omo-guditl atvaranie prrncipilairro riovlh vlaokoekono-
Radiestezija
Drevni istra2iva£ki
metod
PiSe;
prof. Slobodan Petrovi6
„Prut pokazatelj"
.u6lli su da grane rnoraiu biti
aveia i da su raSIja od arahovinenaibolje za proriala2enj8 srebra, ja-
senove za otkrivanje bakra. a boro-va zt isirailvanje olova. MetalneraSIja au nalpogodnije za nalaZenje
^lala. Ova naiaze proverio je I poz-lati hidrogeolog profesor Q. Sogo-nolov, koji je llino ovladao sp^sob-
io(6u da upotrebljava ratije.
Aphia 1966. godine, na jadnomzasadanju Moskovske sekcije na-
uero-Iehnl5kog druStva za bioin-
formacije, lenjir^radski naudnik N.
Sofevanov podneo je relerat o sa*vramanlm Islralivaniima geologa,geofizidara i tiziotoga j upolrablraSIji. Izmedu ostslog, naveo je daje utvrdeno da railje ne podrhtava-'*
'*ida voda prottde kroz gumeno1. all au islraivsdl uatanovili daI pokazatelj" ima izvanrednu
apoaobrvost u otkrivanju vodovod-ih cevi I elakiridnih
voJnjl aulomobilom: karoaerija sutomobila ne umanjuje osetljivost)
Usianovijeno je da kondane i gu-
ene rukavice ne ometaju voltob-
) dejstvo 'aSljl. dok sve vrate
kodnifi rukavica naprosto ..ubljaju"
njlhovu mod.'
- ijingraOski hipoolerapeut. A.
IV izvriio |e ogled nad tri
latraZvada-raSl^ra I utvrdio da bip-
I ne povadava osetljlvoal na„dar(^rK>g prutida", jer slabi— —pavanog radi-
ano je da raS-
ir dodirom ruke moie da aktivira
radiju i u rukama doveka koji nema-dlesteziisku osalljlvost. Medutim.o Ijudl bez radlestezijske osetljl-
muakulaturu rv
isluduje I 01
o koriati, kj
skog univerziteta Aravom rakao da on smaiia uadiestezijska osetljivosl nlje nikak-
a mislerija. ved naudni problemoil intereeuje mnoge naudnike 91-
om aveta. On veruje da je ved
... drevnlh isirailvadkih mkoje de, poslavljene da n
osnovu. omogudill da se redt
gl praslari probleml.
Biomag netizam
Vestafiki izvori
radijactje Bektromagnetskapolucija
dovoljno da izazove zraeajantaK mcelina, aubatanca
'
tiije narvrta Zilica i intenzirikii'
ja mnoZanja kolagenih mate"
!tane (Laienja je |03 brie akoa ranu alavi hialamin)
Robad Bekar (Backer) iz Sirakt
(Nliijork) uapeino koristc elektnialruju za ubrzacie okoatavatifa
Talasi iz organizmaAko uzmamo u obzir naibaiba
alaktromagrwaka poija kojima aaeovak izlaia. ukupno deialvo be prebill ikodljivo nago ko'iano Utoliko
njagov organ, predainik elakiro-
magnelakog zrabenja koja aluiajni
|ar nija moguba potpur>o aliminisaii
spoijnu inierferanciju — koja kal-
kad doprnoai opitoi narmoniji, akalkad la ramati. Ipak sj mogliutirrditi razlike, racimo. izrnadu ab-domana. area I jatra. kao i
iirrjanicu
da ..poluciono" zrabenje moia ima-li mania lli veba daialvo na pojadinaorgana, zavlano od alepena njihova
Pojzdano ja ulvrdano da zraba-nje izwSeno na kinogradarskoi mu-ilci pozilivno ullba na njeno plod-noat (kblltinu pploianih jaia) I du-gpvabnoal. Kanadski islraiivabi
predlaiu da se ta muSiea konali
,
kao ..biploikl monitor radiiacija —slitnp kao ito nidan konsta slavjja
da bi Utvrdili da li u oknu imaopaanih gasova
..^Mosoo^no la daaa broj izvoraalaktromagnatakog zrabanja ogro-mno povabao i dabe ih u budubno-ali bill joi viia NaSa taznania on|ihovom dajstvp. madulim. vaoma
naubnici. ,.Svi malpdi dozintalnia
zaanivaiu aa iskijubivp na larmib-
klm reakciiama, a na vode rabuna oBpacifibnim reakci|ama izvaanih
trakvencila na bloloika eiala-
Dr Romaro'Slara (Romero--Sierra), blan akipa, naglaiava ..da
aa svaka paioiogija maniiestuie
l)a pogodanog organa Hi organi-
UnSNUItl!!
s- Podvodni covek
plu6a oglada n u fiinjcnlcl a* ovaipostupak zahMva tolainu anealazl-
ju t priliino etoiano manavriaanje
koriatl da zaivorl ulaa u jadno plud-no krilo dok ae drugo iapuniava
Problem teCnostl
„To ja veama sloiena letinika ",
oOjainjava doktor Stiven Oabin(Slaven Dubin), koii radi u taodamusa doklorom Qordonom Moakovl-cam (GordOT Moskowltz) na Drak-salovom (Draxel) univaattalu u Fl-
ladallljl. „Paci)arlt kojlma bl ovaj
poatupak najvlia kodalio. na)beieeniau u alanju ni)adnpin da udahnulaenoat".
Uprkoa naaumniivom napraikuu lehnici diaanja tainoali, i daija
oaiaju naraiana dva vellka pfo-
blama. Pivi sa odnoai na ogranida-
nu kolldlnu kiaeonika koiasanalaziu vadini tadnoall. Voda, ko|a sana|lak9e doblja, praktidno |e nau-poliabljlva — zalo dlo sadrii otpri-
lika iaiu kolidinu kiaaonika kao I
vazdub na vlalnl od 20.000 m, lto|aznaino iznad vlaine na kojo) Ijudakl
organizatn mote da opalana.U ekapanmantima izvodanim na
Drakaalo. kao i u onima ko|s |e-
vrSio doklor blland Klark (LslandClark), dlrektor neurolizioloikogodal)en|a dedje bolnica u Sinalnatl-
ju, lapitani au naki fluorougljenicl;
razultatl ai bill pozilivri zato Mo ovaJedinjania sadrte prlblltno IstI pro-
canal kiaeonika kao i vazduh napovrtinl mora. Doktor Klark, koji ta
istratnanja vezana za diaanja tad-
nosli podao 1966. godina, takode
llcljumsklm uljima i dnjgini jedlnja-
njima koja au u stanju da apaorbujuiznad tezdeael procanata kiaao-
bam, doktor Klark |e utvrdio da au,
made au naka tadnosti obezbsdi-vale dovoijno kiaaonika, tivotinja
na kojlma au vrianl opili Ipak ugl-
nula od davijanja k^o u avatoj,
lako I u alano) vodi; sveta vodabrzo ja uiazlla u crvana krvna zmcativotinja t uzrokovala njibovo raspr-
akavanja, dok je siana voda izazlva-
la grdanja grkljana, dio ja konadnodovelo do gudanja. Naka tivotinja
au pratlvaie vlte daaova uOisanja
lu hiljada ljudskih tivo
47
Optika
NeobiCne varkeatmosferskog so£tva Carolije
fatamorgane
Spliodtena slika
Oaza koje nema
i> Ukvoi op»rii'p^«ci»taVlI»'
9'ugu (ODrnulu) slihu ne&a uofmusp^ Ho'iienis posmatratij sr ti.
kOfL) ft ocFbilfi Kahva voPe/ia pov^i*
N|«ni p>«dus)ovc an isii kan c kcx)
Ifni lempeiatuie mpraju »ie«no
f*ea iskrivljenosi Slika |« ppinulalti poamalrap. piiuci lagans ps-
P'u£|s sa slabiiim giadiifnism ?o-
Ofi ee siici u skp pi-ema lorrw nsnakoi laSki prs niloi negc .d«i s«
OvB| Ifnsmfn If OoB'o pwnal»<ksni voiaCu koii glfda kako s«
auarel ^a raimcm poslcniskim* pip•iianwvima
, voda Dkfoiuie so-smalraPa i kiace aa napo'fde *njim Sa nailaskom uedsn. pu«cn|Ssa niaSi gradiieni ispipia opadaisknvljfnoil Bvetlosnih 7'aka lako-da. I — . »ode »f povlafie
Preobra^avajuca mocNo ova saananja n>su dovelina
?a la^umevanja iuflnih pojava kaoilo su AndeliiCiievi zamkovi i pila-
lova aamija Nfdovoijna oSTnna i
’a7li<ila osvMlienosIslikf svoisiveno pomenulim Isnomenima. imsiusvoi lavof u astigmaiiimu almosle'skog Bo£iva Zbog loga ito kolidinaastigmaiizma vanri u laanirn dflovima opaane dak i ujodnaCanoaaveii)ana poyijina lagloasce neu-nilatmno svella Bfspieko'no glal
povitina prikataco so poamatraCukao venikaim ,x) aa ko,eg
i« aai.g-matiaam izbnsau avo psiedinosiilevsmog obifkia pro'sapodeia
pm « ol^olifw"
^ ^
Dmoi mi^da pilasieia i7ia2? <7
vilajola ^agonolnog Cim so pi*20vf
pralil |» ono Slo dovodi do^wtoianog ualdiavanja atmosiero Ako s»povriine sa aialnom loplpiom 11
•ail poiacavaiupi lalaas Qravilaciialu doisivu|fl Kao obnsvijaiuda via uodnoau na talaso kop crps anoigi
anaga giaOijenata loplola u naSomlempfi-alumom proklu Isganovati'ra u odrodonim fMmacima Ako sogifda kro; /eOan dao talaaa voda£0 email obliK aval la iaveae. vKMna
na Svaki talas se proiivosti privid
ifdnog bfikaaloaivog pilaaloia Usivaii. bligovaiiiaciieu obiiku lompe'atumpg p'olila 1 amplituPi gra
pol'fbno la deiaiio AnOslueiiovogdo^vljaia ill piii|ove K'okorovo
^'"wada ifOnoalavn oblici opsanoaamn prsnese i i«ibli(}u)ij aiiko
atvBino posioiecih piodmaia teii
morgana le u Ilaniu da do le moiopiaobrari oO)«kl da alike kOie |0 in.
smoguiK) na n|oga gstovg m
49
Onkologjja |^| I I
NsprBcldk
u lecenju raka
Le£enje
naglasill Os je Kljui a defnretenje ovog problems pt
ienje uzroinIKs rsKs.
Uzrok:
jo§ uvek nepoznat
TeorlisKI, broi
pobacims Svelske
pilsnju ksrcmom
U traganju
za preventivom
leganju in osnovns leks protiv ra-
ka: skalpel ko|l |e za sada na prvommeatu. raOioakllvno zraCenJe r me-dikamanti, odnoano hemlolerapllaZradenje koje |e u velikim koll&na-ma smrtonoeno. iz kobatirw bombe
ovakvim Intervencllama moivodili radjna da se obezbssduva zdravo Ikivo. dednometalron |« ubojllo oruZ)e uproliv bellje raka Nsizad, heir
rapiia je oblik ledenja ko|i
poalednjih nekollko godina ni
razvcjao Pokazao je najbolie i
kombir
svih ratraZIvada u ovoj c«laati. Mno-gi od n|rb veru)u da bl najbolji oblikprevei^live Oils vakclnacija prollvvirusa raka. bab kao ilo danasspredavaju opake boiasli proilosti— debja paraliza < velike boglnje.Za nekollko prolekim godina proi-zvedeno |e »iSe »akcine ko)e apre-iavaju rak kod ilvolinja Madudm.da 01 I doveku dali vakcinu, lekari
moraju da budu sigumi da je bolesi
KoTTibinovani naCinlefienja
Tarapeul. radiolog I hiruig naj-
beSde rade zajadno Konbmovaninailn leienja daia najbalje rezulla-
le. Na prlmarr hirurtkim putem rakdo|ke le£l ae uapeSno u preko BOodaio aludBieva. a ako se posiehirurSka inlervanclje nasiavi sa he-mifskom leiapiiom, uepeh ae penjena vlie od 9B odilo poipuno izlebe-
nlh. Od docenie dr Radmila Tomi-na. ea Inatitula ..Kesnolon Sahio-
kako ae pnmerijuje ova konbinova-na larapija, daoae nesumnjivo najo-zbrliniji naCin ledenia raka
..Vrio dealo primenluju sesva Irl
sredatva (hlruiiko. riemljako i ra-
Naudnlci pokuBavaib da izdvoleilv IJudski virus iz Oeli)e raka Doaada le iraganje bllo bezuspeSnoNedavno. na primer, bllo je govorada le Ijudski virus konatno Izdvo-len; na 2alosl. isposlevllo se da )e
(o virus sa iBborsioniske maike. ane SB eoveka. Trsganje ae naslav-Ija Do tada. najvsiniie |e ranoolkrlvanie. jer ono ved danas. zah-valjujudi savremenom natinu lede-nja. omogutavB Sve veti poatotakiztedenih. Zaio prelerani sirah nije
eiGZ - OOUR ..DUOA daie sle-
deoe ODAVEStENJE
COUP DUOA be opjavl/rvan u evo-
r/*n 'latnima op/ase i druge po-ruke panovmb t drugrn arganiTa-
-Cljt uOmienas rada i osralih kori-
‘aoikadnji/ven/hsradaravaizdl I.
•iakont pod a'ededrm ualovima
2MAJ
1976.
52
Medicina
Poreme(iait u spavanju
Ruttitilavanjem t^ni ipavan]
Qolovo (viko od nss tai
^anovljeno je da u Amedci o'poiamaeajs spsvanja pall oko dc
Ul mlllona Ijudl. OsoOe ko|e s.
lazivaiu bdge, dapresija ill nakidrugl oblik ^hidk^ poremedaiaTake, obidno. mlali lekpr kome ta
oaobe dolaze da tra2a pomod. Ma-du 120 amaddklh lekara aprovede-na ie arketa o ko|ft je irebalo drnaOroja naidaSda uzroke neeanicaSezdaaal davat odato pomenulo je
u poramedajima apavanja mi
goditl da palhidkl atras Duok. upolraPa pograinih
azove suprotna elektaGodina 1970. podali a
nja ph Medlcinakoj ikoli ... . .
univarzitatt da vrtlmo lalrailvanja
usmerera ka pnhidkom momeni
-
— latide giupa amaddklh lake'
All. suodavanjam aa pacijenUnpoatapeno amc usianovill da aki
»anl neuroloiki poremadajl Izaztv
|u III pogoitavaiu hronldna tagobeu apavanju. Nate te pralmudatvo u
tome ltd raapolaiamo novom I vao-
ma uaavrianom lahnologljom anl-
manja onoga Sto aa dadava u orga-
nlzmu paeljenta koji apiva. Pravl-
mo kdvulju moidanih talaaa. Vmemo pokrata odiju. midldne akt
noati I. u v«dlnl aludtjava. pratlr
Doktore, ne moguda spavam
i
<
\^lJvv^Awv\^^
1- f
wItliM buHtf i« eoMnle*!'^ •• 0 Mu^Mmnth
hrt*. Snimgnje ni
pokazafo Je da se j loku nodi budinedto datda nego oblino. all daugiavnom Ima normalan aan. Neaa-nlca aa. madullm, vrgilla I on ja
ponovo doapeo nt kllniku. Prillkomiednog animanja phmadaoo ia dasa arcam nije neSto u radu. Kad je
pridodal jcpd Jadan kanal da bl aa— dlaanja. lekart su aa
. . , aaapao dlaanjaae prekidalo aa 20 do 90 aakundl. aonda ae javljalo aa jakim nrkanjam.
Prekid diaanja za vrame anazova aa alaap apnea I javija aajadnom u dvadeaal aludajava pora-medaja apavanja. Aulomatska kon-Irola koju orgarilzam ima nad dlsa-njam prakida aa na pralaaku Iz
budnog atanja u apavanje. Taj na-doalalak kontrola mote daimobiMadijafragmu I medurabama milida.MiiidI duinlka lakoda aa oputtaju.
Spavanje: odprirodnog ponaSanjaorganizma do bolesti
— amanfiklh le-
kara koji ukazuje na vellkl i
poremedaja apavanja zatralilii
miaijenje dr Vaaelinke Si/iid. ..canla Medicinakog fakjllala uBaogradtj, jadinog airudnjaka zaFizlologlju apavanja u lugoalovan-aklm razmeraina. Dr SuiJd ae fl-
zlologljom apavanja bavi od 1966—dine. Proveta ja godinu danaStanford univerzitalu u Kallfor-
nl]i gde je radlla na odeijenjupaihijatrije kojim rukovodi VilljemOamant Saradlvtla |e, dakla.jpravo aa lakartma koji au autori(ekata o poremadallma apavanja“ -r — </, jg
--- -
—'ova*(name pouzda-pilanla zadto
brSuSid: Nadanemapouzda-log. nego nema nikakvog odgo-ora. Uprkoa velikim ialraZivanji-
na i valikom broju podataka, nau-a na mole da odgovori na pita-
nja zaito apavamo. Ipak. na oano-vu raapoioilvih dinjenica lakfiata-Ireala au se neka uvaranja. Tradl-cionalno pbpulama klasa teorija ofunkcljl apavanja poatulira daapavanja sluii funkeiji oporavkaflzioloikih sisteina Ova teorija
imaju mnogo pristalica i alatu sasa Bvakodnevnlm tskualvom, Teo-rlje novijag dalutna Ivrde da |s^ lunkclja ^vanja Izazi-
odriavanje imobllnosti,Inaklivnosti, ill proallje redeno,
rovanja organizma koje Ima zaj apredavanje vedin utroiaka III
Tpljanja energelskih .
organizma, do dega bl
ja oudnoat produZena• MIrovanje /a. znadf, Brian
praduslov spavan/a.Dr Suiid: Mirovanje povedava
la, 0| ulnlja. Treba zi
gnazdo). PeriodI mlrovartla l.. .
glade, neophodnl aapi*! spava-nja. Zato biio koja teorija o funkoi-
ji apavanja r-dlnjenlcu da ja apavanje ilroKorasproslranjeno < avolulivno
• Mlsf/ra fr da /e. dto se zdrvog spavania lUa, aavrameni dvek u naaavkinlloi situacJ// u onoau rie evog pralka?
Dr SuSId: SavremenI Zlvot pstavija prad doveka zahlave k<.remela prirodnl ciklua spavanje--budnost . a iz log poramedaja prol-
ttida niz odstupanja od normale.Ta odstupanja vremenom sa po-goriavtju. umnoZavsju. I dovodedo razllditih obllka poremedenogspavanjB Slo ne zatIuZuje stmopainju istraZhrada. ved I svih dru-glh prollla medicinaka nauka. Ta-ke spavanje postaje problem kojitraba poamalratl u akiopu ostalinakoloiklh prpblatnt.
• Da bl sa uUaille lagoba
nja, sve yUe aa pbbagava upotn-bl oegovarsluilh lakova. Amadikllakarl nedvosmJi/ano ukazu/u naopaanosi od lakvog latanja naaa-nlca. Da H ja I u nailm ualovlmaupofreba sredstava za apayanjarasprostranianlja nago jfo Oi
Sto kod naa
zna mnogo o poremadenom spa-vanju. Na atudljama medicine olorne se gotovo nISia ne moia
paeijenata III na obrada dovoljnopainje na atvame painja I laikodaoaoba koja sa iail na nasanicu.Preplauja nipnollke za korekeljuporamadanog apavanja. a na vodiraduna o kome ja obliku nesanicarad. Samim tim
- . .
moia da preporudizu 1 duZInu uzlmanja sradatva. Pri
dirzam uzimanju m^ikamenta or-ganlzam razvija toleranclju. Lakar1 pacljanl tada povadavtju dozu. az svaga na kraju prolatlSe zavi-inoal od madiktmanta. Zato sma-ram da ja vaoma vaZno obudavatlakare da prepoznaju problemeipBvanja da bl ih mogll alaktivnoiblaZavatl I uWanjati.
Doktore,
ne mogu
da spavam9tru K>vl »gnali2lra|u
a orgtnlzmu polreban-ik se lada DOSlepano
pre nego ito ponovo z(
Ovai poremadaj —.
diaanja tokom spavanja — mp2a dadovada do hronipnog poviSeng pri-
liska I predodredi invu za Kardlo-
medaj tnanllestovao se takb ito |e|
nodu mnogo hikao. a dsnju Bgotovo uspavan. Ta hiparpoapa'
' ko)u Casio pratl golaznost I
sa Pikvlkov sindrom. Pomenutl pteluant je |edna noCi prestaiao ddita S34 puta. Da 0I ga spaali lekai
su morali da primana lrBhaolomi)u:
riapravlian mu )e otvor ispod laring-
sa I ubaCena cevCIca za disanja
vilo.
Da bl se otkrKo kako spavanjautiCa na dlaan)e. vriana su neurop-slholoCka ispitivanja sa maCki
—
Dr Dion Oram js pronaiao pronu dlsainltn rsuronima kod zdrsvlh
msCaka. u tranuiku kad su poCInja-
le da spavaju. Ta promena ukazuluna povezanost Izmedu spavanja i
diaanja. Praiaz Iz budriog stanja u
an umar\|ujs di
Markolepaijs le poremaCaj spnja koji se javija sa datiri simptoma:
1 Pospanost koja Casio piel—u .,napad spavanja".
2. Iznenpdna sJabost mlSiCa i
zvana kalaplakslja.
3. UZasne nalucinacije ne|
sradno pre III posla spavanja4 Paraliza posie spavanja.
Pacljent ko|l js Imao ova simpo-tome leften je osam godina '
iizoIrsniCar. Nije bM psibotlCai
su neka njegova atanja bila naja-
srra. Palio ja od pospanosli i napa-da spavanja. U stanju uzbudanja. Ill
kad bl pokuSeo da uCIni odredanlpokrat, mlilCi bl Iznanada olkazall I
on bl kolabirao. Imao je pnvidanja
Snimanje |e utvrdllo neuroloikl
poremeCal. iz budnog slanja. pecl-jenl )e prelazlo u kraiak period ukoma nlje bllo nikakvog mitICnog
spavanja sa brzim pokrallma oClju
(R£M). U dklUBima normalnog ana,period spavarija |e brzilm pokreti-
ma oCiju poCInja obICno 90 mlnulakasnlje. Snimak Iskvog spavanja
pokazuja vaoma Izraiane kreinja
oka I polpurv) opuStanje lelasnlh
miSICa.
RaC ja 0 klasiCnom sluCaju nar-
Kolepsije. sirrdroma kojijelSaO. go-dlr>a dallnisao Ian B. E. 2alino
(Jean B. E. Qallneau), a lekari sutek 1963. godirre poCali njlme da sabave. To je sluCiU kad svi pacljanti
prelaze neposredno iz budnog sla-
nja u spavanja ,,brzin pokrela oCI-
ju". Njihdve haluolnaclje verovatno
$u anovi „brzin pokrela oClju".
EMtrMe menlu ew lekke Itkt am nt
presivni Iriclkllk kojI ja uspaSan ukontroHaanju kalaplaksije (paraliza
posla spavanja) I haludneclja.ZapaZeno je da sa prvi simplomi
narkolepsljs javljaju u pubartaiu, uvrema vallkih hormonalnlh prome-na. Dokazano je da posloja uzaja-
mna delovanja Izmedu hormone i
spavanja. RadaCi sa zdravim odra-
Wsltzman) je sa svojlm saradnicimaotkrio da sa broj hormona poveCa-v8 za vrema specihCnih laza apava-nja. Kombirvacljom hormona I prou-Cavanjem spavanja mogu se poala-
vlll mnoga dijagnoza I odraditi lara-
plja u raznim oblicima psiologlje
Disomnija
dlaomnlja je IreCs kalegorija pi
maCajs spavanja Onaobuhvaia nz'--'-' D vrsta poremeCaja: phCanje u
vikanje (noCnl atrahovl), mo-krenja. totanja u snu I Ckrgutanja- idma Usianovijano je da se si
'I simplomi javljalu u pariodimspavanja ..baz brzih pokrela oClju"(NREM — NO napid ays move-ments). 2niia dlsomnlje najCatCeu decs, a prImeCano jadasmslnje
godine. Pretarana rodlleijska brigsmoZe same da pogorCa situaclju.
• Struktura ^vanja kod ljudi ja
dovoljna su Id Casa spavanja dnev-no, dok ja druglma potrebno punlhdesel. NakI ljudi provoda svakanoCI Ova Casa u apavsnju .sabrzlmpokrallma oka", a dnjgl godlnama
' gotovo da nem^u penoda Iskvogsna I lo Im nimalo ne smeia
PrtpmoHa: Sneiana Lukl6
54
Hemija
Memijska industrija dodve hiljadite NaukaneogranicenHimogucnosti
Induslrlla |a u po$l*dnjlhridaiatik gedina IzmanNa Ilk
ivaia. Zahval|iiluCI daatlgnudlinalamija poaligniitl au vaRkl uapaalI borbi protlv bolaatl I produianju
Ji^^'lopdvradl I mnoglm druglm
amlja’do'krala ov^aka'prano-
^nji^ '.^Rad voi^a'’u‘'^u?ncfar
proizvodnja bani)0|i nekollko osnovnin uzroka: demogralska ekaplo2l|a. porasl 2lvot
nog atandarda i Intenzlviranje sisie
matskih latrailvanja. koja golovisvakodnevno rezuttiraju novcnnaudno'lehnidklm doatignudimaBrzo povedanie stanovnlSlva i po'aal iivotnog standarda namedipotrebu da hemlia avoi I Inada iirol
apekur prolzvodnje sve vISa usmei8dovol|8V8nje polreba do
nia, oduvania tdravlja. hlgiiana.
gradevinatsiva I alidnih fundamer-
SintetiCki materijali
Slrudr|acl amatraju da da dve-
nifakih proizvoda aailniavati oniko|i ae danae {oi na pralzvode Ah
vedo) marlpoBol)ianiB
:e I akuplje ,
a trabalo ie ialralltinakoliko godineito manje odJedinjenia da bi ae oix/iia nakanova sirteudka matarrje, a danas je
za 10 polrebno 4.000 novth jadlnja-
nia OdgovaraiLida proporcija zaantibloilka i inaaktotungiclde doati-2a dak 17.000. odnoano 10.000.Ipak. po proceni strjdnjaka. hemijaie I ubudude oalali oblaat neogra-niienlh mogudnosti.
Odavno su proilaa au sintetliki n
trgovlna. nl razne graneIrduatrija ne mdgu ae viia zamiahtibez njlhove masovne primena. Oniae aredu na svakom koraku:
etidkl Iteuiuk i
za atvaranje veSladkih ardanlh i
i zamanu koaliju:
na bazi pollvinila . _
kote.i regulalora krvnog pntiska:
ole ojadanp alaklenim vlaknlmalermozaitltu kablna kosmidkih
brodova: ojaiane epmisidre emols— —tdu mlaznika rakelnlh molo-
,,Vlakna izretorte*Razvoj Indualrlje aintelidkih ma-
terija ni izdaleka jo& nije zavrian.Naproliv, njihova era je lek podela I
u kvanlitallvnomi kvalitativnom po-
gladu — poaebho zbog potrabe zaSlednjom kla&dnih matenja (diveta.gvo2da. delika). kao I zbog toga i(osu rezerve sirovma za proizvodnju
falurama i na dejalvo pdjavitiniavetloatl.
Hemizacijapoljophvrede
liUea) hemlje na poljoprivredu)a vaoma raznovralan. Pored pomanule primane amtetiikih materijal
za izgradnju raznih poljoprivrednilobjeluia i prsdmeta. hemija u av>
Viranja poljopnvredne proizvodnji
phmenom hamijskih dubriva. herbieida i insaktofungiclda kod bilja
ka i veiladkin belandavlna i vltamlna u Ishrani stoke.
Ne sma se zaboiavltl ni na konzervansa I sredstva ambalaie. be;kojin se prehrambenl proizvodl mmogu oiuvati du2e vremena i Iranaponovati na veda raslojanja.
Situinjacr amalraju da hemijimode stvohtl sve pretpostavke zi
obezbedenie stanovnlitva Zemlji
U slu2bi zdravijaDrugs mogudnost povsdanjs
poljoprlvredne prolzvodnje sastojlae u selektivnom unlilsvanju raznihblijnih Stelodina I korova, ito po-boljiava usiove za rasi korlanlh
S
9fn!IKSIJII
f
I
PROFIT 00
MIIIJAROO
OOIARA
narudzbenica G3 ST\aRNOST
SniHAJSIJd
Istorija
pronalazaka
Velika otkrida Pama masina
58
C8lu kyglu. Aparat je starim
Grcima slu2io kao igraftka, atek u drugoj polovini 16. vekaprrvukao |e pa2n|u fiz'&ara nameksniike svojstva pare. Tadase poiavilo nekollko varijantl
aollpila. kao ona Supija metalnastatueta zagrevana na 2aru Iz
£ljeg otvora le Sikijala para nato£ak a kailPIcama.
Krupan korak ka realizaciji
istmake parne maSIne naPInjen
le izumom Papena (Denis Pa-pin. 1647 1714) Nadojen pro-
usavrSio pneumatitku'masinu;njegove studije vakuuma dove-
le su do realizacije poznatog..papenovog lonca ". ZnajuPi davakuum deiatvute na sni2avan|etaPke klluPanja, on |e logiPno
zakIjuPio da Pe nastatl obrnutefekat u yslovims pritlska i/iSeg
od atmos'erskog Na torn prln-
stio klip; u dnu cHIndra nalazio
Kada bl pritlsak pare dostigaoatmoslerski pritisak, klip bi se
dlzao; kad bi se voda ohiadlla.
klip se spuitao. Na ta| naPin
mogao se pokretati. na primer,
U Isto vreme. u Engleskol auSaveri I Njukoman (Savery,
Ik
AutomobilizamOdfian auto-reli podpokroviteijstvom..Galaksije" Reli znanja
i umeca
vrisiymiie
Pomoziifio CV0GUu prolece
Kurlozitetl
Muzej u obliku brodaNa slid ja priKazana zg'Sda ToKi|Skog
pomorsKog muieia, koja va« i po avomizgiedu — iraa oblik Brofla-tankera — pri-
vlaCi posalioce Na Ssst spratova mjzejarazmeitan ja valiki broj inisresaninili ek-
sponala. ko|l prikaaulu ialort|al razvpia po-
morslva i ukazuje na peispektive razvitks
brodsklh molora i Bredova uopita Sa ,.dlrn-
njaka". u stvari 90-melarske kule. poselioci
mogu oa posmaitaiu okolinu
,,Medicinski" dvobojiObIPno se smatra da su sa dvoBojl
goiovo iskljueivo odiiavali maCevIma ili
piMoljima Medulim, nija tako. 2el|a za
odginalnoipij lapoljavala sa i u izboru
..orjija " aa odiiavanje dvobojaJoi LI IS. vaku. poznali grol Kaliosiro
ladnom piilikom nazvaa je nekog lekara
neznallcom i kada ga |e ovai zbog uvrede
izazvao na dvoboj. Kaliosiro la. konsiedi
pravo izbora onjija. predlojio ..madicinskl'
dual Prolivnid su od dva na izgiad potpunolednaka pilula od kojlh ja iadna Irebalo
da Buda oirovna. a drugs potpuno bazopa-srva -- imali da odabaiu jadnu. Apotakari.
koji su sagledali besmislenost tog dvoboja.
stavili su u obe pilule sradsivo za dlidenie
gotoue Irenutnog dajstva .
I drug! slubai naobidnog dvobOja imaIzvesna vaze 8 medicinom. Hirurg Hand
eeimor, znao ia na osnovu svog profeslo-
nalnog iskustva da lana u koju zajedno sa
zmonr prodru dalovi odede I vaia moteupravo zbog toga da sa kompiikuie i izazo-
vB taSka posladice Zbog toga je u zoru
odredenog dana izadao na dvoboi — u..adamovom koslimu ’. Krv ni|a bila piolivs-
na, Jar je lord smatiao da lakav prollvnikov
izgied oskivnivl|uis idaiu dasnog dvoboia
Avion neobidne konstrukcije
Brava protiv lopova
VESTIIZ NAUKEITEHNIKE