SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DIJANA ANDROEC ELJKA GUMBAS

NAUTIKA U TURIZMU- CHARTER PLOVILA SEMINARSKI RAD

Zabok, 2012.

1

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

NAUTIKA U TURIZMU- CHARTER PLOVILA SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Nautiki turizam Mentor: Doc. dr. sc. Daniela Graan

Student: Dijana Androec 18630/06-Z eljka Gumbas 20033/08-Z Smjer: Turistiki menadment

Zabok, sijeanj,2012.godina

2

SADRAJ

UVOD 1.NAUTIKA U TURIZMU ..5 2.ARTER ....7 2.1. Pojam arter djelatnosti .....9 2.2. arter djelatnosti u Hrvatskoj ...10 2.3. Temeljne vrste artera u Hrvatskoj ...12 2.4. Osobitosti arter nautikog turizma .13 ZAKLJUAK LITERATURA

3

UVOD Predmet rada ovog djela jest, kao to i sam naziv govori arter plovila. Djelatnost arter plovila je novijeg datuma i u ovom radu se eli bitno prikazati vanog novog oblika turizma.

Rad je podijeljene na dva djela. U prvom dijelu, opisani su preduvjeti razvoja nautikog turizma. U drugom dijelu dotie se sama sr ovog rada, a to je sam pojam artera, ime se bavi arter , koje su vrste artera te vane osobitosti arter djelatnosti. Prilikom izrade ovog djela koritene su sljedee znanstvene metode: metoda analize, metoda dokazivanja te metoda deskripcije. Svrha ovog djela jest ukazati na trenutano stanje razvijenosti nautikog turizma u Hrvatskoj te samu vanost nautikog turizma za gospodarstvo Hrvatske.

4

1. NAUTIKA U TURIZMUNautiki turizam fenomen je koji je protekla tri desetljea zabiljeio jednu od najviih razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognostiari razvoja turizma slau se da se nautiki turizam nalazi u poetnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek oekuju. Razvoj nautikog turizma sa znanstvenog aspekta nedostatno je zastupljen u turistikoj znanosti. Za Hrvatsku to je nova gospodarska razvojna ansa, to je potaknulo sve ivlju znanstvenu i istraivaku aktivnost u nas i openito na Mediteranu. Nautiki turizam, kao jedan od novijih pojmova, profilirao se kao pojam koji se, vrlo esto, sree u poslovnim krugovima kao djelatnost novijega datuma. Njime se bave pomorski i turistiki orijentirani studiji. S obzirom na to da su poslovni i financijski rezultati nautikog turizma sve zapaeniji, i od iznimnoga su interesa za nacionalno gospodarstvo, tim se pojmom bavi i slubena legislativa i politika, te se on posebno evidentira u slubenoj statistici. Da bi se bolje razumjelo to se moe oekivati od nautikog turizma, potrebno ga je prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Nautiki turizam definira se s nekoliko praktinih i znanstvenih aspekata, ali najjednostavnije bi bilo Nautiki je turizam multifunkcionalna turistika djelatnost s veoma izraenom pomorskom komponentom.1 Razvoj nautikog turizma i njegovi dobri poslovni rezultati nisu donedavno praeni adekvatnim istraivanjem, a to je inae osnovni zadatak znanosti. Ako znamo da su osnovna naela definiranja nekoga pojma sveobuhvatnost, konciznost, sadrajnost i jasnost- onda moemo zakljuiti da ovaj pojam tako treba definirati. Nedugo zatim pojavio se studij Upravljanje luicama i marinama na pomorskim fakultetima, i na nekim ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, posebno u priobalnim sveuilitima, formirane su i katedre nautikog turizma, pa se ta djelatnost poela vrlo uspjeno prouavati s vie znanstvenih aspekata, to je potvrda njegove multidiscipliniranosti. Sve je to proizvelo kaos u njegovu shvaanju jer se izuavanje nautikog turizma proirilo i na neke druge studije, kao na studij geografije. To je pridonijelo, na prvi pogled, nejasnom definiranju njegova pojma, pa nedvojbeno potvruje potrebu multidiscipliranog pristupa, radi ega se jo vie istie sloenost njegova definiranja. Shvativi da je nautiki turizam sve zanimljiviji za nacionalno gospodarstvo, dravna administracija preuzela je aktivnu ulogu u njegovu razvoju, to se prvenstveno odnosi na donoenje adekvatne legislative. Tijekom tog postupka pokazalo se da je nautiki turizam, zbog tematskih podruja svoje djelatnosti,1

T. Lukovi.: Nautiki turizam, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Dubrovnik 2006., str. 12.

5

povezan s nekoliko ministarstava, i to s: Ministarstvom turizma, Ministarstvom pomorstva prometa i veza, Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, ministarstvom razvitka, a povremeno i s drugim ministarstvima. Ipak, u tome se posebno istiu svojim djelovanjem Ministarstvo turizma i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, to se posebno intenziviralo zadnjih 5- 6 godina, kad je dravna administracija donijela vie podzakonskih akata koji reguliraju problematiku nautikog turizma. Usto je i taj problem izrazite dvojne kompetencije rijeen osnivanjem zajednikog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Novi ustroj ministarstva pridonio je uskladbi na administrativnoj razini, ali nije rijeio na problem definiranja tog pojma, posebno kad je rije o definiranju nautikog turizma kao gospodarske djelatnosti. Ipak, bez obzira na taj nedostatak nautiki se turizam ubrzano razvijao profilirajui nove subdjelatnosti i nove kadrovske profile, kao njegove aktivne subjekte. Klasine luke poele su mijenjati svoj profil i namjenu, industrija plovila dijelom se usmjerila i specijalizirala za plovila namijenjena rekreaciji, razonodi, krstarenju, transoceanskim regatama i slino, a pojavile su se i nove djelatnosti. ivimo u uvjetima dinaminih promjena koje upuuju na relevantnost svih tvrdih i konanih stavova, pa tako i definicija. Definirati pojam moemo s mnogo aspekata, ovisno o tome to je svrha definiranja, a to je u naem nastojanju jasna praktina gospodarska i istraivaka funkcija. Iz te praktine gospodarske funkcije dolazimo do znanstvene potrebe definiranja, koja je s gospodarstvom uvijek u mrtvoj utrci jer jedna drugu potiu i uvjetuju, a u ovom je sluaju znanost oito zaostala. Ako se zna da se ureeno drutvo i ureeno gospodarstvo temelje na nacionalnoj legislativi, onda tu vrstu toku treba potraiti upravo u njoj. Legislativa je dobar izvor jer, ako se ispravno shvati, vidi se da ona nije sama, ve je dio makrosustava kojim se ele postii zacrtani gospodarski i razvojni ciljevi ureenoga drutva. Legislativa u funkciji definiranja nautikog turizma dio je sloenoga sustava koji se sastoji od tri subizvora, initelja, to je grafiki i prikazano.

6

Slika 1. Globalni makrosustav initelja definiranja nautikog turizma

Nacionalna legislativa

NAUTIKI TURIZAM pojam

JKD- NKD

statistika

Izvor: T. Lukovi, Nautiki turizam- definicije i dileme, Sveuilite u Dubrovniku, 2006. Sustav definiranja pojma ine relevantna nacionalna legislativa lex specialis zakona i podzakonskih akata, Jedinstvena klasifikacija djelatnosti ( JKD), to jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD)1, koja je usklaena s europskom klasifikacijom, te statistika. Nautiki turizam u Hrvatskoj i dalje ostvaruje rast. Tako je u proloj godini prijavljeno 58.394 dolazaka stranih jahti i brodica, to je rast od oko dva posto, dok je broj gostiju na plovilima za iznajmljivanje porastao za 3.2 posto.2

2

Internet- http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id

7

2. ARTERBrojnost i obiljeja jadranskih otoka, njihov meusobni poloaj, mala udaljenost od kopna, razvedenost obale, te ukupnost eko-sustava ine to podruje doista jedinstvenim i pogodnim za nautiki turizam te arter, kao njegov sastavni dio. Tome se mogu pridodati izuzetno povoljne klimatoloke, oceanografske, civilizacijske, povijesne, ekoloke te brojne druge relevantne znaajke, ukljuujui i kopneni dio. Svi ti imbenici bili su temelj za razvoj nautikog turizma te otvaranja prostora arter djelatnosti kao jednoj profitabilnoj djelatnosti, iji precizniji potencijal na ovim prostorima jo i danas nije u potpunosti poznat. 2.1. Pojam arter djelatnosti Plovila namijenjena nautikom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem nautikim turistima u razliitim aranmanima. Za ovu djelatnost uobiajen je naziv nautiki arter ili plovila koja se koriste za arter.3 arter nautika djelatnost je najmlaa grupa imbenika ponude nautikog turizma, koja je definirana kao usluga u nautikom turizmu a obuhvaa sljedee: iznajmljivanje veza u lukama nautikog turizma za smjetaj plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pruanjem ili bez pruanja usluga smjetaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautiara (arter, kruzing i sl.), usluge upravljanja plovnim objektom turista nautiara, prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu, usluge opskrbe turista nautiara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim djelovima, opremom), ureenje i pripremanje plovnih objekata, davanje razliitih informacija turistima nautiarima (vremenska prognoza, nautiki vodii), druge usluge za potrebe nautikog turizma.4 arter ili artering je poslovanje s plovilima, odnosno brodovima, u smislu njihovog iznajmljivanja nautiarima.5 arter ponuda se sastoji od iznajmljivanja razliitih vrsta i dimenzija plovila te vrenja dodatnih usluga koje se mogu podijeliti na one koje se nude irokoj potronji tj. lokalnom stanovnitvu, te tuzemnim i inozemnim turistima (pravnim ili fizikim osobama), a obuhvaaju: usluge skippera, kole jedrenja, prodaju plovila, opreme, struno kolovanje

3

Duli,A. : op.cit. str.77 Zakon o pruanju usluga u turizmu, NN 68/07, l.45, st.1.

4

5

Lukovi, T. I Greti, Z. : Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, str. 121.

8

voditelja brodice i zapovijednika jahte te ostale usluge koje se nude u svrhu obavljanja arter djelatnosti pod nazivom arter menadment, a usmjerene su prema vlasnicima plovila koji svoje plovilo ustupaju subjektu-arter firmi koja ga u svoje ime, a za raun vlasnika iznajmljuje zajedno s plovilima u vlasnitvu. arter tvrtka je fizika ili pravna osoba koja je registrirana u Republici Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila.6 Tvrtka moe iznajmljivati vlastita plovila ili plovila u vlasnitvu druge domae fizike ili pravne osobe, a tada je rije o arter menadmentu.

2.2. arter djelatnosti u Hrvatskoj

Pojam charter spominje se jo 30-tih godina dvadesetog stoljea i to u Nizozemskoj, potom se kasnije irio Europom, a kasnije Amerikom. arter kao privredna djelatnost a naroito kao segment nautikog turizma relativno je novijeg datuma,a prvi puta se pojavila na Azurnoj obali 1955.g. Zaetnici arter plovila u Hrvatskoj su sljedee tvrtke: ACI, SAS, Coning, AYC, Moorings, Ecker Yacht i Hetzel yachting. arter plovila u 99% sluajeva su bila pod stranom zastavom, a za vrijeme komercijalnog iskoritavanja bila su pod reimom privremenog uvoza. . Slika 2. Prikaz iznajmljene arter jahte

Izvor : Internet - http://www.cbc-charter.com/index.php?sealine-sc29-mala-hrvatska-najam-jahtemotorni-brodovi-charter

6

Ibidem

9

U poetku su se iznajmljivali motorni brodovi, no danas u arter ulaze sve vrste plovila od jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamarana do motornih brodova, jahti i megajahti koje su naroito zadnjih godina zastupljene u manjem obimu.

U Hrvatskoj posluje oko tisuu tvrtki koje se bave arter iznajmljivanjem plovila i pruanjem smjetaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloivih plovila, od tvrtki koje posjeduju ili upravljaju jednim plovilom, do onih koje posjeduju ili upravljaju sa nekoliko desetaka plovila. Velika veina tih plovila u ponudi Hrvatskih arter tvrtki pripadaju u klasu manjih brodova i jedinica do cca 12 metara duine. U 2008.g. registrirano je ukupno 3800 plovila, za iznajmljivanje, ime se njihov broj od 2006.g. poveao za 900 plovila. Slika 3. Model razvrstavanja osnovnih vrsta djelatnosti nautikog turizma u Hrvatskoj

NAUTIKI TURIZAM ( DJELATNOSTI)

LUKE NAUTIKOG TURIZMA

CHARTER

CRUISING

- SIDRITA - PRIVEZITA - SUHE MARINE - MARINE

LUKE ZA PRIHVAT CRUISERA

CRUISERI ( PLOVILA ZA KRSTARENJE)

VELIKI SVJETSKI CRUISERI

DOMAA FLOTA OLD TIMERA - jednodnevna krstarenja - viednevna krstarenja

Izvor: Internet, www. hhi. hr U posljednjih dvadesetak godina, iznajmljivanje je postalo znaajan segment nautike turistike potranje, i predstavlja nautiki proizvod, koji nije usmjeren samo prema 10

nautiarima s iskustvom, ve i prema klasinim turistima, bez plovidbenih iskustava, koji su privueni odmorom iz snova. Ponuda plovila se odnosi na: Iinajmljivanje plovila za nautiki turizam sa ili bez skipera, ili Iznajmljivanje grupe plovila, flotile, koja krstari (krui) od luke do luke pod zapovijednitvom profesionalnog kapetana. U Sredozemlju su najbrojnija plovila za iznajmljivanje u Grkoj nautikoj ponudi. U Hrvatskoj je ve nekoliko desetljea zastupljena ponuda arter usluga. U novije vrijeme i Turska, koja takoer ima povoljne prirodne uvijete i lokaciju, razvija nautiki turistiki arter. U Francuskoj se iznajmljivanjem plovila bave relativno male kompanije. Procjenjuje se da se flota za iznajmljivanje na francuskom djelu Mediterana broji cca. 4700 plovnih jedinica. U Italiji broj plovila je 3700 plovnih jedinica, dok u Grkoj iznajmljivanje plovila ima oko 2500 plovila, od ega se 1500 daje za iznajmljivanje kao Bare boat.(plovilo bez posade). Kao i u ostalim segmentima prometnog sustava u kojima je prisutan charter kao nain koritenja prometnih sredstava, u nautikom turizmu mogui su ovi oblici ugovora:7 dnevni charter( day charter) - na nekoliko sati, dio dana ili itav dan; u pomorskoj destinaciji predstavlja znaajnu dopunu turistike ponude; prevladavaju manja i jeftinija plovila lokalni charter- viednevno trajanje s mogunou plovidbe na irem podruju domicilne marine; prevladavaju motorne jahte ili brodovi tjedni charter- prevladavaju jedrilice i motorne jahte duljine 7- 15 m, koji je i najzastupljeniji meunarodni charter- predmet najma jesu vea luksuzna plovila, koja plove u meunarodnim vodama os jednog do drugog mondenog sredita. Plovila su opremljena kao luksuzni hoteli, a minimalne cijene za sedmicu su od 1 do 20 tisua eura. Na Mediteranu funkcionira izmeu 550 i 600 velikih arter brodova od kojih je 250 meunarodne kategorije (175 motornih jahti i 75 jedrenjaka).

7

E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija 2006., str. 25.

11

2.3. Temeljne vrste artera u HrvatskojSlika 4. Temeljne vrste artera u Hrvatskoj

TEMELJNE VRSTE ARTERA

Luksuzni

Dnevni, Viednevni, Vikend

Lokalni

Izvor: Dr.sc.Danijela Graan, Nautiki turizam (3.dio knjige), 221.str., FTHM,Opatija Luksuzni arter podrazumijeva iznajmljivanje velike i/ili luksuzne jahte od cca. 30 m zajedno s posadom. Predstavlja posebnu kategoriju nautikog turizma u kojoj lei mnogo neiskoritenog potencijala. Za Hrvatsku je stanje luksuznog artera nezadovoljavajue. Najvei nedostaci artera u Hrvatskoj su neadekvatno osposobljeno osoblje, slaba ponuda luksuznih usluga i proizvoda, kao to su dostupnost najma privatnih aviona, helikoptera, luksuznih automobila. Iako su povratne informacije korisnika ovog vrsta artera o ljepotama jadranskog mora i obale vrlo pozitivne, nedostatak vrhunskih servisa i usluga je evidentan, a takva se saznanja brzo ire meu sudionicima ovog trinog segmenta. Dnevni i viednevni arter je danas sve ei, kao i vikend arteri te lokalni arter iji radijus nije vei od stotinjak milja. Najprisutnija vrsta artera na hrvatskom obalnom podruju je Bare boat arter kod kojeg iznajmitelj jahte ili jedrilice sam upravlja plovilom kao voditelj brodice, tj. zapovijednik jahte pripadajue kategorije. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske izradio je i poseban online program e-Crew, koji omoguava pravnim i fizikim osobama, koje se bave iznajmljivanjem jahti i brodica da obvezno prijave popis posade i putnika samostalno putem

12

interneta. Osim ovih kratkih uputa postoji jo i velik broj pravilnika i regulacija kojih se pruitelji usluga moraju pridravati.

2.4. Osobitosti arter nautikog turizma

Osim najma plovila sa skiperom ili bez, arter tvrtke nude i sljedee usluge: -kola jedrenja -kola skipera ( jedrenje i motorni brodovi ) tijekom cijele godine sa vrhunskim instruktorima i predavaima -cjelogodinje uvanje i brigu o brodu te servis i konzervaciju motora, potpunu uslugu za gosta ( smjetaj, transfer, catering, ribolov, ronjenje, najam dodatne opreme...) -mogunost dnevnog, vikend najma ili one-way artera -nie cijene u podsezoni i postsezoni, kao idealno vrijeme za rekreativno jedrenje, uz ostale pogodnosti manja guva, ugodne temperature, povoljni vjetrovi i puno zadovoljstva -popuste za vietjedni najam ili rani booking te sajamski popust -organizaciju jedriliarskih regata i flotila -tradicionalnu gostoljubivost i profesionalnost djelatnika koji se slue sa nekoliko stranih jezika te u svako doba dana savjetom i djelom stoje na raspolaganju gostima.8

arter flota je skup plovila arter tvrtke, u vlasnitvu ili u koritenju po ugovoru o najmu, tj. o ugovoru o tehniko-poslovnoj suradnji. To znai da se flota formira kupnjom plovila ili podnajmom privatnih plovila te u suradnji s drugim arter tvrtkama. Vrlo je rijetko da se plovila kupuju sredstvima tvrtke, ve se najee koristi leasing. Kod podnajma koji je uglavnom sezonskog tipa, izmeu vlasnika plovila i arter tvrtke sklapa se ugovor o ustupanju plovila u svrhu iznajmljivanja. Prema usporedbi rezultata u 2007.g. broj nautiara po jednom brodu u slubi artera iznosio je 90 osoba dok u 2008.g. taj broj iznosi tek 83 osobe. Takoer8

HGK Sektor za turizam, Udruenje pruitelja usluga smjetaja na plovilama, www.hgk.hr (04.lipnja.2010.)

13

bitno za napomenuti je da u proteklih par godina je poveana potranja za veim plovilima jer je veliina posade u stalnom porastu. Isplativost arter djelatnosti u 2008.g. jo je vie upitna ako se promatra kretanje broja arter tvrtki, koji je od 2007. do 2008.g. porastao za 20%. First minute ponude IZUZETNO povoljne ponude najma ako se dovoljno rano rezervira plovilo Last minute ponude objavljene u zadnji trenutak polazak u zadnji as i velika uteda Charter svih plovila na Jadranu ili kako ga neki nazivaju Yacht charter Hrvatska je esti naziv za najam jedrilica, rentanje motornih plovila, najam luksuznih jahti i katamarana. Raspodjela prihoda izmeu vlasnika plovila i arter tvrtke: Kada vlasnik plovila i arter tvrtke snose jednak rizik popunjavanja plovila, tj. vlasnik i dalje sam moe iznajmljivati plovilo iz svojih izvora, tada se raspodjela neto prihoda vri na nain da 25% odlazi vlasniku, a 75% arter tvrtci. Kada vlasnik plovila arter tvrtki ustupa plovilo po sistemu puno za prazno tada raspodjela neto prihoda iznosi ne vie od 17:83. Trei izvor formiranja flote je suradnja s drugim arter tvrtkama na nain da jedna od druge na temelju ugovora preuzimaju plovila na odreeno vrijeme ili sezonu.

Tako je 2001.g. gotovo 90% arter flote bilo u vlasnitvu inozemnih poduzea i pod reimom privremenog uvoza. Taj omjer se u meuvremenu promjenio, no upravo su strana poduzea do nedavno svoje raune izdavala u svojoj zemlji pa je izostajalo PDV-a ime je postojala vea konkurentska prednost u usporedbi s domaim tvrtkama. Danas arter predstavlja vrlo unosnu djelatnost pri emu se predpostavlja da povrat uloenog kapitala iznosi 3-5 godina. Prednost za profitabilnost ove djelatnosti je izmeu ostalog prosjena popunjenost od 15-20 tjedana po plovilu to je u sluaju Hrvatske s vrlo velikom konkurencijom ne samo na svijetskom tritu ve i zbog velike ponude unutar zemlje vrlo teko izvedivo.Svakih 5 godina se mijenja struktura potranje i to u smislu vrste plovila, njegove veliine i opremljenosti. 14

arter tvrtke u svojoj ponudi imaju jedrilice, motorne brodove, katamarane te manje brodice i glisere. U hrvatskom arteru oko 75% su jedrilice, a ostalo motorne jahte i druge brodice. arter tvrtka moe imati jedino plovila pod hrvatskom zastavom. Ministarstvo prometa, pomorstva i veza procjenjivalo je kako je prije uvoenja novih zakonskih mjera u crnom arteru godinje bilo u opticaju 150 milijuna eura neevidentirane zarade zbog koje je drava godinje gubila 30 milijuna eura samo na ime neplaenog PDV-a. Crni je arter najveim dijelom zaustavljen, meutim trite je u znaku dampimga iznajmljivaa. Porast broja arter tvrtki donjela je vrlo snanu konkurenciju zbog koje su neke dole na rub rentabilnosti i pod prijetnjom da im banke postanu vlasnici brodova, a neke su bile prisiljene napustiti djelatnost. Kako je ponuda vea od potranje, cijene artera se u Hrvatskoj nisu mjenjale punih 10 godina. U tom razdoblju cijene usluga u marinama porasle su 150%. Poskupjele su i osiguranje, gorivo, odravanje, a i svi ostali trokovi. Koliko je ponuda vea od potranje najbolje ilustrira podatak da je u 2008.g. broj tjedana najma plovila s 24 do 27 tjedana pao na samo 16 do 20 tjedana. Primjer jedne organizacije za iznajmljivanje plovila preko Interneta - Flota Kaiser Yachting-a : 9 Flota Kaiser Yachting-a sadri preko 150 modela brodova, a u naoj ponudi nalazi se vie od 3000 brodova iz Hrvatske i oko 10000 plovila iz cijeloga svijeta. Usluge Kaiser Yachting-a ukljuuju smjetaj na plovilu, viednevni najam plovila, jednodnevne izlete, last minute jedrenja, first minute ponude, veliki izbor skipera, hostesa, i kompletne posade za jahtu, brod ili plovilo. U sklopu naih usluga moe nai mnogo knjiga o nautikom turizmu, kao i nautike karte, informacije o jedrenju u Dalmaciji i Hrvatskoj kulturi. Kaiser Yachting organizira timska jedrenja, kole jedrenja, kole ronjenja, te regate, teajeve za skipere

9

Internet- http://www.najamplovila.hr/?gclid=CJL2-Zztw60CFUG_zAod2lutRg

15

ZAKLJUAK

Plovila namijenjena nautikom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem nautikim turistima u razliitim aranmanima. Za ovu djelatnost uobiajen je naziv nautiki arter ili plovila koja se koriste za arter. Uz postojee prirodne ljepote, vrlo razvedenu obalu i mnogobrojne otoke, blagu i ugodnu klimu te uglavnom mirno more bez opasnosti od ekstremnih prirodnih pojava, hrvatska se nautika ponuda moe upotpuniti kao destinacija luksuznog artera, ali uz kvalitetnu implementaciju planiranih i ciljanih investicija te uz obavezno obrazovanje osoblja koje e raditi na svim servisima u ovome osjetljivom i potencijalno profitabilnom segmentu nautikog turizma. U poetku su se iznajmljivali motorni brodovi, no danas u arter ulaze sve vrste plovila od jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamarana do motornih brodova, jahti i megajahti koje su naroito zadnjih godina zastupljene u manjem obimu. U Hrvatskoj posluje oko tisuu tvrtki koje se bave arter iznajmljivanjem plovila i pruanjem smjetaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloivih plovila, od tvrtki koje posjeduju ili upravljaju jednim plovilom, do onih koje posjeduju ili upravljaju sa nekoliko desetaka plovila. Velika veina tih plovila u ponudi Hrvatskih arter tvrtki pripadaju u klasu manjih brodova i jedinica do cca 12 metara duine. U 2008.g. registrirano je ukupno 3800 plovila, za iznajmljivanje, ime se njihov broj od 2006.g. poveao za 900 plovila. arter djelatnost u Hrvatskoj je relativno novijeg datuma , ali je uvelike u ovih zadnjih godina pridonijela boljoj profitabilnosti turizma sa svojim vanim karakteristikama koje su dovele i u Hrvatsku pruanje modernog turizma naim, a tako i inozemnim turistima.

16

LITERATURA Ante Duli, Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, EKOKON Split, 2002.g. Danijela Graan, Nautiki turizam (3.dio knjige), FTHM,Opatija, 2010.g. E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija 2006., str. 25. T. Lukovi.: Nautiki turizam, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Dubrovnik 2006., str. 12. Lukovi, T. I Greti, Z. : Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, str. 121.

Internet :HGK Sektor za turizam, Udruenje pruitelja usluga smjetaja na plovilama, www.hgk.hr (04.lipnja.2010.)

Internet- http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&idZakon o pruanju usluga u turizmu, NN 68/07, l.45, st.1.

17