SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVUOPATIJA

KRUZERI KAO DIO PONUDE NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Nautiki turizamMentor: dr. sc. Daniela Graan

Studentica: Matea Petkovi Studij: diplomski studij Smjer: Menadment u hotelijerstvu Status: Part time Opatija Matini broj: 2077/14

Opatija, oujak 2015.

1. UVODBudui da je tematika rada usko vezana za nautiki turizam, na samome poetku vano je osvrnuti se na sami pojam i znaenje nautikog turizma na gospodarski razvoj Republike Hrvatske kako bismo podrobnije mogli iznijeti tezu rada, odnosno, krunih putovanja kako u svijetu tako i na naim prostorima. Poznato je da su poeci plovidbe radi zabave ,rekreacije i sporta obiljeeni regatama po nizozemskim kanalima ve u 16 stoljeu, ali se nautiki turizam, kao oblik suvremene turistike aktivnosti, poeo razvijati u 19. stoljeu. Intenzivnija izgradnja specijaliziranih luka za privez brodica i jahti i boravak njihovih posada-nautiara zapoela je u 20.stoljeu. Za takve je luke, njihove ureaje i opremu Udruenje konstruktora motora i brodova iz New Yorka 1928.godine upotrijebilo pojam marina, koji od tada postaje meunarodno priznat i koriten naziv za osnovne objekte nautikog turizma, specijalizirane luke u kojima se danas osim vezova, ureaja, opreme i usluga odravanja plovila, njihovim korisnicima-nautiarima nudi i sve vei broj razliitih turistikih usluga smjetaja, prehrane, razonode, sporta i sl. Uz izvornu talijansku rije marina koja znai more, morsku povrinu ili obalu u nekim se zemljama za takve specijalizirane luke nautikog turizma jo koriste i nazivi port de plaisaince porto turistico ili puerto depotivoNautiki turizam obuhvaa svako zabavno, raznorodno, znanstveno, sportsko, ribolovno i osvjeavajue kretanje vodenim morskim povrinama u turistike svrhe najraznovrsnijim amcima, jedrilicama, motornim brodicama i sl., kruna putovanja i krstarenja putnikim ili drugim brodovima. Taj oblik turizma je veoma privlaan jer predstavlja dinamian oblik turistike ponude, a njegov udio u ukupnim tokovima turistikog prometa sve je vei. Kao i svi drugi oblici turizma, nautiki turizam je gospodarski veoma zanimljiv zbog specifine nautike potranje i njome povezane posebne nautike potronje koja se odraava na nautiku industriju (proizvodnja plovnih jedinica za turizam, proizvodnja opreme, odravanje, osposobljavanje postojeih i izgradnju novih luka i luica i dr.), te na pruanje usluga nautiarima i njihovim plovilima (Dravna uprava za zatitu prirode i okolia,1998.). Terminoloka oznaka za nautiki, za ovu vrstu turizma, potjee od grke rijei nautas(mornar), a oznaava vjetinu navigacije, znanost o pomorstvu (amanovi, 2002.). Veoma obuhvatnu definiciju nautikog turizma dao je V.Jadrei (Jadrei , 1978.):Nautiki turizam je dio maritimnog turizma koji, s jedne strane, predstavlja ukupnost stalnih, uestalih ili povremenih dobrovoljnih drutveno-sociolokih pojava, aktivnosti i kretanja turista na moru, u moru i obalama, te na rijekama, jezerima i kanalima, vlastitim, iznajmljenim ili tuim brodovima, u turistikim lukama i ostalim pomorsko-nautiko-brodograevnim objektima supra i infrastrukture, u svrhu zabave i odmora, sporta, pasivne i aktivne rekreacije, relaksacije, ambijenta zadovoljenja zdravstvenih kulturnih i drugih motiva, i to sve iz turistikih, a ne lukrativnih motiva i,s druge strane, to je skup ekonomsko organiziranih poslovnih funkcija u cilju racionalnog i planskog poslovanja i razvijanja te poboljanja tih pojava i aktivnosti u svrhu stvaranja i poveanja dohotka.Hrvatski Zakon o turistikoj djelatnosti definira nautiki turizam na sljedei nain: nautiki turizam je plovidba i boravak turista-nautiara na plovnim objektima i u lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije (Narodne Novine, 1996.). U Studiji razvoja nautikog turizma (HHI, 2006.) navodi se da neki autori u nautiki turizam, meutim, ubrajaju i vonju putnikim brodovima, pa ak i teretnim kao Turina (1967.), drugi pod tim pojmom podrazumijevaju i vonju malim neregistriranim amcima (Gvozdani, 1969.), luksuzna krstarenja (Kos, 1970.) sve oblike turizma koji su vezani uz vodu, kao to su, uz ve spomenuto, portovi na vodi i ispod vode, pa ak i za biologiju podmorja i mora te unutranjih voda (Duli, 2002.) itd. Temeljna poveznica svih ovih aktivnosti jest plovilo odnosno sredstvo kojim je mogue kretati se po vodi.Nautiki turizam najee se svrstava u masovni ili uniformirani turizam, odnosno u njegovu dinamiku (mobilnu) podvrstu s jo nekolicinom razliitih vrsta turizma, kao to su:alpinizam, tranzitni turizam, zimsko sportski turizam, avioturizam, vikend turizam, automoto turizam, izletniko-tranzitni turizam itd. (Jadrei, 1978.). Turistika terminologija uz vrste turizma, kojih u literaturi ima vie od 160, i ta se lista stalno nadopunjava, najee razlikuje i oblike turizma, iako nema potpuno jasnog razgranienja meu tim podjelama. Tako se vrste turizma jednom definiraju na temelju karakteristika turistikih resursa, veliine i obiljeja prostora u kojem se turizam odvija, dominantne aktivnosti turista u nekom odreditu, zemlji podrijetla posjetitelja i smjera kretanja, drugi put na temelju namjera, elja i sklonosti turista itd. Slino je i s oblicima turizma: jednom su to razliiti oblici turistike djelatnosti kojima se zadovoljavaju turistike potrebe (Vukoni i avlek,2001.), a drugi put se razlikuju prema uzrocima, izvanjskim utjecajima, vidljivima manifestacijama i prema brojnim drugim kriterijima i obiljejima (U.I.O.O.T., 1963.,Markovi Z. 1980.,1987. U HHI 2006.) pak, navodi djelomino drugaije stajalite. Nekoliko autora (Antunac, 1973/74.,2001.;Alfier,1994.;Jadrei, 1991. i dr.,u HHI 2006.) u turistiku terminologiju uvode naziv selektivni kao stanovitu protuteu masovnom turizmu, ali takoer bez jednoznanog odreenja pojma turizam ili selektivne vrste turizma. Antunac u selektivne vrste turizma ubraja i nautiki turizam, dok Alfier smatra da su selektivne vrste turizma ujedno i ekoloke.Iz gore navedenog proistjee zakljuak da veina autora nautiki turizam smatra vrstom turizma, neki oblikom, neki posebnim oblikom turizma, neki ga ubrajaju u selektivne vrste turizma, drugi ne, a pojavljuje se unutar tih grupa u razliitim podjelama s obzirom na razliite kriterije, Jadrei (1991.) navodi da je nautiki turizam pojava koja sve vie iz selektivne vrste turizma postaje masovni turistiki fenomen svojim intenzivnim i u prostoru irokim djelovanjem te da nije vremenski omeena na tzv. ljetnu sezonu. S obzirom na dobnu strukturu nautiara i porast slobodnog vremena, nautiki turizam je sve manji ovisan s ljetnoj sezoni.Moe se zakljuiti da je nautiki turizam masovni( u njemu sudjeluje mnogo osoba), aglomeracijski( jer je koncentriran na odreenim mjestima), mobilan ( jer je temeljen na plovidbi) i, s obzirom na ukopnu potronju nautiara, da je u odreenoj mjeri ekskluzivan.Upravo ta ekskluzivnost i interdisciplinarni pristup u istraivanju i planiranju njegova razvoja doprinosi njegovom razvoju kao selektivnom obliku turizma uz uvaavanje naela odrivog razvoja. Ujedno sve definicije nautikog turizma uvaavaju i istiu geografsku komponentu te aktivnosti uvala, tj. vodeni medij ( more, rijeke, jezera, kanale i dr.) kao bitnu sastojnicu ope geografske stvarnosti s jedne strane, i s druge strane kao medij odvijanja svih aktivnosti nautikog turizma. Nautiki turizam nerazdvojivo je povezan s lukama nautikog turizma koje su kao objekti nautikog turizma u funkciji pruanja usluga nautiarima i njihovima plovilima.1.1. Problem istraivanjaDananje stanje nautikog turizma u Republici Hrvatskoj ukazuje da je to razvojno dinamian turstiki fenomen. On predstavlja novu gospodarsku razvojnu mogunost, to je privuklo zanimanje mnogih znanstvenika da se detaljnije pozabave sa tom vrstom turizma. O vanosti koju Republika Hrvatska pridaje nautikom turizmu govori i injenica da u Zakonu o pruanju usluga u turizmu, etvrto poglavlje je o turistikim uslugama u nautikom turizmu, odmah iza Opih odredbi, Usluga turistike agencije, te reguliranje Usluga turistikih vodia, pratitelja animatora i zastupnika.[footnoteRef:2] Da bi se bolje razumio, nautiki turizam predstavlja multidisciplinarnu djelatnost koja se moe analizirati s vie aspekata, te je on dio gospodarskog sustava zbog ega je njegovu ulogu potrebno iscrpnije istraiti. Ovim radom se zadire u jedan dio cjelokupnog sustava a to je kruni turizam i njegov znaaj u Hrvatskoj. Krstarenje obuhvaa one aktivnosti vezane za plovne objekte za kruna putovanja. Njegova glavna podjela je na cruisere i luke za prihvat cruisera, nadalje, cruiseri se dijele na ; velike svjetske cruisere te na Hrvatske old-timere za jednodnevna i veednevna krstarenja[footnoteRef:3]. Upravo na temelju navedenoga u ovom e se radu prikazati segment nautiko-turistike ponude RH koji je globalno gledajui zanemaren to od strane domaih teoretiara to od statistiara koji bi uz malo vie truda i istraivanja svojim rezultatima mogli ukazati na efektivan uinak ovog segmenta ponude na gospodarstvo Republike Hrvatske. [2: amanovi J.: Nautiki turizam i management marina, Visoko pomorska kola uSplitu; Split,2002, str.55.] [3: Lukovi, T. i Greti Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007, str. 123.]

1.2. Predmet istraivanjaKao i u veini radova, predmet istraivanja proizlazi iz problema istraivanja. U uvodu, na poetku rada, su se ukratko analizirale i definirale ope znaajke nautikog turizma kao vanog oblika turizma u Republici Hrvatskoj. U nastavku e se isto tako definirati i analizirati znaajke krunog turizma u nautikom turizmu i odraz na kompletnu sliku hrvatskog turizma, te takoer, analizirati e se strategija razvoja nautikog turizma za razdoblje 2009-1019, gdje e biti naglaeni kljuni ciljevi koji su se dostigli teoni koji se tek trebaju dostii u navedenom periodu.1.3. Ciljevi i svrha istraivanjaSvrha ovog rada jest u okviru teorijskih spoznaja prikupiti podatke i saznanja o tematici rada, navedenu tezu koristiti kroz cijeli rad i nakon analiziranja dati zakljunu notu radu uz doprinos vlastitog misljenja. Nakon prikupljenih podataka predstavit e se pozitivni i negativni utjecaji i obiljeja ovog segmenta nautikog turizma u cjelokupnoj turistikoj ponudi.1.4. Metode istraivanjaU izradi ovog rada koriteno je sveobuhvatno istraivanje vezano uz problem i predmet istraivanja. Prouena je brojna literatura iz podruja ekonomije i turizma, kao i aktualna politika dogaanja u Republici Hrvatskoj. Prikupljena saznanja se izlau ovim radom te se na kraju donose zakljuci. Pri izradi ovog rada koritene su sljedee znanstvene metode: povijesna metoda, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda kompilacije, metoda studija sluaja, metoda deskripcije, te metoda dokazivanja. Prilikom obrade literature koritene su povijesna metoda, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije te metoda komparacije. Citati i prikazi preuzeti iz koritene literature prikazani su metodom kompilacije. U svojstvu izvora sekundarnih podataka koristila se domaa i strana literatura iz podruja prava, ekonomije, struni i znanstveni asopisi, elektronike baze podataka, podaci Hrvatske gospodarske komore, te statistiki podaci Dravnog zavoda za statistiku. Kod konzultiranja literature zbog nedostataka adekvatne literature u formi udbenika, knjiga i znanstvenih lanaka, bilo je neizbjeno posegnuti i za mnogim jedinicama literature dostupne iskljuivo u elektronskom obliku i na web stranicama.

2. Nautiki turizam nerazdvojivo je povezan s lukama nautikog turizma koje su kao objekti nautikog turizma u funkciji pruanja usluga nautiarima i njihovima plovilima. Luke nautikog turizma u Hrvatskoj regulirane su Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma (NN 142/99, 68/07), kao i nizom dopuna toga pravilnika. Tim Pravilnikom definirani su opi i posebni minimalno tehniki i drugi uvjeti luka nautikog turizma. Prema njemu luka nautikog turizma mora ispunjavati sljedee ope i posebne minimalne uvjete:Opi minimalni uvjeti odnose se na: Ispravnost i funkcionalnost ureaja i opreme, Opskrbu elektrinom energijom, Opskrbu higijenski ispravnom vodom, Usluge koje se pruaju u luci, Prostorije za osobnu higijenu turista- nautiara, Ureaje i opremu za zatitu okolia, Protupoarnu zatitu, Zaposlenike i Prostorije za osobnu higijenu zaposlenika.Posebne minimalne uvjete moraju ispunjavati pojedine luke nautikog turizma ovisno o vrsti luke, a oni se odnose na: Obvezatnu strukturu ureenja i opreme, Minimum usluga koje se u luci moraju pruati, Minimum nadopunjujuih usluga ( trgovakih, ugostiteljskih i drugih) koje luka mora osigurati turistima-nautiarima.Pravilnikom se luke nautikog turizma razvrstavaju (lanak 5.) kao:1. Sidrite,2. Odlagalite plovnih objekata,3. Suha marina,4. Marina.Te etiri vrste definirane su Pravilnikom vrlo jasno i odreeno, prije svega s obzirom na more i kopno, dakle s poloajnog aspekta. Razvrstaj luka nautikog turizma, kazati na sljedei nain ( shema 1):Shema 1.Razvrstaj luka nautikog turizma

( Izvor: Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, NN, 68/07).

2.1. Plovei hoteli za viednevna krstarenjaTurizam brodskih krunih putovanja je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz krstarenja turista putnikim brodovima radi razonode, dokoliarske edukacije, zabave, odmora ili slino. Takva krstarenja su najee povezana s pristajanjima broda u jednoj ili vie luka, odnosno turistikih destinacija (Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Institut za turizam, 2006). Zajednika obiljeja s nautikim turizmom u uem smislu (krstarenje od luke do luke radi sporta i razonode) svrstavaju ovaj vid turizma u nautiki turizam.Sukladno porastu broja krunih putovanja u putnika na takvim putovanjima na glavnim svjetskim destinacijama (Karibi, Mediteran, Zapadna obala SAD, Australija) i Hrvatska zadnjih godina biljei znaajan porast posjeta brodova na krunim putovanjima. Meu znaajnim, turistima zanimljiva destinacija na hrvatskom Jadranu posebno se istie Dubrovnik, ali uz njega znaajan porast posjeta turistikih brodova za krstarenje kruzera biljee Zadar, Split i Korula. Dio strunih slubi i lokalnih javnosti zagovaraju razvoj kruzinga zbog njegove koristi za lokalna gospodarstva. Ostali istiu da neposredni pozitivni uinci od kojih su najvaniji prihod od potronje posjetitelja s kruzera u destinaciji , te prihod od lukih naknada i usluga takvim brodovima, ne dostiu uinke koje takav turizam ima na ostale gospodarske aktivnosti i lokalnu zajednicu. U cilju pravilne valorizacije uinaka kruzing turizma 2006. Godine Vlada Republike Hrvatske potaknula je izradu Studije odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj. Studiju je izradio Institut za turizam.Radi ouvanja i odgovarajue valorizacije jedinstvenih prirodnih i kulturno-povijesnih obiljeja hrvatskog litoralnog prostora potrebno je u odgovarajuoj mjeri ukljuiti u itinerere krstarenja i druge destinacije na hrvatskom dijelu Jadrana. Smatra se da bi dobrom koordinacijom dravnih slubi s podruja pomorstva, te turistikih zajednica u pojedinim mjestima sprijeilo preoptereenje pojedinih destinacija, odnosno rasporedilo pozitivne uinke ovog vida turizma na vie lokaliteta koji svojim obiljejima opravdavaju posjet. Na ovim destinacijama uz pomo drave i Lukih uprava organizirali bi se odgovarajui privezi s potrebnom infrastrukturom za prihvat kruzera, a time i osnove za razvitak razliitih komplementarnih djelatnosti. Slika 1. Podruje Jadrana

Na temelju izraene studije, te primjerom iskustava drugih zemalja s razvijenim kruzing turizmom, potrebno je potaknuti njegov razvoj u skladu sa socio-gospodarskim interesima lokalnih zajednica i Republike Hrvatske, ali prije svega potujui naela odrivog razvitka.arter ili chartering je poslovanje sa plovilima, odnosno brodovima, u smislu njihovog iznajmljivanja nautiarima. Postupak formiranja arter flote nije jednoznaajan. To je sloeni proces koji se sastoji od kupovanja brodova u vlasnitvu kompanije, najma brodova od privatnih lica ili gospodarskih subjekata ili pak zajednikog poslovanja sa drugim arter kompanijama. U razdoblju 1996.-1999. Godine, najvee arter flote bile su u vlasnitvu banaka. Razlog tome je s jedne strane velik interes za ulaganje u nautiki turizam, pa tako i arter flotu na Mediteranu, gdje se interes ulagaa za Nautiki turizam manifestirao preko investiranja putem leasinga. Tijekom godina, stanje na tritupotranje postupno se stabiliziralo i plovila su ponovo prela u vlasnitvo arter kompanija, a banke su za svoje potrebe zadrale poneko plovilo. Moe se zakljuiti da, za razliku od ostalih oblika nautikog turizma putovanje kruzerom ne sadri avanturizam. Organizacija putovanja kruzerom jest plovidba u iznajmljenom plovilu, ali s obzirom na tono utvreni itinerer putovanja, postoji dvojba u svrstavanju kruzera u temeljne poslovne subjekte nautikog turizma.

9